Category: BiH

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković danas je boravio u Migrantskom centru “Lipa”, gdje se kroz razgovor sa nadležnima informirao o kompletnoj trenutnoj situaciji.

Razlozi njegovog dolaska bile su različite informacije o procesu readmisije migranata iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovini, kao i gradnji detencijskog centra u okviru ovog centra za prihvat migranata.

“U medijima su se ovih dana pojavile različite informacije koje su bile mali alarm i koje su zahtijevale brzu provjeru da li su stvari pod kontrolom. Zato sam odmah odlučio doći, da se na licu mjesta i kroz razgovor sa nadležnima lično uvjerim kakva je trenutna situacija, jer niko od nas ne želi da se desi ono što smo u prošlosti gledali, a to je da Krajina sama trpi posljedice migrantske krize. Kada je u pitanju readmisija migranata iz Republike Hrvatske, brojke jesu nešto veće u posljednje vrijeme, ali nisu zabrinjavajuće. Taj proces se odvija i na drugim graničnim prelazima, odnosno drugim migrantskim centrima u Bosni i Hercegovini, tako da nije u pitanju samo Lipa. Takođe, mi isto radimo sa Srbijom, dakle radimo svoj dio posla”, izjavio je ministar Konaković.

Naglasio je i kako je gradnja detencijskog centra njemu prezentirana kao neka vrsta operativnog olakšanja djelovanja na terenu, a nikako kao gradnja nekih zatvorskih jedinica.

“Riječ je o prostoru za kratkotrajno zadržavanje migranata, kod kojih je potrebna sigurnosna provjera. Ipak, dobro je da smo na vrijeme aktuelizirali ove dvije teme i zaista mislim da su one potpuno pod kontrolom. Ni trendovi, ni brojevi ne zabrinjavaju toliko, s obzirom da je u ovom centru trenutno nešto više od 300 ljudi. Kontaktirao sam i ministra sigurnosti BiH Nešića, koji će takođe uskoro ovdje doći. Nakon svega, mogu samo poručiti da su sve institucije Bosne i Hercegovine čvrsto uz građane i vlasti Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Nećemo dopustiti ponavljanje scenarija iz prošlosti. Prilično sam siguran da će ovo biti ljeto turizma u USK, a ne problematične situacije s migrantima”, dodao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Sastanku su prisustvovali i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, predstavnici Kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Službe za poslove sa strancima, te Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

bhrt

Devet članova Speleološkog društva Mijatovi dvori iz Tomislavgrada iskoristilo je subotnje blagdansko, proljetno vrijeme za istraživanje dva speleološka objekta na Grabovičkoj visoravni kod Tomislavgrada.

U istraživanju učestvovali su speleolozi iz Tomislavgrada Josip Marković, Domagoj Madunić, Mario Sučić, Ivan Baković, Mijo Dumančić, Niko Šarac, Vinko Šarac, Mirko Šarac i Bože Marković.

Kako su kazali iz spomenutog Speleološkog društva, prva na redu bila je Šoljkova jama koja je dijelom istražena tokom prošlogodišnje ekspedicije te je za nju tom prilikom izrađen i speleološki nacrt prema kojem je ukupna dubina 45 metara, s ulaznom vertikalom od 20 metara i sa 196 metara špiljskih kanala.

– Zbog svoje posebnosti želja je bila da se posjeti i još jednom istraži. I bio je to pun pogodak. Prekrasna jama s mnoštvom stalaktita, stalgmita, stupova, zavjesa, saljeva, heliktita bila je pravi mamac da nas podsjeti na ljepotu bavljenja speleologijom – istakli su speleolozi.

Osim toga, navode kako su im bile zanimljive i kolonije šišmiša unutar špiljskih kanala, a iz viđenog bi se, kažu, reklo da se radi o dvije različite vrste šišmiša koje hiberniraju jedna pored druge.

Spuštanjem i istraživanjem spomenute jame zatečene su i nedojmljive scene.

– Ono što nas žalosti je veliki broj kostiju domaćih životinja poput krave, konja, koze i psa. Uz sve to, na ulazu nas je dočekao i otpad, kao da je netko punih pet ormara robe istresao u jamu. A ispod smeća su se krila minsko eksplozivna sredstva poput tromblona, ručnih granata i improviziranih naprava – istakli su iz SD Mijatovi dvori.

Iz te jame iznijeli su pune vreće smeća i kažu da ga je još toliko ostalo te da to namjeravaju očistiti nakon što se iz jame izvade minsko eksplozivna sredstva.

Nakon toga je uslijedilo istraživanje špilje Vranjevače čija je, prema speleološkom nacrtu, dužina špiljskih kanala 75 metara.

– Sama špilja je veliki biološki i arheološki fenomen koji će biti potrebno dodatno istražiti. Dvorepac (Diplura), Pseudoškorpon, te jedna vrsta kornjaša, uz par šišmiša samo su neki od stanovnika špilje Vranjevače, a veliki broj keramičkih ulomaka govore da su u špilji boravili i ljudi – prenijeli su speleolozi.

Vlasnik bijeljinskog preduzeća “Mega-drvo” Svetozar Ostojić rekao je da je šteta nastala od jutrošnjeg požara u pogonima tog preduzeća, prema prvim procjenama, veća od 15 miliona KM, da je sada najvažnije sačuvati radnike do obnove proizvodnje.

Ostojić je Srni naveo da u požaru izgorjela kompletna proizvodnja namještaja, tehnička priprema, proizvodnja masivnih ploča i jedna sušara, te da je procijenjena šteta 15 miliona KM i više.

Preostalih još 20 sušara i magacin nisu zahvaćeni požarom.

“Do požara je došlo kada sam najviše strahovao, vikendom, kad nema puno ljudi, oko 6.00 časova u jednom pogonu pa se proširio na drugi, treći i četvrti”, dodao je Ostojić.

On je pojasnio da je to oko 15.000 do 20.000 metara kvadratnih površine objekata u kojima su se nalazile mašine čije cijene dostižu i milionske cifre.

Prema njegovim riječima, ovo preduzeće ima svu hidrantsku mrežu, sistem od stotinjak mlaznica, ali je problem bila noćna smjena i što nema ljudstva.

Ostojić je zahvalio vatrogascima iz Bijeljine, Ugljevika, Lopara, Janje koji su došli da gase požar.

“Ali u ovakvim situacijama u drvnoj industriji ključno je prvih pet-deset minuta, poslije, kada uhvati, to je kao barut, drvo je to, sve je suvo”, pojasnio je Ostojić.

Ostojić je rekao da vatra još nije ugašena.

“Još se borimo da se ne proširi na upravnu zgradu. Ostala je još stolarija, manji dio od proizvodnje koji nije zahvaćen”, dodao je on.On je naveo da je najveće pitanje kako sačuvati 350 zaposlenih.

“Nama treba nekoliko mjeseci da bismo ovo očistili, popravili. Sada se oprema zbog ukrajinske krize čeka šest do 12 mjeseci. Zamajac koji smo imali 30 godina sada je to presječeno odjednom”, rekao je Ostojić.

On je naveo da to znači da će svi dobavljači ovog preduzeća sada preusmjeriti svoje proizvode na druge strane i da je pitanje kako će ih vratiti za nekoliko mjeseci.

“Naši zapadni kupci sada su prinuđeni da se snalaze, a kada se snađu, onda je pitanje koliko će ih se vratiti”, ukazao je Ostojić.

On je naveo da je najvažnije kako u narednih šest do osam mjeseci, ili koliko bude potrebno, obezbijediti minimalac radnicima, što je oko 350.000 KM mjesečno, da bi ih sačuvali.

“Ako njih raspustim u današnjoj situaciji teško ih je ponovo okupiti, ljudi moraju imati hljeb, osnovno za život. Trudićemo se, vidjećemo šta ćemo i kako ćemo, napravićemo plan. Najvažnije je sačuvati ljude koje smo sticali 20 i nešto godina. Svi su obučeni za ove poslove. U današnje vrijeme kada nema nikakvih, maltene, slobodnih radnika ja ovo moram sačuvati kako znam i umijem”, dodao je Ostojić.

bhrt

U periodu od 10. aprila do 10. maja ove godine Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) provodi kampanju „Stop švercu 2023.“, a cilj je podizanje svijesti građana i dodatna edukacija o akcizama.

Akcize su posebni porezi, koji se uz PDV, plaćaju na određene vrste proizvoda u BiH. Tako se posebni porezi ili akcize plaćaju na naftu i naftne derivate, duhan i duhanske prerađevine, alkohol i alkoholna pića, pivo, vino, bezalkoholna pića i kafu.

Prihodi od akciza su izuzetno značajni u ukupno prikupljenim prihodima od indirektnih poreza. Samo u 2022. godine po osnovu prihoda od akciza prikupljeno je 1,6 milijardi KM. Ova sredstva najvećim dijelom se koriste za finansiranje budžeta na svim nivoima vlasti, prije svega za plate u školstvu, zdravstvu, policiji, državnoj upravi. Pored toga sredstvima od akciza finansiraju se i razna socijalna davanja, ali i penzije.

– Zato je od izuzetnog značaja da građani BiH znaju prepoznati kada se radi o prodaju akciznih proizvoda na „crnom tržištu“ – navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

Kada je riječ o cigaretama, alkoholnim pićima i kafi, ovi proizvodi moraju biti obilježeni akciznim markicama UIO, jer su jedino tako obilježeni ovi proizvodi legalno u prodaji u BiH. Nafta i naftni derivati se jedino mogu legalno kupiti na benzinskim pumpama.

Iz Uprave pozivaju građane BiH da dostave svaku informaciju o nelegalnoj prodaji akciznih proizvoda Upravi za indirektno oporezivanje. Informacija se može dostaviti putem otvorene linije čiji je broj 080 02 06 07 ili putem viber broja 065 355 155 na koji se može poslati lokacija gdje se akcizna roba prodaje suprotno zakonskim propisima. Svi pozivi su besplatni i anonimni.

Kada se informacija dostavlja u UIO, pojašnjavaju iz UIO-a, vrlo je važno da bude što više konkretnih detalja kako bi službenici Uprave mogli brzo preduzeti aktivnosti na terenu.

Brojne aktivnosti službenika UIO na terenu rezultirale su činjenicom da je vrijednost oduzetog duhana i cigareta u prethodne tri godine više od 10 miliona KM. Smanjenje „crnog tržišta“ duhana u BiH vidljivo je i kroz rast broja izdanih akciznih markica za obilježavanje cigareta.

U 2022. godini je UIO izdala 33 posto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2021. godinu. Rast broja izdanih akciznih markica nastavlja se i u 2023. godini.

federalna.ba/Fena

Posljednjih 10 godina posluje u stečaju i oko 200 radnika prijavljeno je na minimalna primanja.

Kao rješenje stečajnog postupka, grupa povjeritelja je još 2020. usvojila stečajni plan kroz koji su se stekli uvjeti za prodaju preduzeća kako bi se namirila dugovanja od 20 miliona eura (oko 40 miliona KM), koja su se gomilala pod prošlim upravama, javlja BHRT.
“Potrebno je pronaći investitora koji će uložiti sredstva u saniranje svih dugovanja poduzeća kao i u obnovu opreme”, ističe Abid Šarić, stečajni upravitelj preduzeća Granit.

Vlada HNK-a preduzeću je dala ugovor o koncesiji za naredna četiri mjeseca. Predviđeno je da, nakon prodaje, novi vlasnik dobije koncesiju na 25 do 30 godina.
“Cilj je da postavimo Granit na noge da on nastavi proizvodnju jer je tu se radi o takvom proizvodu i takvom proizvodnom kapacitetu koji ima tržište i perspektivu. Nemoguće je i teško poslovati u uvjetima jer da 20 godina da se ne kupi ni jedan stroj i mi imamo ogromne troškove samo na održavanje tih strojeva”, rekao je za stečajni upravitelj Granita Abid Šarić.

Šarić naglašava kako u takvim uvjetima Granit ne može izmiriti svoja dugovanja od 20 miliona, a ne pomaže ni činjenica da je firma u stečaju, pa to često odbija potencijalne dobavljače. U oglasu se navodi kako se poduzeće prodaje kao cjelina, sa svim pravima i obavezama koje ima. Sredstvima koja se dobiju prodajom, ističe Šarić, uvezao bi se staž za oko 30 radnika koji su odavno stekli uvjete za mirovinu.

“Pred penziju sam, očekujem najbolje, a sad, vidjet ćemo ko će ga kupiti. S ovom prodajom nadamo se da će nam uvezati staž i da bi što prije trebali u mirovinu mi koji smo za mirovinu. Oko 19 godina”, priča radnik Ibrahim Halebić.

Ovo preduzeće nekada je bilo ekonomski gigant Jablanice i bio je dugo jedan od glavnih izvora prihoda mnogih porodica. Tako da nije čudno što smo među građanima sreli neke od bivših radnika ovog poduzeća, govori stečajni upravitelj.
Oglas o prodaji otvoren je do 8. maja 2023. godine. Nakon toga trebala bi biti poznata sudbina ovog preduzeća koje je svojevremeno ugradilo svoj kamen u Gradsku vijećnicu u Berlinu, Knez Mihajlovu ulicu u Beogradu, metro u Budimpešti i plato ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Međunarodne kreditne obaveze umanjile su priliv novca koji je prikupljen od PDV-a. Republika Srpska je po tom osnovu dobila 27 miliona manje u odnosu na januar i februar prošle godine. Da li su ugroženi veliki projekti i budžeti lokalnih zajednica koje taj novac planiraju u strukturi budžeta?

Milion maraka manje za JP „Putevi RS“. Poslovanje ovog preduzeća je otežano. Infrastrukturni projekti, koji nisu prioritet, biće na čekanju. Bitni projekti koji se odnose na sanaciju klizišta i putnih pravaca ne bi trebalo da budu obustavljeni.

Iz JP Putevi Republike Srpske saopšteno je da će pokušati da uklakulišu u plan ono što je nabitnije. Kažu da ne znaju šta može da se desi u narednim mjesecima i da je neophodno sve dobro isplanirati jer je uplata prihoda od PDV-a manja.

Manje novca dobile su i lokalne zajednice. Dobili su šest miliona maraka manje. Lokalno rukovodstvo moraće smanjivati rashode. Najavljuje se i mogućnost rebalansa budžeta na niže u brojnim opštinama.

LJUBIŠA ĆOSIĆ, predsjednik Saveza opština i gradova RS

“U najtežoj poziciji su lokalne zajednice koje u strukturi svog budžeta najveće prihode imaju od PDV-a i oni su u problemu. One lokalne zajednice koje imaju između 35 i 55 prihoda PDV-a u strukturi oni će nekako naći načina”.

Budžet Republike Srpske za prva dva mjeseca ove godine dobio je 27 miliona KM manje od PDV-a zbog povećanja međunarodnih kreditnih obaveza , iako je u januaru i februaru bilo 20,9 miliona KM više tih sredstava nego u istom periodu lani.

ZORA VIDOVIĆ, ministar financija RS

“Međunarodne obaveze prema Svjetskoj banci, Međunarodnom monetarnom fondu, Evropskoj investicionoj banci, EBRD-u i drugima su u januaru i februaru bile veće za 48 miliona KM u odnosu na januar i februar prošle godine, tako da je republički budžet dobio 27 miliona KM manje, opštine su dobile šest miliona KM manje i Putevi Republike Srpske dobili su milion KM manje”.

Olako podignuti krediti.Smanjenje cijena goriva.Smanjena potrošnja zbog krize. To su ključni problemi koji bi u narednom periodu mogli uticati na smanjenje prihoda u javnim budžetima”, upozorava naš sagovornik.

ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar

“Suština je da moramo da se naučimo da štedimo. Dakle i ono što imamo da trošimo krajnje racionalno jer raspoloživa kreditna sredstva nisu ograničena pod jedan i pod dva sve su skuplja jer to diktira svjetska situacija”.

Prihodi od indirektenih poreza za prva tri mjeseca u ovoj godini iznosili su 2 milijarde 429 miliona maraka. Veći su za gotovo 9 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sistem je takav da se prvo plate kreditne obaveze, pa se onda, po utvrđenoj formuli, novac dalje dijeli prema javnim budžetima.