Category: BiH

Upravni odbor Samostalnog sindikara rudnika Federacije BiH zatražio je da se danas održi sastanak sa predstavnicima JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo, Gradske uprave Grada Zenica i direktorom Rudnika mrkog uglja “Zenica” u Zenici.

Upravni odbor Samostalnog sindikara rudnika Federacije BiH zahtjeva da akteri sastanka utvrde način rješavanja navedenog problema kako bi se deblokirao račun Rudnika mrkog uglja “Zenica” u Zenici, radnicima navedenih rudnika izvršila isplata plate za mjesec februar 2023. godine i u konačnici pokrenula proizvodnja.

Rudari su u petak izašli na ulicu, održali protestnu šetnju i blokirali raskrsnicu na magistralnom putu M-17 u mjestu Perin han kod Zenice. Nakon deblokade su najavili da se nastavlja radnički neposluh u Rudnicima mrkog uglja Zenica. Nekoliko članova Sindikalnog odbora Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica su u ponedjeljak ujutro stupili i u štrajk glađu, koji su prekinuli u četvrtak uvečer na nagovor komorata i porodica. Noć sa četvrtka na petak proveli su na ulici.

federalna.ba/Onasa

Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH zatražio je hitan sastanak sa ministrom Nerminom Džindićem povodom rješavanja aktuelne problematike u Rudniku mrkog uglja “Zenica”.

Sastanak traže najkasnije u toku sutrašnjeg dana, i to da se održi  sa predstavnicima JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo, Gradske uprave Grada Zenica i direktorom Rudnika mrkog uglja “Zenica” u Zenici.

Upravni odbor Samostalnog sindikara rudnika Federacije BiH zahtjeva da akteri sastanka utvrde način rješavanja navedenog problema kako bi se deblokirao račun Rudnika mrkog uglja “Zenica” u Zenici, radnicima navedenih rudnika izvršila isplata plate za mjesec februar 2023. godine i u konačnici pokrenula proizvodnja.

Podsjetimo, rudari su u petak izašli na ulicu, održali protestnu šetnju i blokirali raskrsnicu na magistralnom putu M-17 u mjestu Perin han kod Zenice. Nakon deblokade su najavili da se nastavlja radnički neposluh u Rudnicima mrkog uglja Zenica. Nekoliko članova Sindikalnog odbora Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica su u ponedjeljak ujutro stupili i u štrajk glađu, koji su prekinuli u četvrtak uvečer na nagovor komorata i porodica. Noć sa četvrtka na petak proveli su na ulici.

Izvor: N1

U BiH svakodnevno svjedočimo poskupljenjima, što se najviše vidi po cijenama hrane i prehrambenih proizvoda, do oscilacija u cijenama goriva i ostalih potreba koje se reflektiraju na živote i standard građana. Udari kriza, energetske i financijske, koje su pogodile cijeli svijet, odrazili su se i na bh. gospodarstvo, a posljedično i na sve građane. Osim poskupljenja hrane, rast cijena primjetan i u drugim segmentima vezanim uz mjesečne troškove i fiksne izdatke, piše Večernji list.

MJESEČNI IZDACI I RAZLIKE

Analizirali su koliko su u posljednje vrijeme rasle cijene najma stanova. Povećanje najamnina zabilježeno je u velikom broju bh. gradova, osobito u studentskim središtima. Kako su potvrdili agenti za nekretnine, najamnine su u prosjeku rasle za 100 KM. Provjerili smo i kako se kreću cijene najma stanova u tri studentska grada – Mostaru, Sarajevu i Banjoj Luci, koji su i turistička središta.

Prema podacima Numbea, najveće svjetske baze podataka o troškovima života, za stan s jednom spavaćom sobom u središtu glavnog bh. grada potrebno je u prosjeku izdvojiti 545 KM, a za stan iste kvadrature izvan središta oko 379 KM. U Mostaru je pak za stan s jednom spavaćom sobom u središtu u prosjeku potrebno izdvojiti 406 KM, a oni koji žive izvan središta u tolikom stanu mjesečno izdvajaju oko 287 KM.

Najam stana u središtu grada na Vrbasu stoji otprilike koliko i onoga u Sarajevu, točnije 528 KM, a izvan središta najam takvih stanova kreće se oko 369 KM. Provjerili smo i kako se kreću cijene komunalnih usluga – struje, grijanja, vode, odvoza otpada, i to za stan od 85 m2. Sarajlije, prema podacima Numbea, za navedene komunalne naknade mjesečno trebaju izdvojiti oko 309 KM, Mostarci 242 KM, a Banjolučani 305 KM.

NEKRETNINE I CIJENE

Na pitanje što je u trenutačnoj ekonomskoj situaciji bolje – plaćati najam ili kupiti vlastitu nekretninu, bh. građani odgovaraju da je bolje kupiti stan, no većina nema novca za to. Eksplozija cijena novih stanova u BiH poprilično je uzburkala tržište nekretnina. Stječe se dojam kako je stan u novogradnji gotovo nemoguće kupiti, a cijene se mijenjaju iz mjeseca u mjesec.

U pojedinim bh. gradovima cijena kvadrata raste i do vrtoglavih 7000 KM. Najveći rast cijene kvadrata stana, prema podacima, zabilježen je u Banjoj Luci, gdje oni koji žele kupiti novi stan moraju izdvojiti više od 1000 KM u odnosu na lani.

Iz Zavoda za statistiku potvrdili su za Nezavisne da je u Banjoj Luci u četvrtom tromjesečju 2021. prosječna cijena novih stanova po kvadratu bila 2477 KM, a u posljednjem tromjesečju 2022. u prosjeku 3620 KM. U istom razdoblju u Doboju je cijena kvadrata rasla s 1737 na 1962 KM, a u Trebinju s 1905 na 2492 KM. Trend rasta cijena nekretnina nije zaobišao ni Federaciju. Prosječna cijena prodanih novih stanova u četvrtom tromjesečju 2022. u odnosu na 2021. rasla je za 25,5%, a u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. za 24,8%.

U FBiH je kvadrat stana u godini dana poskupio za 482 KM. Najviši rast zabilježen je u glavnom bh. gradu, u kojemu je kvadrat stana u prosjeku skuplji za 584 KM u odnosu na lani, dok je u ostalim gradovima cijena u prosjeku porasla za 383 KM.

Na snimku koji se pojavio na proruskim kanalima govore dvojica bh. državljana, prvi iz Banja Luke, a drugi iz Trebinja, kako se proteklih mjeseci bore na strani ruskih snaga u Ukrajini

Snimak je objavio portal Istraga.ba na svom Twitter nalogu, a nastao je u Donbasu (Ukrajina).

Državljani BiH iz Banje Luke i Trebinja, govore o tome kako su došli i zašto, kako im je na ratištu.

Prvo je govorio mladić koji kaže da je iz Banje Luke, a da je u decembru došao u Ukrajinu. Navodi da se do sada borio na Adevci i još mnogim drugim mjestima, a kretanja su toliko česta da ne može zapamtiti sva mjesta.

“Krećemo se, dobre su akcije, pobjeđujemo. Uglavnom je sve polako, ali taktički i sa mozgom radimo”, rekao je neimenovani muškarac.

Kako kaže, nije imao vojno iskustvo od ranije, ali su ga u Ukrajini sve naučili.

Na pitanje šta njegova porodica i prijatelji misle povodom toga, odgovorio je:

“Porodica i prijatelji u Banjoj Luci su sretni što sam tu, kažu mi ‘čuvaj ih to su naša braća, oni su nama pomagali, mi njima pomažemo’. Mi nismo došli ni zbog para, ničeg, nego zbog srca, jer znamo šta oni rade našim ljudima i mi jednostavno hoćemo da pomognemo i to je naša zadaća”, naveo je.

Drugi mladić je iz Trebinja i ima 21 godinu. Kaže da je najmlađi u jedinici u kojoj je komandant Srbin. Ističe da je došao zbog “patriotizma” i “državljanstva” jer bi volio ostati u ruskoj vojsci. Kako kaže učestvovao je u borbi u u Lisičansku gdje su mu se smrzle noge.

Podsjetimo, nakon 2014. godine došlo je do izmjena Kaznenog zakona u BiH te su za sudjelovanje u borbama na stranom ratištu, pridruživanju stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama propisane kazne i do 10 godina zatvora.

Također, isti zakon u članku 162b propisuje najmanje osam godina zatvora za onog koji protupravno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju izvan BiH.

Stručanjaci naglašavaju da bi oštrije sankcije znatno pomogle. Pored materijalne, ogromna je i nematerijalna šteta

Prijetnje dojavama o bombama sve su učestalije. Uz škole, najčešće su na meti sudovi. Samo je Opštinski sud Sarajevo od početka godine zaprimio ovakvih šest dojava, zbog čega je odgođeno 720 ročišta.

Općinski sud Sarajevo zasipaju dojave o bombama. Samo u ovoj godini prijavljeno je njih šest, a u predhodnoj 14. Matematički, to znači da su radnici ovog Suda, ako se uzme u obzir da je KDZ pregled u prosjeku trajao četiri sata, prošle godine izgubili sedam radnih dana. U Sudu napominju da to stvara dodatne troškove, a građani su uskraćeni za svoja prava.

“Zamislite vi jednog građanina koji dođe iz Bihaća u Sarajevo ispred zgrade Suda i tada mu se kaže da je ročište odgođeno zbog lažne dojave o postavljenoj minsko-eksplozivnoj napravi. Smatram da su ovo problemi kojima se trebaju baviti nadležne institucije za njihovo rješavanje jer ovakav trend nastavljen je i u ovoj godini. Trebate imati u vidu činjenicu da pored ročišta mi imamo i dva registra od kojih je jedan registar za pravna lica kao i zemljišno knjižni ured”, istakao je Damir Batotić, predsjednik Općinskog suda Sarajevo za BHRT.

Stručanjaci naglašavaju da bi oštrije sankcije znatno pomogle. Pored materijalne, ogromna je i nematerijalna šteta.

“Svaki dolazak na sud profesionalcu je određena vrsta stresa. Kako to izračunati? Kako sudije i tužioci kvalifikuju ta djela. To zavisi od različitih faktora i sankcije od različitih okolnosti. Međutim, takve sankcije moraju biti odvraćajuće jer se radi o ogromnim štetama”, objašnjava Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH.

“Također, uzeti u obzir uraditi jednu dobru analizu ovih dosadašnjih slučajeva. Da li je oko 720, pa da vidimo da li u tim slučajevima možemo prepoznati išta zajedničko što bi moglo da ukazuje na motive, odnosno postoje li zajednički motivi”, mišljenja je Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e.

Statistika kaže da je broj dojava o postavljenim minsko-eksplozivnim sredstvima u institucijama i školama u porastu. Naročito od početka invazije na Ukrajinu. Osim sudova najveći broj dojava odnosi se na škole.

“U januaru i februaru ove godine imali smo pet dojava. Za prošlu godinu 10 osoba je identifikovano. Riječ je o tome da se zahtijeva dodatni angažman policijskih službenika. Pogotovo kada imamo slučaj da je riječ o više dojava u isto vrijeme. Kao što smo imali neki dan. Pregledali smo 65. objekata školskih ustanova”, podsjetila je Mersiha Novalić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo podsjećaju da je prošle godine zabilježeno 237 dojava o bombi u objektu. Naši sugovornici kažu da su za ova kaznena djela najčešće izrečene kazne do godinu dana zatvora, koje se mogu pretvoriti u novčane.

Nakon što su ušle u Ginisovu knjigu rekorda zbog rekordnog broja nacionalnih titula, nogometašice SFK 2000 Sarajevo imale su nesvakidašnji zadatak.

One su se slučajno našle na mjestu nesreće u Ugljeviku i pokazale veliku humanost, ali i snalažljivost. Nisu mnogo čekale nego su krenule u akciju i spasile vozača automobila od upadanja u rijeku.

Bile su na putu za Bijeljinu, gdje danas igraju utakmicu, a automobili koji je vozio ispred njih izgubio je kontrolu i prevrnuo se.

Ostao je gotovo da visi iznad rijeke, a nogometašice su sa još nekoliko osoba uspjele vratiti automobil i spriječile da upadne u rijeku.

avaz

Najveće stope pada potrošnje naftnih prerađevina zabilježene su u trećem tromjesečju 2022.

Da su pojedini vozači u BiH poslušali tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, a danas predsjednika RS-a Milorada Dodika, i smanjili vožnju automobila, potvrđuje podatak da je potrošnja nafte i naftnih prerađevina u BiH lani pala za 2,9% u odnosu na 2021.

U odnosu na 2019., godinu prije korone, taj pad je još izraženiji, piše Capital. Iz analize Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oporezivanje BiH vidi se da je najviše pala potrošnja benzina, i to za 5,6%, dizela za 2,5%, a ostalih prerađevina za 2,9%.

Nakon rasta potrošnje prerađevina u januaru i februaru, s početkom ratnih događanja u Ukrajini i rastom cijena na svjetskom tržištu nafte, u martu je nastupio pad potrošnje koji traje sve vrijeme promatranog razdoblja s izuzetkom u junu, kada se ostvareni rast dijelom može pripisati učincima niske osnovice potrošnje dizelskog goriva u istom mjesecu prethodne godine.

Najveće stope pada potrošnje naftnih prerađevina zabilježene su u trećem tromjesečju 2022. – navedeno je u analizi Odjela. Inače, potrošnja naftnih prerađevina ima veliki utjecaj na prihode od neizravnih poreza, zbog čega i ne čudi to što vlasti uporno odbijaju donijeti odluku o suspenziji trošarina koja bi građanima značila jeftinije gorivo i do 40 feninga po litri.

Neto prihodi od trošarina na naftne prerađevine i cestarine činili su 14,4% neto prihoda od neizravnih poreza u 2022. godini. Osim toga, veliki udio PDV-a ubire se na promet naftnih prerađevina. Nakon izmjena Zakona o trošarinama, od 2018. godine se, samo na pripadajući dio trošarina i cestarine, naplati između 180 i 200 milijuna KM PDV-a godišnje – piše u izvješću.

Dodaje se da je s obzirom na veliki rast cijena u 2022. i ne tako značajan pad količina uvezenih prerađevina, nesumnjivo došlo do značajnog rasta prihoda od PDV-a na potrošnju prerađevina u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, prihodi od trošarina na naftu zabilježili su pad, ali su zahvaljujući rastu prihoda od trošarina na duhan i ovi prihodi na kraju godine imali rast.

vecernji

Nakon nekoliko godina neizvjesnosti prouzrokovanih pandemijom koronavirusa turistički djelatnici s nestrpljenjem iščekuju dolazak ljeta, a neumski hotelijeri najavljuju rekordnu sezonu.

U razgovoru za Fenu potpredsjednik Udruge hotelijera Neum Davor Krešić ocijenio je kako se, ako je vjerovati trenutnim pokazateljima, u jedinom bh. gradu na moru može očekivati rekordna sezona.

– Pokazatelji koje imamo jako su dobri. Predsezona bi trebala biti bolja od prošlogodišnje, iako četvrti mjesec nije baš popunjen kako bi mi voljeli. Četvrti mjesec je mjesec kongresnog turizma, a budući da je ramazan dosta ljudi odgađa seminare i konferencije za kraj četvrtog i peti mjesec, tako da mislim da ćemo sve nadoknaditi u petom i šestom mjesecu – kazao je Krešić.

Neumski hoteli raspolažu s oko tri tisuće kreveta, a ove će godine smještaj biti za oko 10 posto skuplji u odnosu na 2022. godinu.

– Poskupljenje je bilo neminovno budući da su svi naši inputi otišli gore, od energenata do plaća naših uposlenika, tako da smo morali povećati cijene. Ipak smo i dalje dosta povoljniji u odnosu na Hrvatsku, sigurno nekih 30 posto i više – dodao je.

Za neumske hotele 2022. godina nije bila rekordna po broju noćenja, ali se po ostvarenim prihodima prošla godina može mjeriti s do sada najuspješnijom 2019. godinom:

– Glavni razlog zašto broj noćenja nije dosegnuo 2019. godinu je taj što nam i dalje nedostaju gosti s azijskih tržišta, jer oni su prije pandemije putovali svih 12 mjeseci u godini. Tamo je i dalje zastoj, ali imamo najave da bi se i oni mogli vratiti u malo većem broju od jeseni. Nadam se da će nam se ti gosti vratiti, da će barem dio hotela produžiti sezonu do zimskog periodu baš zbog tih kružnih tura s istočnih tržišta.

Upravo je produženje sezone, istaknuo je Krešić, ono na što se trebaju fokusirati svi turistički djelatnici.

– U špici sezone nemamo previše mjesta za daljnji rast. Ono na čemu treba raditi je poboljšanje sadržaja i produžetak sezone kako bi Neum imao veću popunjenost i u predsezoni i u postsezoni, kao i u zimskom razdoblju. U samoj špici sezone, u sedmom i osmom mjesecu, koliko god da imate kapaciteta vi ćete ga rasprodati i imat ćete zagušenje kakvo ima svako mjesto na Jadaranu. Neum tu nije nikakva iznimka – kazao je Krešić.

Neumljani će 2022. godinu upamtiti i po dovršetku dva velika cestovna projekta: magistralne ceste Stolac – Neum i Pelješkog mosta. Dok je povezivanje Neuma modernom prometnicom s unutrašnjošću zemlje dobra vijest za sve, na pitanje tko je profitirao otvaranjem Pelješkog mosta Krešić kaže kako nema jednoznačnog odgovora:

– Ako pitate lokalno stanovništvo Neuma, oni će vam reći da je otvaranje Pelješkog mosta dobra vijest. Manje su gužve, normalnije se živi, dostupnija nam je unutrašnjost državi, a na granicama nema gužvi. Hotelijeri su donekle osjetili udar, ali ne u prevelikoj mjeri. Najpogođeniji su poslovni subjekti smješteni uz samu magistralu kojom je godišnje prolazilo dva milijuna vozila, a sada je 90 posto tog prometa preusmjereno na Pelješki most.

fena