Category: BiH

  • U januaru pad kreditnog rasta kod svih sektora u Bosni i Hercegovini

    U januaru pad kreditnog rasta kod svih sektora u Bosni i Hercegovini

    Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2023. godine iznosili su 21,87 milijardi maraka i u odnosu na decembar 2022. godine, zabilježeno je smanjenje od 198,3 miliona maraka, ili 0,9 posto, podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine.

    – Pad kreditnog rasta registriran je kod svih sektora. Stanovništvo za 7,6 miliona maraka (0,1 posto), nefinansijska javna poduzeća za 29,9 miliona (4,8 posto), privatna preduzeća za 136,4 miliona (1, 5 posto), vladine institucije za 9,7 miliona (0,9 posto) i ostali domaći sektori za 14,6 miliona maraka (7,9 posto) – navodi se u komentaru monetarnih kretanja za januar 2023. godine Centralne banke BiH.

    Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2023. godine iznosila je 4,5 posto, nominalno 935,1 miliona maraka.

    Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 571,8 miliona maraka (5,5 posto), privatnih poduzeća za 323,7 miliona (3,7 posto), nefinansijskih javnih preduzeća za 89,9 miliona (17,7 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 2,1 milion maraka (1,2 posto).

    Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrirano je kod vladinih institucija za 52,4 miliona KM (4,5 posto).

  • U Teletonu i kampanji BHRT-a i Pomozi.ba prikupljeno je preko 300.000 KM za narod Turske i Sirije

    U Teletonu i kampanji BHRT-a i Pomozi.ba prikupljeno je preko 300.000 KM za narod Turske i Sirije

    U Teletonu i kampanji BHRT-a i Pomozi.ba prikupljeno je preko 300.000 KM (preko 80.000 poziva) za narod Turske i Sirije koji su nastradali u zemljotresu.

    BHRT je uživo emitovao trosatni, posebni program posvećen prikupljanju pomoći za žrtve razornih zemljotresa koji su početkom februara pogodili Tursku i Siriju.

    Bećirović: Pozivam građane da se masovno uključe u humanitarnu akciju za pomoć Turskoj i Siriji

    Emisija pod nazivom ‘Teleton’ trajala je od 20 pa do iza 23 sata, a gledatelji, slušatelji i pratitelji portala i društvenih mreža BHRT-a telefonski su donirali novac za stradale, pozivom na broj 17006.

    Komšić: Pomoć koju je BiH pružila je enormna, večerašnja akcija pokazuje da nećemo stati

    U emisiji je učestvovalo gotovo 150 ličnosti iz političkog kulturnog i javnog života Bosne i Hercegovine, a među njima su i članovi Predsjedištva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, fudbaleri, muzičari, vjerski zvaničnici…

    U programu BHRT-a bile se i glumice Mona Muratović, Jasna Diklić i Gordana Bogdan, glumci Admir Glamočak i Alen Muratović, bivši reprezentativac BiH Elvir Bolić, popularni bh. pjevač Halid Bešlić, pjevačica Amira Medunjanin, selektor Faruk Hadžibegić, putem video poziva u studio BHRT-a javili su se i Edin i Amra Džeko i mnogi drugi.

    Bradara: Najveće tragedije pokažu jedinstvo, ovo je velika poruka ljubavi

    BHRT

  • Uvezemo 2.000 tona meda godišnje, domaćim proizvođačima treba veća podrška

    Neupitna je vrijednost pčela za životnu sredinu. Zbog toga bi pčele trebalo početi vrednovati, smatraju bh. pčelari, koji su organizovali Okrugli sto posvećen temi očuvanja pčelarstva, povećanju izvoza i spašavanju domaće proizvodnje.

    Dvije hiljade tona meda godišnje bude uvezeno u Bosnu i Hercegovinu, dok je istovremeno neiskorišten domaći potencijal i povećanje proizvodnje. Kada bi se poboljšala finansijska podrška i edukacija mladih pčelara, te dodatno razvila tehnologija, značajno bi se unaprijedio kvalitet pčelarstva u Bosni i Hercegovini, ali i povećao izvoz.

    “Dvije hiljade tona uvozimo, to je šansa za nas da razvijamo proizvodnju, jer ukupnoj proizvodnji bruto društvene vrijednosti koja je negdje oko milijardu i šesto poljoprivrede mi učestvujemo sa 1,7 do 1,9”, ističe Rehad Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ističu da su parametri u pčelarstvu uglavnom pozitivni, te da pružaju punu podršku za razvoj i unapređenje pčelarstva. Značajan napredak je, kažu, postignut i samim usvajanjem pravilnika o ocjenjivanju meda, kao i povećanje iznosa sredstava koja su ranije izdvajana za ovu namjenu.

    “Kako smo počeli surađivati, s nekih dvjestotinjak hiljada konvertibilnih maraka prošlu godinu smo završili s oko milion i šesto hiljada konvertibilnih maraka direktne podrške, koji su naši pčelari dobili po košnici”, naglasio je Husnija Hudić, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

    Iako su pčelari godinama upozoravali na probleme povećanja patvorenog meda, on je dostupan na tržištu. Kvalitet i sigurnost uvoznog meda veoma su loši, što je potvrdio i moritoring Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

    “Dobili smo podatke koji su nam pokazali da se radilo o proizvodnji meda u neodgovarajućim, neregistrovanim objektima i mi smo shodno tome, u saradnji s inspekcijskim nadležnim organima, proveli mjere da se, barem ono što smo mi ustanovili, unišiti”, naveo je Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

    Količina ispitivanog meda se, zahvaljujući udruženju pčelara, povećava. Sigurnost i kvaliteta s te strane je na nešto boljem nivou, ali ono što zabrinjava kako pčelare, tako i nadležne je perspektiva bosanskohercegovačkog pčelarstva. Ko će naslijediti razvijanje, ima li dovoljno edukovanih i mladih ljudi koji će se željeti baviti pčelarstvom, te hoće li se unaprijediti ulaganje u ovaj sektor kako bi se povećao izvoz i spasio bh. potencijal.

     

    federalna.ba

  • Mittal pokrenuo arbitražni spor protiv BiH u vezi s ulaganjem u GIKIL

    Mittal pokrenuo arbitražni spor protiv BiH u vezi s ulaganjem u GIKIL

    Indijac Pramod Mittal, te Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal pokrenuli su arbitražni spor protiv Bosne i Hercegovine u vezi s njihovim ulaganjem u GIKIL Lukavac, te radnjama vlasti Tuzlanskog kantona za koje članovi porodice Mittal tvrde da su u suprotnosti s odredbama Sporazuma između BiH i Indije о unaprjeđenju i zаštiti investicija.

    U obavijesti o pokretanju spora tužitelji nisu naveli vrijednost odštetnog zahtjeva protiv Bosne i Hercegovine već je njegovo preciziranje ostavljeno zа nastavak postupka.

    Ovo je saopćeno danas iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koje je usvojilo informaciju Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramod Mittal i drugi protiv BiH u skladu s arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovinsko pravo.

    – Vijeće ministara BiH pozvalo je vlade Federacije BiH i Tuzlanskog kantona da se odmah aktivno uključe i poduzmu potrebne aktivnosti zajedno s Pravobranilaštvom BiH radi zaštite pravnog i finansijskog interesa. Pravobranilaštvo BiH ovlašteno je i zaduženo da pripremi prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obavezama, po uzoru na ranije potpisane sporazume u vezi s arbitražnim postupcima, i dostavi ga vladama Federacije i Tuzlanskog kantona na potpisivanje, uz prethodnu saglasnost Vijeća ministara BiH.

    Pravobranilaštvo BiH je poduzelo sve nužne radnje kako bi u ovoj fazi postupka bila maksimalno zaštićena imovina i imovinski interesi Bosne i Hercegovine, uključujući i ranije informiranje vlada Federacije BiH i Tuzlanskog kantona – navedeno je u saopćenju iz Vijeća ministara BiH.

    Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je, kako je saopćeno prije nepuna dva mjeseca, optužnicom za organizirani kriminal u Global ispat koksnoj industriji (GIKIL) Lukavac obuhvatilo osam osoba, od kojih su tri Indijca, a pet su državljani Bosne i Hercegovine. Kao vođa grupe označen je Pramod Mittal, osnivač i vlasnik kompanije Global Steel Holdings Limited (GSHL), koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.

    Optužnicom je obuhvaćen period od 2003. do 2019. godine u nekoliko segmenata, a to su neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL, čime je protivpravno prisvojeno više od 21 milion KM. Pored toga, Mittal je pokušavao da GIKIL-ovom novcem naplati bankovnu garanciju u iznosu od 12,9 miliona dolara, koju je lično dao kompaniji Stemcor odnosno Moorgate.

  • Za izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta izdvojeno 147,6 miliona KM, evo o kojim dionicama je riječ

    Za izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta izdvojeno 147,6 miliona KM, evo o kojim dionicama je riječ

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška sredstava “Kapitalni transferi javnim preduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta” u iznosu od 147.600.000 KM, utvrđenih ovogodišnjim budžetom FBiH ovom ministarstvu. U okviru ovog Programa bit će finansirano ukupno 11 projekata na području Federacije BiH.

    Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla (Lot V Čanići – Tuzla), u dužini od osam kilometara, planirano je 10.000.000 KM. Također je 10.000.000 KM predviđeno za izgradnju poddionice Šićki Brod – Đurdevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju, te građevinske radove i nadzor.

    Sredstva od 9.000.000 KM predviđeno je izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac u dužini od sedam kilometara, te 10.000.000 KM za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju.

    Za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje planirano je 42.000.000 KM, te 2.000.000 KM za dionicu prolaz kroz poslovnu zonu Vitez (LOT 4) na brzoj cesti Lašva – Nević Polje. Sredstva su namijenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Također je za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe, u dužini od 10,8 kilometara planirano 3.000.000 KM, i to za projektovanje.

    Sredstva u iznosu od 46.600.000 KM planirana su za izgradnju brze ceste Prača – Goražde, Lot 1 i Lot 2 (Tunel Hranjen 5,5 km i trasa BC 12,9 km), i to za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

    Osam miliona KM bit će izdvojeno za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor tokom izgradnje južne obilaznice Mostara (četiri miliona KM) i pristupne ceste Varda – Rodoč (četiri miliona KM).

    Za projekat izgradnje gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup – Buća Potok – Pofalići – Velešići – Bentbaša planirana su tri miliona KM, a sredstva su namjenjena za studije, projektovanje i revizije.

    Danas usvojenim Programom, planirana su četiri miliona KM za rekonstrukciju i sanaciju ceste Kreševo – Kiseljak, od čega su dva miliona KM namijenjena za eksproprijaciju i projektiranje, te dva miliona KM za građevinske radove i nadzor.

    Dio odobrenih sredstava za ove projekte nalazi se na posebnom računu za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru Jedinstvenog računa Trezora, dok će se ostatak potrebnih sredstava osiguravati sukcesivno u skladu sa potrebama.

    Za provođenje ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija, JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

    Sredstva sa namjenskog računa će se prenositi u tranšama na račun implementatora odobrenih projekata nakon što prema Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija dostave dokaze o izvedenim radovima ili uslugama.

    Implementatori projekata su obavezni kvartalno izvještavati o realizaciji projekata Federalno ministarstvo koje će kvartalno izvještavati Federalno ministarstvo finansija. O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisati će se ugovori između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze.

    Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, ovi projekti kandidirani su u Programu javnih investicija FBiH, u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Takoder, predloženi projekti su usklađeni sa Transportnom strategijom FBiH 2016-2030. godina, te zahtjevima JP Autoceste FBiH i JP Ceste FBiH za 2023. godinu, a radi se o nastavku realizacije projekata iz 2022. godine. U projektu modernizacija magistralnih cesta nalaze se projekti izgradnje obilaznica i rekonstrukcije u Federaciji BiH.

  • Oglasili se iz BH Telecoma: Komentirali američke tvrdnje o prisluškivanju političara u BiH

    Oglasili se iz BH Telecoma: Komentirali američke tvrdnje o prisluškivanju političara u BiH

    “Neprijatno smo iznenađeni navodima iznesenim u saopštenju američkog Ministarstva finansija i trezora u dijelu obrazloženja uvedenih sankcija za gospodina Osmana Mehmedagića u kojem se spominje kompanija BH Telecom.”

    Navodi se ovo danas u saopćenju BH Telecoma kojim se reagira na informaciju Ministarstva finansija SAD o tome da je bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osman Mehmedagić stavljen na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država.

    “U svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, bh. državljanin Osman Mehmedagić Osmica zloupotrijebio je javno telekomunikacijsko preduzeće u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH. Mehmedagić je koristio javno preduzeće BH Telekom kako bi sa mreže mobilne telefonije sakupljao podatke o aktivnostima bh. političara koji nisu povezani sa SDA”, navodi američko Ministarstvo.

    Danas, iz BH Telecoma ističu sljedeće:

    “Smatramo svojom obavezom da javnost upoznamo sa zakonskim i regulatornim okvirom u kojem djeluju
    svi operatori telekomunikacija u BiH, uključujući i BH Telecom. Operatori telekomunikacija, u skladu sa članom 4.
    Zakona o komunikacijama imaju obavezu da o vlastitom trošku osiguraju održavanje funkcije zakonitog presretanja telekomunikacijskih usluga i/ili djelatnosti koje obavljaju, kao i čuvanje i osiguranje telekomunikacijskih podataka.

    Dakle, obaveza svih telekomunikacijskih operatora jeste da osiguraju sisteme koji će omogućiti provođenje funkcije zakonitog presretanja ovlaštenim agencijama, a sve u skladu sa pozitivnim propisima. Izuzimanje podataka iz telekomunikacijskog sistema se vrši samo i isključivo na osnovu važeće bh. legislative, a presretanje razgovora se može provoditi isključivo po naredbi nadležnog suda.”

    S obzirom na navedeno, zaključuju, “pozivamo Ambasadu SAD da što prije sve dokaze, informacije i saznanja o eventualnoj zloupotrebi telekomunikacijskog sistema BH Telecoma dostavi nadležnim pravosudnim institucijama BiH jer tvrdnje iznesene u obrazloženju nanose nemjerljivu reputacijsku štetu našoj kompaniji”.

    Radiosarajevo.ba

  • Udruženje Pomozi.ba pokrenulo akciju pomoći djeci bez roditelja iz Sirije

    Udruženje Pomozi.ba pokrenulo akciju pomoći djeci bez roditelja iz Sirije

    Udruženje Pomozi.ba pokreće akciju “Pomoć za jetime iz Sirije”. Pozivom na humanitarni telefonski broj 17012 u ovu svrhu donirate 2 KM!

    “Prilikom našeg boravka u pograničnim područjima Turske i Sirije u proteklom periodu upoznali smo veliki broj dječice iz Sirije koja su pored svih životnih nedaća koje su ih zadesile, ostala i bez jednog ili oba roditelja. Neki od njih i dalje žive u Siriji, dok su neki smješteni u kampovima ili domovima u Turskoj”, navode iz Pomozi.ba.

    I iza jednih i iza drugih stoje teške životne priče, nesretne sudbine i već od malih nogu su se susreli sa svim što nijedno dijete ne bi smjelo – sa ratom, gubitkom roditelja, braće, sestara, prijatelja, sa neimaštinom, bolestima, a na sve to se još desi i katastrofalni zemljotres.

    “U trenucima dok smo bili u njihovoj blizini, pomogli smo im onoliko koliko smo mogli, nasmijali ih, igrali se njima, obradovali ih igračkama, slatkišima, novom odjećom i obućom, ali smo im obećali da ih nećemo zaboraviti i da ćemo im i ubuduće slati pomoć.

    Novac ćemo na mjesečnom nivou uplaćivati putem dvije partnerske humanitarne organizacije, tako da će ukupno oko 300 jetima svakog mjeseca dobijati svoj džeparac“, ističu iz Udruženja.

    Svi koji žele učestvovati u obezbjeđivanju boljih životnih uslova za ovu dječicu pored poziva na broj 17012 (dostupan svim operaterima u BiH) pomoći mogu i donacijama na web platformi www.pomoziba.org, te putem Paypala i transakcijskih računa.

    PayPal:

    paypal1@pomozi.ba (Pomoć za jetime iz Sirije)

    Za uplate iz BiH:

    UniCredit Bank
    338-730-22202506-52

    Intesa Sanpaolo Banka BiH
    154-180-20085330-48

    Raiffeisen Bank
    161-000-02481200-94

    Bosna Bank International d.d
    141-306-53201196-79

    NLB Banka d.d
    132-260-20223371-17

    ZiraatBank BH dd Sarajevo
    186-121-03108095-46

    Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
    Svrha: Pomoć za jetime iz Sirije

    Za uplate iz inostranstva:

    Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH
    SWIFT CODE: UPBKBA22
    IBAN: BA39 1541802008533048
    Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
    Svrha: Pomoć za jetime iz Sirije

    Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

    ERSTE BANK
    IBAN: AT64 2011182266475400
    BIC: GIBAATWWXXX
    Wien, Oestereich
    Name: hilfhelfen-pomozi.ba
    Verwendungszweck: Pomoć za jetime iz Sirije

    Za uplate iz Turske:

    VAKIF KATILIM BANKASI A.S.
    IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01
    İstanbul, Türkiye
    Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği
    Açıklama: Pomoć za jetime iz Sirije

    Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

    ING
    SWIFT: INGBNL2A
    IBAN: NL63INGB0675431905
    St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL
    Het doel van de betaling: Pomoć za jetime iz Sirije

    Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate.

  • Prosvjetni radnici FBiH skupili više od 235.000 KM za pomoć Turskoj i Siriji

    Prosvjetni radnici FBiH skupili više od 235.000 KM za pomoć Turskoj i Siriji

    U akciji “Prosvjetni radnici solidarno u akciji prikupljanja pomoći narodima Turske i Sirije stradalim u zemljotresu” prikupljeno je 236.371,63 KM.

    Akcija je pokrenuta odlukom Upravnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije Bosne i Hercegovine (SSOOIO FBIH).

    Kod UniCredit Banke otvoren je transakcijski račun za posebne namjene putem kojeg su realizovane sve uplate tokom akcije prikupljanja i uplate finansijske pomoći u svim sindikalnim podružnicama ovog Sindikata.

    Akcija je počela 13. februara i trebalo je da traje do 28. februara, ali je zbog velikog interesovanja i naknadnih uplata produžena do 14. marta.

    Cjelokupan prikupljeni iznos je danas uplaćen na transakcijski račun Sindikata obrazovanja Turske – Egitim Bir Sen, koji će pomoć proslijediti stradalim u zemljotresu.

    “Naš Sindikat je i ovog puta pokazao svoju jedinstvenost, solidarnost i humanost, te koristimo ovu priliku da se zahvalimo svim članovima SSOOIO FBIH, radnicima u predškolskim ustanovama i osnovnim školama na području Federacije BiH, direktorima osnovnih škola i javnih ustanova, vijećima roditelja, vijećima učenika, i svim pojedincima koji su dali svoj doprinos u realizaciji ove akcije”, navode iz SSOOIO FBIH.

    federalna.ba/AA

  • Poznati detalji zašto je Osmica završio pod sankcijama

    Poznati detalji zašto je Osmica završio pod sankcijama

    Američko Ministarstvo finansija i trezora (OFAC) danas je na listu sankcija stavilo bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića zvanog Osmica.

    Američke vlasti imaju vjerodostojne informacije da je Mehmedagiću službenom svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH zloupotrijebio telekomunikacionu kompaniju BH Telecom u korist Stranke demokratske akcije (SDA).

    OFAC navodi da je Mehmedagić koristio državnu telekomunikacionu kompaniju za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je također dao instrukcije jednom pojedincu da nadgleda vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom iz entiteta Republika Srpska.

    Osim toga, Mehmedagić je iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze da potakne kandidate iz Osmorke, grupacije bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrži SDA.

    “Postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku”, navodi se u izvještaju OFAC-a.

    Mehmedagić je tako završio na crnoj listi jer OFAC ima dokaze da je saučesnik u korupciji na Zapadnom Balkanu, ili direktno ili indirektno uključen u korupciju, uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu s vladom na zapadnom Balkanu, ili sadašnjeg ili bivšeg vladinog službenika na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je pronevjera javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za ličnu dobit ili političke svrhe, ili podmićivanje.

    Izvor: Klix

  • Sporne table “Dobro došli u RS” u zoni graničnih prijelaza: Zašto nisu uklonjene i ko je nadležan?

    Sporne table “Dobro došli u RS” u zoni graničnih prijelaza: Zašto nisu uklonjene i ko je nadležan?

    Добро дошли у Републику Српску, Welcome to Republic of Srpska. Tabla sa tom porukom nalazi se na ulazu u zemlju iz pravca Crne Gore, umjesto oznake Bosne i Hercegovine.

    Udaljena je nekoliko metara od oznake “Crna Gora, doviđenja”. Tri kilometra dalje postavljena je tabla koja pokazuje da se ulazi u Bosnu i Hercegovinu, a u blizini nje je i granični prijelaz, piše Radio Slobodna Evropa.

    Dobrodošlica u blizini graničnog prijelaza Sitnica/Zupci označava ulazak u bosanskohercegovački entitet RS.

    Ova tabla nije jedina. Napisane ćirilicom i sa porukom dobrodošlice na engleskom jeziku, mogu se vidjeti i u blizini drugih prijelaza, na ulazu u zemlju iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

    Označavaju ulazak na teritoriju koja pripada RS, jednom od dva bh. entiteta u BiH. Uz njih je ponekad postavljen i jarbol sa entitetskom zastavom.

    Neke od entitetskih tabli nalaze se u zoni graničnih prijelaza, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

    Prema njegovim riječima, postavljene su unatoč tome što se, prema važećim propisima, u toj zoni može nalaziti jedino tabla sa državnim grbom i natpisom “Bosna i Hercegovina”. U propisima nije precizirano koju površinu obuhvata zona.

    “To je sto posto postavljeno u toj zoni, ali ko je nadležan pitanje je”, ističe on za RSE.

    Propisi ne daju ni jasan odgovor koja institucija je nadležna za uklanjanje tabli iz graničnog pojasa koje nemaju državnu oznaku.

    Bosna i Hercegovina graniči sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom i ima 83 granična prijelaza. Od toga je 55 međunarodnih i 28 za pogranični saobraćaj.

    U isto vrijeme, nisu postavljene table dobrodošlice na teritoriji koja pripada Federaciji BiH, drugom bh. entitetu.

    Umjesto BiH, entitetske table

    “Bilo je, čak, i prijelaza na kojima nije bilo natpisa da ulazite u BiH. Ne znate u koju zemlju ulazite. Također, ne može biti postavljena veća tabla entiteta, nego što je to tabla BiH”, kaže Mirjana Marinković- Lepić iz Naše stranke.

    Uz obrazloženje da se radi o nelegalnim oznakama, Marinković-Lepić je prije dvije godine pokrenula inicijativu za njihovo uklanjanje, u vrijeme kada je bila opozicijska zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

    No, završena je bez epiloga, zbog toga što se nije moglo utvrditi koja institucija bi trebala ukloniti table. Istovremeno, instance nadležne za granične prijelaze, međusobno su prebacivale odgovornost.

    Na ulazu u Trebinje bilbord sa natpisom ‘Dobro došli u najljepši srpski grad’
    “Nesporno da postoje nelegalne oznake, ali se ne zna ko je nadležan da ih ukloni. To je jedan apsurd i čitava zavrzlama i naprosto niko neće da krene u proces uklanjanja”, kaže Marinković-Lepić za RSE.

    Ona je tokom 2021. uputila pitanje Ministarstvu prometa i komunikacija BiH o tome ko je nadležan za uklanjanje tabli. Dobila je odgovor da se radi o Upravi za indirektno oporezivanje i Ministarstvu sigurnosti BiH.

    Iz ove dvije institucije su to, pak, demantovali, a table su do danas ostale u zoni graničnih prijelaza.

    Prebacivanje odgovornosti

    Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH nije odgovoreno na upit RSE za razgovor o inicijativi za uklanjanje entitetskih tabli na graničnim prijelazima.

    Iz Ministarstva sigurnosti BiH tvrde da odgovore treba potražiti u Ministarstvu prometa i komunikacija, Upravi za indirektno oporezivanje BiH i Graničnoj policiji BiH.

    Ističu da je u njihovoj nadležnosti upravljanje i nadzor nad infrastrukturom na graničnim prijelazima.

    I dok u Graničnoj policiji nisu odgovarali na upit RSE, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH tvrde da se sporne table ne nalaze u “zoni graničnih prijelaza”

    “Mogu se nalaziti odmah do same zone graničnih prelaza, ali u samoj zoni takva obilježja ne postoje. Koliko znam, takvih primjera nema”, kazao je za RSE glasnogovornik Uprave Ratko Kovačević.

    No, bivši ministar Vojin Mitrović tvrdi suprotno, te napominje da to “nije nadležnost Ministarstva transporta i komunikacija”.

    “Nalaze se definitivno u zoni koja pripada UIO-u i Ministarstvu sigurnosti i neka završe taj dio priče”, navodi Mitrović.

    Problem, kaže Mitrović, predstavlja pravna praznina, odnosno činjenica da propisi ne preciziraju jasno ko bi trebao uklanjati nelegalne oznake.

    “Oni možda nemaju zakonsku regulativu da to pokrenu i riješe, ali budite sigurni to pitanje treba riješiti. Smatram da to treba biti jedan od zadataka. Neka to stave na dnevni red jer je to u interesu građana”, ističe Mitrović.

    Osim što nije jasno ko je nadležan za uklanjanje tabli, nije poznato ni ko je table postavio. Mitrović podsjeća da su javna preduzeća “Putevi RS” ili “Ceste Federacije BiH”, zadužene za postavljanje oznaka na ulazu u državu.

    Iz preduzeća “Putevi RS” nisu odgovorili na upit RSE da li su postavili table, a odgovora nije bilo ni iz Ministarstva saobraćaja i veza tog entiteta.

    Nova inicijativa?

    Mirjana Marinković – Lepić najavljuje da će nastaviti inisistirati na uklanjanju spornih tabli.

    Nakon Općih izbora u BiH, održanih u oktobru 2022. godine, preuzela je poziciju predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

    No, tvrdi da je sa stranačkim kolegama, koji su aktualni zastupnici u Parlamentu BiH, razgovarala o iniciranju neophodnih zakonskih izmjena kako bi za to bili stvoreni uvjeti za uklanjanje tabli.

    Također, motivira je i činjenica da je, nakon izbora, na poziciju ministra prometa i komunikacija BiH imenovan Edin Forto, njen stranački kolega.

    “Moraju mijenjati zakon koji se tiče graničnih prelaza. Propisi se moraju sinhronizovati da se decidno zna ko i šta radi u slučaju da su table nelegalno postavljene. Ne mogu prejudicirati da li će biti volje, ali sad je prilika da se proba, u ovom odnosu snaga”, ističe ona.

    Zastupnici Naše stranke u Parlamentu BiH, Predrag Kojović i Sabina Ćudić, nisu bili dostupni RSE za razgovor o tome da li će inicirati izmjene Zakona o graničnoj kontroli BiH i ostalih propisa, što bi bio korak ka uklanjanju tabli.

    “Kome smeta RS”

    Vladajuću većinu u Parlamentu BiH, nakon prošlogodišnjih izbora, formirale su stranke “Osmorke”, među kojima je i Naša stranka, sa zastupnicima Hrvatske demokratske zajednice BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

    Snježana Novaković Bursać, delegatkinja u Domu naroda i članica SNSD-a, ocjenjuje za RSE da je inicijativa o uklanjanju tabli “besmislena i neprovodiva”, te da neće biti izglasana u Vijeću ministara, ni u Parlamentu BiH.

    Novaković Bursać smatra neozbiljnim pristupom da se na primjeru tabli dobrodošlice “testira nova vlast”.

    “Stvarno mislim da se radi o gubljenju vremena. Postavlja se pitanje smeta li nekome ustavno uređenje ove zemlje, jer u Ustavu BiH je RS jedan od dva ravnopravna entiteta. Kome može da smeta izražavanje dobrodošlice”, kaže ona.

    Stavovi građana podijeljeni

    I dok institucije prebacuju lopticu odgovornosti kada je riječ o spornim tablama, razlikuju se i stavovi građana BiH ovisno o tome u kojem području su nastanjeni.

    Penzioner Slavko Ignjić iz Banjaluke kaže da table ne treb uklanjati, jer “treba da se zna gdje se dolazi”.

    “To nam treba da se zna ko smo. Što bi zbunjivalo ljude, svako zna gdje ide. Normalnim građanima ne smetaju, a onima kojima smeta oni mrze i to su neprijatelji države”, kazao je za RSE.

    Banjalučanin, koji nije želio da otkiva identitet, kazao je za RSE da table “koje nikoga lično ne vrijeđaju” ne treba uklanjati. U potenciranju ove teme, on vidi političko prepucavanje.

    “Meni to lično ne smeta. E sad, kome to smeta i ko to insistira. Jeste da ima ljudi koji nisu rođeni na prostoru bivše Jugoslavije i ne znaju čitati ćirilicu i tu možda dolazi do zabune”, ističe on.

    S druge strane, Nerma iz Sarajeva podržava incijativu za uklanjanje tabli dobrodošlice u RS na graničnim prijelazima. Ove oznake su, kako tvrdi, jedna od primjera “nastavka rata mirnim putem”.

    “Sve stvara konfuziju u ovoj državi. Iskreno, nemam osjećaj tog jedinstva državnog kad vidim takve stvari. To me stvarno podsjeća da ovo nije baš normalna država”, ističe ona za RSE.

    Džemal iz Sarajeva, također, smatra da entitetskim tablama nije mjesto u zoni graničnih prijelaza.

    “Nije u redu, jer stvara zabunu i konfuziju. Treba se držati propisa, to namjerno rade”, kaže on za RSE.

    Osim na graničnim prijelazima, table sa natpisima “Dobrodošli u Republiku Srpsku” proteklih godina su postavljene i u područjima između dva bh. entiteta.

    Tako se jedna od njih nalazi na izlazu iz Sarajeva, na mjestu gdje se iz Federacije BiH prelazi u drugi bh. entitet RS.

    Radiosarajevo.ba