Category: BiH

Udruženje tekstila, obuće i kože Federacije Bosne i Hercegovine (UTOK) usvojilo je sjednici Skupštine u Zenici izvještaj o radu u proteklom periodu, a dosadašnji predsjednik Upravnog odbora Đemal Memagić iz Olova izabran je za predsjednika i za naredne dvije godine.

Skupština je za zamjenike predsjednika devetočlanog UO izabrala Sulejmana Hrvića i Behriju Huseinbegović. Memagić je u svom izlaganju istakao kako 60-ak članica tog udruženja upošljavaju više od 20.000 radnika.

“Borili smo se za svoj status i mislim da smo se dosta ozbiljno prezentovali te napravili neke stvari koje su definitivno poboljšale uslove rada, doprinose na plaće. Dobili smo povlaštenu stopu doprinosa, što nas oslobađa nekih drugih stvari pa možemo isplaćivati i veće plaće radnicima”, istakao je Memagić, koji je vlasnik kompanije “Alma – Ras” d.o.o. te načelnik Općine Olovo.

Naglašava kako su svi svjesni da “više nema plaća od 500-600 KM” te da se trenutno plaće u ovim branšama kreću između 750 i 850 KM, a cilj je da budu između 1.000 i 1.100 KM.

“Moramo biti svjesni da će biti manje dobiti firmama, a da zadržimo radnike. Nema više stare priče i neprijavljenih radnika. Mislim da je ovo dobro što se desilo te da shvatimo da svako treba da jede hljeba i da odgaja svoju djecu. Sada je svaka plaća mala i treba povećavati koliko se može”, podvukao je Memagić.

Problem im, dodaje, predstavlja školski sistem koji ne obrazuje dovoljno kvalitetan kadar za proizvodni sektor.

“Mi to sve moramo prekvalifikovati pa to nikada nije sigurna radna snaga. Niste sigurni da neće tražiti svoje zaposljenje za koje su školovani. Tako da su to problemi, ali ima još radne snage. Borimo se na svoj način”, kazao je Memagić.

Član Upravnog odbora UTOK-a FBiH i predstavnik kompanije “SinCroEr” d.o.o. iz Čapljine Ernest Brajković također je potencirao problem kvalitetne radne snage te obrazovnog sistema koji ne prati potrebe poslodavaca, ali i nemaju podršku države.Realni sektor, naglašava, traži škole koje bi učili đake i njihove buduće radnike po principima kako to oni žele, a ne kako su to škole do sada radile.

“Nijedan obučeni kadar koji je došao iz škole nije spreman za posao i moramo raditi dodatnu prekvalifikaciju da bi mogao kod nas raditi. Znači, potreban nam je dualni sistem obrazovanja i da bi dijete išlo dva dana u sedmici na praksu kod nas te da bi kroz srednje obrazovanje steklo iskustvo i onda išlo dalje”, kaže Brajković.

Foto:Crna hronika

Na putevima u Bosni i Hercegovini jutros se saobraća nesmetano, po suhom ili vlažnom kolovozu i uz slabiju frekvenciju vozila. Nešto frekventniji saobraćaj očekujemo u poslijepodnevnim i večernjim satima.

Vozače savjetujemo da, bez obzira na povoljne vremenske i saobraćajne uslove, voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode uslovima i stanju na putevima. Držite odstojanje između vozila i obavezno vežite pojas!

Zbog sanacionih radova na magistralnom putu Jablanica-Mostar (u Donjoj Jablanici), saobraća se naizmjenično, jednom trakom (u dužini od 150 metara).

Na graničnim prelazima zadržavanja su kratkotrajna.

BIHAMK

Kilogram kafe u BiH teško je pronaći ispod 18 maraka. Omiljeni napitak tako je mnogima postao luksuz. Jasno je da ga se niko neće tek tako odreći, ali situacija postaje teška. Kavopije za Večernji list kroz šalu kažu da je rat u Ukrajini učinio svoje s obzirom na to da se sve u posljednje vrijeme pripisuje tom tragičnom događaju.

– Ovo me podsjeća na 1982. godinu kada je vladala nestašica kafe i drugih proizvoda u bivšoj državi, pa su bečki šverceri pakirali kilogram kafe u vrećice od pola kilograma. Na prioritetnu listu proizvoda od posebnog interesa za državu kava je stavljena uz bok brašnu i mesu. I sad kao da sve ide prema tom epilogu jer čini se, kad god dođe novi kontingent kave, ona je sve skuplja, pa će nam uskoro reći da je nema nikako – priča nam sugovornik na kavi u Mostaru.

Brojke su neumoljive

Najavljena su nova poskupljenja namirnica, a među njima i kafe. Da je udar na proračun ozbiljan i da se neki ipak odriču omiljenog napitka, govore brojke. Prošle godine uvezli smo 19.500 tona kafe, dok je 2021. godine uvoz iznosio 22.000 tona. Možda razlog manjih narudžbi i odricanja leži u tome da smo te 2021. godine 22 hiljade tona kave platili 97 miliona maraka, a 2022. godine 19 i pol hiljada tona kave čak 142 miliona maraka.

Za komentar o situaciji kontaktirali smo Mirzu Abadžića iz Brčkog koji je u BiH zastupnik za Zicaffe, popularni užitak koji dolazi iz zapadne Sicilije. – Što se mene tiče, nema osnove da se uopće diže cijena kafe.

Prije godinu dana, kada je bio taj udar, potražnja je otišla na 2,80 po toni kafe, danas je ona 1,80. Znači, nema osnove da poskupljuje kafa. Pa evo, ni dolar nije razlog, ako je prema nama vrijedio 2 KM, sada je 1,82… Stvarno ne znam zašto se ovo događa – ističe Abadžić.

Pitamo ga o vremenskim (ne)prilikama u Južnoj Americi, dosad se to znalo navesti kao razlog.

– Ako je suša ili bilo što vremenski uvjetovano, onda potražnja za kafom raste jer je manji urod, ali ovdje vidimo da se to ne događa. Vjerujte, mi ne znamo da se tamo događa nešto ekstremno s vremenom – priča nam. Pitamo ga i kako komentira činjenicu da se u BiH kilogram kafe sve teže pronalazi ispod 18 KM, a prije pet godina plaćali smo ga i 10 KM.

– Ne događa se u BiH samo taj drastičan rast. Žale mi se ljudi u Austriji, gdje je kava u kratkom vremenu poskupjela za 35 posto. Strašno je ovo što se događa i mišljenja sam da špekulanti dižu cijenu. Burza čini svoje i stvara probleme svima nama – kaže, među ostalim, Abadžić.

Pronalazimo podatke da je u Finskoj kafa poskupjela i za 50 posto u odnosu na razdoblje prije rata u Ukrajini, a treba li reći i da su šećer i mlijeko, koji idu uz kafu, dvostruko skuplji u odnosu na to vrijeme.

vecernji.ba

Razlika u cijenama osnovnih namirnica u tržnim centrima je sve uočljivija, pa je primjetno da građani RS izdvajaju manje novca nego oni u FBiH.

Tržni centri

Tako je u nekim tržnim centrima u Istočnom Sarajevu litar mlijeka dosta jeftiniji nego u marketima stotinjak metara dalje u Federaciji BiH. Građani Istočnog Sarajeva, pak, za pet feninga jeftinije plaćaju litar ulja (3,75 KM), dok on na Dobrinji, sarajevskom naselju najbližem RS, košta 3,70 KM.

Također, deset jaja u marketu u Istočnom Sarajevu košta 3,89 KM, dok u marketu na Dobrinji građani moraju izdvojiti čak 4,20 KM. Ovakva razlika se uočava i na jednom kilogramu brašna, i to tip 400, koje u trgovinama u Sarajevu košta 1,85 KM, a u Istočnom Sarajevu 1,70 KM.

Primjetne su razlike i u cijenama mesa. Tako kilogram junetine u RS košta 16,95 KM, dok mu je cijena u marketima u FBiH oko 19 KM.

Piletina, pak, u oba entiteta ima istu cijenu – 12 KM.

Manje kupuju

Ono što je jedinstveno u cijeloj Bosni i Hercegovini jeste to da građani sve manje kupuju. Cijene su drastično povećane u proteklih godinu, a plaće i penzije stagniraju, tako da građani traže i idu po namirnice tamo gdje su i po 5 feninga jeftinije.

avaz

Sreća dobitnika glavne nagrade “mercedesa CLA 180 coupe”, u nagradnoj igri INA i Energopetrol benzinskih stanica, nije dugo potrajala, a sve su prilike da dobitnik iz Prozora u mercedes neće tako lako “uskočiti”, kako su poručivali organizatori igre.

Antu Marića, koji je u nagradnoj igri priređivača MITA Group izvučen prije mjesec dana, iznenadila je obavijest da automobil ipak neće dobiti i da se nagradna igra poništava zbog navodne greške u tehničkom sistemu za izbor dobitnika. On će, pak, pravdu tražiti na sudu.

– Izvlačenje je bilo 1. februara. Mene su nazvali oko pola dva-pola tri i javila se žena i rekla mi: “Čestitamo, dobili ste mercedesa.” Imam i snimku razgovora kad me je nazvala. Rekla mi je da pripremim račun od igre što sam igrao. Poslao sam im račun Viberom i rekli su mi da je sve uredu. Sutradan mi je se javila druga žena i rekla da će mi poslati papire od auta i slike, da odem u policiju da vidim šta mi treba za probne tablice.

Ja sam spremio i ličnu, uslikao, i rekli su mi da će mi javiti kada bude dodjela nagrade. Međutim, prošlo je sedam dana, pa dvije sedmice i niko se nije javio. Ja pošaljem poruku i pitam hoće li biti to ubrzo ili ne. Rekli su mi da je procedura u toku, čekaju informacije od Holdine i javit će mi se uskoro. Tako je bilo do prošlog petka, kada su me nazvali iz MITA grupe i pitali da im pošaljem e-mail jer imaju neku obavijest za mene. Pitao sam kakva je obavijest i je li mora e-mailom, rekli su mi da mi ne mogu ništa govoriti i da će poslati e-mail. Tako su mi na e-mail poslali tu sliku – kaže za Faktor Anto Marić iz Prozora, dobitnik glavne nagrade u nagradnoj igri “Class Plus natoči, u Mercedes uskoči”.

Iznenađen saopćenjem u kojem se navodi da se nagradna igra poništava, te izrevoltiran angažovao je advokata.

– Odmah sam vidio da je neka mućka i da ima tu nešto. Kako neću biti razočaran, okrenuo mi se život naopako. Advokat me je savjetovao da ništa još ne govorim. Pravdu ću tražiti na sudu. Mjesec dana sve je bilo regularno i taj petak kad su mi poslali nije regularno, a kažu mi: “Dobit ćete nagradu od 100 KM goriva”. Rekli su da će to spremiti poštom, ali ja to neću primiti. Kažu da će auto podijeliti na četiri dijela i dati u humanitarne svrhe. Međutim, to je već davno odigrano. Ne znam šta bih rekao – razočarano govori Marić, koji radi kao inkasant u Vodogradu u Prozoru.

Nakon nagradne igre oglasili su se i iz MITA Group.

– Nakon provedenih dodatnih provjera, koje su standardni dio procesa provođenja nagradnih igara, utvrđeno je da dobitnik glavne nagrade u nagradnoj igri “CLASS PLUS NATOČI, U MERCEDES USKOČI”, nije izvučen u skladu s Pravilnikom o provođenju nagradne igre registrovane u skladu s Zakonom o igrama na sreću (Službene novine FBIH br. 48/ i 60/15) pri Ministarstvu finansija FBiH (Rješenje Ministarstva br. UP-05-12-1-1522/22 od 23.11.2022. godine). Provjerom smo uvidjeli da je u ovom slučaju došlo do nenamjerne tehničke greške unutar samog sistema za koji je odgovoran vlasnik i operater računalne aplikacije putem koje se vrše izvlačenja nagrada te MITA Group kao priređivača nagradna igre. Kako je zbog navedenog došlo do materijalne povrede PRAVILA NAGRADNE IGRE “CLASS PLUS NATOČI, U MERCEDES USKOČI” te se u skladu sa Članom 11, nagradna igra se otkazuje u dijelu dodjele glavne nagrade “mercedes-benz 118 CLA 180 coupe” – stoji u njihovom saopšenju.

Dalje navode da spomenuta pravila nagradne igre ne ostavljaju mogućnost ponavljanja izvlačenja dobitnika glavne nagrade.

– To je u skladu sa zakonskim propisima iz Pravilnika o sadržaju pravila, uvjetima i načinu privređivanja nagradnih igara, Član 11. stav 1. (“Sl. novine FBiH”, br. 30/2016, 63/2019, 92/2020 i 12/2022). Zbog toga je odlučeno da se novčani iznos u vrijednosti glavne nagrade automobila “mercedes-benz 118 CLA 180 coupe”, podijeli na četiri ravnomjerna dijela i uplati na račune humanitarnih organizacija Crveni križ FBiH, Merhamet MDD, SHU DOBROTVOR i Caritas kako je to propisano članom 17. stav 1. Zakona o igrama na sreću (“Sl. novine FBiH”, br. 48/2015 i 60/2015) – kažu iz MITA Group koja ovim putem izvinjava svim sudionicima nagradne igre i zajedno s operaterom računalne aplikacije radi na unapređenju sistema kako bi se izbjeglo ponavljanje greške u budućnosti.

faktor

Nova osnovica za obračun plaća zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine trebala bi biti povećana na 600 KM. Ovaj iznos predložilo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i odluku o tome treba donijeti Vijeće ministara BiH moguće već iduće sedmice.

Povećanje osnovice tražili su sindikati zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine sa zahtjevom da ona iznosi 630 KM. Istovremeno su tražili da se primanja funkcionera odvoje od primanja državnih službenika, namještenika, policajaca, vojnika s obzirom na to da su Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH obuhvaćeni svi zaposleni, uključujući ministre, parlamentarce, savjetnike, članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

To znači da svako povećanje osnovice znači povećanje plaća i funkcionera, i to za daleko veći iznos nego što se povećava plaća državnih službenika i namještenika.

Tako je prošle godine zvaničnicima povećana plaća i do 600 KM, a namještenicima prvobitno za oko 60 KM.

Prema svemu sudeći tako će biti i ovaj put.

Primjenom nove osnovice od 600 KM, članovi Predsjedništva BiH bi imali za 650 KM veću plaću u ovoj godini nego sada. Prema novoj osnovici njima bi osnovna plaća, bez minulog rada, iznosila 6.000 KM.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH imala bi osnovnu plaću od 5.400 KM, što je više za oko 580 KM nego sada.

Zamjenici predsjedavajuće imali bi povećanje od oko 570 KM (plaća bi im porasla sa 4.708 KM na 5.280 KM), a ministrima bi plaća bila veća za oko 550 KM nakon prošlogodišnjeg povećanja od oko 500 KM.

Članovi rukovodstva oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, odnosno predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Zastupničkog i Doma naroda, imali bi osnovnu plaću od 5.220 KM umjesto sadašnjih oko 4.650 KM, što je za oko 570 KM više nego sada. Parlamentarci, dakle zastupnici i delegati, imali bi veću plaću za oko 550 KM nakon što im je prošle godine povećana za oko 450 KM. Veći broj parlamentaraca ostao je na istoj poziciji nakon Općih izbora održanih 2. oktobra.

Savjetnici ministara i njihovih zamjenika dobili bi oko 230 KM više. Savjetnicima je prošle godine plaća povećana za oko 260 KM. Neki od njih su i u novom mandatu Vijeća ministara BiH ostali na savjetničkim mjestima.

S druge strane, naprimjer, vojniku će primjenom nove osnovice plaća biti veća za oko 90 KM, policajcu za otprilike 104 KM, a namješteniku s najnižim koeficijentom za nepunih 80 KM.

Upravo s ciljem da ne dođe do povećanja plaća zvaničnika sa rastom osnovice, Klub zastupnika SDA u Parlamentu BiH je još prošle godine u proceduru uputio izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Njima je predviđeno da se plaća imenovanih i izabranih zvaničnika smanji u određenom procentu nakon primjene nove osnovice. Ukazano je da je izmjene zakona neophodno usvojiti prije budžeta kako bi se primijenile.

Međutim, izmjene ovog zakona tek su usvojene u prvom čitanju u Zastupničkom domu. Sada je u toku amandmanska faza i usvajanje u drugom čitanju, ali je neophodno da zakon prođe i Dom naroda Parlamenta BiH. Upravo su u Domu naroda “padali” dosadašnji pokušaji ograničenja rasta plaća funckionera, a s obzirom i na proceduru izvjesnije da će prije biti usvojen budžet za 2023. nego izmjene ovog zakona.

faktor