Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Projekat izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla još uvijek neizvjestan

    Projekat izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla još je neizvjestan. Prošle godine su odustali od ranije dogovorenog posla sa kineskim partnerom, a nova prihvatljiva opcija nije pronađena. U međuvremenu, u martu počinje rekonstrukcija bloka 6 koji bi, nakon završetka radova, trebao služiti za proizvodnju električne i toplotne energije i biti ekološki prihvatljiviji.

    Rekonstrukciju bloka šest Termoelektrane Tuzla radiće dvije kineske i jedna domaća firma. Vrijednost je oko 25 miliona maraka, a rok za završetak radova je 150 dana. Ovo je najmlađi blok u tuzlanskoj termoelektrani, ali je i njegov predviđeni radni vijek pri kraju. Prije više od deset godina je rađena prva revitalizacija, prošle godine obnovljena turbina, a ove godine je planirana revitalizacija kotla.

     

    IZET DžANANOVIĆ, direktor Termoelektrane Tuzla

    „U tehničko-tehnološkom smislu, blok 6 Termoelektrane Tuzla će biti osposobljen da u narednih 15 godina proizvodi električnu i toplinsku energiju koristeći ugljeve iz Rudnika mrkog uglja Banovići i Rudnika, mrkog uglja Đurđevik na energetski efikasan način, relativno pouzdano ili puno pouzdanije nego što to radi danas.“

    Profesor okolinske sigurnosti, Zvjezdan Karadžin kaže da smo u velikom zaostatku sa radovima na Termoelektrani Tuzla, a koji su trebali doprinijeti zaštiti okoliša i zdravlja, ali i zadovoljavanju standarda predviđenih nacionalnom strategijom smanjenja emisije zagađenja. Pozitivno komentariše najavljene radove na bloku 6.

     

    ZVJEZDAN KARADžIN, profesor okolišne sigurnosti

    „I remont bloka 6, a i uvođenje postrojenja za odsumporavanje je jedna od najkrucijalnijih stvari sa aspekta zaštite okoliša iz prostog razloga, to je najmlađi blok od postojećih blokova, bez obzira što je i on star nekih četrdesetak godina. Sa aspekta zaštite okoliša, on je najveći zagađivač i 40 posto emisija sumpor dioksida koje potiču iz Termoelektrane potiču upravo iz bloka 6.“

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prošle je godine donijela odluku kojom se produžava rad zastarjelog bloka 4 zbog neizgradnje bloka 7, dok bi blok 3 trebao biti ugašen čim blok 6 preuzme funkciju proizvodnje toplotne i električne energije. To ipak, smatraju stručnjaci, ne mogu biti dugoročna rješenja.

     

    EDHEM BIČAKIĆ, predsjednik bh. komiteta CIGRE

    „Europska politika u procesu dekarbonizacije, zatim prijetnja Energetske zajednice da će taksirati, odnosno kažnjavati sve one proizvođače koji zagađuju, odnosno emituju CO2 i politika dekarbonizacije da se to do 2050. godine svede na nulu su ono što smeta i što koči ovaj projekat.“

    Od projekta izgradnje bloka 7, kaže direktor Termoelektrane Tuzla, Izet Džananović, nije se odustalo, ali u ovom trenutku nema nikakvih informacija u kojem će pravcu on biti realiziran.

     

    bhrt

  • Nafta, plin i žito odavno pojeftinili, hrana i dalje skupa: Cijene su odraz bezobrazluka vlasti

    Kada su rasle, pravdano je to galopirajućom inflacijom, rastom cijena goriva i troškova transporta, a danas, kada su cijene nafte značajno niže, izostaje očekivano vraćanje cijena hrane u podnošljivije okvire. Na ovo već duže vrijeme upozoravaju građani, ekonomisti i mediji, ali bez efekata.

    Kako nam je rekao ekonomski analitičar Igor Gavran, jasno je da su cijene davno morale pasti.

     

    Ograničene marže

    – Ne samo zbog pada cijena nafte i goriva, pa i plina, nego i žitarica i drugih sirovina čijim se poskupljenjem pravdalo ranije poskupljenje. Odlično pamtim da se poskupljenje jaja pravdalo višim cijenama ambalaže, koje su navodno uzrokovane visokim cijenama plina. Ni tada mi to nije bilo uvjerljivo jer svi znamo da ambalažu jaja može bilo ko proizvesti bilo gdje. Zašto sada, kada je plin drastično jeftiniji, cijene nisu niže – upitao je Gavran.

    Istakao je i da su se zbog rata i rasta cijena žitarica pravdala poskupljenja svega što je makar izdaleka vezano za žitarice.

    – Odavno se žito izvozi iz Ukrajine, cijene su pale, ali ništa od onoga što je tada poskupjelo nije pojeftinilo. A sve cijene, ili sav ovaj bezobrazluk, povezuju troškovi prijevoza roba koji direktno ovise o cijenama goriva – kazao je Gavran.

    Predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić istakao je da su inspekcije kontrolirale stanje i u ovom dijelu BiH, ali da se cijene u tržnim centrima, uprkos kaznama, nisu promijenile.

    – Kod nas su marže ograničene samo za nekoliko proizvoda, a sve ostalo je na slobodnom formiranju cijena. Zato trgovci prilikom formiranja cijena ukalkulišu i maržu i kaznu koju će platiti. Tako je i s proizvođačima koji u cijene proizvoda ukalkulišu i inflaciju i kaznu, pa su cijene zato visoke – rekao je Vasilić.

     

    Kifla i avion

    Ni u vrijeme pripreme proljetne sjetve nema adekvatne reakcije, pa će i ove godine poljoprivredna proizvodnja biti vrlo skupa, dodao je.

    – Vlast neće da se odrekne para. Pričamo o diferenciranoj stopi PDV-a koju je za neke proizvode uvelo niz zemalja, a kod nas je isto kupio kiflu ili najskuplji Mercedes ili avion. Naravno da neće da se odreknu poreza, ni akciza, ni ničega – konstatirao je Vasilić.

     

    Domaća poljoprivreda

    Vasilić je istakao da će cijena hrane biti skupa sve dok država ne posveti više pažnje domaćoj poljoprivredi.

    – Podrška nije ni blizu onoj u Srbiji i Hrvatskoj, odakle uvozimo najviše, a o zemljama EU da ne govorimo – rekao je Vasilić.

     

    avaz

  • Britanski Guardian objavio veliku reportažu o turizmu u BiH: Ljepota gradova i bajkovita arhitektura

    Britanski Guardian objavio veliku reportažu o turizmu u BiH: Ljepota gradova i bajkovita arhitektura

    Guardianova novinarka Jane Dunford uradila je reportažu iz Bosne i Hercegovine koja ju je uvjerila u svjetlu budućnost turizma u BiH.

    Osim planine Cincar, platoa Kruzi i glamočkog sira, Guardianovu novinarku su na putovanju zapadom Hercegovine posebno oduševili divlji konji.

    “Desetine konja, koje su nekada koristili za ratarstvo i transport, pušteni su prije više od 50 godina i zamijenjeni mašinama. Danas ih je preko 700 i žive visoko u planinama iznad Livna. To je magičan prizor, i još jedno iznenađenje na mom putovanju”.

    U Sarajevu je Dunford posjetila Tunel nade, koji je u toku opsade Sarajlijama bio jedina veza sa svijetom van obruča. Stajala je i na stopama Gavrila Principa ispred Muzeja grada Sarajeva, a dojmila ju se i kaldrma u starom dijelu grada.

    Ustvrdila je da joj Sarajevo u jednom momentu liči na Beč, a u drugom na Istanbul, a u ovom gradu se počastila tarhanom, burekom i dolmama.

    Spomenula je i Sarajevske ruže, dijelove trotorara oštećene ekplozijama u ratu, koji su ispunjeni crvenom farbom kako bi podsjećali na stradanja ovog grada u četverogodišnjoj opsadi.

    Dunford je posebno istakla ljepotu prirodnih krajolika BiH. “Više od 65 posto zemlje je još uvijek pod šumom i stalno me preplavljuju prizori padina prekrivenih drvećem, dubokih klisura, divljih rijeka i vodopada.”

    Za Jajce je navela da je to prijestolno mjesto bosanskih kraljeva sa kamenom tvrđavom i katakombama. Oduševio ju je 22 metara visok vodopad u srcu grada, a posjetila je i Muzej AVNOJ-a i Plivsko jezero.

    Mostar je bio njena baza za otkrivanje ljepota Hercegovine, a u ovom gradu ju je posebno dojmila murska arhitektura i, naravno, Stari most. Posjetila je dervišku Tekiju u Blagaju na rijeci Buni, a kao dokaz da je BiH i “zemlja vina” navela je Vinsku cestu Hercegovine koja okuplja više od 30 vinarija različitih veličina.

    Dunford nije propustila da u Stocu šeta pored Bregave, popne se na Vidošku tvrđavu i proba smokvaru, kolač popularan u ovom kraju.

    BiH je zemlja sa mnogo prilika za avanturu i adrenalinsko uživanje u prirodi. Dunford je spomenula kajakarenje, rafting, planinarenje i alpinizam.

    Putovanje Hercegovinom zaokružila je posjetom Titovom bunkeru u Konjicu, a prije odlaska iz BiH provozala se sarajevskom žičarom, prošetala napuštenom bob stazom, i gledajući sa Trebevića prema gradu, priznala da je “ima osjećaj da je zagrebala samo površinu ove kompleksne zemlje”.

    “Svjedočeći energiji i pozitivnosti mladih ljudi koje sam srela, i uloženom radu na terenu, zasigurno osjećam da će održivi turizam odigrati pozitivnu ulogu u budućnosti ove zemlje.”, napisala je novinarka za Guardian.

     

    radiosarajevo

  • Od prijeratnih pet hiljada, Kulen-Vakuf danas ima oko 700 stanovnika

    Od prijeratnih pet hiljada, Kulen-Vakuf danas ima oko 700 stanovnika

    Prije dolaska Osmanlija područje Kulen-Vakufa bilo je sastavni dio Hrvatske i pripadao je Lapačkoj županiji, a tokom 18. vijeka u službenim turskim ispravama zvao se Džisikebir što u prevodu znači “Veliki most“. Od nekad moćne utvrde, ovaj grad je došao do mjesne zajednice koja je prije rata imala blizu 5.000 stanovnika i spremala referat za podnošenje zahtjeva za osnivanje općine.

    Danas ima oko 700 stanovnika. Pola ih živi u Kulen-Vakufu, a ostali dolaze vikendom ili za praznike. Povratak je krenuo netom po okonačnju rata i sve je izgledalo optimistično. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, mještani su brzo uvidjeli da je ovdje nedovoljno uslova za normalan život i mnogi se odlučuju na život u Bihaću, dok neki žive i rade u inostranstvu.

    -Uglavnom su to penzioneri, ima nešto i onih koji rade na željeznici i u Nacionalnom parku Una. Žene uglavnom rade u Centru za djecu bez roditeljskog staranja ‘Duga’. Zimi je ovdje sumorno, ljeti ima života jer dolaze turisti i naši mještani koji žive u nekim drugim gradovima i sredinama – kaže mještanka Merima Mukanović.

    Kaže da je život u Kulen-Vakufu pomalo tužan jer nedostaju ljudi, a mnogi od onih koji su se vratili ovdje više nisu među živima.

    Asim Grozdanić, iako je iz Orašca, ovdje je redovni gost jer samo tu, kaže, može kupiti novine u lokalnoj pošti. Nekada je ovdje bilo života i fabrika, a danas uglavnom dani teku sporo u ustaljenoj svakodnevnici.

    -Ovdje je sedamdesetih godina otvorena fabrika Bebi triko u kojoj je radio oko 500 ljudi, uglavnom Kulenvakufčana. Bilo je još nekih manjih preduzeća, a danas se uglavnom živi od penzije i turizma – priča Grozdanić.

    I dok je vrijeme u ovom zaboravljenom gradiću na zapadu Bosne vraćeno unazad, ostalo je samo sjećanje na slavna vremena i period kada je ovaj bh. gradić dao prvog reisu-l-ulemu Mustafu Hilmi-efendija Hadžiomerovića.

     

    federalna.ba/Fena

  • Koliko iznose porodiljne naknade po kantonima u FBiH?

    Koliko iznose porodiljne naknade po kantonima u FBiH?

    Visina porodiljnih naknada na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine je neujednačena, pa nezaposlene porodilje u nekim kantonima do navršene godine dana djeteta primaju po 1.000 maraka mjesečno, a u nekima samo po 100.

    Najveće mjesečne naknade daju im Sarajevski, Bosansko-podrinjski kanton Goražde, Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton. Pojedini kantoni uveli su mjere pomoći višečlanim porodicama pa tako Zapadnohercegovački kanton za treće i svako sljedeće dijete u porodici isplaćuje dodatak u iznosu od 500 KM mjesečno u trajanju do djetetove sedme godine.

    Nezaposlene porodilje u Kantonu Sarajevo 12 mjeseci dobijaju po 996 maraka mjesečno, a porodica, pod uslovom da je ostvareno pravo na dodatak na djecu, ostvaruje i pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta – 375 KM te dodatnu novčanu pomoć za prehranu djeteta – 60 KM (ostvaruje se šest mjeseci nakon porođaja).

    Kanton Sarajevo je prvi kanton koji je Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom propisao da djeca u porodicama sa troje ili više djece imaju pravo na dodatak na djecu bez obzira na imovinski cenzus.

    Nezaposlena porodilja na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde ostvaruje pravo na novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 1.000 KM koja se isplaćuje sve dok novorođenče ne napuni 12 mjeseci.

    Osim toga, porodilja ostvaruje pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 209,50 KM.

    U Tuzlanskom kantonu nezaposlena majka porodilja prima 996 KM mjesečno, a ovaj kanton isplaćuje i jednokratnu novčanu pomoć za roditelje sa troje i više zajedničke djece u iznosu od 1.500 KM.

    Sve porodilje koje nisu u radnom odnosu u Zeničko-dobojskom kantonu ostvaruju pravo na pomoć u iznosu od 1.000 KM mjesečno od rođenja pa do navršene godine dana djetetu. Kantonalnim zakonom propisano je da se majci koja rodi blizance ili trojke i svako slijedeće dijete pomoć uvećava za 20 posto.

    U Zapadnohercegovačkom kantonu naknada rodiljama, ženama majkama koje nisu u radnom odnosu iznosi 350 KM mjesečno u razdoblju od 12 mjeseci nakon porođaja, a žena majka dobija i jednokratnu pomoć za novorođeno dijete u iznosu od 500 KM. Također, uveden je i dodatak na treće i svako sljedeće dijete u porodici u iznosu od 500 KM mjesečno u trajanju do sedme godine djeteta.

    Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji u Hercegovačko-neretvankom kantonu iznosi 400 KM mjesečno, a isplaćuje se 12 mjeseci. Porodilja dobije i jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 400 KM.

    Novčana pomoć za nezaposlene porodilje u Unsko-sanskom kantonu iznosi 55 posto najniže plate u Federaciji, a što konkretno iznosi 327,80 KM i isplaćuje se u trajanju od jedne godine od rođenja djeteta.

    Na mjesečnu novčanu pomoć u visini od 55 posto najniže plate u FBiH imaju pravo porodilje van radnog odnosa i u Srednjobosanskom kantonu u trajanju do navršene jedne godine života djeteta.

    Nezaposlenim majkama u Posavskom kantonu porodiljna naknada isplaćuje se u iznosu od 300 KM mjesečno u trajanju od 12 mjeseci, a u Kantonu 10 ta naknada je 100 KM mjesečno. Kanton 10 isplaćuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 300 KM.

    U zaštiti djece i porodice neke od jedinstvenih mjera poduzeo je Kanton Sarajevo u kojem je moguće ostvariti pravo na dodatak na djecu (bez cenzusa primanja) za djecu bez jednog ili oba roditelje te porodici u kojoj jedan od roditelja ima invaliditet od najmanje 90 posto, koja ima dijete ometeno u fizičkom ili psihičkom razvoju, koja ima dijete oboljelo od karcinoma, šećerne bolesti, leukemije, TBC, celijakije, kronove bolesti, ulceroznog kolitisa, hepatitisa B i C, epilepsije ili dijete sa poremećajem autističnog spektra, čiji je jedan od roditelja korisnik stalne novčane pomoćim kao i porodici sa troje ili više djece.

    Neujednačenost i šarenilo od kantona do kantona primjetno je i kod isplate drugih dodataka i doplataka za djecu i porodilje, kao i kod uslova koje je potrebno ispuniti da bi se neko od tih prava i ostvarilo.

     

    bhrt

  • Opala prodaja mobilnih telefona u BiH, uvoze se skuplji i pametniji

    Opala prodaja mobilnih telefona u BiH, uvoze se skuplji i pametniji

    Prošle godine uvezeno 186.554,85 kg telefonskih aparata, uključujući telefone za mobilne radiotelefonske mreže ili druge bežične mreže, te ostalih aparata za primanje slike, glasa ili drugih podataka, čija je cijena iznosila 157.645.107 KM.

    Iako je lani u BiH uvezeno za oko 58.000 kg manje telefonskih aparata nego godinu ranije, oni su iznosili 25 miliona KM više, a razlog tome je taj što se sve više uvoze kvalitetniji i skuplji telefoni.

    Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prošle godine uvezeno 186.554,85 kg telefonskih aparata, uključujući telefone za mobilne radiotelefonske mreže ili druge bežične mreže, te ostalih aparata za primanje slike, glasa ili drugih podataka, čija je cijena iznosila 157.645.107 KM.

    – S druge strane, 2021. godine je u našu zemlju uvezeno 244.786,94 kg ovih uređaja, ukupne vrijednosti 132.536.747 KM, potvrdili su za Nezavisne novine iz UIO BiH.

    Lani se, prema ovim podacima, najviše telefona uvezlo iz Kine, i to u vrijednosti od oko 95,5 miliona KM.

    – Slijedi Vijetnam, odakle je uvezeno ovih uređaja ukupne vrijednosti 45.880.846 KM, te 12.829.824 KM iz Indije, navode iz UIO BiH. Dalje slijede Južna Koreja, Njemačka, Malezija, SAD…

    Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, kaže kako je jedan od razloga rasta cijena mobilnih telefona materijal koji se u njih ugrađuje, a čija cijena raste na svjetskim burzama.

    – Drugi razlog je što se sve više izrađuju kvalitetniji mobilni telefoni s mnoštvom funkcija, odnosno sve manje se uvoze telefoni koji su obavljali osnovne funkcije, a koje je sve teže naći u prodaji, tako da su to dva faktora zbog kojih raste prosječna cijena telefonskog aparata. Znači, radi se ne samo o tome da raste cijena telefonskog aparata i proizvodnje, nego se vjerojatno uvoze kvalitetniji mobilni telefoni, rekao je Gligorić.

    Dodaje kako se na rafama više ne mogu pronaći jednostavnije verzije mobilnih telefona.

    Prema riječima Slaviše Đurđevića iz radnje “Mobilni telefoni PIN” iz Banja Luke, tri godine zaredom, odnosno od početka pandemije virusa korona, prodaja telefona je ispod prosjeka.

    – Što se tiče prodaje mobilnih telefona, moram priznati da je prošla godina bila ispod prosjeka, a otprilike je ista situacija od početka pandemije virusa korone, tj. od 2020. do 2022. godine, i te tri godine su nešto lošije nego u razdoblju prije korone” rekao je Đurđević.

    Kako kaže, na slabiju prodaju je najvjerojatnije utjecalo i poskupljenje mobilnih telefona.

    – Poskupljenje telefona je nastupilo otprilike sredinom prošle godine, a mislim da je uzrok tome situacija u Ukrajini. Inače, to poskupljenje je bilo najviše izraženo pred kraj godine, kad je inače najveća prodaja mobilnih uređaja, zaključio je Đurđević.

     

    vecernji

  • Koliko je 13 banaka u Federaciji BiH ostvarilo čiste zarade

    Koliko je 13 banaka u Federaciji BiH ostvarilo čiste zarade

    U 2022. godini 13 banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine ostvarile su čistu zaradu u iznosu od 363,4 miliona maraka.

    Ovo je za oko 70 miliona maraka više u odnosu na 2021. godinu, kada je dobit bila 293,6 miliona maraka.

    Ukupni prihodi od kamata i slični prihodi prošle godine su bili 673,5 miliona maraka, dok su ukupni operativni prihodi bili 609,4 miliona maraka. Najveći prihodi za izvršene usluge iznosili su 397,5 miliona maraka.

    Sve zajedno, ukupni prihodi banaka 2022. godini su bili oko milijardu i 189 miliona maraka, a ukupni rashodi bili su 887 miliona maraka, pokazuju preliminarni podaci iz godišnjeg izveštaja o poslovanju banaka u FBiH.
    Ovi podaci govore da je nastavljen rast bankarskog sektora u BiH koji je likvidan, stabilan i profitabilan.

  • Protest u Jezeru protekao bez incidenata

    Protest u Jezeru protekao bez incidenata

    Javni skup pod nazivom “Stop rudnicima u dolini rijeke Plive”, koji je održan jučer u opštini Jezero, protekao je bez incidenata, saopšteno je iz Policijske uprave Mrkonjić Grad.

    Portparol Policijske uprave Mrkonjić Grad Božana Vulin rekla je Srni da su pripadnici Uprave obezbjeđivali ovaj najavljeni skup, koji je održan od 13.00 do 14.00 časova.

    “Na osnovu procjena pripadnika Policijske uprave Mrkonjić Grad skupu je prisustvovalo oko 300 građana”, dodala je Vulinova.

    Građani Jezera, koji su nezadovoljni činjenicom da se na teritorije ove opštine vrše geološka istraživanja o postojanju rudnih botastava, koja vrši kompanija “Likos Balkan metals” (Lykos Balkan Metals) okupili su se danas ispred zgrade opštine kako bi poručili da ne prihvataju ova istraživanja.

     

    srna

  • Kako bismo odgovorili na katastrofu velikih razmjera: BiH nema državni tim za spašavanje

    Kako bismo odgovorili na katastrofu velikih razmjera: BiH nema državni tim za spašavanje

    Dok tugujemo zbog izgubljenih života, ostajemo šokirani prizorima porušenih gradova i divimo se hrabrosti i odlučnosti spasilaca, među kojima su i heroji iz BiH, tragedija Turske i Sirije alarm je za otklanjanje svih nedostataka u sistemu zaštite i spašavanja.

    Spacioci - Avaz

    Bh. timovi svjedočili potresnim prizorima. Anadolija

    Građani i nevladine organizacije položili su još jedan test humanosti, a spasilačke službe su pokazale da mogu biti brzo organizirane, za razliku od onih koji su zaduženi za taj posao, kazao je profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i zamjenik direktora Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Armin Kržalić.

    Bez podjele

    – Sektor za zaštitu i spašavanje pri Ministarstvu sigurnosti je i formiran da bi bio koordinator i na međunarodnom nivou, da bismo znali šta je to BiH uradila u određenom slučaju, pa i kad je u pitanju zemljotres u Turskoj – kazao je Kržalić.

    Kada bi se, ne daj Bože, u BiH desilo nešto slično, mislim da bi građani bili ostavljeni samoorganiziranju i međusobnoj podršci, dodao je.

    – Tu ne bi bilo nikakve entitetske ili kantonalne podjele. To pokazuje da struktura vlasti ne odražava stavove, ponašanje i razmišljanje stanovništva BiH – istakao je Kržalić.

    Armin Kržalić - Avaz

    Kržalić: Nije bilo političke podrške. AVAZ

    U složenom sistemu zaštite i spašavanja važno je, prema njegovom mišljenju, jačati lokalne službe, raditi na edukaciji građana, ali i budućih spasilaca, uz zakonsko reguliranje njihovog statusa. Institucije na državnom nivou imaju koordinirajuću ulogu, ali Kržalić smatra da je neophodno formiranje tima za spašavanje u okviru Ministarstva sigurnosti BiH.

    Aktivirati ideju

    – To je zaustavljeno jer nije bilo političke podrške. S obzirom na sadašnje vrijeme, treba ponovo aktivirati tu ideju.

    Spasioci - Avaz

    Spasioci iz RS spasili djevojčicu iz ruševina. Anadolija

    Njega mogu činiti jedinice FUCZ-a i RUCZ-a, ali da imamo tim BiH kao prethodnicu, koji će biti prvi na licu mjesta, i na domaćem i na međunarodnom planu, a sve ostalo, u koordinaciji Ministarstva sigurnosti, može dolaziti kasnije – pojasnio je Kržalić.

    Obezvrijedili rad

    Političari koji su izabrani da koordiniraju, da sarađuju s međunarodnim institucijama, još jednom su obezvrijedili rad i postojanje državnih institucija u ovom segmentu. Možda se to u ovom momentu ne čini tako loše, ali dugoročno ćemo biti svjesni posljedica, naveo je Kržalić.

  • Priča iz Banja Luke: Svirajući neobičan instrument skuplja novac za žrtve zemljotresa u Turskoj

    Priča iz Banja Luke: Svirajući neobičan instrument skuplja novac za žrtve zemljotresa u Turskoj

    Ognjen Ranisaić iz Banja Luke svirajući neobični instrument “tongue drum” (tang dram) prikuplja pomoć za žrtve zemljotresa u Turskoj i Siriji.

    Ranisavić, kada mu to vremenske prilike dozvole, svira u Ulici Veselina Masleše, poznatijoj kao “Gospodska ulica”. Nije mu prvi put da svirajući prikuplja novac za humanitarne svrhe, podršku sportskim klubovima ili djeci umjetnicima, ali uvijek je u pitanju nešto što ga pogodi.

    “Tako je počelo i onda je logično došlo kada je ovako neka velika katastrofa u pitanju, kada je mnogo ljudi pogođeno tim katastrofalnim zemljotresom, onda se javi ideja i želja da se pomogne na neki način simbolično i više kao gesta dobre volje nego što će biti konkretna pomoć. Ali, mislim da je to isto važno u svemu ovome – da se pokaže dobra volja i da smo ljudi i da smo svi jednaki i da svi možemo biti u toj nekoj lošoj situaciji da nam bude potrebna pomoć”, ispričao je Ranisavić za Anadoliju.

    Objasnio je da je za pomoć žrtvama zemljotresa u Turkiye i Siriji svirao već nekoliko puta, kao i da će nastaviti kad god mu to vremenske prilike budu omogućavale. Novac će prikupljati do početka marta ili do kada budu otvoreni računi za pomoć.

    Naglasio je da će dio novca preko prijatelja poslati direktno u Siriju, a drugi dio će preko Srpske pravoslavne crkve uplatiti za Siriju i za Turkiye.

    Pored torbe u koju prolaznici ubacuju novac, Ognjen nije postavio nikakav natpis, jer kako kaže, više voli da građani daju bez razloga, odnosno samo zato jer su osjetili potrebu.

    “Više volim da ljude, kako da kažem, da daju onako bez ikakvog razloga, eto, zato što su osjetili isto kao što ja osjetim u nekom trenutku da trebam dati negdje nešto za nekoga, tako i da ljudi daju svoj prilog zato da to osjete”, rekao je on.

    Kaže da koliko god da prikupi, to će nažalost biti apsolutno nebitna svota u svoj toj katastrofi koja je zadesila stanovništvo dvije zemlje.

    Kaže da su Banjalučani prilično humani i generalno osjetljivi na potrebe. Prema njegovim riječima, imaju izraženu humanost i empatiju, tako da i kada je “slobodna svirka” u pitanju, uvijek tu bude novca i uvijek neko naiđe i stane, ostavi neki novac.

    Govoreći o instrumentu koji svira, objasnio je da se radi o metalnom instrumentu koji proizvodi tonove, ali svira se palicama. U ovom obliku je nastao devedesetih godina u Americi kao pokušaj da se imitiraju prethodni neki drveni instrumenti koji su svirani na ovaj način. Pokušajem imitacije nastao je novi instrument, koji je i dalje rijedak i u svijetu i kod nas.

    “Slučajno sam vidio na internetu i onda mi se svidio taj zvuk i način na koji se izvodi. Sviram udaraljke i nisam nikada svirao instrument koji proizvodi tonove, koji je muzika, i onda mi se svidjela kombinacija gdje mogu te pokrete koje sam kao perkusionista naučio da ih apliciram na ovaj instrument i svidio mi se taj zvuk i sve što može da proizvede”, ispričao je Ognjen Ranisavić.

    On je dugo u Pokretu osoba sa invaliditetom i aktivan član udruženja koja se bave promocijom prava osoba sa invaliditetom, a često i radi projekte koji se tiču te populacije. Osim toga, Ognjen je član udruženja koja se bave promocijom kulture i obrazovanja, a radi i emisiju za Micromrežu koja se zove “(Ne)vidjivi”. Prema njegovim riječima, ima poslove koji se tiču digitalnog marketinga i te vrste oglašavanja, pa sa više strana sklapa radni dan. On je diplomirani socijalni radnik, bavi se sportom, svira sve vrste udaraljki, a odnedavno pokušava naučiti svirati i saksofon.

    O sakupljanju sredstava za pomoć žrtvama zemljotresa u Turkiye i Siriji on je dodao:

    “Mislim da ovo ustvari jeste apel da se okrenemo jedni prema drugima, da probamo što više da osjetimo ljude oko nas i pored nas, njihove potrebe i te neke poglede, ono što ljudi ustvari trebaju, a ne znaju da izraze, ne znaju da traže.”

    Radiosarajevo.ba