Category: BiH

  • Za najsiromašnija domaćinstva u BiH uskoro stiže novac iz EU

    Za najsiromašnija domaćinstva u BiH uskoro stiže novac iz EU

    Šef Delegacije Evropske unije Bosne i Hercegovine Johann Sattler i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto obratili su se medijima kako bi pojasnili detalje paketa podrške BiH od Evropske unije u vrijednosti od 70 miliona, a sve sa ciljem ublažavanja posljedica inflacije.

    “Na ovaj način pomažemo najugroženijim u BiH, konkretna pomoć će ići i stambenim jedinicama u smislu energetske učinkovitosti, a pomoć će otići i za mala i srednja preduzeća”, pojasnila je na početku obraćanja Krišto, zahvaljujući Evropskoj uniji za svu konkretnu pomoć Bosni i Hercegovini.

    Medijima se obratio i Sattler, ističući zadovoljstvo potpisom Bosne i Hercegovine na finansijski sporazum za paket energetske podrške Evropske unije. Iznio je i dodatne detalje o raspoređivanju pomoći.

    “To znači da će BiH primiti prvu tranšu iz paketa vrijednog 70 miliona eura za podršku najugroženijim domaćinstvima, a njih je u BiH više od 70.000. EU će pomoći i energetsku tranziciju, kao vid ulaganja u budućnost ove zemlje. Možete računati da ćemo biti iz vas”, započeo je Sattler.

    Pojašnjeno je da ovakav vid pomoći stiže nakon neumoljivog rasta cijena koji je uslijedio nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. U suštini, ovo je samo dio pomoći koju je predsjednica Evropske Komisije Ursula von der Leyen najavila tokom svoje posjete regionu u oktobru prošle godine. Paket podrške za regiju ukupno iznosi jednu milijardu eura.

    “U BiH će 50 miliona direktno otići siromašnim domaćinstvima, 10 miliona ide za unapređenje energetske efikasnosti privatnog sektora, a preostalih 10 miliona za adaptaciju energetske efikasnosti javnih objekata. Zadatak je sada na entitetima i Brčko distriktu da ugovore modalitete za raspodjelu sredstava kako bi ona stigla do onih u najvećoj potrebi”, naglasio je Sattler.

    Dodao je kako statistički podaci na nivou entiteta nisu zadovoljavajući, pa će se u ovim fazama ići sa sa pozivom korisnicima koji će se prijavljivati, a prijave provjeravati prije donošenja odluke. Izuzetak je Brčko distrikt koji ima jasnu statistiku o najsiromašnijim domaćinstvima.

    Kako neslužbeno saznajemo, procjene su da bi domaćinstva mogla dobiti blizu 600 KM, a ukupna brojka ovisit će o broju domaćinstava koja zadovolje javni poziv.

     

    Prvih 63 miliona bi u BiH trebao stići već u narednim danima.

    Sattler je podsjetio da je ovo prvi put da EU ostvaruje modalitet direktne budžetske pomoći Bosni i Hercegovini, a koji je već neko vrijeme pristuan sa zemljama u regionu.

    To kako će nadležni upravljati resursima predstavljat će indikator za buduću podršku koju osigurava EU.

     

    Uskoro susret visokih EU zvaničnika i bh. dužnosnika?

    Ujedno, Sattler je najavio da, nakon finaliziranja procesa uspostave vlasti, imaju u planu da se krene u organizaciju političkog foruma na najvišem nivou, gdje bi se najviše rukovodstvo EU (na čelu sa Josepom Borrellom, visokim predstavnikom EU za vanjske poslove) susreo sa Borjanom Krišto i drugim čelnim ljudima. Razgovaralo bi se o prvom setu reformi sa kojim bi BiH trebala otpočeti.

    Sattler se nada da će Vlada Federacije BiH biti formirana u narednim sedmicama, a oni bi, potom, za spomenuti susret bili spremni vrlo skoro, u sklopu mjesec dana.

     

    N1

  • Šesnaestogodišnji Imran Gušić je jedan od najmlađih hafiza u BiH i višestruki državni šampion u džudu

    Šesnaestogodišnji Imran Gušić je jedan od najmlađih hafiza u BiH i višestruki državni šampion u džudu

    Šesnaestogodišnji Sarajlija Imran Gušić, učenik 1. razreda Prve bošnjačke gimnazije, je sa svega 15 godina postao jedan od najmlađih hafiza u našoj zemlji.

    – Imran je primjer kako se može biti uspješan u školi, baviti se sportom i postizati vrhunske rezultate, a u isto vrijeme biti posvećen vjeri i izučavanju hifza. Ovog sjajnog momka upoznali smo kroz njegove uspjehe u Džudo klubu “Braća Lukač”, čiji je višegodišnji član. Višestruki je državni prvak i učesnik međunarodnih takmičenja, ponosni vlasnik medalja sa balkanskih takmičenja, te osvajač brojnih nagrada na domaćim takmičenjima. Iako je džudo njegova ljubav i strast, posebno mjesto u srcu čuva za vjeru i ljubav prema Bogu – saopćila je Općina Stari Grad Sarajevo na čijem području Imran živi sa porodicom.

    Još od malih nogu Imran je krenuo u mekteb u svojoj džamiji, a u septembru 2019. godine počeo je učiti hifz u Carevoj džamiji pod mentorstvom muhafiza Sadrudina ef. Išerića. Trebale su mu samo dvije godine da pred posebnom komisijom prouči posljednje sure Kur’ana, u augustu prošle godine, kada mu je bilo samo 15 godina. Tako je Imran postao 21. hafiz Škole hifza u Carevoj džamiji i jedan od najmlađih hafiza ne samo u Starom Gradu, nego i cijeloj Bosni i Hercegovini.

    FOTO: Općina Stari Grad Sarajevo

    Prema njegovom riječima, postao je hafiz isključivo radi Božijeg dara.

    – Bog me nadahnuo za učenje hifza. Neko se može truditi da bude hafiz, ali jednostavno ne ide. Ja sam to istinski želio i posvetio sam se u potpunosti ispunjenju tog cilja – ispričao je Imran i dodao da za većinu svojih uspjeha zahvalnost duguje svojim roditeljima, ocu Elmedinu i majci Maji.

    Iako ima svega 16 godina, način na koji razmišlja pokazuje njegovu zrelost i jasne životne ciljeve.

    – Rezultati dolaze sa predanim i usredotočenim radom, jer moramo znati da koliko dajemo, toliko možemo i očekivati. Za neispunjene ciljeve ne treba tražiti opravdanja, jer kada stalno tražimo opravdanja, onda nismo spremni za određeni poduhvat – zaključuje mladi hafiz Gušić.

    FOTO: Općina Stari Grad Sarajevo

    Posebno mjesto u njegovom srcu zauzima ramazan, kao najvažniji mjesec u godini.

    – Za mene je ramazan nešto posebno i volio bih kada bi ga svi tako doživljavali. To je mjesec kada se trebamo približiti jedni drugima, da budemo na okupu. Ramazan je jedinstvena prilika da se ljudi očiste loših navika, loših prohtjeva i svega lošeg. Ljudi u ramazanu trebaju promijeniti svoj život nabolje – kazao je Imran.

    Mladi hafiz Imran Gušić u budućnosti želi nastaviti izučavati Kur’an, ali ne želi zapostaviti ni svoj sportski, kao ni obrazovni put. Kako je kazao, nakon srednje škole namjerava upisati Medicinski fakultet u Sarajevu i jednog dana postati ljekar.

  • Pčelari u FBiH očekuju dobar prinos meda u 2023: Ne pristajemo na manje od 15 KM podsticaja po košnici

    Pčelari u FBiH očekuju dobar prinos meda u 2023: Ne pristajemo na manje od 15 KM podsticaja po košnici

    Nakon relativno dobre prošle godine, pčelari u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuju da bi ova 2023. mogla biti i bolja ako je suditi po zimi, koja nije bila puno hladna i sa previše snježnih padavina, pa su i gubici u pčelinjim zajednicama bili relativno mali, kažu u Savezu pčelara FBiH.

    Prema riječima Seje Delje, predsjednik Saveza, april je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu – bagrem. Tačnije, od ovog mjeseca, kako dodaje naš sagovornik, zavisi da li će ove godine biti meda ili ne?!

    – Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprečavanje nagona za rojenje… – pojašnjava Deljo.

    Sejo Deljo

    Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.

    – Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće.

    Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene evropske zemlje.

    – Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 miliona KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To naravno jeste malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitet meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen. Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto patvorenog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim šta sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najpatvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju – ističe Deljo.

    Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.

    – Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na nivou Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva miliona KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto. Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo šta će biti. Naravno, postoje i podsticaji na nivou kantona, ali ne mogu se ostvariti po dva osnova. Postoje i neke općine koje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo šta će na kraju biti – navodi Deljo.

    Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 miliona KM ulaganja u pčelarstvo.

    – Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim podsticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje – zaključio je Deljo.

  • U Federaciji BiH do sada prijavljeno 21.677 slučajeva bolesti slične gripi

    U Federaciji BiH do sada prijavljeno 21.677 slučajeva bolesti slične gripi

    Do sada je u Federaciji Bosne i Hercegovine u ovoj sezoni prijavljeno ukupno 21. 677 slučajeva bolesti slične gripi, najviše u starosnoj grupi 5-14 i 0-4 godina, potvrdili su Feni iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

    Kako je pojašnjeno iz Zavoda, u FBiH se bilježi srednja aktivnost bolesti sličnoj gripi (ILI), uz kontinuirano smanjenje aktivnosti u odnosu na prethodnu sedmicu.

    Kako su naglasili, u FBiH do sada je testirano ukupno 268 uzoraka na virus gripe, od kojih je 55 potvrđeno, i to 35 uzoraka je bilo pozitivno na tip A, podtipovi A(H1N1)09 13, A(H3N2) osam i bez podtipizacije 14 potvrđenih uzoraka. Na virus gripe tip B bilo je pozitivno 20 uzoraka, i to 16 na podtip B/Victoria linija i četiri nepoznatog podtipa.

    Iz Zavoda napominju da je vakcinacija protiv sezonske gripe jedini pravi vid zaštite, te se posebno preporučuju osobama koje imaju povećan rizik od komplikacija ove bolesti.

    Vakcinacija se preporučuje: osobama starijim od 65 godina, štićenicima kao i radnicima domova za starije osobe te institucijama za njegu hroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), osobama s hroničnim oboljenjima (uključujući i djecu), posebno oboljenjima srca i pluća, a posebno djeci s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, hronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama.

    “U slučaju da se neka osoba za koju je vakcinacija preporučljiva, zbog svog zdravstvenog stanja ne može vakcinisati, umjesto njih se pod istim uslovima mogu vakcinisati osobe iz njihove bliske okoline (kućni kontakti, osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.)”, navode iz Zavoda.

    Vakcinacija se preporučuju i zdravstvenim radnicima te trudnicama.

    Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, međutim, ona se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkuliše.

    Iz Zavoda ističu da je protiv gripe u ovoj sezoni vakcinisano oko dva posto stanovništva iznad 18 godina.

    “Odziv na vakcinaciju protiv gripe bio je zadovoljavajući”, ističu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

    Program N1

  • BiH sve više uvozi radnu snagu, stižu nam radnici iz Turske, Bangladeša, Indije…

    BiH sve više uvozi radnu snagu, stižu nam radnici iz Turske, Bangladeša, Indije…

    Da vam je neko rekao prije deset ili petnaest godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerovatno bi s čuđenjem reagovali. Kako i ne bi, poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije nam govore da je to nova realnost.

    Da ne bude zabune, u našoj zemlji imamo veliki broj nezaposlenih, ali imamo i situaciju da su radnici potrebni u dosta branši poput trgovaca, radnika u pekarama, konobara, kuhara, vozača, građevinskih radnika itd…

    Iz Udruženja poslodavaca FBiH često smo imali priliku čuti žalbu da nemaju pretjeranu koristi od zavoda za zapošljavanje, te da u njihovim evidencijama nema radnika koji njima trebaju.

    Zato se i dosta kompanija, pogotovo privatnih “okreće” u potrazi za novom radnom snagom.

    Koliko je ljudi došlo u BiH

    Iz Agencije za rad i zapošljavanje su nam kazali da je ukupno izdatih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2022. godini 3.780 i to 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

    “Poredeći sa 2021. godinom izdato je ukupno 1.005 radnih dozvola više. Također, u 2022. godini izdato 690 radnih dozvola više koje se računaju u kvoti, te 315 dozvola više nezavisno od kvote. Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 409 radnih dozvole je izdato ženama, a 3.371 muškarcima”, kazali su nam iz Agencije za rad.

    U FBiH ukupno je izdato 2.076 važećih radnih dozvola od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u RS-u ukupno je izdato 1.447 važećih radnih dozvola i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U Brčko distriktu ukupno je izdato 257 važećih radnih dozvola, 34 koje se računaju u kvotu i 223 izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

    Iz kojih zemalja dolaze radnici

    Ono što je bitno istaći jeste da, iako su poslodavci u 2022. godini tražili povećanje kvota za radne dozvole strancima, te iako je to povećanje odobreno, popunjenost kvote na nivou Bosne i Hercegovie iznosi tek 49 posto, na nivou entiteta FBiH popunjenost kvote je tek 42 posto, na nivou RS-a popunjenost kvote je 59 posto, dok na nivou Brčko distrikta iznosi tek 38 posto.

    Što se tiče broja izdatih radnih dozvola prema državama, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini izdato je državljanima Turske (861), Srbije (660), Hrvatske (169), Kine (169), Kuvajta (137), Bangladeša (123), Indije (122) i Crne Gore (102).

    “Već duži niz godina po broju izdatih radnih dozvola ove prve četiri države su na prva četiri mjesta, tako da je i sada ista situacija. Novina je povećanje broja radnika iz Bangladeša, te iz Nepala kojima je izdato 38 radnih dozvola dok ranijih godina taj broj je bio jedna ili dvije radne dozvole”, rekli su nam.

    Koje poslove rade

    Kada je u pitanju broj radnih dozvola izdatih prema djelatnostima, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izdato za sljedeće djelatnosti: građevinarstvo (884), trgovina na veliko i malo (560), umjetnost, zabava, rekreacija (370), poslovanje nekretninama (356), prerađivačka industija (312) i ostale uslužne djelatnosti (236).

    “U prethodnim godinama na prvom mjestu po djelatnostima uvijek je bila trgovina, a u 2022. godini to se promijenilo i na prvom mjestu je djelatnost građevinarstva. Ostale djelatnosti su iste kao i prethodnih godina”, zaključili su.

    Činjenica je da smo već odavno zemlja koja izvozi radnu snagu zbog niske cijene rada, a istovremeno možemo reći da ćemo postati zemlja u kojoj će se uskoro radnik tražiti na svaki mogući način.

    Iz svega navedeno jasno se nameće zaključak da će se proces uvoženja radne snage etablirati kao normalna društvena pojava, čak i za zemlju koja je još u tranziciji i koja muku muči sa svojim građanstvom.

  • Ramazanska priča za djecu: Tajanstvena pomoć

    Ramazanska priča za djecu: Tajanstvena pomoć

    Bio je to ramazan, vrijeme da cijenite stvari koje imate i vrijeme da se prisjetite onih koji nemaju toliko toga.

    Oboje su štedjeli novac tokom cijele godine. Iram, koja je imala sedam godina, sjela je na svoj krevet i otvorila svoju kasu. Novčići su padali.

    „To je mnogo novca. Mama kaže da treba da pomognemo nekome. Ona želi da razmislimo o tome koliko imamo, a onda neko ko nema mnogo, pa onda uradimo nešto lijepo za njih”, rekla je Iram dok je gomilala novac.

    “Otvori svoju kasicu-prasicu, Ahmede“, kazala je bratu.

    Novčići su se prosuli iz njegove kase na krevet.

    „Vau! Možemo učiniti mnogo za nekoga sa tolikim novcem”, rekao je Ahmet smiješeći se.

    “Ovo je tako posebno doba godine. Drago mi je što možemo pomoći drugima.”

    “Ali to moramo raditi u tajnosti, Ahmete, zapamti. Moramo izabrati nekoga i učiniti nešto veoma dobro za njega, a da on ne zna da je to od nas. Koga da izaberemo, pitala je Iram.

    “Pomozimo našim komšijama, Rašidu i Fatimi. Primijetio sam da imaju rupe na cipelama”, rekao je Ahmed.

    “To je dobra ideja. Mogli bismo im kupiti nove cipele. Oni nisu blagosloveni u tom pogledu kao mi. Imamo puno cipela, zar ne“, Iram je sa zahvalnošću kazala.

    “Posjedujem tri para. Hajde da im kupimo nove cipele ovog ramazana”, rekao je Ahmed smješkajući se.

    Iram i Ahmed su pošli da upoznaju s tim majku. Bila je zauzeta pranjem suđa. Vidjela je kako joj djeca ulaze u kuhinju. “Napraviću baklavu za večeras”, rekla je znajući da njena porodica voli da jede baklavu tokom ramazana.

    Tata je u džamiji na namazu.

    „Želimo pomoći siromašnima. Ahmet i ja smo cijelu godinu uštedjeli sav naš novac i želimo da ga iskoristimo za pomoć našim komšijama Rašidu i Fatimi”, počela je Iram.

    Ahmed ju je prekinuo od uzbuđenja: „Hoćemo da ti kupimo nove cipele”.

    Mama se nasmiješila svojoj divnoj djeci. Bila je tako ponosna na njih.

    “Zar nisi gladna, mama”, upitao je Ahmed. Znao je da od zore ništa nije jela ni pila jer posti.

    “Malo sam gladna, ali to je dobro za mene. Ne brini za mene. Kad budeš stariji, više ćeš razumjeti, a moći ćeš i da postiš“, objasnila je.

    „Hoćeš li da te otpratim do prodavnice cipela,“, upitala je.

    „Da li bi stvarno uradila to, mama? Dakle, da li je naš plan ispravan?“, upitala je Iram.

    „Naravno. Idemo“, rekla je.

    Otrčali su do prodavnice cipela i ušli. Iram je odabrala par cipela za Fatimu, a Ahmet za Rašida. Oboje su bili tako ponosni što su uštedjeli svoj novac kako bi mogli pomoći. Kasnije su otišli kući i umotali kutije za cipele u glatki smeđi papir. Nestrpljivo su očekivali noć koja dolazi. Bio bi mrak i mogli bi uručiti svoje poklone.

    Sunce je počelo da tone ispod horizonta. Nedugo zatim, tata je došao kući. On i mama su imali supu od leće i sendviče od paradajza i krastavca za nas. Mama je svoju djecu zvala: “Iram. Ahmed. Dođite i uzmite baklavu i svježe hurme“. Djeca su otrčala u kuhinju. Mama im je dala veliki komad.

    Sve su pojeli vrlo brzo jer su željeli da što prije urade svoje dobro djelo. “Jedite sporije, djeco”, rekao je tata smijući se.

    Uskoro je pao mrak. Mama je pustila djecu da odu i uzmu kutije za poklone koje su tako pažljivo umotali. Obukli su kapute i polako otišli do kuće Rašida i Fatime. Mama je šapnula: “U redu, djeco. Moramo biti vrlo tihi i vrlo brzi. Ahmede, ti pokucaj na vrata i onda trči ovamo, u ovaj grm, gdje ćemo se Iram i ja sakriti. Gledat ćemo ih kako izlaze”.

    Iram i Ahmed su se radosno kikotali. Iram i mama su se sakrili, a Ahmed je na prstima prišao vratima. Stavio je obje kutije sa poklonima na verandu i glasno pokucao. Zatim je trčao, i trčao i trčao što je brže mogao do skrovišta gdje su bili Iram i mama.

    “Šššš”, šapnula je mama. “Neko je otvorio vrata.”

    Gledali su kako Rašid i Fatima stupaju na verandu. „Pogledaj! Ima poklona za nas. Neko ih je ostavio ovdje”, vikao je Rašid uzbuđeno. On i Fatima su se osvrnuli okolo. Bilo je jako mračno i nikog nisu vidjeli. Odnijeli su kutije unutra.

    Nakon što su čekali minut-dva kako bi bili sigurni da nisu viđeni, mama, Ahmed i Iram su se tiho udaljili prema svojoj kući. Ahmed se počeo smijati.

    „Tata! Uspjeli smo! Ostavili poklone!“

    Iram je dodala: “Nisu nas vidjeli, tata. Ne znaju da smo to bili mi”. Također se nasmijala.

    Mama i tata su se povukli i pogledali djecu. Bili su tako ponosni na nju. Znali su da njihova djeca znaju pravo značenje davanja i žrtvovanja. Sljedećeg jutra, kada su mama, tata, Iram i Ahmed otrčali do auta da odu u grad, vidjeli su Rašida i Fatimu kako se igraju napolju. Oboje su nosili nove cipele. Niko ništa nije rekao. Iram i Ahmed su se samo nasmiješili jer im je to bio najbolji ramazan.

    Izvor: shia–kids-de

  • Kako izgleda najskuplji stan u Sarajevu koji se iznajmljuje za 5000 KM mjesečno: A evo i gdje se nalazi

    Kako izgleda najskuplji stan u Sarajevu koji se iznajmljuje za 5000 KM mjesečno: A evo i gdje se nalazi

    Cijene stanova za iznajmljivanje u Sarajevu variraju u zavisnosti od lokacije, veličine, opremljenosti i drugih faktora. Jedno im je zajedničko, u odnosu na prosječnu platu u Bosni i Hercegovini izuzetno su visoke.

    Stanove koje možete iznajmiti u centru grada dostižu astronomske mjesečne cijene.

    Pregledajući oglase na najpopularnijim platformama za iznajmljivanje stanova, kao što je OLX ili Facebook stranice koje su namijenjene u tu svrhu, N1 je analizirao cijene u različitim dijelovima glavnog grada BiH.

    Za iznajmljivanje trosobnog namještenog stana na Marijin Dvoru u prosjeku mjesečno treba izdvojiti 1.000 KM plus režije.

    Trenutno najskuplji stan koji se iznajmljuje na OLX-u u Sarajevu nalazi se u naselju Grbavica, pa tako vlasnik luksuznog stana mjesečno traži 5.000 KM.

    Sve fotografije najskupljeg stana koji se iznajmljuje u Sarajevu možete pogledati ovdje.

    U novoizgrađenom objektu Sarajevo Tower u sarajevskom naselju Dolac Malta iznajmljuje se stan od 98 kvadrata, a kirija na mjesečnom nivou iznosi 3.000 KM.

    Press

  • Statistika: Svakog dana 85 saobraćajnih nezgoda u BiH

    Statistika: Svakog dana 85 saobraćajnih nezgoda u BiH

    Broj nezgoda na drumovima u BiH u prošloj godini veći za više od 1.000 nego 2021. godine

    U 2022. godini u Bosni i Hercegovini zabilježena je ukupno 31.321 saobraćajna nezgoda, što praktično znači da se svakoga dana tokom prošle godine na putevima dogodilo više od 85 saobraćajki.

    Zabrinjavajući podaci dodatno dobijaju na težini ako se zna da je skoro četvrtina tih nezgoda imala za posljedicu povrede ili smrt učesnika u saobraćaju piše Una

    Iz Sektora za informisanje i dokumentaciju Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (SID BIHAMK) saopštili su da je broj nezgoda na drumovima u BiH u prošloj godini veći za više od 1.000 nego 2021. godine.

    “U skladu sa prikupljenim statističkim podacima od nadležnih institucija (FUP, kantonalna MUP, MUP RS i MUP Brčko distrikta), na bosanskohercegovačkim putevima u 2022. godini dogodila se 31.321 saobraćajna nezgoda, od čega je 21.209 saobraćajnih nezgoda zabilježena u FBiH, dok je u Republici Srpskoj 9.894”, naveli su iz BIHAMK-a.

    “Tokom protekle godine registrovane su 1.083 nezgode više u odnosu na 2021. godinu, što je povećanje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda za 3,45 odsto. Broj saobraćajnih nezgoda sa poginulim/povrijeđenim licima je povećan za 299, a kada su u pitanju saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom, u protekloj godini registrovane su 784 nezgode više u odnosu na 2021. godinu”, kažu iz BIHAMK-a, dodajući da je potpuno jasno da je prekinut trend smanjenja saobraćajnih nezgoda u BiH koji je započeo 2017. godine.

    Pojašnjavaju uzroke i posljedice ovakvo loše situacije na terenu, iz BIHAMK-a kažu da je veliki broj saobraćajnih nezgoda na putevima u BiH rezultat nepoštovanja saobraćajnih pravila i propisa, niskog nivoa saobraćajne kulture i većeg broja učesnika u saobraćaju.

    “Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na putevima su jedan od najčešćih uzroka izazivanja saobraćajnih nezgoda. Nakon toga, slijede saobraćajne nezgode nastale pod uticajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nezgode koje su rezultat nedozvoljenih radnji vozilom u saobraćaju te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje saobraćajne signalizacije”, ističu iz BIHAMK-a,

    U razloge se, iako u manjem procentu, ubrajaju i tehnička neispravnost vozila, oštećenje puta, nepropisno skretanje…

    (CRNA HRONIKA)

  • Ovo su ekonomski najproduktivniji gradovi u Bosni i Hercegovini

    Ovo su ekonomski najproduktivniji gradovi u Bosni i Hercegovini

    Prema podacima koje je prikupio Klix.ba, donosimo spisak ekonomski najproduktivnijih gradova u Bosni i Hercegovini.

    Kao kriterij za mjerenje produktivnosti grada ili općine kao parametre smo uzeli broj aktivnih privrednih društava u tom gradu, kao i broj zaposlenih.

    Top deset gradova u RS-u prema broju privrednih društava

    Prema broju privrednih društava u Republici Srpskoj po opštinama i gradovima prednjači Banja Luka sa 3.142 prijavljena privredna društva, slijedi Bijeljina s 1.101, zatim Laktaši 535, Gradiška 492, Prijedor 453, Doboj 361, Zvornik 333, Trebinje 327, Prnjavor 236, Istocno Novo Sarajevo 220.

    Najčešće oblasti djelatnosti koje obavljaju privredna društva u RS i broj privrednih društava su trgovina na veliko, trgovina na malo, djelatnosti zdravstvene zaštite, kopneni saobraćaj i cjevovodni transport, prerada drveta i proizvoda od drveta, arhitektonske i inženjerske djelatnosti, biljna i stočarska proizvodnja, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda, računarsko programiranje, te upravljačke djelatnosti.

    Top deset gradova u RS-u po broju zaposlenih

    Prema informacijama koje smo dobili iz Porezne uprave RS, najuspješniji gradovi, po broju zaposlenih, su:

    Banja Luka – 74.136; Bijeljina – 23.870; Istočno Sarajevo 17.142; Prijedor -14.536; Doboj – 13.051; Laktaši – 11.532; Gradiška – 11.262 ; Zvornik – 9.752; Trebinje – 8.793; Teslić – 7.268

    Nažalost, tražene podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni za nivo opština/gradova u RS, nismo mogli dobiti, jer, kako navode takvi podaci o pojedinim opštinama/gradovima mogli bi narušili povjerljivost podataka prema članu 27 Zakona o statistici Republike Sprske.

    Top deset gradova u FBiH po broju privrednih društava

    Prema podacima koje smo prikupili iz Privredne komore FBiH ubjedljivo prvo mjesto kada su u pitanju privredna društva u FBiH pripada Sarajevu, koje ima 11.679 prijavljenih aktivnih privrednih društava.

    Na drugom mjestu se nalazi Mostar s 3.607 aktivnih privrednih subjekata, zatim Tuzla sa 3.523, Ilidža sa 2.424, Bihać sa 1.739, Zenica sa 1.903, Široki Brijeg ima 984, Cazin sa 944, Travnik sa 934, Tešanj sa 862, Gradačac sa 844, Ljubuški sa 799, te Gračanica sa 767 aktivna privredna društva.

    Top deset gradova u FBiH po broju zaposlenih

    Prema podacima koje smo dobili iz Porezne uprave FBiH, ove općine/gradovi u FBiH su najuspješniji prema broju zaposlenih: Sarajevo (123.081), Tuzla (38.045), Mostar (34.351), Zenica (27.058), Ilidža (26.077), Travnik (13.288), Tešanj (13.702), Živinice (11.110), Gračanica (10.976), te Visoko (10.367).

    Najuspješniji kantoni po izvozu u FBiH

    Što se tiče izvoza iz Federacije Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalong zavoda za statistiku najveći izvoz ima Tuzlanski kanton (22.57%).

    Slijedi Zeničko-dobojski kanton (19.02%), zatim Kanton Sarajevo (16.36%), Hercegovačko-neretvanski kanton (13.00%), Zapadnohercegovački kanton (10.45%), Srednjobosanski kanton (7.75%), Unsko-sanski kanton (6.11%), Bosansko-podrinjski kanton (2.30%), Kanton Posavski (1.31%), te Kanton 10 (1.03%).

    Na nivou BiH

    Po broju privrednih društava, prvo mjesto zauzima Sarajevo, drugo Mostar, treće Tuzla, četvrto Banja Luka i peto Ilidža.

    Prema broju uposlenih u gradovima i općinama u BiH na prvom mjestu je Sarajevo, na drugom Banja Luka, trećem Tuzla, četvrtom Mostar i petom Zenica.

  • Isplata penzija u FBiH 5. aprila, prosječna iznosi 620,53 KM

    Isplata penzija u FBiH 5. aprila, prosječna iznosi 620,53 KM

    U skladu sa Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju, penzije za mart bit će isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije Bosne i Hercegovine u srijedu, 5. aprila, izvijestili su iz Federalnog zavoda PIO.

    Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je u martu 356.625, iznosi 620,53 KM.

    Najniža penzija iznosi 495,12 KM, zagarantovana 590,90 KM, dok je najviša 2.415,85 KM.

    Penziju za mart primit će ukupno 433.004 penzionera.

    Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mart iznose oko 245 miliona KM, navode iz Federalnog zavoda PIO.