Category: BiH

  • Različiti efekti zabrane rada nedjeljom u Federaciji BiH

    Različiti efekti zabrane rada nedjeljom u Federaciji BiH

    Dva mjeseca nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom za trgovce u Federaciji BiH, mišljenja javnosti o ovoj mjeri su podijeljena.

    Ekonomski stručnjaci i poduzetnici navode negativne posljedice mjere i ističu da bi pravi efekat imala samo kad bi bila provedena na nivou cijele države.

    Dok je dijelu radnika neradna nedjelja donijela olakšanje, za zaposlene u trgovinama koje ostaju otvorene, to znači više posla.

    Kupci koji ne žele mijenjati naviku odlaska u kupovinu nedjeljom, putuju do prodajnih objekata u Republici Srpskoj, koji takav zakon nema.

    O tome kakvi su efekti entitetskog Zakona o trgovini koji je od 17. decembra prvi put uveo nedjelju kao neradni dan za određene trgovine u FBiH, mahom tržne centre, a omogućio rad pekara, cvjećara, benzinskih pumpi, zanatskih radnji, podijeljena su i mišljenja trgovaca.

     

    Porodica ponovo na okupu

    Ankete ranije provedene među radnicima pokazuju da je od oko 1.500 ispitanika, više od 96 posto, tražilo neradnu nedjelju.

    Tako su radnici u trgovinama obuhvaćenim mjerom uglavnom zadovoljni. Među njima je Halima Pelko, radnica u sarajevskom supermarketu koji je neradnu nedjelju uveo i prije donošenja zakona.

    “Zadovoljna sam što sada mogu taj dan posvetiti svojoj porodici. Konačno se, kao nekada, možemo okupiti na porodičnom ručku”, kazala je.

    Pelko, trgovkinja 25 godina, dodaje da su sada “zadovoljni” i članovi njene porodice.

    Ekonomski stručnjaci smatraju da se odluka ipak nije pokazala najboljom, navodeći da su pojedini radnici u trgovinama već dobili otkaze zbog pada prometa.

    Doktor ekonomskih nauka i federalni zastupnik Admir Čavalić, ekonomista i federalni zastupnik, ističe za Anadolu kako se, nažalost, potvrdilo ono na što je upozoravao posljednje dvije godine, a to je da je određen broj radnika već ostao bez posla.

     

    Groznica subotnje kupovine

    “Dobili su otkaze zbog pada prometa, jer se dio prihoda prelio Republiku Srpsku. Krenulo je otvaranje dragstora, u Bihaću imamo jedan ogroman dragstor gdje radnici, ne da odmaraju već nedjeljom rade u dva, u tri ujutro”, kaže Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i federalni zastupnik.

    Navodi kako u velikim tržnim centrima, “koji su načelno zatvoreni, možete vidjeti radnike da slažu robu, rade inventure, pripremaju robu za ponedjeljak”. Dodaje da je neradna nedjelja udar i na malu privredu, “prvenstveno na radnje poput mesnica, piljara, trgovina”.

    “Novi fenomen je da građani očekivano prebacuju potrošnju na subotu. Tada idu u velike tržne centre i pune kase velikih trgovinskih lanaca”, kaže Čavalić.

     

    Pad prometa i prelijevanje novca u Republici Srpskoj bilježi se u pojedinim lokalnim zajednicama u FBiH.

    U Sarajevu se u posljednja dva mjeseca nedjeljom mogu vidjeti veće gužve nego ranije na saobraćajnicama koje vode prema Istočnom Sarajevu, u  RS-u, jer građani tamo mogu obaviti kupovati nedjeljom.

     

    Otkazi u Gračanici

    Gračanica je među općinama u kojima suzbog pada prometa u nekoliko poslovnih objekata radnici dobili otkaze, tvrdi Mirsad Helić.

    “Nekoliko radnika ostalo je bez posla u par trgovačkih objekata, mislim da još nemamo prave efekte od neradne nedelje, oni će doći sa proljećem”, kaže Helić, koji je predsjednik Udruženja poslodavaca i samostalnih privrednika Gračanica.

    Ističe kako je Zakon o unutrašnjoj trgovini dobar, kritikujući pritom član o zabrani rada nedjeljom. Smatra da to “može biti dobro rješenje tek ukoliko se bude primjenjivalo na teritoriji cijele BiH”.

    “Promet i PDV će se preliti u rubne opštine u RS-u , što je slučaj i u Gračanici, gdje sada dio kupaca potrebe zadovoljava u susjednim općinama Petrovo i Doboj. Samim tim sredstva predviđena od PDV-a po mjestu potrošnje se neće vraćati u opštinske budžete”, kaže Helić.

    Čavalić se slaže da bi stanje bilo “normalnije” da se mjera odnosi na cijelu državu i dodaje da bi i tada bila potrebna adaptacija.

    Smatra da je ova odluka od samog početka diskriminatorna: “Jer zašto izdvajati pekare, cvjećare, benzinske pumpe, kafiće ili kladionice, a ne omogućiti rad trgovinama gdje kupujemo dječje pelene, dječju hranu i ostale životne potrepštine.”

     

    Benzinske pumpe

    Neradna nedjelja donijela je skok u prometu na benzinskim pumpama. A mnoge od njih već uvode nove proizvode, kako bi zadovoljile sve veći broj kupaca nedjeljom.

    “Pošto danas ne radi ništa, svi dolaze na pumpe. Kolege na kasama rade bez prestanka. Malo je napornije raditi”, kaže Faris, radnik na pumpi u sarajevskom naselju Čengić Vila.

    Na pitanje da li se osjeća diskriminisano zbog činjenice da su benzinske pumpe izuzete od neradne nedjelje, odgovara: “Možda malo, ali važno je da imam slobodan dan. Jedino je sada nedjeljom zbog velikih gužvi napornije raditi.”

     

    Primjer Orašja i Tuzle

    Zakonsku mogućnost izuzeća od neradne nedjelje za lokalne zajednice prva je iskoristila Općina Orašje.

    U zahtjevu su naveli kako Orašje ima specifičan geografski položaj unutar FBiH – graniči s RS-om, Brčko distriktom i Republikom Hrvatskom.

    Izuzeće je odobreno 19. decembra, iako je resorno federalnio ministarstvo pet dana kasnije donijelo uredbu o primjeni člana zakona o izuzeću, što je pokrenulo dodatne rasprave, a brojne lokalne zajednice traže ili najavljuju da će zatražiti izuzeće.

    Tuzlanski kanton, najmnogoljudniji u Federaciji BiH, također razmatra opciju slanja zahtjeva za izuzeće trgovina od neradne nedjelje.

    Čavalić ističe kako je to diskriminatorno i da Vlada FBiH, nakon ovog, ne bi smjela odbiti nijedan zahtjev za izuzeće: “Krajina može kazati da joj dolazi dijaspora, što objektivno jeste razlog. Sve opštine i gradovi koji se nalaze na entitetskoj liniji mogu tražiti izuzeće, uključujući Sarajevo.”

     

  • Nove američke sankcije dužnosnicima Republike Srpske

    Nove američke sankcije dužnosnicima Republike Srpske

    Nakon što je Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC) objavila novu listu osoba iz Republike Srpske koje su obuhvaćene sankcijama, stigle su brojne reakcije iz ovog entiteta.

    Sankcije su uvedene protiv 13 osoba i jednog subjekta, uključujući i visoke zvaničnike Republike Srpske. Prema navodima OFAC-a, mjere su usmjerene protiv onih koji podržavaju nastojanja predsjednika RS i njegove porodice da se obogate na račun javnosti, kao i protiv osoba koje su organizirale obilježavanje Dana RS na način koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

    Na listi sankcionisanih nalaze se Siniša Karan, ministar unutarnjih poslova RS, Džerard Selman, predsjednik Ustavnog suda RS, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS, šefovi kabineta predsjednika RS i Narodne skupštine, generalni sekretar ovog entiteta te direktorica RTRS-a. OFAC je naveo kako su ovi zvaničnici slijedili instrukcije predsjednika RS Milorada Dodika i radili na organiziranju proslave Dana RS 2025. u skladu s njegovim željama, uprkos odlukama Ustavnog suda BiH.

    Mjere, kako se navodi, imaju cilj podržavanja demokratskog i multietničkog okvira koji definiše Bosnu i Hercegovinu, dok SAD ostaju posvećene ometanju pokušaja destabilizacije regije. Iz SNSD-a su ove sankcije nazvali “očajničkim udarom odlazeće američke administracije na Republiku Srpsku”. Glasnogovornik SNSD-a Radovan Kovačević izjavio je kako ovakvi potezi pokazuju da je američka administracija izgubila svaki kredibilitet.

    Na istoj liniji bile su i reakcije sankcionisanih zvaničnika. Ministar unutarnjih poslova Siniša Karan poručio je: “Kažnjavajte nas koliko hoćete, mi smo slobodni jer danas živimo u našoj Republici Srpskoj, stvorenoj u miru 9. januara 1992. godine.” Istovremeno, vlast Republike Srpske nada se da će dolazak nove američke administracije promijeniti politiku prema BiH.

    Politički analitičar Mladen Bubonjić istaknuo je kako sankcije dodatno otežavaju finansiranje vlasti u RS, posebno pristup stranom kapitalu, što slabi političku i institucionalnu elitu ovog entiteta. Međutim, ravnatelj Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović upozorava da se sankcije ne smiju potcijeniti. “SAD su zemlja institucija, i bez obzira na to ko je na vlasti, sankcije prema onima koji opstruiraju Dejtonski mirovni sporazum će se nastaviti i intenzivirati”, zaključio je Bećirović.

    Predsjednik RS Milorad Dodik najavio je da će vlast ovog entiteta pronaći način da zaštiti građane kojima su sankcije blokirale račune, poručujući kako će od ponedjeljka sve banke morati otvoriti račune u konvertibilnim markama za sva pogođena lica.

  • Problem nedostatka policijskih službenika

    Problem nedostatka policijskih službenika

    Kadrovska devastacija u policijskim agencijama gorući je problem. Na to su upozorili iz Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH, naglasivši da je stanje ozbiljno i da će se dodatno usložnjavati.

    Usto, što Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Federalnoj upravi policije (FUP) nedostaje ogroman broj policijskih službenika, situacija je alarmantna i u pojedinim kantonalnom MUP-ovima.

     

    Radni odnos

    Samo u najmnogoljudnijem kantonu, Tuzlanskom, nedostaje 440 policijskih službenika. Međutim, situacija nije bajna kada je riječ o MUP-ovima Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, čiji je geografski položaj specifičan i izazovan i koji graniče s Evropskom unijom.

    I dok je za MUP HNK ova godina na svojevrstan način prijelomna, budući da se očekuje prava smjena generacija, kada će za 250 policijskih službenika prestati radni odnos, dotle će u MUP-u USK u narednoj godini uslijediti masovni odlazak policijskog kadra u penziju.

    Da stvar bude gora, za sve njih je dekapacitiranost Policijske akademije na Vracama u Sarajevu ogroman problem.

     

    Nova sistematizacija

    Adnan Habibija, ministar MUP-a USK, navodi da je trenutnom sistematizacijom radnih mjesta predviđeno 916 policijskih službenika, a popunjeno je 780 mjesta. Međutim, kaže da su novom sistematizacijom proširili broj radnih mjesta za 165 izvršilaca.

    – To što smo na granici s Evropskom unijom može biti atraktivno za razne vidove kriminala i kriminalce i naravno da manjak policijskih službenika otežava cjelokupno stanje.

    Ali s onim što trenutno imamo uspijevamo se nositi sa svim sigurnosnim izazovima koji se stavljaju ispred nas – govori Habibija za “Dnevni avaz”.

    Vlada FBiH mora imati sluha za rješenje problema dekapacitiranosti Policijske akademije u Sarajevu.

     

    Avaz.ba

  • U Istanbulu, nakon bračnog putovanja, nestao muškarac iz BiH: Očajna supruga moli za pomoć

    U Istanbulu, nakon bračnog putovanja, nestao muškarac iz BiH: Očajna supruga moli za pomoć

    Sanela Burić, supruga Envera Burića iz Visokog, sinoć se obratila za pomoć na nekoliko Facebook grupa kazavši kako je njen muž nestao u Istanbulu krajem prošle godine i da mu se od tada gubi svaki trag.

    Ona je, kako kaže, sa suprugom bila na bračnom putovanju u Dubaiju, a u povratku 24. decembra su odlučili nekoliko dana ostati u Istanbulu.

    Supruga Envera zadnji put je, piše, vidjela 29. decembra i od tada mu se gubi svaki trag. Njena apel za pomoć sa jedne od Facebook grupa ovim putem prenosimo u cijelosti:

    – Molim vas za pomoć, ako je netko u mogućnosti da mi pomogne. 24.12.2024. godine vratili smo se ja i moj suprug sa bračnog putovanja iz Dubaia. Dana 24.12. trebali smo presjesti u avion za Sarajevo, ali smo odlučili ostati u Istanbulu da provedemo novogodišnje praznike. Međutim svog supruga sam vidjela posljednji put 29.12.2024. godine. Moj suprug je nestao i od tada nemam nikakvih informacija. Nestanak sam 30.12.2024. godine prijavila policiji i ambasadi BiH u Istanbulu. Umjesto da se vratim 01.01.2025. godine zajedno sa suprugom, ostala sam do 05.01.2025. godine, nadajući se da će se pronaći.

    Danas je 19-ti dan od nestanka mog supruga. Očajna sam totalno. Iz Bosne ne mogu da dobijem nikakvu informaciju. U kontaktu sam sa Ambasadom BiH u Istanbulu, ali svaki dan čujem isto – “Ukoliko policija nešto javi, javit ćemo vam”. Zamislite osjećaj, odete presretni na bračno putovanje, a vratite se sami bez supruga. Očajna sam, bolesna, molim vas za bilo kakvu informaciju, uputstvo, više ne znam što da radim.

    Molim za pomoć. Moj suprug zove se Burić Enver, iz Visokog. Na sebi je poslednji put imao crnu trenerku, crnu majicu, crne patike, crnu jaknu i zeleni ruksak. Napomenut ću, nestao je bez ijedne lire. Molim vas za pomoć, svako uputstvo, savjet i slično mi je dobro došlo. Unaprijed zahvaljujem. Ovo su fotografije mog supruga i mene. Molim vas pomozite, 19 dana sam u ovoj agoniji, potpuno bespomoćna, napisala je Burić.

  • Dom naroda FBiH izglasao Zakon o Južnoj interkonekciji

    Dom naroda FBiH izglasao Zakon o Južnoj interkonekciji

    Na vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izglasan je Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

    Zakon je usvojen sa 51 glasom za, 14 protiv i četiri suzdržana.

    Delegatska rasprava o Prijedlogu zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” svodila se na tvrdnje delegata Hrvata da javna kompanija BH-Gas nema kapacitet za nosioca tako značajnog projekta kao što je plinovod Južna interkonekcija te na odgovore iz klupa Kluba bošnjačkog naroda da je BH-Gas kredibilan za tu ulogu.

    Ovaj zakon predložen je na inicijativu grupe delegata u identičnom tekstu u kakvom ga je već odobrio Predstavnički dom na sjednici održanoj u prvoj polovini prošlog mjeseca. Tokom tadašnje zastupničke rasprave, zagovornici su naglašavali da zakon uveliko doprinosi energetskoj nezavisnosti odnosno smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od snabdijevanja gasom iz Rusije jer predviđa još jedan dotok plina u BiH, ovog puta sa Zapada. Preciznije, predviđena je izgradnja gasovoda između BiH i Hrvatske, povezanog s terminalom ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krk, a samim tim i sa evropskim gasovodima. Iz pravca Hrvatske, gasovod bi prolazio preko zapadne Hercegovine do srednje Bosne i Hercegovine. Predviđeni nosilac projekta je javna kompanija BH-Gas. Da bi projekat bio realizovan, neophodno je bilo da zakon o južnoj intekonekciji odobre u potpuno istom tekstu oba doma u Federalnom parlamentu.

  • Na humanitarnom partyju Klix.ba za liječenje Munira Čizme prikupljeno 41.888 KM

    Na humanitarnom partyju Klix.ba za liječenje Munira Čizme prikupljeno 41.888 KM

    U okviru manifestacije Zima na Vilsu by Sarajevo Holiday Market sinoć je održan tradicionalni humanitarni party koji je organizirao Klix.ba uz podršku humanitarne organizacije Pomozi.ba. i organizatora manifestacije Zima na Vilsu by Sarajevo Holiday Market.
    Veliki broj građana sinoć je svesrdno podržao ovu zajedničku humanu misiju, kako bismo skupili što više novca za liječenje Munira Čizme kojem je prije dvije godine dijagnosticiran dobroćudni karcinom na donjoj usni. Munir je podvrgnut operaciji, ali nažalost, bolest se proširila na vrat.

    Umjesto poboljšanja, nakon dodatnih terapija i zračenja, njegovo zdravlje se pogoršalo. Dosad je imao tri operacije, koje, nažalost, nisu bile uspješne. Nedavno je imao operaciju u Turskoj, a za navedenu operaciju i nastavak liječenja, odnosno hemoterapije i imunoterapije, potrebno mu je 98.844 eura.

    Prisutne je sinoć zabavljao Neno Murić, koji je napravio sjajnu atmosferu, a na sceni mu se naknadno pridružila Elvira Rahić, gdje su zajedno otpjevali pjesme “Kad zamirišu jorgovani” i “A sada idem”.

    Osim muzičkog dijela programa, organizirana je i aukcija dresova, koju su vodili Jasmin Ligata i Emela Burdžović, a u okviru koje je prikupljen značajan dio novca. Na aukciji su bili dresovi Džanana Muse, Edina Džeke i Jusufa Nurkića, kao i dresovi SFK Sarajevo, FK Sarajevo, FK Željezničar i FK Velež. Također, na aukciji je bio i reket Damira Džumhura.

    Od prodaje hrane i pića, novcem iz donatorske kutije Pomozi.ba koja je bila u objektu Carlsberg Beer Gardena, prihodom od aukcije, honorarima osoblja Zime na Vilsu by Sarajevo Holiday Market, te honorarom Nene Murića ukupno je za liječenje Munira Čizme prikupljeno 41.888,00 KM.

    Ovom prilikom Klix.ba se zahvaljuje svim gostima koji su se pridružili ovom humanitarnom partyju, zatim našim najboljim sportistima koji su donirali svoje potpisane dresove i reket za aukciju, organizaciji Pomozi.ba te organizatorima Zime na Vilsu by Sarajevo Holiday Market.

    Muniru želimo poslati poruku da nije sam te poželjeti mu uspješno liječenje i oporavak

    RAČUNI ZA UPLATE

    PayPal:

    paypal1@pomozi.ba

    (Munir Čizmo)

    Za uplate iz BiH:

    UniCredit Bank

    338-730-22202506-52

    Intesa Sanpaolo Banka BiH

    154-180-20085330-48

    Raiffeisen Bank

    161-000-02481200-94

    Bosna Bank International d.d

    141-306-53201196-79

    NLB Banka d.d

    132-260-20223371-17

    ZiraatBank BH dd Sarajevo

    186-121-03108095-46

    Asa banka d.d. Sarajevo

    134-105-11300001-66

    Sparkasse Bank BiH

    199-496-00059682-82

    Primalac: Udruženje “Pomozi.ba” Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

    Svrha: Munir Čizmo

  • Koliko je u decembru iznosila potrošačka korpa

    Koliko je u decembru iznosila potrošačka korpa

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2024. godine iznosi 3.114,95 KM.

    Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za oktobar 2024. iznosila je 1.415,00 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plaća prema odluci Vlade Federacije BiH (bila) je 619,00 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 45,43 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 19,87 posto.

    Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

    1. Prehrana – 43,93 posto
    2. Stanovanje i komunalne usluge – 14,20 posto
    3. Higijena i održavanje zdravlja – 9,19 posto
    4. Obrazovanje i kultura – 10,27 posto
    5. Odjeća i obuća – 11,56 posto
    6. Prijevoz – 4,43 posto
    7. Održavanje domaćinstva – 6,42 posto

    U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćio je Sindikat.

  • Porezna uprava FBiH za dva dana izrekla novčane kazne u iznosu od 656 hiljada KM

    Porezna uprava FBiH za dva dana izrekla novčane kazne u iznosu od 656 hiljada KM

    Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su 14. i 15.januara 2025. godine u popodnevnim i noćnim satima na području Federacije BiH izvršili 616 inspekcijskih nadzora tzv. akcija kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite uslužne djelatnosti.

    Inspekcijski nadzori izvršeni su s ciljem provjere zakonitosti poslovanja poreznih obveznika.

    U izvršenim kontrolama inspektori Porezne uprave zatekli su 994 prijavljena radnika i 77 neprijavljenih radnika

    U toku kontrola otkriveno je 5 objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, 3 porezna obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 156 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.

    Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja nadležnog organa, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja i nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja zapečaćena su 52 objekata i izdato je 335 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 656.200,00 KM.

    U Srednjobosanskom kantonu izvršene su 72 kontrole u kojima je zatečeno 90 prijavljenih radnika, 26 neprijavljenih radnika, 1 obveznik nije imao odobrenje za rad i 44 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 11objekata i izdato je 36 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 197.500,00 KM.

    Porezna uprava Federacije BiH poziva građane da za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu traže fiskalni račun.

  • Hrvoje Čabrajić imenovan za šefa federalnog USKOK-a

    Hrvoje Čabrajić imenovan za šefa federalnog USKOK-a

    Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine imenovalo je danas Hrvoja Čabrajića za posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca Federalnog tužilaštva FBiH – Poseban odjel Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala.

    Hrvoje Čabrajić rođen je u Varešu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2007. godine. Pravosudni ispit položio je 2012. godine. Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, u maju 2016. godine, imenovan je za tužioca Kantonalnog tužilašta Kantona Sarajevo.

    U konkurenciji za posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca Federalnog tužilaštva FBiH bili su još Pavo Radoš i Samir Selimović.

    Federalni parlament je prije 10 godina usvojio Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH, kojim je predviđena uspostava pomenutog odjela.

    Aktuelna Federalna vlada najavljivala je formiranje tog odjela Federalnog tužilaštva kao jedan od prioriteta.

    Sam proces pratio je niz izazova poput izbora sjedišta i različitih stavova o tome kako bi u konačnici odjel trebao funkcionisati.

    Federalna vlada prethodno je usvojila zaključak kojim je određeno da će taj odjel Federalnog tužilaštva biti smješten u bivšoj zgradi Privredne banke u centru Sarajeva.

  • Bliži se vrhunac sezone gripe

    Bliži se vrhunac sezone gripe

    Na području Federacije BiH potvrđena su oba tipa gripe, i A i B, a kako ulazimo u vrhunac sezone respiratornih infekcija krajem januara i tokom februara, očekuje se porast broja oboljelih, kazala je u razgovoru za Fenu dr. Rozalija Nedić, specijalistica epidemiologije iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo FBiH (ZZJZ FBiH).

    Pojasnila je kako je do sada testirano 480 uzoraka na virusne gripe te da je prvi potvrđeni slučaj gripe A(H1N1)09 na Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli u 43. sedmici 2024. godine.

    – U Federaciji BiH je zadnjih tsedmica zabilježena aktivnost bolesti sličnoj gripi (ILI) srednjeg intenziteta. Kada govorimo o bolesti sličnoj gripi mislimo na osobe koje se javljaju u ambulante porodične medicine zbog simptoma kao kod gripe ali im nije dokazan virus gripe, odnosno nisu testirani. Krajem decembra 2024. godine je zabilježen blagi pad broja oboljelih od bolesti slične gripi (ILI) što je u stvarnosti rezultat podprijavljivanja tokom blagdana – navela je dr. Nedić istaknuvši kako se porast broja oboljelih očekuje krajem januara i tokom februara.

    Naglasila je kako gripa nije obična prehlada, već ozbiljna bolest čiji su osnovni simptomi povišena temperatura, groznica, glavobolja, bol u mišićima, grlobolja i kašalj.

    – Inkubacija traje kratko, nekada i manje od 24 sata. Bolesnik je zarazan dan prije pojave simptoma, i pet do sedam dana nakon pojave simptoma. Kod nekih ljudi, posebno djece i osoba s oslabljenim imunološkim sistemom, zaraznost traje i više. Većina zaraženih ljudi se oporavi u roku od jedne do dvije sedmice bez liječenja – navela je dr. Nedić.

    Za ublažavanje simptoma gripe dr. Nedić preporučuje tople i bezalkoholne napitke kako bi se nadoknadila tečnost, kapi za nos, sredstva za snižavanje temperature, tuširanje mlakom vodom i pastile za grlo.

    – Ukoliko temperatura traje duže od četiri, pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili se javi vrtoglavica, povraćanje i proljev, te ako se ponovi povišena temperatura nakon poboljšanja stanja potrebno je javiti se liječniku. Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest – istaknula je Nedić.

    Po njezinim riječima, važno je da osobe s navedenim simptomima smanje kontakte s drugim osobama, izbjegavaju gužve te se pridržavaju respiratornih mjera (pranje ruku, kihanje i kašljanje u maramicu, nošenje maske gdje je to potrebno) kako bi se smanjio prijenos virusa gripe na ljude u okolini, štiteći tako osobe pod visokim rizikom od bolesti i mogućih komplikacija bolesti.

    Dr. Nedić naglašava kako je cijepljenje jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija.

    – Idealno vrijeme za cijepljenje protiv gripe je u oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebne dvije sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, cijepljenje se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira – pojasnila je.