Svaku lijepu vijest prati jedna loša.
Gorivo napokon pojeftinilo, nakon basnoslovnih cijena prouzrokovanih ratom u Ukrajini i ruskom invazijom na ovu zemlju.
S druge strane, meso će poskupjeti – za 10 do 30 posto.
Cijene goriva u Donjem Vakufu 30.mart 2023.
Danas postepen porast naoblake sa zapada. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20°C. U Sarajevu prije podne pretežno sunčano. Više oblačnosti u drugm dijelu dana. Najviša dnevna temperatura zraka oko 17°C.
31.03.2023 (Petak)., pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Padavine se očekuju poslije podne i krajem dana. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, a najviša dnevna od 13 do 19 stupnjeva.P
ROGNOZA VREMENA ZA 1.04.2023 (Subota)., pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima i uglavnom vjetrovito. Poslije podne, postupan prestanak padavina. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, a najviša dnevna od 11 do 17 stupnjeva.
PROGNOZA VREMENA ZA 2.04.2023 (Nedjelja)., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana sa slabom kišom. U većernjim satima, u višim područjima sa susnježicom i snijegom. Jutarnja temperatura zraka od 3 do 8, a najviša dnevna od 9 do 14 stupnjeva.
Na današnjoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH zastupnici su razmatrali i usvojili budžet institucija BiH za 2023. godinu i Zakon o platama u institucijama BiH na prijedlog Predsjedništva.
Predsjedništvo BiH ranije je utvrdilo te poslalo u parlamentarnu proceduru prijedlog budžeta za 2023. godinu u iznosu od 1,3 milijarde KM što je povećanje od 241 milion KM u odnosu na prošlu godinu.
Također, Predsjedništvo je predložilo i izmjene Zakona o platama u institucijama BiH na način da se osnovica od 535 KM primjenjuje za sve izabrane i imenovane zvaničnike sa obračunskim koeficijentom iznad 8,0, dok bi državni službenici i zvaničnici sa nižim koeficijentima dobili povećanje osnovice na 600 KM što je danas i usvojeno.
Zastupnik Jasmin Emrić (NES) kazao je da budžet nije dokument koji se treba usvajati u hitnom postupku jer je time onemogućeno amandmansko djelovanje.
Istaknuo je i kako je budžet najvažniji finansijski dokument za funkcioniranje institucija BiH.
Zastupnik Šerif Špago (SDA) kazao je da i on smatra da se budžet nije trebao razmatrati po hitnom postupku jer uz njega nije dostavljeno mišljenje Komisije za budžet i finansije.
“Mi se protivimo hitnoj proceduri jer budžet, svaki budžet je najvažniji dokument koji bilo koji parlament donosi u godini dana. Moja prva impresija je da mi ovdje osim ministra finansija nemamo glavne predstavnike izvršne vlasti jer je formalni predlagač Predsjedništvo BiH. Ne vidim niti jednog člana Predsjendištva niti nekoga ko govori u njihovo ime”, kazao je zastupnik Mladen Bosić (SDS).
Smatra da se kroz budžet vide politike koje će vlast provoditi u roku od godine dana te da je današnja sjendnica samo pokušaj da se bez rasprave usvajanje budžeta “smandrlja”.
“Šta je politika ove vlasti? Monetarna politika i pitanje inflacije su na nivou BIH. Šta je politika ovog Vijeća ministara oko ekonomskih projekcija kretanja inflacije u BiH? Je li povećanje budžeta signal da se doprinosi daljoj unutrašnjoj inflaciji u BiH? Ja ne vidim nikakvu politiku Vijeća ministara ili Uprave za indirektno oporezivanje. Dokaz da je unutrašnja inflacija veća kod nas su cijene namirnica koja su veće nego u okruženju”, istakao je.
Naglasio je da vidi povećan limit budžeta za 200 miliona KM kao poruku samu za sebe jer su se ranije predstavnici RS-a zalagali da ne dođe do povećanja budžeta BiH.
Ministar finansija BiH Zoran Tegeltija obratio se Predstavničkom domu i kazao da je budžet veći za 23 posto jer je najznačajniji rast prihoda onaj od indirektnih poreza. Za plate zaposlenih ove godine bit će izdvojeno 791 miliona KM i veće su za 157 miliona KM ili 25 posto.
Tegeltija je kazao kakao je Dokument okvirnog budžeta izgledao drugačije, ali se pokušalo ispoštovati budžetski kalendar bez Globalnog fiskalnog okvira kojem je potom prilagođen.
Objasnio je i da mogućnost zaduživanja imaju entieti, Brčko Distrikt te da entiteti svoja zaduženja nekada prebacuju na lokalne zajednice ili javne ustanove.
“Od 2018. godine nemamo aranžman sa MMF-om. Jesmo povukli jednu tranšu kredita koju su dobile sve zemlje svijeta tokom pandemije koronavirusa, ali koja su raspoređena entietima i Brčko Distriktu”, kazao je Tegeltija.
Govorio je i o sredstvima predviđenim za Oružane snage BiH ističući da se opremanje ozbiljnih vojnih snaga ne finansira iz tekućih budžeta država.
“Tamo radi više od 10.000 ljudi. Mora se odlučiti šta je to opremanje Oružanih snaga, mi i ne znamo koliko više ima rezervisanih sredstava koja nisu potrošena”, kazao je Tegeltija.
Istaknuto je da je samo 90 miliona KM budžeta BiH za 2023. godinu predviđeno za kapitalne troškove.
Za prijedlog budžeta BiH danas je glasao ukupno 21 zastupnik Predstavničkog doma BiH, dok je protiv bilo 16 zastupnika.
Predsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić jučer je najavio da će se hitna sjednica tog doma na kojoj bi budžet trebao biti potvrđen održati sutra, 30. marta.
Izvor: Klix
Na sjednici Senata UNSA Sebiji Izetbegović oduzeto je zvanje redovne profesorice na Medicinskom fakultetu, tačnije van snage je stavljena odluka iz 2014. godine kada je Izetbegović izabrana za redovnu profesoricu. Za ovu odluku je glasalo 30 članova Senata.
“Senat je na 34. vanrednoj sjednici 6. marta usvojio izvještaj Komisije, prihvatio Izvještaj o dokumentaciji, i tada je Senat poništio upis u matičnu knjigu magistranata na ime Izetbegović Sebija. Odluka Senata je provedena. Današnje odluke o stavljanju van snage o izboru profesorice su normalan slijed i obaveza Univerziteta je da spram te odluke i tog rješenja proces dovedemo do kraja,” rekao je rektor Škrijelj.
Podsjećamo, ova odluka Senata UNSA dolazi nakon što je ranije Sebiji Izetbegović, direktorici KCUS-a i zastupnici SDA u Skupštini KS oduzeto zvanje magistra.
Potom je Izetbegović najavila da će o ovome konačnu riječ dati sud te je policijskim organima priložila index studiranja tokom magistarskog studija.
Izvor: N1
Predsjednik Sindikata Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica Elvedin Avdić odvezen je danas kolima Hitne pomoći ispred zgrade Gradske uprave Grada Zenica.
Delegacija zeničkih rudara, koju je predvodio Avdić, pokušala je danas ponovo doći do gradonačelnika tog grada Fuada Kasumovića, ali, kako je nakon ukazane pomoći potvrdio Avdić, nisu stigli dalje od ulaza.
– Mi smo bili tu više od sat vremena, ali nas niko nije primio. Bili su neki momci u civilu, koji su tražili da napustimo prostor, ali nismo željeli izaći. Tražili smo da nas neko primi, jer i mi smo ljudi. U tom je došla i policija, koja je tražila da odemo. Teško je sve ovo izdržati.
Stigla mi je i Hitna pomoć te su me prevezli u svoje prostorije. Ustanovili su ubrzan rad srca, a upravo sam ponovo došao u Dom rudara – rekao je Avdić, te najavio da on i njegovih 15-ak kolega iz Sindikata nastavljaju štrajk glađu, koji su započeli prekjučer ujutro.
Zenički rudari, kojima su podršku dale i kolege iz preostalih šest rudnika iz Koncerna Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, jučer su protestirali ispred zgrade Gradske uprave Grada Zenica, ali ih niko nije primio.
Sindikat radnika rudnika Federacije BiH, nakon što su jutros u svim rudnicima održali jednosatni štrajk upozorenja, najavio je da će danas, ako se do 15 sati ne deblokira račun zeničkog rudnika od strane Grada Zenica te rudari ne dobiju plaću, odrediti naredne poteze.
Vjerovatno će sutra ponovo protestirati pred zgradom Gradske uprave Grada Zenica te Upravom ZDRMU Zenica, a najavili su i mogućnost generalnog štrajka.
faktor
Optužena Lejla Fazlagić-Pašić iz Hrvatske se obratila Ustavnom sudu BiH. Prema optužnici nekretnine s umrlih knjižili su na članove grupe i rodbinu
Lejla Fazlagić-Pašić, protiv koje je u Sarajevu potvrđena optužnica za krivična djela organizirani kriminal, zloupotreba položaja, pranje novca, krivotvorenje isprave, te prevara, a koja se već nekoliko godina nalazi u bjekstvu u Hrvatskoj tražila je od Ustavnog suda BiH da ponište odluke nižih sudskih instanci i ukine mjere osiguranja njene imovine.
Ustavni sud BiH odbio je ovaj njen zahtjev. Kako stoji u odluci Ustavnog suda BiH, ona se i dalje nalazi u bjekstvu i za njom je raspisana potjernica. Inače, Fazlagić-Pašić, koja je prije bijega u Hrvatsku bila sutkinja Općinskog suda Sarajevo, optužena je da je bila članica organizirane kriminalne grupe na čelu sa Alijom Delimustafićem.
Odluka Ustavnog suda
Iako je je protiv nje potvrđena optužnica još 2018. godine, suđenje u ovom predmetu još uvijek nije počelo.
Prema navodima Kantonalnog suda, u toku je zakazivanje ročišta radi izjašnjenja o krivici. Odluka Ustavnog suda BiH dalje otkriva da se vrijednost njenih nekretnina, koje su predmet osiguranja, procjenjuje na najmanje 1.463.741 KM. Kantonalni sud je zaključio da postoji opasnost da bi imovina, ukoliko ne bude obezbijeđena, mogla biti poklonjena, prodata ili na drugi način otuđena.
Inače, ova mjera je donesena zbog sumnje da je imovina pribavljena krivičnim djelom, pa je Kantonalni sud produžio privremenu mjeru osiguranja i to od 27. februara 2022. do 27. februara 2024. godine.
Prema optužnici, Fazlagić- Pašić se tereti da je u fingiranim sudskim postupcima koje je vodila nekretnine s umrlih knjižili su na članove grupe i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama. Počinjenjem pomenutih krivičnih djela kao organizirana grupa stekli su protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od 10 miliona maraka.
Fazlagić-Pašić je prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH prethodno odbio i Vrhovni sud FBiH koji potvrdio odluku Kantonalnog suda Sarajevo. Inače, ona se tokom procesa na Ustavnom sudu BiH za razliku do Kantonalnog suda više nije izjašnjavala.
Odluka Ustavnog suda
Prema ranijem pisanu CIN-a, nakon bijega u Hrvatsku Fazlagić se skrasila u svojoj vikendici u Maloj Dubi kod Makarske. Kako se navodi u tekstu CIN-a, kaže da danas živi od povremenih poslova koje obavlja u Makarskoj za jedan advokatski ured iz Zagreba. Iako je Ministarstvo pravde BiH zvanično zatražilo njeno izručenje, hrvatski ministar pravde odgađao je odluku o ovom zahtjevu. Fazlagić, pisao je CIN, ipak, najavljivala da će se vratiti u Sarajevo i braniti od optužnice, što, pak, do danas nije učinila.
Uvoz polovne odjeće u Bosnu i Hercegovinu iz godine u godinu raste, a iz second hand prodavnica kažu da je mušterija sve više i da se kupuje sezonska odjeća za djecu, muškarce i žene koje i najviše kupuju u ovim prodavnicama.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH ukazuju na porast uvoza, pa je prošle godine uvezeno 4.853 tone polovne odjeće u vrijednosti od 10,7 miliona maraka, a u januaru i februaru 2023. godine više od 728 hiljada kilograma nošene odjeće u vrijednosti od 1,8 miliona maraka!
Vlasnici second hand prodavnica u cijeloj BiH zadovoljni su prodajom i kažu da se sve kupuje od majica, džempera, košulja pantalona do markirane robe za djecu, muškarce i žene koje su najbolje mušterije u ovim prodavnicama.
Najveći promet se ostvari pred promjenu sezonske odjeće kada budu i dodatna sniženja polovne robe, kako bi se prodavnica napunila novom odjećom. Posjeta ovim prodavnicama naročito se povećava vikendom, jer tada građani koji kupuju polovnu odjeću imaju više vremena na raspolaganu da izaberu šta će kupiti. Sve je više i mladih koji kupuju, kažu nam u prodavnicama polovne robe.
Ističu, da je i velika potražnja za posteljinom, pa čak i peškirima, a to je uglavnom nekorištena roba i sa povoljnim cijenama.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je u posljednjih deset godina uvoz korištene odjeće iz godine u godinu veći za oko jedan do dva miliona maraka, a kada poredimo 2021. godinu i prošlu, vidimo da je uvoz skočio za tri miliona maraka.
Od 2015. do 2020. godine uvoz se kreće oko 6,5 miliona maraka, što je u prosjeku oko tri tone težine ovih tekstilnih proizvoda. Nakon toga, 2021. godina bilježi skok na 7,9 miliona KM, što je 4.182 tone godišnje.
Ekonomista Faruk Hadžić za N1 je analizirao trenutnu ekonomsku situaciju koja uslovljava život građana u Bosni i Hercegovini. Između ostalog je poručio da će kamatne stope i dalje rasti kako bi se ublažila inflacija te da iz tog razloga u ovom trenutku ne bi rješavao stambeno pitanje.
Hadžić je kazao da svjedočimo rekordnoj inflaciji koja je u Bosni i Hercegovini znatno veća nego u ostalim zemljama.
“I ovi proteste koje gledamo u drugim zemljama su pokazatelj da ljudi traže jednostavno ono što im pripada. Njihova nominalna plata je možda rasla, ali realna nije. I šta se može kupiti s tim novcem koji se dobije. Realna plata u BiH je smanjena, a nominalna je rasla. Dakle, svako od nas ako je dobio i neko čak manje povećanje plata ne može više kupiti isto proizvoda i platiti usluga kako se možda moglo prije nekoliko godina. I to je sada najveći problem”, naveo je Hadžić.
Podsjetio je i na upozorenje koje je prošle godine poslao entitetskim vladama rekavši im da moraju reagovati.
“Rekordni rast poreskih prihoda do kojeg će doći prošle godine smo najavljivali i na kraju smo došli do toga da je bilo 2,6 milijardi KM više prikupljenih poreza. To je trebalo vratiti građanima, privredi i radnicima na vrijeme, jer što smo duže čekali sada je teže. Imamo sada paradoksalnu situaciju, opet je jučer u Domu naroda Parlamenta BiH bilo govora o akcizama da li će doći na dnevni red ili ne. Poznat je stav, nas struke, da su se akcize trebale ukinuti jer bi tada došlo do dosta manjeg rasta cijena u BiH. Međutim, mi sada liječimo posljedice takve jedne katastrofalne odluke vlada u BiH, jer nismo se odrekli privremene naplate akciza od 250 miliona KM. Manje bi samo naplatili dodatnog poreza ne bismo ugrozili budžete, a danas je samo u Federaciji BiH potrebno ove godine izdvojiti 600 miliona KM više za penzije, ali ne da bi one bile veće već da bi se samo pokrio ovaj aspekt inflacije. I to su loše odluke gdje ćemo danas morati puno izdvojiti za različite kategorije stanovništva”, pojasnio je Hadžić.
Smatra da kod političara koji donose odluke nema apsolutne spremnosti da se ova situacija promijeni.
“Da napravite anketu i pitate da li se u Federaciji BiH trebaju smanjiti doprinosi svi bi rekli da treba, ali niko neće reći kad će se to desiti. To pravi veliki problem, jer prema mom mišljenju i da danas smanje doprinose na neki niži nivo to bi opet stupilo na snagu 1. januara i to je predug period za čekanje”, dodao je.
Kaže da generalno stanovništvo u BiH svoje dohotke, naknade, plate i penzije najviše troše na hranu.
“Upravo je u kategoriji hrane došlo do najvećeg poskupljenja u BiH. Vi imate nekakav zbirni indeks potrošačkih cijena kojim se mjeri inflacija i on uzima 610 različitih proizvoda u rangu od nekih 12 procenata. Međutim, rast cijena hrane je dosta veći i problem nastaje kada se većina dohotka troši na hranu, a mali rast je dovoljan da utječe na vaš dohodak da možete manje kupiti jer morate jesti, ali ne morate možda nekakve druge stavke koristiti kako biste napravili uštedu”, naglasio je Hadžić.
Zatim je istakao da se često inflacija pogrešno shvata.
“Građani, a i novinari me pitaju kada će biti kraj inflacije i kada će se cijene vratiti na prethodni nivo. Treba istaći da to zapravo nije kraj kada se cijene vraćaju već da se inflacija toliko uspori i da sporo raste, a da se u međuvremenu pruži prilika platama, penzijama i svemu onome što je izvor prihoda građanima, da se povećaju i to će onda biti kraj inflacije. Mi ove godine bilježimo već usporavanje, statistički ćemo to vidjeti tek od marta i aprila, ali i dalje cijene rastu. Dodatno usporavanje inflacije će umnogome značiti od toga kako će vlade SAD-a i Evropske unije reagovati i hoće li i dalje povećavati kamatne stope. To je nažalost jedini mehanizam u ovom trenutku, podizanje kamatnih stopa da bi se obuzela inflacija. Međutim, mi sada imamo situaciju da one još nisu dovoljno povećane da bi se inflacija izbrisala i sada smo u nekom međuprostoru. Imamo još visok nivo inflacije, a ne možemo tako brzo povećavati kamatne stope, jer bi se ugrozio finansijski sistem. Zato će sada biti jako teška odluka – ako se nastavi podizanje kamatnih stopa može doći do finansijske krize, a ako se zaustavi, onda će inflacija još biti tu”, naglasio je Hadžić.
Istakao je da trenutno inflacija iznosi oko 12, možda nešto više procenata te da to ne znači da cijene ne rastu.
“One će i dalje rasti, ali dosta sporije. U prvom nekakvom udaru prošle godine cijena piletine je povećana sa osam na 12 KM, to je kada gledate u nekom procentu povećanje od 50 posto, a ako danas imaste povećanje od jedne KM, cijene i dalje rastu, ali je to povećanje od nekih 8,3 posto otprilike i to vam pokazuje da cijene rastu, ali sporije. Generator inflacije u BiH su većinom plate i one trebaju rasti, ali pošto država ima rekordne naplate poreza to se odlikuje onda povećanjem i inflacije. Naprimjer, ako vama poslodavac poveća platu za 100 KM, to je onda 70 KM poreza državi. Dakle, ako bi se smanjio taj porez onda bi se značajno usporila i inflacija. Vrlo je bitno u slučaju bilo kakvog dolaska krize što više ojačati ekonomiju, dati priliku preduzećima da mogu biti što stabilnija i odgovoriti na jedan takav izazov”, mišljenja je Hadžić.
Naglasio je da je dosta građana imalo određenu ušteđevinu, ali smatra da je to više problem naše dijaspore.
“Koja je imala određenu ušteđevinu i kako je krenuo rast cijena oni su bili popriličan generator napuhavanja ovog balona u segmentu nekretnina čime su napravili veliku štetu nama u BiH. Svako ko me pitao krajem 2021. godine da li treba fiksirati kamatne stope i da li će one rasti – svima sam rekao da fiksiraju kredit, jer će doći do promjene varijabilne kamatne stope koja će u velikoj mjeri utjecati na otplatu. To je u tom trenutku bila ispravna situacija, ali sada moram reći da kamate generalno rastu i ja da moram sada rješavati stambeno pitane u ovom trenutku ga ne bih rješavao. Prvo toliko su napuhane cijene nekretnina, a drugo je to da su otplate kredita jako skupe i zarobio bih se cijeli život za otplatu nekretnine”, zaključio je Hadžić.
N1
Strancima je u Bosni i hercegovini prošle godine izdato ukupno 3.780 važećih radnih dozvola, od čega najviše državljanima Turske, Srbije, Hrvatske i Kine, rečeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Izdato je 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 nezavisno od nje.
U Republici Srpskoj izdato je 1.447 važećih radnih dozvola, i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u Federaciji BiH /FBiH/ 2.076 važećih radnih dozvola, od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 nezavisno od nje.
Izdato je i 257 važećih radnih dozvola u Brčko distriktu, i to 34 koje se računaju u kvotu i 223 nezavisno od nje.
Najviše važećih radnih dozvola izdato je državljanima Turske – 861 /u FBiH 401, u Republici Srpskoj 300, a u Brčko distriktu 160/, zatim 661 državljanima Srbije /u FBiH 186, u Srpskoj 453, u Brčko distriktu 22/.
Državljanima Hrvatske i Kine izdato je po 169 važećih radnih dozvola, 137 Kuvajta, 123 Bangladeša, 122 Indije, a 102 državljanima Crne Gore.
Iz Agencije navode da su 884 važeće radne dozvole izdate u građevinarstvu, 560 u trgovini na veliko i malo, kao i popravci motornih vozila i motocikala, 370 u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, 356 poslovanju nekretninama, 312 prerađivačkoj industriji, a 236 u ostalim uslužnim djelatnostima.
Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola koje se računaju u kvotu, u BiH je u 2022. godini produženo 433, a 1.212 je izdato za novo zapošljavanje.
Od toga je u Republici Srpskoj produženo 208 radnih dozvola, FBiH produženo 215, Brčko distriktu 10, dok je novoizdatih radnih dozvola u RS bilo 621,
FBiH 567, te Brčko distriktu 24.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje navode da je kvota za prošlu godinu bila popunjena 49 odsto, kao i da su lani poništene 232 radne dozvole, i to u Republici Srpskoj 148, FBiH 33, te Brčko distriktu 51.
Kada je riječ o prijedlogu za kvotu u tekućoj godini, iz Agencije ističu da su ga predložili zavodi za zapošljavanje u BiH, da je prošao Savjetodavni odbor Agencije za rad i zapošljavanje, kao i da je upućen Ministarstvu civilnih poslova kako bi ga razmatrao Savjet ministara BiH, koji to još nije učinio.
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 3.995, od čega se 1.400 odnosi na Republiku Srpsku, 2.435 na FBiH, a 160 na Brčko distrikt.
U svih sedam rudnika uglja koji posluju u sklopu Koncerna Elektroprivreda Bosne i Hercegovine jutros je prekinuta proizvodnja te održan jednosatni štrajk upozorenja iz solidarnosti s rudarima iz zeničkih rudnika, koji su proizvodnju obustavili još u petak poslijepodne, potvrdio je predsjednik Sindikata pogona “Raspotočje” Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica Nedžad Dizdarević.
“Kako je jučer i dogovoreno, nakon protesta u Zenici, ni rudari ostalih šest rudnika iz našeg koncerna nisu radili prvi sat današnje prve smjene. Oni su, od sedam do osam sati, održali štrajk upozorenja, a ako se danas do 15.00 sati ne promijeni situacija u našem rudniku, odnosno ako se ne deblokira račun preduzeća te nam ne bude isplaćena plaća, Sindikat radnika rudnika FBiH donijet će novu odluku”, najavio je Dizdarević.
On je naglasio kako 15-ak članova Sindikata ZDRMU Zenica nastavlja štrajk glađu u prostoru Doma rudara, a rudari ni jutros neće sići u jame te obnoviti proizvodnju u pogonima “Raspotočje” i “Stara jama”.
Predsjednik Sindikata radnika rudnika Federacije BiH Sinan Husić jučer je na protest pred Gradskom upravom Grada Zenica, koja je prije dvije sedmice blokirala račun zeničkog rudnika, najavio mogućnost organiziranja i generalnog štrajka u svim rudnicima iz Koncerna EPBiH te da neće ostaviti “na cjedilu zeničke rudare”.
Husić je tom prilikom najavio, ako se danas do 15.00 sati ne deblokira račun ZDRMU Zenica, nove proteste u Zenici već za sutra, ali je podvukao kako bi ti protesti mogli imati i drugačiji karakter. Nakon što su jučer protestirali pred Gradskom upravom Grada Zenica te zahtijevali sastanak s gradonačelnikom Fuadom Kasumovićem, koji jučer nije bio na poslu, Husić je najavio kako će, ako budu primorani, narednih dana u Zenicu dovesti i svih 6.000 rudara iz Koncerna EPBiH.
Grad Zenica je sredinom mjeseca ponovo blokirao račun ZDRMU Zenica zbog čega zaposlenicima tog preduzeća nije isplaćena februarska plaća te topli obrok za januar ove godine.
Grad Zenica nakon što je to preduzeće prije više od dvije godine isplatilo glavnicu duga za komunalno-građevinsko zemljište, potražuje još nešto više od 3.000.000 KM za zatezne kamate, zbog čega su u proteklom periodu nekoliko puta blokirali račun tog preduzeća. Zadnji put u novembru prošle godine.