Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Ponovo stigla dojava o postavljenoj bombi u sarajevskoj školi, đaci evakuisani

    Ponovo stigla dojava o postavljenoj bombi u sarajevskoj školi, đaci evakuisani

    U sarajevsku Osnovnu školu “Meša Selimović” jutros je ponovo stigla dojava o postavljenoj bombi, a đaci su evakuisani, potvrdila je za BHRT portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Mersiha Novalić.

    Novalić je navela da je škola dobila dojavu putem maila nešto prije osam časova, te da je odmah po prijavi  specijalni  tim MUP-a KS je izašao na teren i u toku je kontradiverzioni pregled.

    Takođe, o svemu je obaviješten i dežurni tužilac Tužilaštva KS.

    Ovo je četvrti put da ova škola dobija dojavu o postavljenoj bombi.

    Inače, u posljednje vrijeme u Kantonu Sarajevo bile su česte dojave o bombama, kako u obrazovnim, tako i u pravsudnim ustanovama. Sve dojave dosad bile su lažne.

    Takođe, MUP KS je nedavno identifikovao i uhapsio dvije osobe zbog sumnje da su uputili lažne dojave o bombama na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i u toku je kriminalistička obrada nad njima.

     

    bhrt

  • Najjača u BiH: Solarna elektrana vrijedna 15 miliona KM niče u Banovićima

    Najjača u BiH: Solarna elektrana vrijedna 15 miliona KM niče u Banovićima

    Elektroprivreda BiH će graditi u Banovićima najjaču solarnu elektranu u Bosni i Hercegovini.

    Gradnja elektrane jačine 8,8 megavati, čija vrijednost se procjenjuje na 15 miliona maraka, predviđena je u naselju Banović-Selo na 100 hiljada kvadratnih metara površine.

    – Izgradnja solarne elektrane u Banovićima pokazuje jedno opredjeljenje Elektroprivrede BiH za prelazak na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, dakle, postepenu tranziciju od javnog preduzeća i kompanije koja dominantno električnu energiju proizvodi iz uglja u komaniju koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora – objašnjava Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH

    Načelnik Banovića Bego Gutić (SDA) napominje kako se se pripremamo za ono što nas čeka u narednom periodu – a to je dekarbonizacija, što je uvjet Evropske unije, pogotovo Evropske energetske zajednice, a to je smanjenje i gašenje kapaciteta za proizvodnju električne energije koji se snabdijevaju fosilnim gorivima, odnosno ugljem.

    Iz Banovića poručuju kako žele pokazati da se i u rudarskoj sredini, koja je sinonim za “prljavu” energiju, može proizvoditi čista zelena energija.

    – Ono što treba naglasiti jeste da će se ova električna energija koja se bude proizvodila putem solarne elektrane direktno upotrebljavati za pogone RMU Banovići – ističe Gutić.

    Salkić objašnjava kako je riječ o zemljištu koje predstavlja degradiranu rudarsku površinu.

    – To je jedan plato na kome je završena eksploatacija uglja, koji je rekultivisan i sada se na ovaj način oplemenjen vraća lokalnoj zajednici na upotrebu kroz proizvodnju električne energije na jedan ekološki prihvatljiv, socijalno osjetljiv i cjenovno prihvatljiv način – navodi on.

    Na području Tuzlanskog kantona planira je izgradnja i solarnih elektrana u Tuzli, na prostoru deponije šljake Divkovići 1 i 2, ali i na površinskom kopu Šićki Brod. Međutim, Prostornim planom Tuzlanskog kantona, lokacija u Šićkom Brodu predviđena je kao zona za sport i rekreaciju, ali samo do 2025., do kada je Prostorni plan na snazi.

    – Fotonaponska elektrana u Šićkom Brodu bi mogla biti jedna od najvećih koje ćemo raditi, po svojoj snazi. Naravno, tu postoje određene administrativne barijere koje se ogledaju u prostornim planovima, u regulacionim planovima, lokalne zajednice Tuzlanskog kantona, koje pokušavamo da sa nadležnim ministarstvima i Gradom Tuzla riješimo. I to ide, možemo reći, na jedan zadovoljavajući način – dodaje Salkić.

    Elektroprivreda BiH, osim navedenih, ima u planu i izgradnju fotonaponske elektrane na završenim eksploatacionim poljima rudnika mrkog uglja Đurđevik, kao i izgradnju plutajućih fotonaponskih elektrana na jezeru Snježnica i jezeru Modrac, izvjestila je Federalna televizija.

  • Bh. tržištu rada nedostaje veliki broj radnika, a ljudi i dalje odlaze

    Koliko je veliki problem nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini, govori i činjenica da Udruženje poslodavaca Federacije BiH zahtijeva održavanje hitne tematske sjednice oba doma Federalnog parlamenta, o pitanju odlaska radne snage iz Bosne i Hercegovine, kao i o problemu sa dolaskom nedostajuće radne snage iz inostranstva. Dok poslodavci čekaju na odgovor iz parlamenta, građani i dalje odlaze.

    Realnost na tržištu radne snage u Bosni i Hercegovini je da nedostaje veliki broj radnika. U Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine vide nekoliko načina rješavanja ovog problema. Prvenstveno, treba ublažiti odlazak radne snage, iscrpiti domaće resurse, a kao posljednje navode uvoz radne snage.

     

    “Mi mislimo da to treba razdvojiti, da se na jednu stranu stave aktivni tražioci posla, oni koji zaista traže posao, a na drugu stranu oni koji su na birou kao nezaposleni da bi eventualno ostvarili neka svoja prava, zdravstvenog osiguranja ili neke druge beneficije. Zatim, imamo zapošljavanje studenata, studenti u Federaciji BiH ne mogu da rade. Imamo zapošljavanje invalida na slobodnom tržištu rada. Imamo zapošljavanje penzionera. Dakle, trebamo iscrpiti maksimalno domaće i na kraju, da kažem, dolazi zapošljavanje stranaca. I to je nešto što je neizbježno, to je nešto što nam već dolazi i što će nam zasigurno doći”, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

     

    Realnost na tržištu je i da podaci o brojkama nezaposlenih nisu relevantni.

    “Ljudi kada završe sa poslom prijave se na biro i odu vani, a ostanu prijavljeni i na birou. Ti podaci uopšte nisu u redu, znači, to se treba detaljno ispitati, koliko tačno ima nezaposlenih u Bosni i Hercegovini. Ono što znam je da će ove godine otići iz cijele Bosne i Hercegovine oko 150 hiljada radnika, što u Hrvatsku na sezonu, što u ostale evropske zemlje, i što će predstavljati veliki problem”, smatra Dražen Pejaković iz Udruženja “Radnički pokret”.

    Iz ekonomskog ugla, stručnjak smatra da javne politike moraju da se suoče sa jednom realnošću, da Bosna i Hercegovina nema kapacitet da proizvodi ljudske resurse, kadrove i za potrebe Evropske unije i za potrebe BiH.

    “Ne može ljekar u koga se uloži 400 hiljada maraka odmah po diplomi da ide u inozemstvo, mora 10 godina ovdje da odradi. I domaće vlasti i, prije svega, u javnom sektoru moraju da osiguraju sve potrebne uvjete za fer tretman takvih ljudi u svim oblastima. Tek poslije toga može se govoriti o tome da se odlazi slobodno u inozemstvo, itd. Mnoge zemlje u svijetu su tu regulativu već napravile i na taj način osiguravaju svoj razvoj”, mišljenja je ekonomista Anto Domazet.

    Dok, s jedne strane, razvijena Njemačka pravi program kako da privuče ljude iz zemalja zapadnog Balkana, s druge strane naša zemlja mora i treba praviti program kako zadržati naše ljude u Bosni i Hercegovini, smatraju sagovornici. Da bi do toga došlo, i vlast mora imati sluha za svoje građane i raditi na rješavanju problema.

  • Kujundžijski zanat: Zlatni nakit uvijek na cijeni

    Kujundžijski zanat: Zlatni nakit uvijek na cijeni

    Kujundžija je stari naziv za zanatliju koji proizvodi ili prepravlja nakit i sitne ukrasne predmete od zlata, srebra i drugih metala. Ovaj zanat zahtijeva veliku preciznost, vještinu, umješnost i kreativnost pa ga mnogi svrstavaju u jednu vrstu umjetnosti.

    U davna vremena, kujundžije su izrađivale tepeluke, belenzuke, almasli grane… Tepeluci su bili zlatni ukrasi s draguljima na ženskim kapama, koji su svojim bogatim izgledom odražavali društveni status žene koja ga nosi. Izvorno je tepeluk bio naziv za malu žensku kapu ukrašenu nakitom, ali je s vremenom u narodu sam taj vrijedni ukras na kapi dobio ime tepeluk. Tepeluk je imao oblik i izgled većega broša, koji je u sredini imao rubine, safire ili neko drugo drago i poludrago kamenje. Posebni tepeluci izrađivani su i za ukrašavanje oružja.

    Belenzuke su bile narukvice od zlata i srebra ukrašene lančićima i dragim kamenjem. Velike narukvice mogle su se i razdvajati, a povezivale su ih lijepo ukrašene kopče. Za velike vojskovođe izrađivane su belenzuke za sablje i puške.

    Najljepši primjerci zlatnog nakita, koje su izrađivali samo najvještiji majstori zlatarstva, bile su čuvene zlatne almasli grane ukrašene najkvalitetnijim dragim kamenjem: dijamantima, rubinima, smaragdima i safirima, uglavnom s motivima flore i faune.

     

    Filigranska tehnika

    Kujundžijski zanat na našim prostorima baštini dugu i bogatu tradiciju. Prvo spominjanje kujundžijskog zanata u Bosni i Hercegovini je u defteru (popisu) u Sarajevu iz 1528.-1536., u kojem su navedeni novi zanati. Kujundžije su proizvodile nakit i druge ukrasne predmete koristeći se i tehnikom filigrana za posebno ukrašavanje. Riječ filigran je latinskog porijekla: filum-nit i granum-zrno, a predstavlja jednu od najljepših tehnika obrade plemenitih metala.

    Pravi filigran čini cijeli niz elemenata, koji će tek u konačnici dobiti željeni izgled, a za proizvodnju jednog komada nakita potrebno je više od 100 pojedinačnih sitnih dijelova, koji se posebno ugrađuju. Prvo bi se sačinila tanka žica koja se zatim velikom preciznošću „plela” i letovala za podlogu specijalnim srebrenim prahom. Od žice su nastajali, a i danas nastaju, savršeni oblici, te se filigransko umijeće s pravom svrstava u „umjetne zanate”.

    Repromaterijal, odnosno plemenite metale zlatari su nabavljali u obliku granula ili komada, zbog čega su morali primijeniti više različitih postupaka kao što su: topljenje, čišćenje, legiranje i konačno izlijevanje u kalupe. Nakon pripreme materijala slijedilo je “izvlačenje” plemenitih metala u željeni oblik, zavisno od potrebe, prvenstveno kao žica ili ploča. U svakoj kujundžijskoj radnji nekad se nalazilo i malo grno (slično kovačkom), gdje su topljeni zlato i srebro, dok se u novom dobu koriste plinske ili električne peći za topljenje plemenitih metala.

     

     

    Zlatarska ulica u Sarajevu

    Svaki predmet izrađen od plemenitih metala morao je, a tako je i danas, imati na vidnom mjestu utisnuta tri žiga: žig s inicijalima proizvođača (imeni žig), žig čistoće metala od kojeg je napravljen predmet, koje utiskuju proizvođači tih predmeta (nakita), te treći žig koji utiskuje Zavod za plemenite metale poslije detaljne provjere i analize određenog predmeta. Oblik, veličinu i izgled žigova određuje isključivo Zavod za plemenite metale i zakonom su strogo propisani. Ovi žigovi su prepoznatljivi i bez njih se nakit ni danas, kao i prije, ne smije prodavati.

    Kujundžijska čaršija u Sarajevu nastala je u prvoj polovini 16. stoljeća na mjestu današnje Gazi Husref-begove ulice i Malog Kujundžiluka. I danas u tim ulicama većinom rade zlatari. Gazi Husrev-begova ulica, u narodu poznatija kao Zlatarska ulica, jedna je od najljepših ulica na Baščaršiji, iako je u njoj danas mnogo manje zlatnog sjaja. Od početka pandemije koronavirusa do danas u toj ulici zatvoreno je devet zlatarskih radnji. Osim pandemije, razlog je odlazak mladih ljudi iz naše zemlje koji ne žele nastavljati porodičnu kujundžijsku tradiciju zbog neprofitabilnosti i teške situacije u BiH, pa se sa smrću starih zanatlija vrata radnji zauvijek zatvore. Također, razlog je i sve veći broj otvaranja zlatara u velikim tržnim centrima u kojima se prodaje jeftiniji fabrički izrađen zlatni nakit, a, osim toga, ljudima je u današnjem užurbanom tempu života praktičnije kupovati sve što im treba na jednom mjestu.

    avaz

     

  • Očekuje li se novi skok cijena piletine u BiH?

    Očekuje li se novi skok cijena piletine u BiH?

    U proteklom periodu zabilježen je drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica. Poskupljenje tada nije zaobišlo ni meso i mesne prerađevine. Stručnjaci su pojašnjavali da je do skoka cijena došlo zbog velikog broja problema na domaćem, ali i na svjetskom tržištu.

    Ekonomski stručnjaci su kazali kako su komponentne za hranu poskupile za više od 100 posto i bilo je nemoguće da se to ne prenese na krajnji proizvod.

    Međutim, tu nije bio kraj. Građani naše zemlje su u proteklom periodu za kilogram pilećeg filea morali izdvojiti od oko 12,35 do čak 15,65 KM.

    Trenutno cijene su nešto niže, i kreću se od 9,65 KM do 13,55 KM, u zavisnosti od prodavnice.

    Kako bi provjerili kakav nas scenarij očekuje u narednom periodu po ovom pitanju, pozvali smo potpredsjednika Udruge peradara BiH i direktora mesne industrije “Madi” Edina Jabandžića. Pitali smo ga da li se može očekivati još jedan “finansijski udar” na građane.

    Jabandžić je za N1 kazao kako građani ne bi trebali da imaju razloga za brigu te da bi u narednom periodu trebale da ostanu iste cijene.

    “Peradari i živinari su bili suočeni sa abnormalnim rastom cijena u proizvodnji stočne hrane, od kukuruza i sojine sačme, uz dodatni rast cijena nafte, struje i plina. Sve je to utjecalo da u jednom periodu skoči cijena piletine. Međutim, već neko vrijeme cijene žitarica su u kontinuitetu iste, tako da ne vidim da može doći do novog skoka cijena. Ne vjerujem da može, ali vidjet ćemo”, kazao je Jabandžić.

    Kada je riječ o izvozu piletine iz naše zemlje, Jabandžić je za N1 kazao kako to sve odlično funkcioniše i istaknuo kako ni u tom segmentu ne bi trebalo biti problema.

    “Izvozimo onoliko koliko bude kupaca. Ono što znam da se jako malo robe trenutno izvozi. Do ljeta ne bi trebalo da bude problema sa izvozom, jer trenutno izvozimo minimalne količine. Nema razloga za brigu. Kapaciteti su normalni”, kazao je Jabandžić za N1.

    Indeks cijena žitarica je imao najveći silazni trend u prošlom mjesecu – bio je manji za 5,6 posto u odnosu na februar i 18,6 posto u odnosu na prije godinu dana.

    Program N1 

  • Sindikalna potrošačka korpa za mart iznosi 2.892 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za mart iznosi 2.892 KM

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec mart 2023. godine iznosi 2.892,00 KM.

    Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec januar 2023. iznosila je 1.208,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku).

    Minimalna plaća

    Minimalna plaća prema Odluci Vlade FBiH je 596,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 41,77 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom je 20,61 posto.

    Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

    1. Prehrana – 43,36 posto

    2. Stanovanje i komunalne usluge – 13,70 posto

    3. Higijena i održavanje zdravlja – 8,09 posto

    4. Obrazovanje i kultura – 10,72 posto

    5. Odjeća i obuća – 12,44 posto

    6. Prijevoz – 4,77 posto

    7. Održavanje domaćinstva – 6,92 posto.

    Cijene iz tri centra

    U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

  • Sa tržišta BiH povučen dječiji krevetac proizvođača iz Turske

    Sa tržišta BiH povučen dječiji krevetac proizvođača iz Turske

    Sa tržišta BiH povučen je drveni dječiji krevetac proizvođača iz Turske jer predstavlja rizik od povrede.

    – Krevetac predstavlja rizik od povrede jer šupljine i otvori sa unutrašnje strane ne ispunjavaju propisane zahtjeve, udaljenost između letvica baze je neodgovarajuća, uputstvo za upotrebu je nepotpuno i označavanje nije u skladu sa zahtjevima iz standarda – objavila je Agencija za nadzor nad tržištem.

    Ovaj krevetić ne ispunjava sigurnosne zahtjeve propisane u standardima BAS EN 716-1+Cor1:2021 i BAS EN 716-2:2019.

    Preporučuje se potrošačima koji posjeduju ovaj proizvod da ga prestanu koristiti i vrate u trgovinu gdje su ga kupili, pri čemu im je omogućeno vraćanje novca.

  • Muke sa bh. pasošem: Za marokansku vizu potreban i potpis poslodavaca

    Muke sa bh. pasošem: Za marokansku vizu potreban i potpis poslodavaca

    Bosna i Hercegovina se u rankingu vrijednosti pasoša kao ličnog dokumenta je u rangu sa Rusijom. Gdje nam je potrebna viza i kako građani mogu otputovati na daleke destinacije, za N1 su govorili Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i influenserica Naida Ajanović.

    Naida je govorila o tome kako osim viza našim građanima problem predstavlja što nemamo direktne avionske konekcije.

    “Ako imamo vizu da idemo, a nemamo možda letove. Ako bi negdje malo dalje da putujemo onda su nam vize otežavajući faktor”, objasnila je Ajanović.

    Onima kojima trebaju vize za BiH

    Crnadak je govorio da novac igra ulogu o vizama uzimajući u obzir činjenicu da i mi dobijamo novac od onih koji dolaze u BiH, a treba im viza.

    “Nemam podatke trenutne, ali kada uzmete u obzir koliko mi inkasiramo od viza koje mi izdajemo za one sa kojima nemamo bezvizni režim, vidjet ćete da je to značajan novac”, istakao je Crnadak.

    N1

    Komplikovana procedura za Veliku Britaniju i Maroko

    Za države poput Maroka i Velike Britanije izuzetno je komplikovana procedura dobijanja viza gdje je za Maroko potrebno, između ostalog, i deponovani potpis direktora kompanije u kojoj radite, kaže Naida.

    “Traži se od izvoda banaka, računa, do potpisa, da u jednom trenutku kažete: ok, za neko bolje vrijeme”, istakla je Ajanović.

    Dok je bio ministar vanjskih poslova BiH, Crnadak je rekao da je bio plan da se procedura za dobijanje vize za Veliku Britaniju olakša, ali je ta zemlja naknadno stvari malo usložnila.

    “Oni su uveli privatne kompanije da rade dobar dio posla u smislu intervjua, prikupljanja dokumentacije itd. Uveli su i pravilo da im i za čitav dio Evrope vize se štampaju u Varšavi što znači da ako se nama odobri, pasoš se šalje u Varšavu i onda se vraća ovamo, što je apsurdno. Vi sada kada idete da razgovarate za vizu, ne razgovarate sa predstavnicima Vlade već privatne kompanije koja radi za njih. To nama djeluje nelogično”, naveo je Crnadak.

    Iskustva iz regije

    U regiji u Srbiji, Naida je navela primjer kolegice gdje su isto tako stvari komplikovane.

    “Moja prijateljica je u suštini isto travel influenserka i dolazi iz Srbije i izvadila je bh. pasoš jer joj je za Ganu trebala viza, a morala je da ide u Beč. Tako da je predala srbijanski pasoš za vizu, a sa bosanskim pasošem je otišla u Beč”, kazala je Ajanović.

    U Jordan je Naida otišla sa jednostavnom procedurom.

    “Vizu možete završiti online, dobijete QR kod i samo na pasoškoj kontroli predate. Ukoliko ni to niste stigli na pasoškoj kontroli potpišete vizu, po dolasku i uplatite isti iznos”, prisjetila se Ajanović.

    Podsjećamo, N1 je objavio da od juna 2023. godine Ujedinjeni Arapski Emirati za državljane Bosne i Hercegovine ukidaju vize.

    Program N1

  • Bradara najavila novi razgovor sa Lendom: Očekujem da razumije okolnosti u kojima se FBiH nalazi

    Bradara najavila novi razgovor sa Lendom: Očekujem da razumije okolnosti u kojima se FBiH nalazi

    Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara će, nakon što je istekao rok za formiranje Vlade FBiH, ove sedmice pokušati održati još jedan sastanak s potpredsjednicima FBiH Refikom Lendom i Igorom Stojanovićem.

    Lendo nije dao svoj potpis na Odluku o imenovanju Vlade FBiH zbog čega do predviđenog roka, 6. aprila, Vlada nije formirana.

    “Visoki predstavnik je na posljednjem sastanku upitao za spremnost na daljnji razgovor odnosno barem još jedan pokušaj dogovora. Razgovor je nešto što nema alternativu i jednostavno ću nastojati iznijeti argumente i nadam se da ćemo doći do nekog rješenja ove sedmice”, kazala je Bradara za Fenu.

    Očekuje da će Lendo razumjeti okolnosti u kojima se Federacija nalazi i prihvatiti da postoji parlamentarna većina u Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamenta FBiH.

    Podsjećamo, bez Lendinog potpisa Odluka o imenovanju Vlade FBiH, koju je 30. marta donijela predsjednica FBiH, nije se mogla dostaviti Predstavničkom domu na potvrđivanje, te je Bradara ovom domu uputila Informaciju o Odluci kako bi poslanike informirala o svim dešavanjima u vezi formiranja Vlade.

    Tako je 6. aprila na vanrednom zasjedanju Predstavnički dom primio k znanju navedenu Informaciju i donio nekoliko zaključaka među kojima je taj da se što prije iznađe rješenje za imenovanje Vlade.

    Bradara napominje da je u ovom trenutku najvažnije formirati Vladu kako bi političari vodili brigu o svim građanima Federacije, koji čekaju reformske zakone, socioekonomske reforme ili konkretnije povećanje plaća, smanjenje cijena životnih namirnica kao i energenata.

    “Federaciji treba neka nova energija i ovo s moje strane nije nikakva fraza. Zaista mislim da je krajnje vrijeme da se okrenemo budućnosti i donosimo zakone koji će omogućiti da ljudi žive normalno u ovoj zemlji. Također, važno je da zaustavimo odlazak mladih i omogućimo povratak ljudi u ovu zemlju. Nama treba razvijena infrastruktura, sretne i zdrave porodice, razvoj poljoprivrede kao i značajnije ulaganje u obrazovanje jer je najbolja investicija koju ova zemlja može napraviti”, rekla je Bradara.

    Inače, Odluku o imenovanju Vlade FBiH Bradara je donijela na osnovu sporazuma o formiranju vlasti između Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i ostalih stranaka nove parlamentarne većine okupljenih oko SDP-a, Naroda i Pravda (NiP) i Naše stranke.

    Prema toj odluci kandidat za premijera Federacije je predsjednik Socijaldemokratske partije Nermin Nikšić.

    Za ministra finansija predložen je Toni Kraljević (HDZ), za ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović (SDP), za ministra unutrašnjih poslova Almin Hopovac (SDP), za ministra pravde Vedran Škobić (HDZ) dok je za ministra energije, rudarstva i industrije predložen Adis Bubalo (Stranka za BiH).

    Također, za ministricu kulture i sporta predložena je Sanja Vlaisavljević (HDZ), za ministricu prometa i komunikacija Andrijana Katić (HDZ), za ministra raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar (SDP), za ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Hasan Handžić (Stranka za BiH), a za ministra zdravstva Milenko Bevanda (HDZ).

    Dužnost ministra obrazovanja i nauke trebao bi obavljati Vedran Lakić (SDP), ministra trgovine Anel Kljako (Narodnog evropskog saveza – NES), ministra rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP), ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder (Naša stranka), ministra prostornog uređenja Željko Nedić (HDZ) i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Zuhad Porčić (NES).

    klixba

  • Bingo se do kraja godine odriče marže na hranu za bebe

    Bingo se do kraja godine odriče marže na hranu za bebe

     

    Tuzla, 8.4.2023. – Kompanija Bingo pokreće akciju „Bingo za bebe“ kroz koju se u potpunosti odriče marže za sve proizvode iz kategorije hrane za bebe. Akcija Bingo za bebe! počinje u aprilu i trajat će do kraja 2023. godine, a obuhvata sljedeće kategorije proizvoda: hrana za bebe, kašice i sokovi za bebe, te voda za bebe.

    „Akcijom „Bingo za bebe“  želimo pružiti podršku svim roditeljima koji se susreću sa izazovima ali i srećom roditeljstva. Vjerujem da smo svi svjesni demografskih izazova sa kojima se naša zemlja suočava, a naša trajna odluka je da u fokusu našeg društveno odgovornog djelovanja bude porodica. Projekat je značajna investicija i vjerujem da će ova akcija biti važna poruka ohrabrenja lokalnim zajednicama, kojima je kompanija Bingo, kao najveći domaći maloprodajni lanac trgovina, sve ove godine nastojala obezbijediti najbolji omjer kvalitete i cijene“ istakao je Edin Ibrahimović, Izvršni direktor za biznis operacije kompanije Bingo.

    Akcija „Bingo za bebe!“, prva takve vrste u BiH tokom koje će se određene kategorije proizvoda prodavati sa 0% marže, predstavlja još jedan primjer posvećenosti kompanije Bingo kupcima u BiH, koji su u fokusu njenog djelovanja i poslovanja već 30 godina.