Category: BiH

U Sudu Bosne i Hercegovine danas je izrečena prvostepena presuda premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću, Fikretu Hodžiću, vlasniku firme “Srebrena malina” i Fahrudinu Solaku, suspendovanom direktoru FUCZ-a koji su proglašeni krivima, dok je federalna ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena krivice za nesavjestan rad u službi. Osim njih, tereti se i “Srebrena malina” kao pravno lice koja također treba platiti kaznu i vratiti zarađeni novac od nabavke respiratora.

“Srebrena malina” je optužena kao pravno lice i treba platiti kaznu od 200.000 KM u roku od 60 dana i vratiti skoro 700.000 KM, iznos koji je stečen prilikom nabavke respiratora, koji je, tačnije, umanjen za 87.000 KM prilikom hapšenja i pretresa izuzet od Fikreta Hodžića, navedeno je u prvostepenoj presudi.

Sudija Branko Perić, predsjedavajući Vijeća je izdvojio svoje mišljenje s obzirom na to da su bila tri člana i pojasnio zbog čega spomenuta trojka ne treba biti optužena po dvije tačke optužnice.

Kao osuđujuću presudu je obrazložio to da je ovaj trojac kršeći zakon o javnim nabavkama krenuo sa nabavkom respiratora HCV 003, ali zbog njihovog nedostatka krenuli su u nabavku respiratora ACM 812 A koji su kasnije i nabavljeni preko nekoliko firmi od Crne Gore preko Srbije do Kine, a upravo mijenjanjem potpisa na ugovore i kada je Novalić potpisao pismo namjere što je učinila i Miličević na taj način je prekršio zakon o javnim nabavkama. I Solak je upravo kršeći svoja ovlaštenja tražio sazivanje hitne sjednice Vlade FBiH kako bi se nabavili respiratori.

U jeku koronavirusa u martu 2020. godine kupljeno je 100 respiratora u vrijednosti od 10.530.000 KM. Prvi kontigent je stigao iz Kine 80 respiratora, a nakon toga 20 komada stiže mjesec poslije i oni nikada nisu stavljeni u upotrebu jer je zaključeno da nisu za pacijente koji su na intenzivnoj njezi i da na neki način mogu i naštetiti.

Također, registracija firme “Srebrena malina” je naknadno izvršena s obzirom na to da u njenom opisu nije to da se bavi nabavkom respiratora.

Perić je također u izdvajanju svog mišljenja rekao da pogrešno tumačenje i loša presuda zakona ne mora značiti krivično djelo i da ponekad i sudije to rade. Ponovio je da je namjera u to vrijeme kada je vladala pandemija koronavirusa neko morao donijeti tu hrabru odluku da se nabave respiratore te da ne vidi namjeru da se bilo ko želio okoristiti, ali je saglasan za to da se trebala formirati Komisija koja bi donosila odluke kada je u pitanju nabavka medicinske odluke, ali smatra i da bi se i ona našla na optuženičkoj klupi.

Također, navedeno je i to da je novac koji je prebačen na račun “Srebrene maline” koristio vlasnik Fikret Hodžić i od skoro 700.000 KM skinuo je 100.000 KM gotovine koja je služena, kako je navedeno, za nabavku malina, za ono što je u suštini i namjena ove firme.

Novalić se, podsjećamo nije pojavio danas na izricanju presude dok preostala trojka jeste. Zakonski on je na to imao pravo budući da je riječ o prvostepenoj presudi pa stoga nije nužno njegovo prisustvo.

Riječ je o prvostepenoj presudi za koju postoji i mogućnost žalbe, a na kraju slijedi drugostepena presuda koja može biti promijenjena ili se može potvrditi već izrečena.

Optužnica je potvrđena 30. decembra 2020., a suđenje u ovom predmetu počelo je 24. februara 2021. godine gdje je sutkinja bila Džemila Begović, a on je pokrenut nakon što je utvrđeno da je u jeku koronavirusa u martu 2020. godine kupljeno 100 respiratora u vrijednosti od 10.530.000 KM.

Riječ je o kupovini u kojoj su učestvovali Vlada FBiH i FUCZ kao i firma “FH Srebrena malina”, a nastojali su, kako je rečeno tada obaviti veliki posao kada je riječ o medicinskom snabdijevanju bolnica u FBiH.

Tako su Vlada FBiH i FUCZ angažovali firmu “FH Srebrena malina” za nabavku respiratora za koje će se kasnije utvrditi da su neupotrebljivi, a da su pri tome navedeni akteri stekli imovinsku korist od njihove nabavke.

Nakon više od dvije godine suđenja saslušani su brojni svjedoci, a prethodnih sedmica i završne riječi tužilaca i odbrane.

Tužioci u ovom slučaju bili su Džermin Pašić i Mirza Hukeljić koji su u izlaganju od tri sata obrazložili dokaze i proces njihovog prikupljanja, ali i o slučaju, optuženima i njihovom djelovanju.

Danas se navršava 31 godina od početka opsade Sarajeva koja je trajala skoro četiri godine.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.

Prve civilne žrtve opsade Sarajeva Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene su 5. aprila na mostu Vrbanja, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, na koje je otvorena vatra. Nekadašnji most Vrbanja danas nosi ime po dvjema hrabrim ženama, a ploča na njegovoj sredini, okrenuta ka istoku, odakle se svaki dan ukazuje s izlaskom prvih sunčevih zraka, podsjeća i upozorava namjerne i slučajne prolaznike na tešku prošlost grada.

Posljednja žrtva opsade Sarajeva bila je Mirsada Durić, koja je poginula u napadu na tramvaj 9. januara 1996. godine, kod Zemaljskog muzeja, također u blizini zgrade bh. parlamenta. Počinioci napada koji se dogodio prvog dana pokretanja tramvaja nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu nikad nisu otkriveni. Prema pričanju očevidaca, tromblon koji je pogodio tramvaj najvjerovatnije je ispaljen iz pravca naselja Grbavica i Vraca, u to vrijeme još pod kontrolom srpskih jedinica, a na putnike koji su bježali iz tramvaja pucano je iz snajpera.

Neki objekti, poput zgrade Radio-televizije Bosne i Hercegovine, gađani su i tzv. modificiranim aviobombama teškim i po 250 kilograma, o čemu postoje svjedočenja i izvještaji balističara sa suđenja za zločine počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

U dijelovima grada s gasnom mrežom, improviziralo se, nalazile vodovodne i slične cijevi kako bi se doveo plin u kuće i stanove, koji je – kad ga je bilo – služio i za grijanje vode za ličnu higijenu, pranje veša, kuhanje, zagrijavanje prostorija na čijim prozorima je, umjesto stakla razbijenog mecima, gelerima i prilikom detonacija, bila plastična folija nalik onoj što se drži po kuhinjskim stolovima.

Od eksplozije granate na Dobrinji, u Kvadrantu-5, 12. jula 1993. godine, poginulo je 14, a ranjeno 16 civila. Granata je ispaljena na mjesto na kojem se u privatnom dvorištu nalazio bunar i pumpa, a ljudi čekali s kanisterima i po 10-12 sati da bi natočili vodu.

Od artiljerijskih projektila ginuli su građani i u redovima za hljeb. Punkt, na koji je dovožen hljeb iz Velepekare, nalazio se u Ulici Vase Miskina (danas Ferhadija), prekoputa Gradske tržnice. U tom masakru poginula su 22 civila, a 144 je ranjeno.

Pijaca i zatvorena tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Prvi put, od eksplozije granate na pijaci Markale, 5. februara 1994. godine, ubijeno je 68, ranjena 144 civila. U masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginulo je 43, ranjena 84 civila.

Mnogi građani ubijeni su ili ranjeni hicima iz snajpera, prelazeći gradske raskrsnice ili u svojim domovima. Opsada Sarajeva ostat će u historiji opisana kao najduža opsada jednog glavnog grada, a živote građana Sarajeva koji su je preživjeli oblikovala je na sasvim neočekivan način. Probudila je prkos, hrabrost, ali i kreativnost kako bi se preživjelo. Uzrokovala je i brojne nenadoknadive gubitke. Živi će se sjećati dok su živi, poginuli će vječno opominjati.

OPTUŽNICE I PRESUDE

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je za terorisanje građana Sarajeva na doživotnu kaznu zatvora osudio Stanislava Galića, nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević.

Za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS-a Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.

Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen komandant VRS-a Ratko Mladić.

U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.

U Sudu BiH danas je sudsko Vijeće kojim je predsjedavao Branko Perić izreklo presudu u aferi “Respiratori”.

Fadil Novalić, Fahrudin Solak i Fikret Hodžić su proglašeni krivima. Kako je obrazložio Perić koji je izdvojio mišljenje tokom izricanja presude, Fadil Novalić osuđen je na četiri, Fahrudin Solak na šest a Fikret Hodžić na pet godina zatvora. Krivim je proglašena i Hodžićeva “Srebrena malina”, kompanija preko koje je nabavljeno 100 respiratora. “Srebrena malina” mora platiti 200.000KM kazne.

Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji pravo žalbe. Premijer FBiH Novalić se danas nije pojavio na izricanju presude.

Podsjećamo, optuženima se na teret stavljalo pranje novca, falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, falsifikovanje službene isprave i povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje, dok je Miličević optužena za nesavjestan rad u službi.

avaz