Category: BiH

Kompanija „Euro Asfalt“ zatražila je od Ministarstva privrede BPK Goražde izdavanje prethodne vodne saglasnosti za snabdijevanje vodom i ispuštanje otpadnih voda za potrebe privremenih objekata za proizvodnju betona i smještaj radnika u Hrenovici i Podhranjenu. Radi se o lokacijama na sjevernom i južnom portalu gradilišta gotovo 5,5 kilometara dugog tunela Hranjen. U Kantonalnom ministarstvu privrede pojašnjavaju da su radovi na probijanju tunela i izgradnji primarne i sekundarne betonske obloge u glavnoj i servisnoj cijevi tunela intenzivirani.

Južna strana

– Zatražena je i lokacija za odlaganje materijala iz tunela, jer pojačan je intenzitet radova i postojeća deponija brzo se puni, pa bi u roku od tri mjeseca trebalo obezbijediti novu lokaciju za još nekih 300.000 kubika. Ta lokacija treba biti na udaljenosti do tri kilometra s južne strane – kazao je za „Avaz“ ministar privrede BPK Goražde Zijad Briga.

On očekuje sastanak u JP „Autoceste FBiH“ na kojem bi se dogovorilo da uporedo s izgradnjom tunela počne i izgradnja brze ceste Hrenovica – tunel Hranjen – Goražde. U „Autocestama FBiH“ kažu da, s obzirom na složenost projekta, a koji je podrazumijevao završetak procesa eksproprijacije, ishodovanja potrebnih saglasnosti i dozvola od nadležnih institucija i ministarstava, te odabir izvođača i nadzora radova, ovaj projekt ne zavisi isključivo od ovog javnog preduzeća.

– Projektna dokumentacija za projekt brze ceste Hrenovica – Goražde, u sklopu koje se nalazi i tunel Hranjen, u potpunosti je završena. Trenutno se provode aktivnosti na probijanju tunela Hranjen, iskopu glavne i servisne tunelske cijevi u dužini od 2.859 metara ili 51,48 posto. Izvršena je izrada sekundarne obloge u glavnoj tunelskoj cijevi u dužini od 1.568 metara ili 28,20 posto – navode iz “Autocesta FBiH”.

Sekundarna obloga

Zaključno sa 31. decembrom 2024. godine u izgradnju tunela do sada je utrošeno 124.923.741 KM bez PDV-a, dok je nadzor nad izvedenim radovima koštao 5.040.646 KM bez PDV-a.

– Za postupak eksproprijacije je utrošeno 3.010.729 KM bez PDV-a. Ovim ugovorom je definirano konačno probijanje tunela Hranjen i dio izrade sekundarne obloge glavne tunelske cijevi. Rok za završetak radova po ovom ugovoru je mart 2027. godine – kazali su nam u “ Autocesta FBiH”.

Goražde – Sarajevo za 45 minuta

Glavni projekti za dionice brze ceste, koje tunel trebaju povezati s Goraždem, odnosno Hrenovicom i Pračom, završeni su i revidirani, a u toku su postupci dobivanja potrebnih saglasnosti i eksproprijacije zemljišta. Izgradnja tunela Hranjen predstavlja historijski projekt za Goražde, jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara, a s obzirom na kvalitet nove trase, vožnja između Sarajeva i Goražda će trajati 45 minuta, umjesto dosadašnjih sat i po.

avaz

Federalno ministarstvo trgovine je, uz podršku projekta ”EU za civilno društvo”, organiziralo dvodnevni sastanak radne grupe.

Federalno ministarstvo trgovine je, uz podršku projekta ”EU za civilno društvo”, organiziralo dvodnevni sastanak radne grupe za izradu zakona o e-trgovini, a kako je najavio federalni ministar trgovine Amir Hasičević zakon bi se u parlamentarnoj proceduri trebao naći krajem ožujka odnosno početkom travnja.

Istaknuo je kako su na tragu dobrog zakonskog rješenja koje za cilj ima smanjiti sivo tržište, te zaštititi potrošače i poštene trgovce.

”U vrijeme ekspanzije e-trgovine i pojave međunarodnih platformi na bh. tržištu, ukazala se potreba da utvrdimo pravila za odvijanje e-trgovine, kontrolu, ali i da propišemo sankcije za prekršitelje. Cilj nam je smanjiti sivo tržište, zaštititi potrošače, ali i poštene trgovce. Prema do sada urađenim analizama Federacija godišnje gubi 200-300 milijuna KM, koji ostaju u sivom tržištu”, kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Radna grupa formirana od predstavnika Ministarstva trgovine, Asocijacije e-Commerc, Porezne uprave FBiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Gospodarske komore FBiH, Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo prometa i komunikacija, na dvodnevnoj sesiji iznijela je konstruktivne prijedloge navodeći primjere iz prakse, ali i podsjećajući na pravila koja važe u zemljama okruženja i u zemljama EU, izvjestilo je Federalno ministarstvo trgovine.

Radna verzija zakona o e-trgovini usuglašava se s direktivama EU.

Ministar Hasičević podsjetio je da je u Zakonu o unutrašnjoj trgovini već propisano da su se oni koji se opredijele obavljati trgovinu elektronskim putem dužni registrirati i da na platformama i stranicama za oglašavanje istaknu svoj registarski broj uz osnovne podatke o trgovcu/prodavcu.

”Ovim zakonom nastojali smo detaljnije precizirati tko, kako, na koji način može legalno obavljati e-trgovinu, kako prepoznati i sankcionirati one koji se nelegalno bave e-trgovinom. Zakonom su tretirane i e-platforme i društvene mreže putem kojih se odvija e-trgovina. Također, predviđene su i obveze za platforme putem kojih se oglašavaju fizička i pravna lica koja se bave e-trgovinom”, kazao je predsjednik Radne grupe Jasmin Kadić.

Bojkot trgovina postao je način na koji građani nastoje skrenuti pozornost na svoje probleme i pritisnuti vlasti da poduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije i poboljšanje životnog standard.

U Hrvatskoj je jučer zabilježen pad broja izdanih računa u trgovinama za 43 posto, dok je ukupan iznos računa pao za čak 50 posto u odnosu na isti dan prethodnog tjedna. Broj računa za sve djelatnosti smanjen je za 29 posto, a vrijednost računa za 31 posto, prema podacima Porezne uprave. Ovi podaci ukazuju na osjetno smanjenje kupovne moći građana, a trgovci priznaju da je broj kupaca bio značajno manji.

Iako bojkot nije odmah promijenio situaciju, građani su jasno poslali poruku o rastućim cijenama. Vlasti su reagirale, najavljujući dodatne antiinflacijske mjere, no priznaju da je bojkot samo jedan od alata koji građani koriste kako bi ukazali na sve veću cijenu života, piše hms.ba.

Organizator bojkota, Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), nije očekivao ovakav odaziv, dok su akciju podržali i sindikati. Bojkot je organiziran putem društvenih mreža, prvenstveno Facebook stranice “Halo, inspektore”, koja je privukla veliki broj građana željnih izraziti nezadovoljstvo. Jedan od poziva koje smo zabilježili odnosi se na konkretan datum – 31. 01. – na koji se građani pozivaju da bojkotuju sve namirnice uključujući gorivo, hranu i ostalo.

Slični pozivi na bojkot trgovina zabilježeni su i u Bosni i Hercegovini. Građani na Redditu ističu da je hrana u BiH skuplja nego u Njemačkoj, dok su cijene stanova nepodnošljive. Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH izjavio je da bi se i u BiH mogla organizirati slična akcija.

Kečo je također ukazao na činjenicu da je prijavljena dobit poslodavaca u BiH za 2023. godinu iznosila 5,7 milijardi KM, dok je 2024. narasla na 6 milijardi KM, unatoč minimalnoj plaći koja iznosi samo 619 KM. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene su u decembru 2024. godine porasle za 1,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Iako ukupna stopa inflacije pada ispod 2 posto, cijene hrane i energije ostaju visoke, što značajno utječe na životni standard građana.

Međunarodni monetarni fond (MMF) također upozorava da je rast cijena hrane i energije u BiH uporan, što dodatno pogoršava financijsku situaciju građana. U ovoj situaciji, bojkot trgovina postao je način na koji građani nastoje skrenuti pozornost na svoje probleme i pritisnuti vlasti da poduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije i poboljšanje životnog standarda.

Pred federalnim parlamentarcima bi se 28. januara trebale naćin izmjene Krivičnog zakona FBIH kao i Zakon o zaštiti nasilja u porodici FBIH. Kako su za N1 kazali iz Organizacije “Glas žene” oni su predložili dva amandmana koja su, kako navode, dobila podršku parlamentaraca. Navedenim amandmanima, ističu, bila bi poboljšana zakonska regulativa i žrtve bi imale pomoć institucija koje bi imale alate na raspolaganju da reaguju.

Neira Raković, program menadžerica u Organizaciji “Glas žene” za N1 je kazala da su predložili  dva amandana Krivičnog zakona FBiH.

“Naši amandmani se odnosni na uvođenje posebnog člana 166a – Teško ubistvo žene (rodno zasnovano ubistvo) i glasi :

Prvi glasi: Ko počini rodno zasnovano ubistvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

U drugom je navedeno: Pri utvrđivanju krivičnog djela iz stavka 1. ovoga člana uzet će se u obzir da je djelo počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti, ili je djelo počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj ili da postoje druge okolnosti koje upućuju da se radi o rodno utemeljenom nasilju”, kazala je Raković.

Također, predviđene su i druge izmjene zakona.

“Osim toga predložili smo izmjene člana 2. kojim je propisano značenje izraza u Krivičnom zakonu na način da se iza stava 36. dodaju stavovi 37., 38., 39. i 40. kojim se definiraju pojmovi rod, nasilje, rodno zasnovano nasilje i ženska smatrajući da su ključni kako bismo osigurali da se u sudskoj praksi dosljedno primjenjuje predloženo krivično djelo femicida”, objasnila je Raković.

Podršku izmjenama zakona dala je i nadležna Komisija za jednakopravnost spolova u FBiH.

“Podršku amandmanu za izmjene i dopune Krivičnog zakona u svjetlu izmjene člana 166. odnosno uvođenja Rodno zasnovanog ubistva žene kroz formulaciju Teško ubistvo žene, kao jasan stav definisanja ovog velikog društvenog problema podržala je većina članova Komisije. Ostaje da nakon aktivne rasprave na parlamentarnom zasjedanju nastavimo sa praćenjem svih konkretnih aktivnosti na donošenju podzakonskih akata, ali i provođenju zakona. Sukladno rezultatima glasanja u Parlamentu FBiH nakon iznošenja svih argumenata za stavove koji su plasirani putem uloženih amandmana i Komsija će planirati naredne akivnosti na rješavanju svih otvorenih pitanja u oblasti prevencije i borbe protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama kao i sankcionisanja nasilnika i otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja”, istakla je Alma Kratina, predsjedavajuća Komisije za jednakopravnost spolova, Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BIH.

Šta je za žrtve važno?

Najvažnije je u svemu zaštititi žrtve koje očekuju i podršku i pomoć institucija i da tu pomoć dobije pravovremeno.

“Za žrtvu je najvažnije da dobije zaštitu od institucija koje su dužne da je štite ( policija, tužilaštvu, sud) a da bi se to moglo postići na način adekvatan za žrtve, ondje je potrebno da institucije imaju alat u rukama a to su zakoni koji im omogućavaju postupanje, procesuiranje i kažanjavanje. Zbog toga je važno da se uvede femicid kao posebno kao krivično djelo u Krivični zakon FBIH prea našem Amandmanu. Žrtvi je također bitno da tu zaštitu dobije pravovremeno jer to daje garanciju da se neki teži oblici nasilja mogu prevenirati kao što ubistva žena. U tom kontekstu službenici koji postupaju po prijavi nasilja dužni su praviti procjene rizika za svaku žrtvu i tretirati svaki slučaj ponaosob i u procjenama postupati odgovorno. Svakako nesmijemo zaboraviti da je važna podrška porodice i okoline”, navela je Emira Mizić, predsjednica Udruženja „Tim volim život“ iz Cazina.

“BiH potpisala Istanbulsku konvenciju koju ne poštuje”

S obzirom na to da je BiH 2013 godine potpisala Istanbulsku konvenciju odnosno Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i kućnog nasilja, stručnjaci iz ove oblasti ukazuju da BiH ne poštuje dokumente koje je potpisala. Tako Branka Mašić Žigante, penzionisana sutkinja Višeg prekršajnog suda Hrvatske koja je eudkatorica nosilaca pravosudnih funkcija o primjeni Istanbulske konvencije navodi da svaka država koja potpiše Istanbulsku konvenciju dužna je kriminalizirati svaki oblik zlostavljanja žena.

“Istanbulska konvencija propisuje što je rodno zasnovano nasilje nad ženama a femicid je najteži oblik rodno zasnovanog nasilja nad ženama . Načelo rodne ravnopravnosti je jedno od temeljnih ljudskih prava pa je i to opravdani razlog da se djelo femicida propiše kao posebno kazneno djelo. Mnoga istraživanja, statistike ukazuju na pogubnu brojku ubijenih žena. Prava pravna kvalifikacija djela i propisane kazne kao i omogućavanje vođenja statistike omogućili bi mogućnost ranog preveniranja i sprječavanja ubojstava žena/ femicida / a adekvatne sankcije podigle bi generalnu prevenciju cijelom društvu i uputile poruku muškarcima da mijenjaju steteotipe ponašanja i da imamo zdravo društvo koje postuje rodnu ravnopravnost”, rekla je Žigante.

Činjenica je, navodi Žigante, da bi Izmjene Krivičnog zakona FBiH bile urađene i po evropskim direktivama.

“Zaboravljamo činjenicu da muškarci često poslije femicida izvrše samoubojstvo, i na taj nacin ostaje društvo i bez njih a posebno djeca bez oba roditelja. Sadašnje predložene izmjene i dopune KZFBiH preskocile su zahtjeve Istanbulske konvencije i odnose se na djelomicno preuzimanje odredbi Direktive EU od 2024 god. o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici koja se temelji na Istanbulskoj konvenciji”, dodala je.

Femicid kao posebno krivično djelo u Hrvatskoj

Nakon stravičnog ubistva Nizame Hećimović kada je Nermin Sulejmanović ovaj stravični zločin prenosio uživo na društvenim mrežama u Hrvatskoj su uveli posebno krivično djelo “Teško ubojstvo ženske osobe” izmjenama Kaznenog zakona. Aleksandar Maršavelski vanredni profesor na Katedri za krivično pravo koji je predsjednik Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu objašnjava da je učestvovao u definisanju ovog novog krivičnog djela, jer je bio i na diskusijama kada se femicid uvodio kao oblik teškog ubistva u Krivičnom zakonu Sjeverne Makedonije.

“Pokušao zadaviti svoju bivšu partnericu i dobio samo 2 godine zatvora”

*Također, u Hrvatskoj sam proveo istraživanje sudske prakse i uočio da se najmanje polovica ubojstava žena pogrešno kvalificira kao obično ubojstvo umjesto kao teško ubojstvo. To je čvrsti pokazatelj kriminalno–političke opravdanosti uvođenja ovog kaznenog djela – da se omogući adekvatno kažnjavanje ovog najtežeg oblika nasilja nad ženama – jer za teško ubojstvo je propisana dvostruko veća kazna nego za obično ubojstvo. To je slučaj i u Krivičnom zakonu Federacije BiH gdje je za obično ubistvo propisana kazna od najmanje 5 godina zatvora, a za teško ubistvo najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor. Upravo razlika u minimalnoj propisanoj kazni čini značajnu razliku u sudskoj praksi, a to se posebno vidi u slučajevima pokušaja femicida gdje sud može ublažiti kaznu ispod zakonskog minimuma. Primjerice, u jednom predmetu koji sam tada istraživao je počinitelj pokušao zadaviti svoju bivšu partnericu i dobio samo dvije godine zatvora”, kazao je Maršavelski.

“13 femicida u 2024.”

Predstavio je Maršavelski i podatke u Hrvatskoj za 2024. godinu kada je riječ o femicidu.

*Osim strožeg kažnjavanja, ovim izmjenama koje su na snazi od aprila 2024. ukinuta je i zastara za femicid. Dokaz da se nova odredba primjenjuje jest da je od tada do kraja 2024. policija prijavila ukupno 13 femicida po novom članku 111.a Kaznenog zakona. Izmjene su stigle u pravo vrijeme jer je u 2024. zabilježeno čak 18 femicida. Podignuto je i više optužnica, ali točan podatak o potvrđenim optužnicama još nije dostupan jer je potrebno nekoliko mjeseci da se provede istraga, a zatim da se podignu optužnice i da se one potvrde pa će ovi podaci biti vidljivi tek u ovoj godini kada ćemo imati i prve presude. Upravo je potreba adekvatnog statističkog praćenja femicida bio i razlog da se uvede kao posebno krivično djelo, umjesto u okviru neke od postojećih okolnosti teškog ubojstva*, objasnio je Maršavelski.

Za Maršavelskog porazno je da je Hrvatska prije reagovala kada je riječ o femicidu i njegovom uvrštavanju kao krivičnog djela nego BiH gdje se dogodio stravični slučaj u Gradačcu.

*Također, u 2025. godini ćemo vidjeti i kako će ovo novo kazneno djelo, a i uvođenje rodno utemeljenog nasilja nad ženama kao otegotne okolnosti kod svih drugih kaznenih djela, utjecati na broj femicida. Vjerujem da će ova nova zakonodavna rješenja polučiti rezultate i da ćemo u ovoj i narednim godinama imati manje femicida jer počinitelji nasilja nad ženama će biti osuđivani na višegodišnje zatvorske kazne, što će ih već samo po sebi onemogućiti da ponovo čine takva teška krivična djela. Također, smatram da je to ispravan put i za Bosnu i Hercegovinu te sam zbog toga i surađivao s organizacijom Glas žene koja je inicirala amandman. Bilo bi paradoksalno da je brutalno ubojstvo u Gradačcu utjecalo na zakonodavca u Hrvatskoj da uvede femicid kao teško ubojstvo, a da se to ne učini u Bosni i Hercegovini gdje se taj zločin i dogodio. Zbog toga smatram da to trebaju svi entiteti prihvatiti u svoje krivično zakonodavstvo*, naveo je Maršavelski.

Na kraju treba istaći i poraznu činjenicu da ne postoje tačni statistički podaci o broju ubijenih žena u BiH.

╰┈➤ Program N1

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi na hitnoj sjednici zakazanoj za danas da razmatra prijedloge zakona o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH, koji su prioriteti na evropskom putu BiH.

Savjet ministara utvrdio je sredinom decembra prijedloge ovih zakona koji nose oznaku “EI” kao potvrdu odgovarajuće usklađenosti s pravnom tekovinom EU i time preduzeo relevantne korake za dobijanje datuma za otvaranje pregovora BiH s EU.

Prijedlog zakona o graničnoj kontroli upućen je Predstavničkom domu za razmatranje po hitnoj proceduri, dok je za Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podatak predložen skraćeni postupak.

Početak hitne sjednice zakazan je za 10.00 časova, a po njenom okončanju trebalo bi da bude održana redovna.

Na dnevnom redu redovne sjednice je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parlamentarnom nadzoru, koji bi poslanici trebalo da razmatraju po hitnom postupku.

Prema ovim izmjenama, koje su predložili poslanici Jasmin Emrić, Zlatan Begić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović inspekcijski nadzor i sprovođenje krivičnih odredaba Zakona o parlamentarnom nadzoru vrši Upravni inspektorat Ministarstva pravde u Savjetu ministara.

Izmjene se odnose i na to da protiv rješenja Upravnog inspektorata organ i pravno lice, odnosno institucija, te odgovorno i ovlašteno lice nadzirane institucije u parlamentarnom nadzoru mogu uložiti žalbu Ministarstvu pravde u roku od 15 dana.

Poslanici bi trebalo da razmatraju i specijalni izvještaj u vezi sa sprečavanjem rizika apatridije u BiH, čiji podnosilac je Institucija ombudsmana za ljudska prava, kao i izvještaj o stanju radiacione i nuklearne bezbjednosti u BiH u 2023. godini, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Na predloženom dnevnom redu su i izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2023. godinu, kao i godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2023. godinu.

Pred poslanicima bi se trebao naći i izvještaj komisije Kolegijuma o postizanju saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakona BiH u drugom čitanju, koji je predložio Denis Zvizdić, kao i izvještaj komisije Kolegijuma o postizanju saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

Na dnevnom redu bi se trebalo naći i nekoliko poslaničkih inicijativa, kao i davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma između BiH i EU o saradnji između organa BiH nadležnih za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima i Agencije Evropske unije za saradnju u krivičnom pravosuđu /Evrodžast/.