Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) na današnjoj sjednici bi trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Šerif Špago (SDA).
Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma je jučer podržala principe predloženog zakona. Komisija je ovaj zakonski prijedlog razmatrala drugi put, jer Predstavnički dom državnog parlamenta, na sjednici krajem januara, nije prihvatio negativno mišljenje Komisije o predloženom zakonu te joj ga je vratio da ga ponovno razmotri i sačini novi izvještaj.
Predlagač navedenog zakona je u obrazloženju pojasnio da podnosi predloženi zakon kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima.
“S obzirom na to da je Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH utvrđen nesrazmjeran odnos u koeficijentima i plaćama, od najniže do najviše plate, te da je nacrtom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu izvršen obračun plata primjenom osnovice u visini od 630 KM, čime bi došlo do još većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentima, podnosimo prijedlog ovog zakona kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju predloženog zakona.
Špago je kazao da u zakonu ima određenih stvari koje bi možda trebali poboljšati, te da su zbog toga zakon uputili u redovnu proceduru.
Kaže da, iako nisu zvanične, ima primjedbi o granicama koeficijenata, “da li treba samo ograničiti rast plata izabranim i imenovanim zvaničnicima”.
Predstavnički dom bi trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o zastavi BiH, koji je predložio poslanik Denis Zvizdić (NiP), a koji predviđa da se riječi “zajedničke institucije” zamijene riječima “institucije Bosne i Hercegovine”.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma je utvrdila usklađenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH i podržala principe predloženog zakona.
Pred poslanicima bi se trebao naći i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sportu u BiH, čiji je predlagač također poslanik Denis Zvizdić.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije utvrdila da je prijedlog ovog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe predloženog zakona, te će Predstavničkom domu dostaviti negativno mišljenje.
Predstavnički dom bi, osim navedenih zakonskih prijedloga, trebao razmatrati i više izvještaja iz svoje nadležnosti.
Sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH možete pratiti u direktnom prijenosu na BHT1 od 12:00 sati.
U vremenu i situaciji kada država i njeni građani jedva sastavljaju kraj s krajem, bore se s poskupljenjima i dok je inflacija u Bosni i Hercegovini najviša u regionu, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nabavlja nove automobile i stilski namještaj.
Podsjetimo, krajem prošle godine objavljeno je ukupno osam tendera čija ukupna vrijednost prelazi cifru od 450.000 KM.
Novi saziv Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Denis Bećirević i Željko Komišić u novom mandatu koristit će nove limuzine, a za te potrebe objavljene su tri odvojene javne nabavke za nabavku “putničkog motornog vozila kategorije M1”.
Vrijednost jednog vozila procijenjena je na 128.500 KM, a drugi bi trebao koštati 60.000 KM, dok je treći nešto jeftiniji 56.000 KM. Cijene su izražene bez PDV-a, a marke limuzina nisu navedene.
Koji će od tri člana Predsjedništva BiH koristiti najskuplju novu limuzinu i za čije potrebe se nabavlja, također još nije poznato.
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Vozni park ispred Predsjedništva BiH
Pored obnove voznog parka, članovi Predsjedništva BiH koristit će i novi namještaj, pa je u tu svrhu raspisana nabavka i montaža stilskih stolica u vrijednosti 58.034 bez PDV-a, te kancelarijskog namještaja vrijednost 58.119 KM.
Nešto manje novca 21.367,52 KM, planirano je za audio vizuelnu opremu, dok je najmanje novca planiralo za nabavku “zamjenske baterije za Storage” koja košta 1.880 KM.
Pored baterija, Predsjedništvo BiH nabavlja i FortiToken Mobile u vrijednosti 1.709 KM.
Kako trenutno izgleda vozni park ispred Predsjedništva BiH pogledajte u galeriji koju je napravio fotoreporter portala Radiosarajevo.ba Dženan Kriještorac:
Stručnjaci za osiguranje automobila Compare the Market objavili su listu zemalja iz kojih dolaze najbolji i najgori vozači. Na listi se našlo 50 zemalja, a svijest o saobraćaju, opasnosti u saobraćaju, kvaliteta cesta i vožnja u alkoholiziranom stanju neki su od kriterijuma prema kojima se vodilo istraživanje.
Prema listi, najbolji vozači na svijetu su u Japanu. Granica alkohola u krvi je prilično niska, 0.03 g/dl, a Japan je takođe na četvrtom mjestu u kategoriji najkvalitetnijih cesta, što znači da je sigurna zemlja ne samo za vožnju, nego i za pješake.
Zanimljivo, čak osam od 10 najsigurnijih zemalja za vožnju nalazi se u Evropi. Nizozemci su najbolji vozači u Evropi sa visokim drugim mjestom na listi najboljih vozača na svijetu.
Takođe, Nizozemska je na drugom mjestu u kategoriji najkvalitetnijih cesta, odmah iza Singapura, te ima jedan od najnižih nivoa smrtnih slučajeva u saobraćaju u svijetu, samo četiri na 100.000 stanovnika.
Bosanci i Hercegovci zauzeli su 38. mjesto sa jednim od najnižih koeficijenata kvaliteta cesta. Lošije od bh. cesta su, po istraživanju, samo one u Libanu.
Što se tiče okolnih zemalja, Slovenci se nalaze na 16. mjestu, a odmah iza njih je Mađarska. Srbija je na 27. mjestu, Italija na 37., a Hrvati su se našli na 22. mjestu liste sa osam smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika i nešto višom granica alkohola u krvi od Japanaca, 0.05 g/dl.
Tajland je proglašen zemljom s najgorim vozačima na svijetu, sa daleko najvećim brojem tragičnih smrtnih slučajeva u saobraćaju, čak 32 na 100.000 ljudi. Iza njega je Peru, a zatim slijede Liban, Indija i Malezija.
Krajem jula 2021. godine Radovan Kovačević branio je odluku svog šefa Milorada Dodika da raspiše peticiju nakon što je bivši visoki predstavnik zabranio negiranje genocida.
“I da ne bi bilo nikakve dileme, ja sam Radovan Kovačević, uvažavam sve žrtve Srebrenice, ali jasno kažem: ‘U Srebrenici se nije dogodio genocid‘, kazao je u izjavi za medije tadašnji savjetnik Dodika u Predsjedništvu BiH.
Ekrija Ramić iz Bratunca odlučio je reagovati. Kao neko čiji su brojni članovi uže i šire porodice stradali za vrijeme genocida u Srebrenici i ranije tokom rata, kaže da se osjećao povrijeđenim i uznemirenim. Dodaje da je još kao dječak svjedočio očevom strijeljanju 1992. godine.
“Osjećaš se bespomoćno. Osjećaš ruganje, ismijavanje nečega što nijedan normalan čovjek ne bi tako izjavio”, govori Ramić.
On je Kovačevića prijavio Državnom tužilaštvu.
“Smatrao sam da je prekršio Zakon i želio da ga prijavim. To je i moja građanska dužnost”, pojašnjava Ramić.
Ali nekoliko mjeseci kasnije, Kovačević se javno pohvalio da se istraga protiv njega neće sprovoditi. U odluci koju je, na zahtjev za slobodan pristup informacijama, Državno tužilaštvo dostavilo Detektoru navodi se da nema osnova za pokretanje postupka, te da Kovačević nije prekršio Zakon i da je samo koristio svoje pravo na slobodu mišljenja i govora.
Od kada je u julu 2021. godine nametnuta zabrana negiranja zločina, do kraja 2022. godine državni tužioci su odlučili da neće sprovoditi ukupno 27 istraga o negiranju genocida, drugih ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, što Detektor može potvrditi.
Koristeći Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, Detektor je dobio djelimično anonimizirane odluke iz kojih se nazire da tužioci, uprkos tome što do sada nisu podigli nijednu optužnicu, već stvaraju obrasce donošenja odluka u slučajevima kršenja izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo Valentin Inzko. Oni su odbacili niz prijava koje se odnose na negiranje genocida u komentarima na tekstove medija, kao i objavama na društvenim mrežama.
Pravna stručnjakinja posvećena istraživanju procesuiranja ratnih zločina Lejla Gačanica, koja je za Detektor analizirala ove odluke, pribojava se da postupanje tužilaca značajno sužava primjenu Zakona i da se olako propušta ispitati i procesuirati krivična djela. To može dugoročno pogoršati osjećaj sigurnosti ali i povjerenja u pravosuđe i vladavinu prava, kaže ona.
“Realna je opcija da će ovakva postupanja obeshrabriti i odvratiti građane od prijavljivanja i vjere u provedivost Zakona. Ujedno i ohrabriti one koji poriču i veličaju ratne zločine i zločince“, smatra ona.
Do sada nije podignuta nijedna optužnica, pa i nema presuda za negiranje genocida ili veličanja zločinaca iz koje bi se mogla vidjeti pravna praksa i šta je sve kažnjivo. Naredbe Tužilaštva o obustavljanju istraga prvi su uvid u takvu praksu unutar pravosuđa.
U značajnom broju tužioci nisu sprovodili istrage jer nisu mogli utvrditi identitet počinilaca. To se najčešće odnosilo na komentare na društvenim mrežama ili ispod članaka, ali u jednom slučaju policija je propustila identifikovati veću grupu građana koji su na ulici nosili zastavu s likom osuđenog ratnog zločinca.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić kaže da je posao Tužilaštva otežan jer od policije ili drugih agencija nisu dobili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.
“To su nekakve stvari koje otežavaju rad Tužilaštva”, kaže Kajganić.
Suženo tumačenje
U Kovačevićevom slučaju tužioci su zaključili da njegova rečenica, da se u Srebrenici nije dogodio genocid, ne sadrži bitna obilježja izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, “jer nije javno odobrio, porekao niti grubo umanjio ili pokušao opravdati zločin”.
U naredbi o nesprovođenju istrage, Tužilaštvo ukazuje kako je Kovačević naglasio da uvažava sve žrtve Srebrenice i iznio lično mišljenje koje nije bilo usmjereno protiv nekoga.
Kao podnosilac prijave, Ramić je tužiocima kazao da je u momentu Kovačevićeve izjave bio van BiH, nije razgovarao ni sa kim o tome, ali da ga je ta izjava uznemirila i duševno provrijedila jer su mu članovi porodice stradali u genocidu.
Tužilaštvo upravo činjenicu da se prijavitelj nalazi van BiH i da nije ni sa kim razgovarao o tome, navodi kao dio obrazloženja za nesprovođenje istrage. Ramić, koji radi van BiH, ne vidi zbog čega je bitno da li je sa nekim razgovarao i da zna kako je Kovačevićeva izjava “uvrijedila sve”, iako je prijavu podnio kao pojedinac. On se žalio na odluku tužioca na neprovođenje istrage, ali kaže da nikada nije dobio odgovor.
Analizirajući odluke Tužilaštva, Gačanica kaže da su tužioci ocjenu postojanja krivičnog djela zasnivali uglavnom na izjavama prijavljenih lica, propuštajući utvrditi da li su djela zaista proizvela poticanje mržnje i nasilja.
Prema njoj, ni u jednom slučaju nije posmatran kontekst u kojem se radnja desila, ciljevi, kao ni posljedica koju ostavlja na duboko etnički podijeljenu društvenu zajednicu u kojoj su interpretacije zločina zamijenile sudski utvrđene činjenice.
“Istinski je zabrinjavajući utisak da je dovoljno da kažete da niste imali namjeru nikoga uvrijediti i da saosjećate sa žrtvama, da bi se utvrdilo da elemenata krivičnog djela nema. Zvuči vrlo simplificirano, no to je ono što proizlazi iz obrazloženja dijela naredbi o nesprovođenju istraga”, objašnjava ona.
Tužilaštvo BiH je u prvih godinu dana – od kada je zabranjeno negiranje zločina – zaprimilo više od 50 prijava za kršenje ovog zakona, no do danas nije podiglo niti jednu optužnicu.
Kajganić na kritike prema tužiocima kaže da je zakonska odredba široko postavljena i da dokazivanje posljedice zadaje najviše problema u radu.
“Za negiranje ovih ostalih djela koja se tiču međunarodnog humanitarnog prava, potrebno je dokazati posljedicu. Do sada nismo imali predmeta u kojima smo to uspjeli“, kaže i dodaje da ne postoji dovoljno analize sudske prakse iz zemalja Evropske unije koje bi pomogle.
Pozivanje na slobodu mišljenja i govora
U četiri slučaja u kojima su prijavljeni identifikovani i saslušani, Tužilaštvo je odluku o nesprovođenju istrage baziralo na izjavama počinilaca koji su se pozivali na – Ustavom zagarantovanu – slobodu govora i mišljenja ili Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Gačanica objašnjava da je direktno negiranje pravosnažnom presudom utvrđenog ratnog zločina ocijenjeno kao lično mišljenje – jer izjave jesu bile takve da nedvosmisleno poriču pravnu kvalifikaciju počinjenog zločina.
“Zabrinjavajuće je da tužioci slobodu govora i mišljenja tumače toliko široko i toliko suprotno važećim zakonskim odredbama, jer se ovdje radi o radnjama koje doslovce ispunjavaju nekoliko elemenata jasno i nedvosmisleno propisanog krivičnog djela, u čiju ocjenu se ovdje tužioci uopšte nisu upuštali“, naglašava ona.
U julu i augustu 2021. godine Tužilaštvo je dobilo dva e-maila o javnim istupima Dodika i to peticije za neprihvatanje Inzkove odluke i zbog konstantnog negiranja genocida.
U Tužilaštvu su smatrali da se ne radi o krivičnim prijavama nego informacijama, ali su uprkos tome provjerili navode i zaključili da nema mjesta pokretanju i vođenju krivičnog postupka protiv Dodika.
Tužilaštvo nije bilo mišljenja da je Dodik raspisivanjem peticije počinio izazivanje mržnje, razdora i netrpeljivosti, te pojasnilo da on na peticiju ima političko pravo.
Gačanica smatra da su tužioci propustili uzmeti u obzir širi kontekst, te da li i kakve posljedice može proizvesti, posebno u odnosu na govor koji je pratio raspisivanje i sam sadržaj peticije. Dodik je nakon Inzkove odluke blokirao rad državnih institucija i proizveo jednu od nadubljih političkih kriza u BiH nakon rata, tokom koje je nastavljao govoriti da ne prihvata sudsku kvalifikaciju genocida.
Gačanica kaže da tužioci nisu posmatrali širi kontekst i prethodne izjave o genocidu ni u drugoj prijavi protiv Kovačevića da je tokom gostovanja na Federalnoj televiziji negirao genocid. Tužilaštvo nigdje ne navodi da su tužioci razmatrali niz izjava koje je Kovačević prethodno davao o genocidu.
Dok je govorio da najiskrenije žali za svim žrtvama, naglasio je “da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid, jer ni na koji način ne može da se poredi sa zločinima genocida kakav se dogodio nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, kakav se dogodio u Jasenovcu, Jadovnu i na mnogim drugim stratištima, ne može da se poredi sa zločinom genocida, odnosno holohaustom nad jevrejskim narodom, niti nad genocidom koji su Turci, koji je Turska sprovela nad Jermenima“.
Prema izmjenama i dopunama Zakona, kažnjivo je grubo umanjivati genocid ili druge zločine, no Tužilaštvo je bilo stava da to Kovačević ne radi poređenjem genocida i zločina koji su se desili na drugim prostorima i određivanjem težine tih zločina.
“Ovaj narativ koji je sadržan u izjavi je itekako umanjivanje genocida njegovim poređenjem sa drugim zločinima, usmjerenim ka drugim jasno određenim grupama. Odnosno, tumačenje da počinjeni zločin u Srebrenici nije bio dovoljno velik da bi bio genocid, što je jezivo samo po sebi“, kaže Gačanica.
Naredbom Državnog tužilaštva o nesprovođenju istrage od 6. juna 2022. godine, protiv Kovačevića su obuhvaćene dvije krivične prijave.
Podnosilac jedne je naveo da je izjava Kovačevića doprinijela nestabilnosti i nesigurnosti života svih građana, te da ga je nakon emisije više poznanika, strahujući za sebe i svoje porodice, upitalo da li će doći do ponovnog “klanja, ubijanja ili ratnih sukoba“.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je saslušala Kovačevića koji je rekao da nije imao namjeru uvrijediti nečija osjećanja niti bilo koga podstaknuti da učini nekome nešto nažao, što je Tužilaštvo prihvatilo kao jedan od argumenata za neprovođenje istrage.
“Tužilaštvo je ponovno vjeru poklonilo izjavi Kovačevića, dok se izjava podnosioca prijave o ‘svjesnim i smišljenim’ javnim izjavama koje mogu među narodima u BiH izazvati razdor i netrpeljivost, te da je izjava izazvala strah među građanima, uopšte nije cijenila u obrazloženju naredbe i zaključku da bi radnja, odnosno izjava, mogla potaknuti na nasilje ili mržnju”, kaže Gačanica.
Dok ističe važnost slobode mišljenje i govora, Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, navodi da sloboda mora imati određenu granicu.
“Onog momenta kada vrijeđa osjećaje drugih, onda morate malo da razmislite, pogotovo ako predstavljate ili se bavite nekim poslom koji je javan, a koji može da izazove sukobe i incidente, onda vi morate biti oprezni u tome, a posebno institucije moraju tu biti osjetljive, moraju zaštiti žrtve i sankcionisati one koji to rade“, kaže on.
Na slobodu govora i mišljenja pozvao se i Twitter korisnik u čijem slučaju je također donesena naredba o nesprovođenju istrage 31. januara 2022. za negiranje genocida. On je kazao da ne postoji nijedan dokaz da je svojim pisanjem na Twitteru nekoga podstakao na mržnju, nasilje ili bilo šta slično, te da ima pravo izraziti mišljenje o slaganju ili neslaganju sa sudskim presudama i dopunom Zakona “jer mu to garantuje Ustav BiH“.
Kajganić kaže da je suština pronaći sredinu između slobode govora i krivičnog djela, te pojašnjava da se neka izjava ne može “istrgnuti iz konteksta“, a da se mora dokazati posljedica.
“U svakoj situaciji kad neko da nekakvu izjavu u kojoj negira nešto, mi moramo dokazati, odnosno postupajući tužioci moraju dokazati da je ta njegova izjava mogla dovesti do posljedice. Nije suština šta je neko rekao, nego je suština da taj govor bude takav, jer zakonska odredba je zaista jasna, kaže: ‘Na način koji bi mogao proizvesti posljedicu’“, pojašnjava on.
Iz njegovih izjava jasno je da tužioci razmišljaju o sudskoj praksi iz posebno dva slučaja – onome protiv Fatmira Alispahića u kojem je oslobođen optužbi za raspirivanje mržnje i pravosnažne osuđujuće presude “ravnogorcima”.
Tužioci moraju razgraničiti šta je sloboda mišljenja, smatra Gračanica, i procijeniti da li bi ograničenje slobode izražavanja služilo poštovanju prava grupa da žive bez straha i nasilja, te konačno utemeljiti zašto bi ograničenje slobode izražavanja bilo neophodno i dozvoljeno.
“Bojim se da ništa od ovoga nije razmatrano na dostatan način u analiziranim naredbama o nesprovođenju istrage”, kaže ona.
Izostao poseban osvrt na stanje prijavitelja
Noć uoči 9. januara 2022. godine – neustavnog dana Republike Srpske – jedna osoba je telefonski policiji u Prijedoru prijavila da je iz auta vidjela nekoliko mlađih muškaraca koje su na rukama imali razvijenu zastavu crvene, plave i bijele boje sa likom Ratka Mladića, kojeg je Haški tribunal osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, kao i zločina u drugim bh. gradovima.
On je za zapisnik izjavio da se osjećao neprijatno, ali da nije osjećao strah po sopstvenu sigurnost. Policajci u Prijedoru saslušali su još jednu osobu koja je potvrdila da mu je okupljanje izazvalo dozu straha i psihološke nesigurnosti.
U dokumentu se navodi da su razgovarali i sa Marinkom Zdjelarom, članom motokluba “MC Srbi”, koji se nalazio u blizini nepoznatih muškaraca sa zastavom. On je rekao da njemu niko od prisutnih lica nije poznat. Detektor je u ranijem istraživanju identifikovao Zdjelara kao člana ove bajkerske grupe koja ističe neonacistička obilježja. U ovom istraživanju identifikovani su i neki pripadnici lokalne navijačke grupe “Alcohol boys”.
U naredbi Tužilaštva stoji da policijski službenici stanice Prijedor “prate aktivnosti pripadnika navijačkih grupa ‘Alcohol Boys’ i ‘Delije’ o čemu su sačinjene službene zabilješke“. No, uprkos nizu provjera, nisu bili u mogućnosti identifikovati počinioce iz prijave, te u konačnici istraga nije bila ni naređena.
“Ovo jeste zabrinjavajuće jer postoji cijeli niz drugih indicija na osnovu kojih se moglo doći do počinilaca, posebno imajući u vidu da se nedvosmisleno radi o krivičnom djelu”, kaže Gačanica i objašnjava da za dokazivanje veličanja ratnih zločinaca nije propisan element izazivanja mržnje ili nasilja.
Gačanica kaže da su, uz ovaj, i u nekoliko drugih slučajeva isticani osjećaji neprijatnosti i straha, no da se iz obrazloženja Tužilaštva ne vidi da su uzimane u obzir prilikom ocjene postojanja namjere ili posljedica koje su izazvale.
Glavni tužilac nije mogao komentarisati konkretni slučaj, no kaže da ako postupajući tužilac nije dobio dokaze koji se tiču identiteta, on je donio odluku u skladu s tim šta ima u spisu.
“Mi imamo zaista dosta policijskih agencija u BiH i imamo stručnih ljudi u tim agencijama, međutim, i oni smatraju da u većini tih radnji nema elemenata krivičnog djela. To je jedini otežavajući faktor“, kaže on.
Objašnjava da svega tri državna tužioca rade na predmetima negiranja, ali uz to rade i izborne prevare te neizvršavanje odluka Ustavnog suda.
“Ne možemo očekivati od tužilaca da idu sad u Prijedor i saslušavaju navijačku skupinu. Jednostavno nemamo toliko ljudstva i ne bismo ništa uradili”, objašnjava Kajganić i ponavlja da je to posao policije.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici prihvatilo poziv predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana i 24. marta će otputovati u radnu posjetu Tursku.
U Tursku će otputovati sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a najavljeni sastanak sa Erdoganom će se održati u Istanbulu.Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je u petak 17. februara iznenada otputovao u Tursku gdje se u Istanbulu sastao sa predsjednikom Turske.
S druge strane predsjednik Turske Erdogan je boravio u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini 6. septembra prošle godine i sastao se sa tadašnjim sazivom Predsjedništva BiH.
Sa tržišta Bosne i Hercegovine povučeni su produžni kabl “piramit P-350-3” zbog rizika od požara i strujnog udara, te bicikl za djecu “adria 12 – G12BA615”, zato što predstavlja rizik od povreda, a potrošačima se preporučuje da ih i vrate uvozniku ili u trgovinu gdje su kupljeni.
Nije označen
Kabl iz Turske je rizičan jer nije propisno označen, uređaj se može rastaviti alatom opšte namjene, utičnice na proizvodu nemaju zatvarače, dok mu je površina poprečnog presjeka provodnika u savitljivom kablu manja od minimalno dozvoljene.
Ovaj proizvod nije usklađen sa Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i sa standardom BAS EN 60884-2-7:2011 + A1:2014, objavila je Agencija za nadzor nad tržištem BiH.
Rizik od povrede
Dječiji bicikl je porijeklom iz Kine, a predstavlja rizik od povrede jer njegovo sjedište ne ispunjava propisane zahtjeve, sile kočenja na prednjem i zadnjem točku ne ispunjavaju propisane vrijednosti, uputstva za upotrebu i označavanje bicikla nisu u skladu sa propisanim zahtjevima.
Iz Agencije navode da bicikl ne ispunjava sigurnosne zahtjeve propisane u standardu BAS EN ISO 8098:2015.
Nadležna inspekcija naredila je povlačenja s tržišta i obavještavanje potrošača o rizicima i načinu povrata opasnih proizvoda.
Baka Milka Grebenar iz Sarajeva ponovo je rasplakala mnoge njenim postupkom. Ona je ovog puta odlučila djeci iz Turske i Sirije poslati igračke.
– A sad šaljem prilog igračke. Ja se nisam izigrala kad je trebalo, pa se i sad rado poigram. Odričem se svojih igrački, tamo su djeci potrebne. O vašem obroku sve pohvale i hvala što ste razumjeli moju situaciju. Draga Majo (pčelice) nastavi skupljati nektar. Za cijelu vašu ekipu baka Milka Grebenar šalje tople pozdrave. PS: Kako ću biti spokojna ja u toplom stanu, a oni pod platnom (šator) – napisala je baka Milka.
Podsjećamo, 91-godišnja baka Milka iz Sarajeva poslala je na adresu udruženja Pomozi.ba pismo u kojem se nalazilo 10 KM uz poruku: „Želim dati prilog za nastradale u Turskoj i Siriji. Ovim putem vam šaljem tople pozdrave od bake Grabenar Milke“.
Postupak ove bake može biti primjer humanosti i nagnati sve nas na razmišljanje i činjenje dobrih dijela.
Osnovna škola u Stocu koja funkcioniše po sistemu dvije škole pod jednim krovom ponovno je pokazala besmisao segregacije, nakon što je postavljena fasada na dio zgrade u kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, ali ne i na dio gdje se izvodi na bosanskom jeziku.
Iako je nakon potresa koji je pogodio ovaj hercegovački grad tokom posjete brojnih delegacija dato obećanje da će se kompletna zgrada obnoviti u što bržem roku, u novom ruhu je zablistao samo dio objekta u kojem se obrazuju djeca po hrvatskom planu i programu, što je izazvalo brojne kontroverze, piše Klix.
Pomoćnik gradonačelnika Stoca iz službe za graditeljstvo Tihomir Perić za naš portal kaže daje fasada postavljena na dio škole u kojoj se obrazuju djeca na hrvatskom jeziku, sredstvima Vlade Republike Hrvatske iz programa za pomoć Hrvatima u BiH i da taj zahvat nema veza se sanacijom od posljedica potresa.
Naglašava kako Vlada Republike Hrvatske financira samo taj dio zgrade, dok će se obnova objekta iz sredstvima Vlada Federacije BiH za sanaciju šteta od potresa raditi tokom ljetnog raspusta.
“Nakon potresa se odradilo dosta zgrada kolektivnog stanovanja, pola ih je već završeno, a zgrade škola će se raditi tokom ljetnog raspusta, jer je teško da se radovi izvode tokom školske godine dok djeca idu na nastavu”, rekao je Perić za Klix.
Međutim, postavljanje fasade na samo jedan dio zgrade je izazvalo kontroverze i neosporno narušilo urbanističku sliku grada, te zaoštrio političke odnose i produbilo sliku podjela u Stocu.
S obzirom na to da je zgrada u vlasništvu Grada Stoca, zamjera se gradonačelniku Stjepanu Boškoviću (HDZ) što je pored stvaranja boljih uslova za rad djeci iz samo jedne etničke skupine dozvolom da se fasada postavi na pola zgrade, stvoreno i ruglo u gradu.
Ministar obrazovanja HNK Rašid Hadžović (SDA) nam priznaje da je i sam iznenađen saznanje da je fasada postavljena na samo jedan dio škole. Kaže kako se nadu da će Grada Stolac koji je vlasnik objekta krenuti da završi i ostalo kako bi čitav objekt bio na isti način urađen, uređen i kompletno saniran, ali i oku ugodan, jer kako ističe sredstva su za to već osigurana.
“Vjerujemo da su učenici, bez obzira na kojem jeziku i po kojem nastavnom planu i programu nastavu izučavali isti za sve, i vjerujem da će naši učenici u Stocu imati najbolje moguće uslove poslije potresa koji je bio za objekte u Stocu problematičan. Vlada Federacije BiH je već uplatila određenu količinu novca, a dodatno je u novom budžetu predviđena stavka za sanaciju objekata od zemljotresa u Stocu. Čvrsto vjerujem da će se stvari u Stocu riješiti na najbolji način, kazao je ministar Hadžović za Klix. i poručio da će pažljivo pratiti dešavanja oko rekonstrukcije zgrade Osnovne škole u Stocu.
Broj prodatih novih stanova u Federaciji BiH u četvrtom tromjesečju 2022. godine u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2021. godini manji je za 8,9 posto, a u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. godine manji je za 17,4 posto.
Korisna površina prodatih novih stanova u četvrtom tromjesečju 2022. u odnosu na 2021. godinu manja je za 3,4 posto, a u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. manja je za 10,2 posto.
Prosječna cijena prodatih novih stanova u četvrtom kvartalu 2022. godine u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2021. godini veća je za 25,5 posto, a u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine veća je za 24,8 posto.
Prema podacima Federalnog avoda za statistiku, prosječna cijena prodatih novih stanova u FBiH u četvrtom tromjesečju lani iznosila je 2.424 KM po kvadratnom metru.
U Sarajevu je prosječna cijena bila 3.197,60 KM, a u ostalim općinama 2.040,60 KM po metru kvadratnom.
