Da se u Mostaru svašta može očekivati i da te ništa ne može iznenaditi, to svi znamo. Ali, opet, svaki dan Mostar nam priredi nešto novo. Ovaj put pronašli smo zapaljen, tek sedam godina star, školski dnevnik, koji je na neku foru iz Vrapčića “doletio” u sred Mostara . I to u park! Otkud? Kako? Zašto? I gdje nestade ono famozno čuvanje podataka? Ipak je sedam godina malo za zastarijevanje, a dnevnik je puno da ga se tek tako zabunom ćušne. I zapali. –
Category: BiH
-
Schmidt jednokratnim rješenjem namjerava obezvrijediti Lendin potpis, jer bi trajno rješenje ugrozilo HDZ BiH
Visoki predstavnik Christian Schmidt započeo je konsultacije u vezi sa nametanjem novih izmjena Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim bi omogućio formiranje Vlade Federacije BiH bez potpisa Refika Lende, budućeg potpredsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda, saznaje Istraga. OHR, međutim, ima problem da jasno definiše odluku koju bi nametnuo, jer bi se takvim izmjenama oslabila pozicija HDZ-a BiH.
Schmidt je već obavio niz razgovora sa predsjednicima pojedinih stranaka “Osmorke” koji su, prema informacijama Istrage, iznijeli svoje prijedloge za nametanje odluke. U igri je nekoliko rješenja, među kojima su i ona “ad hoc”, odnosno, rješanja koja bi bila primijenjena samo sada, tokom ovog izbornog ciklusa. Sa nametanjem odluke bi se, ipak, sačekalo isticanje roka za formiranje Vlade FBiH koji je propisan Ustavom Federacije.
– Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom – piše u Ustavu Federacije BiH.
Ovu odredbu nije nametnuo Christian Schmidt. Ona je na snazi godinama. Ali upravo ovu odredbu OHR i dio ambasadora zapadnih država želi iskoristiti kako bi nametnuo odluku kojom bi se omogućilo formiranje Vlade Federacije BiH bez potpisa jednog od potpredsjednika FBiH. S obzirom na to da će odluka o izboru predsjednika ili potpredsjednika stupiti na snagu tek početkom marta, rok za formiranje Vlade FBiH ističe krajem tog mjeseca. Što znači da nametanja sigurno neće biti do početka aprila. A sada da vidimo koje to opcije razmatra Christian Schmidt.
Prva opcija, koja je OHR-u predložena iz SDP-a BiH, je to da formiranje Vlade Federacije BiH može blokirati predsjednik ili onaj potpredsjednik koji dobije podršku 2/3 kluba naroda kojem pripada. To bi, u praksi značilo da bi Refik Lendo mogao blokirati imenovanje Vlade Federacije BiH ukoliko ga podrži 16 od ukupno 23 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. Ista situacija je, naravno, i sa Lidijom Bradarom u Klubu Hrvata i Igorom Stojanovićem iz Kluba Srba. Međutim, protiv ovakve vrste izmjene je HDZ BiH, jer bi, ukoliko ovo bude “trajno rješenje”, pozicija te stranke bila oslabljena.
Druga opcija je da se nametne odluka kojom bi, faktički, bili postavljeni novi rokovi. Tako, recimo, ukoliko u određenom periodu predsjednik i potpredsjednici FBiH ne postignu dogovor (konsenzus), onda bi se broj potrebnih potpisa sa tri, smanjio na dva. No i ovo rješenje ne ide u prilog HDZ-u BiH, zbog čega u OHR-u, ali i dijelu zapadnih ambasada, smatraju da ovakvu odluku ne bi trebalo nametnuti.
Treća varijanta je “ad hoc” odluka. Schmidt ne bi nametao izmjene Ustava FBiH, već bi nametnuo jednokratnu odluku prema kojoj, samo za izbor nove Vlade u ovom izbornom ciklusu, ne bi bili potrebni potpisi predsjednika i dva potpredsjednika Federacije. Na taj bi način Schmidt obezvrijedio glas Refika Lende, potpredsjednika Federacije BiH iz reda Bošnjaka. Kako bi prikrio svoju krajnju namjeru, a kako ne bi ugrozio poziciju HDZ-a BiH, Schmidt bi prilikom donošenja jednokratne odluke naveo da zadužuje Parlament Federacije BiH ovu odredbu ugradi u Ustav FBiH. Međutim, da bi se izmijenio Ustav FBiH potrebna je dvotrećinska većina u Parlamentu Federacije, to znači da takve izmjene nikad ne bi bile ugrađene u Ustav, niti bi se više ikada primijenile nakon bilo kojeg izbornog ciklusa.
Ovo su, dakle, tri varijante koje trenutno razmatra OHR. Postoje još dvije koje nismo uspjeli saznati. Ali skoro svako rješenje, osim onog jednokratnog, slabi ulogu HDZ-a BiH, što je suprotno planovima Ambasade SAD-a, OHR-a i Vlade Republike Hrvatske koji usaglašeno žele ojačati poziciju “hrvatskog naroda u BiH”.
Još jednom da ukratko podsjetimo kako se bira izvršna vlast FBiH, nakon što je Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava FBiH.
Nakon konstituisanja oba doma Parlamenta FBiH, bilo koja skupina od jedanaest delegata u određenom klubu naroda Doma naroda FBiH može predložiti kandidata za (pot)predsjednika Federacije. Kako su Refik Lendo, Igor Stojanović i Lidija Bradara imali po 13 i više potpisa, niko drugi osim njih nije mogao postati kandidat za (pot)predsjednika FBiH. Nakon što njih troje nisu postigli dogovor o tome ko će biti predsjednik Federacije, odluku će donijeti Predstavnički dom FBiH. Kada ovaj dom Parlamenta FBiH izabere Predsjednika, materijal ide na CIK koji utvrđuje i potvrđuje rezultate posrednih izbora. Poslije CIK-ove odluke počinje teći rok za formiranje Vlade Federacije BiH. U Ustavu je navedeno da su za imenovanje Vlade potrebni potpisi predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije, bez obzira na parlamentarnu većinu. OHR i Christian Schmidt sada, pak, namjeravaju tu odredbu staviti van snage. Privremeno. Jer trajno bi to ugrozilo HDZ BiH.
-
Predsjednik Merhameta nakon posjete Siriji: Katastrofa kakvu nisam vidio u životu
Konvoj pomoći Muslimanskog dobrotvornog društva Merhamet i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini stigao je u četvrtak na svoje odredište u skladište turske Agencije za upravljanje katastrofama (AFAD), odakle će dalje biti distribuirana stanovništvu u Turskoj i Siriji, na područjima stradalim u razornom zemljotresu.
Predsjednik humanitarne organicije Merhamet Kenan Vrbanjac, koji je u petak posjetio kampove gdje su smještene preživjele žrtve zemljotresa u Siriji, govorio je za Anadoliju o stanju na terenu.
– U četvrtak smo bili u turskom gradu Kilisu, u logističkom centru humanitarne organizacije IHH. U petak ujutro smo otišli u Siriju. Obišli smo kampove pored Jindiresa u okrugu Afrin, koji je zaista razoren. Tu smo zajedno sa Rijasetom Islamske zajednice u BiH. Mi pomoć isporučujemo u novcu, preko organizacije IHH. Oni kupuju hranu, mi nadgledamo proizvodnju, odnosno distribuciju – kazao je Vrbanjac.
Nakon zajedničke akcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Merhameta, koju su podržali brojni građani, institucije, firme, ustanove, džemati, prikupljeno je oko 300 tona pomoći.
– Iz AFAD-a su kazali da su zaista dobili ono što su tražili pozivom preko ambasada. Ta roba je istovarena o Terkirdagu i Istanbulu u AFAD-ova skladišta. Odatle će, ako Bog da, ići ka jugoistoku Turske i dijelom u Siriju. Vidjeli smo da na ovom graničnom prelazu prelazi roba u Siriju, baš u ta područja što nam je zaista drago te smo bili u logističkom centru IHH organizacije u Siriji, gdje smo zaista vidjeli da ima dosta robe za pomoć tim ljudima – rekao je Vrbanjac.
Dodao je da su tokom posjete kampovima kod Afrina, na sjeveru Sirije, zatekli veliki broj ljudi bez adekvatnog pristupa zdravstvenoj njezi.
– Vidio sam ispucale ruke čak i kod djece. Žalosno je vidjeti dječije ruke onako ispucale kao hrastova kora. Ne radi se samo o ženama starijim, nego i o djeci. Kasnije smo razgovarali s partnerima iz IHH kako im obezbijediti neku pomoć. Da li vidjeti sa ljekarima da ih nekoliko dođe, iz Turske ili iz BiH. Da vidimo najbolji mogući način da im pomognemo, jer zaista u Siriju mnogo manje dolazi pomoći – rekao je Vrbanjac.
Istakao je da je u Siriji grad sa oko 150.000 stanovnika u potpunosti uništen nakon zemljotresa.
– Ljudi su u šatorima, ispred ruševina. Ništa gore nisam vidio u životu. Isto da je nekoliko atomskih bombi palo na taj grad. Zaista velika katastrofa – rekao je Vrbanjac opisujući stanje na terenu.
Nakon katastrofalnog zemljotresa koji je 6. februara pogodio jugoistočnu Tursku i sjever Sirije, Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet pokrenulo je humanitarnu akciju “Pomoć narodu Turske i Sirije pogođenom razornim zemljotresom”.
Merhamet je otvorio humanitarni telefon broj 090292001. Pozivom na ovaj broj građani mogu donirati tri KM.
Za potrebe ove akcije Merhamet je otvorio i namjenski račun koji se može pronaći na njihovoj službenoj stranici www.merhamet.ba.
– Ono što nas očekuje ubuduće je izgradnja nekih naselja, da li pomoć u kontejnerima, montažnim kućama, vidjećemo. Još pregovaramo s partnerskim organizacijama. Razgovarali smo i o visini cijena izgradnje kuća u Siriji. Ako Bog da, kad se vratim u BiH imaću razgovor s reisul-ulemom s obzirom na to da ga uvijek izvijestim o onome šta vidim dole i šta je najbolje uraditi. Građanima Sirije je najpotrebnije minimalno obezbjeđivanje najosnovnijih uslova za život. Kampovi su nakon zemljotresa krcati. Oko 250.000 ljudi je smješteno u kampovima širom Sirije. Kontejnerska naselja su zaista neophodna kako bi se ljudi mogli skloniti negdje gdje je toplije i sigurnije. Ne traže oni puno. I kada bi svi stali u jednu sobu bilo bi im dovoljno – kazao je Vrbanjac.
-
Stoti dan putovanja: Enver Beganović ne odustaje na putu do Mekke
Enver Beganović nastavlja svoj put prema Mekki. Danas je 100. dan njegovog putovanja, a on je trenutno u Turskoj.
Jučer je uspješno odradio svoj put od Kesana do Korukoja. On je stigao do motela u kojem je trebao prespavati, ali ga je, piše GP Maljevac, dočekalo veliko iznenađenje – motel je bio zatvoren.
Beganović je potom otišao do benzinske pumpe kako bi se raspitao o smještaju, ali ga radnik nije želio pustiti misleći da je izbjeglica iz Sirije.
Enver mu je objasnio da je iz Bosne i Hercegovine i da želi samo popiti kafu.
Bio je u dilemi. Sljedeće prenoćište je bilo udaljeno 15 kilometara, pa je razmišljao da prenoći u majci prirodi.
Nastavio je dalje. Nepokolebljiv je na svom putu da pješke dođe do Mekke.
-
U BiH živi 15 posto apsolutno siromašnih građana, pomoć traže i zaposleni ljudi
Siromaštvo postaje sve izraženiji problem u Bosni i Hercegovini. Ranije objavljeni podaci UN-a pokazuju da je 15 posto našeg stanovništva apsolutno siromašno.
Pomoć je potrebna svima. Po tople obroke u javne kuhinje odlazi sve više građana. Za to vrijeme političari zarađuju po nekoliko hiljada maraka i žive u luksuzu, prenosi BHRT.
Cijene visoke za naš standard
Mirjanu Sakić, penzionerku, sreli smo u povratku s pijace. Kupila je sir, mlijeko, malo mesa i povrća. Cijene, kaže, visoke za naš standard.
– Inače, da nije neke dobre ekonomije i dobre organizacije, jako loše. Ne samo ja, nego mnogi koji imaju minimalnu penziju. Strašno – kaže Mirjana.
Prodaja slaba. Kupaca sve manje i manje. Zaraditi teško mogu i prodavači. Priča Dana Malić koja na pijaci prodaje 30 godina.
– Svaki dan zarada ostane u robi. Malo nabavimo pa onda opet tako. Slaba zarada. Samo eto da nismo kod kuće – navodi Dana.
Plate jesu povećavane. Ipak nisu pratile rast cijena. Sveukupan je utisak. Sve je više ljudi kojima je pomoć potrebna. Od 600 do 800 obroka dnevno se podijeli u ovoj banjalučkoj javnoj kuhinji.
Socijalna pravda ne postoji
– Nemam šta kazati. Meni je to ogromno veliko. Stvarno Vam kažem. Dođem ovdje na dnevni boravak – navodi korisnica javne kuhinje Gospava Matovina za BHRT.
Miroslav Subašić iz Mozaika prijateljstva je rekao kako su pomoć prije tražila stara i nemoćna lica, a danas i zaposleni ljudi.
Socijalna pravda ne postoji. Obični građani rade za minimalne plate. Za to su odgovorni političari čija zarada mjesečno u pojedinim slučajevima doseže i 8.000 maraka.
Za to vrijeme u Bosni i Hercegovini u javnim kuhinjama hrani se 18.000 naših građana. Prema podacima UN-a siromašno je svako šesto domaćinstvo, 15 posto stanovništva je apsolutno siromašno, piše BHRT.
-
Mladić iz BiH nakon teške saobraćajne nesreće dobio mioelektronsku ruku
Azrudin je bio u komi pet dana i šanse za njegovo preživljavanje su bile 50 posto. Nakon velike borbe i više operacija amputirana mu je ruka
Azrudin Krajnović, 27-godišnji mladić iz Gradačaca, male općine u BiH, nedavno je dobio mioelektronsku ruku i jedan je od rijetkih ljudi sa ovih prostora koji ima ovu sofisticiranu protezu.
Azrudin je u junu prošle godine dozivio tešku prometnu nesreću u kojoj je izgubio lijevu ruku. Dok se pripremao za srebrenički biciklistički maraton doživio je nesreću koju je skrivio nesavjesni vozač.
Azrudin je bio u komi pet dana i šanse za njegovo preživljavanje su bile 50 posto. Nakon velike borbe i više operacija amputirana mu je ruka. Azrudin kaže da takva teška iskušenja valjda pogode one najjače, one koji se mogu oduprijeti i one koji imaju snažnu pomoć u toj borbi.
23.02.2023., Gradacac, Bosna i Hercegovina – Azrudin Krajnovic, 27-godisnji mladic iz Gradacaca, male opcine u BiH, nedavno je dobio mioelektronsku ruku i jedan je od rijetkih ljudi sa ovih prostora koji ima ovu sofisticiranu protezu. Azrudin je u
Njegova najveća podrška su mu supruga koju zove princezom ratnicom i sinčić Maid.
-
Gorivo više nigdje nije iznad 3 KM, evo gdje su dizel i benzin najjeftiniji
Prema podacima sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine nigdje u Federaciji cijena goriva ne prelazi 3 KM, najjeftiniji benzin je u Tuzli. Cijena litre dizela varira od 2,56 do 2,91 KM, a benzina od 2,41 KM do 2,76 KM.
Pad cijena zabilježen je i u Sarajevu. Dizel je sve bliži 2,50 KM po litri. Cijena dizela na pumpama varira od 2,61 KM do 2,81, a benzina od 2,56 do 2,71 KM po litri.
U Jablanici na sve četiri pumpe bilježi se pad cijene dizela. Litar košta od 2,76 do 2,96 KM. Benzin je na dvije pumpe jeftiniji, a na dvije je poskupio. Cijena varira od 2,61 KM do 2,71 KM po litri.
Ni u Mostaru cijena više nije iznad 3 KM po litri. Dizel košta od 2,81 do 2,86 KM, a benzin od 2,56 do 2,71 KM po litri.
U Krajini u Cazinu dizel se kreće od 2,76 do 2,96 KM, a benzin od 2,51 do 2,66 KM. U Bihaću od 2,76 do 2,86, a benzin od 2,51 do 2,76 KM po litri dok je u Bužimu najskuplji dizel 2,81 KM po litri, a benzin 2,71 KM po litri.
-
Zastupnički dom Federalnog parlamenta u utorak odlučuje o predsjedniku FBiH
U utorak u 12 sati bit će održana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj će se raspravljati o kandidatima za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH.
Saopćeno je ovo nakon sastanka rukovodstva Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u sastavu Mirjana Marinković-Lepić, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, s dopredsjedavajućim Mladenom Boškovićem i dopredsjedavajućom Edinom Gabelom, sa Igorom Stojanovićem i Lidijom Bradarom.
Marinković-Lepić je istakla kako Refik Lendo nije prisustvovao ovom sastanku.
– Obaviješteni smo da dogovor nije potpisan tako da su se stekli uvjeti da Zastupnički dom odlučuje o tome ko će biti predsjednik i potpredsjednici FBiH – kazala je ona.
Bošković je naveo kako u provođenju ovog procesa ne bi trebalo biti probelma s obzirom na to da je propisan Ustavom.
– Nema mjesta za zaustavljanje ovog procesa. Nij mi jasno zašto ovoliko problema i polemike oko procesa koji je tako jasan. Ne možemo ih mijenjati jer su ih izabrali klubovi. Oni su između sebe trebali sjesti i dogovoiriti se. Nažalost, to su prebacili na dom. Ovo je samo gubljenje vremena – naveo je on.
Bošković je istakao kako se nada da će ovaj posao uraditi tokom naredne sedmice.
Gabela je na pitanje novinara kako će se Stranka za BiH ponašati tokom glasanja o izboru predsjednika / potpredsjednika FBiH tokom sjednice odgovorila:
– Mogli ste se uvjeriti od samog početka da se SBiH drži potpisanog dokumenta i dogovora. Tako će i ostati.
-
Medina Gromila i Elma Kustura iz GSS-a KS su za N1 podijelile svoja iskustva iz Turske
Među onima kojima je pomaganje drugima životno opredjeljenje i koji su svoje vještine spašavanja stavili na raspolaganje stanovništvu zemljotresom razorenih dijelova Turske su Medina Gromila i Elma Kustura iz GSS-a KS koje su za N1 podijelile svoja iskustva iz Turske.
U Hataju su provele devet dana i složne su da nisu ni mogli zamisliti s kakvom tragedijom će se susresti na terenu.
“Željeli smo pomoći koliko je moguće i u GSS-u je to glavni motiv. Tu smo kada nikoga nema”, kaže Gromila.
Zgrada koja je postala masovna grobnica
“Postojala je mala doza straha s obzirom na adrenalin kada smo čuli da idemo, ali je to je potisnuto. Ono što smo zatekli ne može se porediti sa onim što je u našim glavama. To nismo ni mogli zamisliti šta smo tamo vidjeli”, dodaje Kustura.
Radili su zajedno sa FUCZ u timu i radili su na sajtovima. Izvlačili su tijela stradalih i pomagali unesrećenim.
“Teško je izdvojiti nešto što je najteže jer je sve teško. Upečatljivo je bilo zgrada od 13 spratova na kojoj smo radili gdje je 100 ljudi poginulo i majka koja je s nama 24 sata i čeka da nađemo dijete. Tolika bol i patnja nas je prožimala. Ti urlici i krici dok ljudi čekaju najmilije da ih izvučemo, iako ružno zvuči, pa makar i mrtve. To je najteže što smo čuli na sajtovima. Sedam ljudi iz te zgrade nije pronađeno nikako. Da li se nešto u međuvremenu promijenilo, mislim da nije, jer smo u komunikaciji sa kolegama iz Turske”, kaže Kustura.
Improvizirane bolnice
Gromila je i pored teških scena izdvojila i nešto što je pozitivno i što joj je davalo snagu u zahtjevnom poslu.
“Ne mogu se prestati diviti turskom narodu koji su to tako dostojanstveno podnosili. Nama nude čaj, a ostali su bez svega. To mi je najupečatljiviji utisak ostavilo. Bila je i jedna pozitivna priča. U trenutku našeg dolaska nije bilo niti jednog doktora osim mene kao studenta medicine. Bila je potrebna bilo kakva vrsta pomoći. Došli smo na ideju da se povežemo i da pokušamo potražiti da li imaju medicinske opreme da nam donesu. Ja nisam bila ovlaštena da dajem lijek, i na dan našeg odlaska došli su doktori i GSS je za pola te improvizirane bolnice bio zaslužan što su imali lijekove”, zaključila je Gromila.
Program N1
-
Cijene hrane u posljednjih nekoliko godina otišle u nebo: Teško će nam biti preživjeti
Troškovi života građana Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko godina veći su za 50 posto, a posebno zabrinjava trend poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
U julu 2019. godine potrošačka korpa koštala je ispod 2.000 KM, a, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, za preživljavanje četveročlane porodice u januaru ove godine bilo je potrebno blizu 3.000 KM
Cijene hrane u 2018. i 2022. godini. Avaz
Drastično skuplji
Gotovo konstantno rasle su cijene hrane. Koliko je u BiH danas skuplje i puko preživljavanje, najjasnije se vidi iz usporedbe cijena pojedinih namirnica iz februara 2018. i decembra prošle godine, mjeseca za koji je objavljen posljednji izvještaj Agencije za statistiku BiH. Ne postoji proizvod koji danas nije drastično skuplji, od hljeba i brašna, do mesa, putera, kafe…
– Naša vlast je potpuno nezavisna od naroda, ne plaši se ni naroda ni inflacije. Zato ćemo gaziti u sve veće siromaštvo, jer dugovi počinju da pristižu. Dvadeset godina ova vlast rasprodaje, uništava, zadužuje, uvećava gubitke.
Valutni odbor i čvrst devizni kurs guše inflaciju, ali jednom mora doći do ekonomskog i monetarnog izravnanja, provale inflacije koja kod nas mora iznositi 100 posto – kazao je doktor ekonomskih nauka Aleksa Milojević.
Milojević: Ne mogu osigurati čak ni dovoljno hrane. Avaz
Vrlo je pesimističan zbog činjenice da vlasti već decenijama ne pokazuju brigu za sudbinu naroda, ne shvataju da se inflacija gasi domaćom proizvodnjom.
Izuzetni uvjeti
– Čak je i poljoprivreda, za koju imamo izuzetne uvjete, velikim dijelom propala zbog nekontroliranog uvoza, ali i odsustva značajnije pomoći.
Da je vlast okrenuta narodu, osigurala bi barem dovoljno hrane, jer polovina stanovništva sebi ne može osigurati čak ni dovoljno hrane.
Nije istinita ona priča da svaki narod ima državu kakvu je zaslužio, mislim da ovi narodi zaslužuju mnogo bolje, ali na vlasti su oni koji vode računa samo o sebi – istakao je Milojević.
avaz.ba
Fokus