Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Predsjedništvo BiH odobrilo potpisivanje deklaracije o strateškom partnerstvu BiH i Azerbejdžana

    Predsjedništvo BiH odobrilo potpisivanje deklaracije o strateškom partnerstvu BiH i Azerbejdžana

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je na vanrednoj sjednici odobrilo potpisivanje Zajedničke deklaracije o strateškom partenerstvu između Bosne i Hercegovine i Republike Azerbejdžan, saopćeno je iz Predsjedništva.

    Također je odobreno zaključivanje memoranduma o razumijevanju između Ministarstva vanjskih poslova BiH, Evropske unije i Kraljevine Španije radi produbljivanja saradnje u oblasti evropskih integracija.

    Predsjedništvo BiH je donijelo odluke o prihvatanju sljedećih ugovora i sporazuma:

    – Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Evropske investicijske banke (Projekat medicinskog kompleksa Banja Luka), Evropski fond za održivi razvoj;

    – Ugovora o grantu (Projekat vodovod Visoko) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji se odnosi na investicijski grant od Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan;

    – Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke (Projekat gradskog prijevoza Sarajevo);

    – Sporazuma o zajmu -Projekat izgradnje dionice Nemila – Donja Gračanica na autocesti Koridor Vc (Zenica sjever) između OPEC fonda za međunarodni razvoj i Bosne i Hercegovine;

    – Ugovora o zajmu (Koridor Vc – Projekat Mostar Sjever – Mostar Jug) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj;

    – Ugovora o grantu (Projekat Koridor Vc u Republici Srpskoj – Projekat obilaznica Doboj – poddionica: Rudanka – Putnikovo Brdo) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji se odnosi na investicijski grant iz programa Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan;

    – Ugovora o grantu (Projekat Koridor Vc u Federaciji Bosne i Hercegovine – Projekat obilaznica Doboj – poddionica: Putnikovo Brdo – Medakovo) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji se odnosi na investicijski grant iz programa Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan.

    Predsjedništvo BiH je na današnjoj sjednici donijelo odluke o ratifikaciji:

    – Ugovora o zajmu (Javni prijevoz Sarajevo e-Mobility) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj;

    – Sporazuma o saradnji između Bosne i Hercegovine i Sudske administracije Norveške koji se odnosi na finansiranje projekata u korist pravosuđa u Bosni i Hercegovini;

    – Amandmana broj 3 na Ugovor o finansiranju zaključen između Evropske investicijske banke, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske– Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj;

    – Amandmana broj 4 na Ugovor o finansiranju zaključen između Evropske investicijske banke, Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine-Vodovod i kanalizacija u Federaciji BiH;

    – Amandmana br. 1 na Ugovor o finansiranju Modernizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine zaključen između Evropske investicijske banke i Bosne i Hercegovine;

    – Amandmana br. 2 na Ugovor o finansiranju zaključen između Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Evropske investicijske banke–Projekat bolnice u Republici Srpskoj;

    – Amandmana na Okvirni sporazum o zajmu za projekat regionalnog vodosnabdijevanja „Plava voda“ zaključen između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine;

    – Sporazuma o zajmu (Projekat otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj;

    – Sporazuma o zajmu (Projekat unaprjeđenja zdravstvenih sistema) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj;

    – Sporazuma o zajmu (Projekt modernizacije vodnih i sanitarnih usluga) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj;

    – Sporazuma o grantu za trust fond jednog donatora za Projekat modernizacije vodnog i sanitarnog sektora za Bosnu i Hercegovinu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj;

    – Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Kraljevine Tajland o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša;

    – Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske o obavljanju dohodovne djelatnosti izdržavanih članova osoblja diplomatskih misija i konzularnih predstavništava;

    – Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o učešću Bosne i Hercegovine u „Kreativnoj Evropi“ programu Evropske unije za kulturni i kreativni sektor;

    – Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije o načinu finansiranja i izrade projektno-tehničke dokumentacije, vođenje upravnih postupaka za procjenu uticaja na životnu sredinu, izdavanje lokacijskih uslova, saglasnosti i građevinske dozvole za projekat “Hidrotehnički i bagerski radovi na uređenju kritičnog sektora za plovidbu – ušće Drine i Save”;

    – Ugovora o zajmu – (Tramvajska pruga Ilidža – Hrasnica) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj;

    – Sporazuma o finansiranju godišnjeg akcionog programa za Bosnu i Hercegovinu za 2021. godinu, između Evropske unije koju predstavlja Evropska komisija i Bosne i Hercegovine koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH.

    Izvor: Federalna

  • Obilježena 30. godišnjica od masakra na školskom igralištu u Srebrenici

    Obilježena 30. godišnjica od masakra na školskom igralištu u Srebrenici

    U organizaciji Udruženja “Srebreničke majke” i Općine Srebrenica, u prisustvu majki, članova porodica, preživjelih svjedoka genocida, predstavnika entitetske, lokalne i vlasti na nivou Federacije BiH, obilježena je trideseta godišnjica od gnusnog zločina koji su počinili pripadnici vojske bosanskih Srba, 12. aprila 1993. godine, kada su ispalivši nekoliko granata, ciljano na prepuno školsko igralište, usmrtili 74 mlade osobe, a ranili više od 100.

    Prisutnima se obratio Hasan Hasanović, koji je preživio ovaj masakr i svjedočio užasnim scenama nakon pada granata, nakon kojih je na igralištu ostalo na desetine raskomadanih tijela.

    Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika općine Srebrenica, obratio se prisutnima te podsjetio da za ovaj zločin niko nije procesuiran.

    Ministrica za boračka pitanja u Vladi Tuzlanskog kantona, Senada Dizdarević prisustvovala je današnjem obilježavanju i prisjetila se da je kao sedamnaestogodišnjakinja te 1993. godine pohađala srednju školu u čijoj blizini su granate pale, ali da je sama izbjegla ovu tragediju.

    Nakon obraćanja, prisutni su položili cvijeće i Fatihom odali počast mladosti koja je ubijena na ovom mjestu.

    Izvor: Avaz

  • Hladnjače pune, nije naplaćeno ni za prošlogodišnje plodove: Upitna sezona malina

    Hladnjače pune, nije naplaćeno ni za prošlogodišnje plodove: Upitna sezona malina

    Malinari će s neizvjesnošću dočekati berbu ove godine. Sve ukazuje na to da će biti mnoštvo izazova s kojima će se proizvođači suočiti.

    Na prvom mjestu je nenaplaćivanje prošlogodišnjih otkupa, a potom i činjenica da su hladnjače pune plodova iz 2022. godine.

    Poštivanje ugovora

    – Stanje je vrlo teško, do sada možda najteže u historiji što se tiče bavljenja malinarstvom na ovim područjima. Posebno u dijelu gdje sam ja, Željezno polje. Mi smo bili i začetnici te proizvodnje poslije rata. Većina hladnjača, barem po mojim saznanjima, nije izvezla robu, nema posebnih ponuda na tržištu za izvoz, što je i rezultiralo njihovim odnosom, odnosno neobjavljivanjem cijene, bez plaćanja onih ugovorenih i poštivanja ugovora i obaveza koje su imali prema proizvođačima – rekao nam je Emir Tutnić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika ZDK.

    Dodao je da su, prema ugovorima, proizvođači već trebali naplatiti sav iznos za količine koje su predali u toku godine.

    – Tu su i maline, kupine i jagode, svo to bobičasto voće koje se otkupljuje. Realno, nijedna od hladnjača zvanično nije objavila svoju konačnu cijenu. Imamo saznanja da je jedna hladnjača, odnosno „Orange Plus“, dala cijenu od oko 8 KM, dok, recimo, imamo drugu koja je objavila oko 4 KM. To je drastična razlika. A niko se ne oglašava u smislu da prihvati odgovornost na osnovu čega je došlo do te cijene i koji su to pokazatelji koji je određuju – istakao je Tutnić.

    Dobra priča

    Kazao je da je ZDK jedan od najjačih kantona po pitanju proizvodnje, mada je ima i u SBK, USK te pomalo i u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu.

    – Radi se o jednoj od najperspektivnijih proizvodnji prethodnih godina, izvozno orijentiranoj. To je bila vrlo dobra priča, ali nešto se poremetilo na tržištu. Bit će vrlo teška sezona. Siguran sam da će neki morati odustati od proizvodnje – zaključio je Tutnić.

    Još veći problem

    – Mi razgovaramo između sebe kao proizvođači. Prema mom i mišljenju mojih kolega, određen broj hladnjača neće ući u otkup niti to treba. Jer svaki njihov ulazak u otkup je samo veći problem za proizvođače – poručio je Tutnić.

    Izvor: Avaz

  • Granična policija BiH lišila slobode deset osoba

    Granična policija BiH lišila slobode deset osoba

    Pripadnici Jedinice granične policije BiH Orašje, 12. aprila 2023. godine, lišili su slobode hrvatskog državljana, S.G. (1996.).

    Naime, graničnim provjerama je utvrđeno da ga potražuje Osnovni sud u Derventi zbog krivičnog djela “krađa”. Kontroliran je na ulasku u BiH na prijelazu Orašje i predat službenicima Okružnog centra sudske policije Doboj.

    Prethodno, službenici ove jedinice su 11. aprila 2023., također, na ulasku u BiH na prijelazu Orašje, lišili slobode I.S. (1975.).

    Utvrđeno je da ovog državljanina Njemačke potražuje Okružno javno tužilaštvo u Doboju zbog krivičnog djela “izbjegavanje davanja izdržavanja”. Predat je službenicima Policijske stanice Modriča.

    Uz navedeno, pripadnici Jedinice GPBiH Orašje su 8. aprila 2023., prilikom ulaska u našu zemlju na prijelazu Orašje, lišili slobode D.J. (1971.) jer je utvrđeno da ga potražuje Osnovni sud u Bijeljini zbog krivičnog djela “pronevjera”.

    Državljanin BiH je predat službenicima Okružnog centra sudske policije Bijeljina.

    Pripadnici Jedinice GPBiH Hum, 11. aprila 2023., lišili su slobode M.A. (1976.) jer je ustanovljeno da je za njim Interpol Beograd raspisao potjernicu zbog bankarsko finansijske prevare.

    Kontroliran je na izlasku iz BiH na prijelazu Hum i predat službenicima Sudske policije Suda BiH.

    Pripadnici Jedinice GPBiH Aerodrom Tuzla, 10. aprila 2023., lišili su slobode M.V. (1996.), državljanina Srbije.

    Provjerama je utvrđeno da je za njim Interpol Beograd raspisao potjernicu zbog krivičnog djela “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

    Kontroliran je na letu iz Eindhovena i predat službenicima Sudske policije Suda BiH.

    Prethodno, 9. aprila 2023., službenici ove jedinice su na letu iz Štokholma lišili slobode N.H. (1974.) jer je ustanovljeno da je za njim Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta RS raspisalo potragu zbog krivičnog djela „ugrožavanje sigurnosti“.

     

    Državljanin Danske je predat službenicima MUP-a RS.

    Također, službenici Jedinice GPBiH Aerodrom Tuzla su 7. aprila 2023., na letu iz Berlina, lišili slobode J.P. (1991.) jer je ustanovljeno da ga potražuje Osnovni sud u Zvorniku radi izdržavanja kazne zatvora.

     

    Državljanin BiH je predat službenicima Okružnog centra sudske policije Bijeljina.

    Pripadnici Jedinice GPBiH Gradiška, 8. aprila 2023., lišili su slobode D.V. (1978.), nakon što je utvrđeno da ga potražuje Osnovni sud u Novom Gradu zbog krivičnog djela “prevara”.

    Bh. državljanin je kontroliran na ulasku u BiH na prijelazu Gradiška i predat službenicima Okružnog centra sudske policije Banja Luka.

    Pripadnici Jedinice GPBiH Brčko, 7. aprila 2023., lišili su slobode V.P. (1993.), nakon što je ustanovljeno da ga potražuje Osnovni sud u Bijeljini zbog krivičnog djela „nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici“.

    Bh. državljanin je kontroliran na ulasku u BiH na prijelazu Brčko i predat službenicima Okružnog centra sudske policije Bijeljina.

    Pripadnici Jedinice GPBiH Zvornik, 7. aprila 2023., prilikom izlaska iz naše zemlje na prijelazu Šepak lišili su slobode G.Đ. (1996.) jer je ustanovljeno da ga potražuje Osnovni sud u Zvorniku radi izdržavanja kazne zatvora.

    Državljanin BiH je predat službenicima Okružnog centra sudske policije Bijeljina.

  • Potvrđeno da je otvoren disciplinski predmet protiv sudije Branka Perića

    Potvrđeno da je otvoren disciplinski predmet protiv sudije Branka Perića

    ‘- Budući da je predmet otvoren u perspektivi može doći do disciplinskog postupka, kazao je Lagumdžija, odgovarajući na upite novinara u pauzi sjednice VSTV-a, koja je počela danas u Sarajevu

    Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) Halil Lagumdžija potvrdio je danas da je Ured disciplinskog tužitelja (UDT) koji djeluje pri Vijeću otvorio disciplinski predmet protiv sudije Suda BiH Branka Perića, a povodom izdvojenog mišljenja koje je Perić pročitao prilikom izricanja prvostepene presude u „slučaju Respiratori”.

    – Budući da je predmet otvoren u perspektivi može doći do disciplinskog postupka, kazao je Lagumdžija, odgovarajući na upite novinara u pauzi sjednice VSTV-a, koja je počela danas u Sarajevu.

     

    DISCIPLINSKI POSTUPAK

    Podsjetio je i da je on član Disciplinske komisije i da kao predsjednik Vijeća odlučuje o velikom broju procesnih pitanja u vezi sa svakim, a eventualno, i sa ovim disciplinskim postupkom, te da iz tog razloga ne želi šire komentirati situaciju u vezi sa spomenutim pitanjem, niti prejudicirati njen daljnji razvoj.

    – Tako da ja iz tog razloga bilo kakav komentar u ovom dijelu neću dati, jer bi se mogao odrediti, a to bi mogao biti razlog za traženje mog izuzeća u eventualnom disciplinskom postupku – pojasnio je Lagumdžija.

    Na dodatni novinarski upit o tome da li se ranije dešavalo da neko od sudija predoči izdvojeno mišljenje, predsjednik VSTV-a je kazao da o tome ne raspolaže egzaktnim podacima, uz opasku da, koliko je njemu poznato, nije.

    Dodao je kako on (Lagumdžija) u vezi s tim pitanjem ima svoj stav, te da će zbog objektivnosti i njegovog mogućeg budućeg postupanja to svoje mišljenje zadržati za sebe.

    Da je protiv sudije Perića u UDT-u formiran disciplinski predmet, potvrdila je i glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić-Nadarević, odgovarajući na upit jednog od članova VSTV-a na početku zasjedanja.

    Dodala je kako slijedi redovna procedura, odnosno provođenje istrage o tome da li će biti potrebno pokretati disciplinski postupak u ovom slučaju ili ne.

    Inače, u dosadašnjem toku sjednice usvojen je Godišnji izvještaj UDT-a za 2022. godinu.

     

    Prema podacima iz tog izvještaja, u protekloj godini registrirao je ukupno 840 pritužbi, te u istom periodu riješeno 939, dok je 469 neriješenih preneseno u tekuću godinu. Najveći broj obraćanja UDT-u odnosno pritužbi tiče se dužine trajanja postupaka, ali tu su i prigovori na ponašanje nositelja pravosudnih funkcija, kao i oni koji se tiču drugih specifičnih razloga.

    U izvještajnom periodu je, kako je rečeno, bilo aktuelno 39 disciplinskih postupaka protiv 41-og nositelja pravosudnih funkcija.

     

    USVOJEN GENERALNI IZVJEŠTAJ

    Prethodno su članovi VSTV-a BiH usvojili Godišnji izvještaj VSTV-a BiH za 2022. godinu, kao i Odluku o izradi Srednjoročnog plana rada VSTV-a BiH za period 2024 – 2026. godine.

    Između ostalog, na dnevnom redu dvodnevnog zasjedanja su i rad na novom Poslovniku VSTV-a BiH, odnosno prijedlozi Stalne komisije za legislativu u vezi sa poglavljem koje reguliše disciplinski postupak i udaljenje od vršenja dužnosti, te zauzimanje stava u vezi sa potrebom izmjene pravila propisanih u članu 4. Poslovnika VSTV-a BiH ili zadržavanja propisanih procedura.

    Referirajući se na pitanje u vezi Poslovnikom VSTV-a, predsjednik Lagumdžija je podsjetio da je na prethodnoj sjednici završen segment koji se tiče unapređenja postupka imenovanja nositelja pravosudnih funkcija, a što je VSTV-ova ključna nadležnost.

    – Nakon stupanja na snagu tih izmjena Poslovnika, novi konkursi će se voditi po novim pravilima – kazao je Lagumdžija, navodeći kako se dio koji će Vijeće razmatrati tiče nekih tehničkih stvari u vezi sa disciplinskim postupcima i situacijom kako se VSTV određuje prema nositeljima pravosudnih funkcija protiv koji su disciplinski odgovarali.

     

    VSTV NASTAVLJA RAD

    Kako je kazao, nakon finaliziranja tog dijela, VSTV će razmotriti član 4. Poslovnika, odredbu koja se odnosi na postupak žrijebanja u slučaju kada članovima Vijeća prestaje mandat, a kako bi se osigurala odgovarajuća rotacija u pogledu nacionalne i spolne pripadnosti.

    Sjednica VSTV-a nastavlja rad, a kako je planirano, trebao bi biti izabran član VSTV-a koji će vršiti strateški nadzor nad Projektom „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“.

    Članovi Vijeća će se očitovati i o izvještajima o radu stalnih komisija VSTV-a BiH i to – Stalne komisije za legislativu, Stalne komisije za efikasnost i kvalitet tužiteljstava, Stalne komisije za etiku, integritet i odgovornost sudija i tužitelja, Stalne komisije za edukaciju i sudsku dokumentaciju i Stalne komisije za provođenje testnih procedura, strukturiranog razgovora i unapređenje postupka imenovanja, te Stalne komisije za efikasnost i kvalitet sudova.

    Kako je uobičajeno, na sjednici VSTV-a bit će donesen i određen broj odluka o imenovanjima te produženju mandata nositelja pravosudnih funkcija u BiH.

  • Raspisan tender za posljednju dionicu Koridora 5C dužine 12 kilometara

    Raspisan tender za posljednju dionicu Koridora 5C dužine 12 kilometara

    Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseca. Rok za dostavljanje ponuda je 12. juni 2023. godine.

    Posljednja dionica Koridora 5C. Autoceste FBiH

    Autoceste FBiH objavile su danas međunarodni tender za izgradnju posljednje dionice autoceste na sjevernom dijelu Koridoru 5C. Riječ je o dionici Ozimice – Poprikuše dužine 12 kilometara. Procijenjena vrijednost nabavke radova iznosi 300 miliona eura.

     

    Završetak radova polovinom 2026.

    Povodom raspisivanja tendera, dalju gradnju koridora komentirao je i direktor preduzeća Elmedin Voloder.

    “Današnjim raspisivanjem tendera za izgradnju preostalih 12 kilometara, od Maglaja do Žepča, zaokružili smo izgradnju autoceste na sjeveru Koridora 5C. Završetak radova na ovom dijelu Koridora planiramo polovinom 2026. godine tako da bi tada sjeverni dio koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Save, bio u potpunosti izgrađen”, kazao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

     

    Pet tunela

    Na dionici Ozimice – Poprikuše predviđena je izgradnja devet mostova ukupne dužine 4.333 metra, a veći i zahtjevniji objekti su projektirani preko korita rijeke Bosne, magistralne ceste i željezničke pruge. Trasa uključuje i izgradnju pet tunela ukupne dužine 5.677 metara.

    Dionica Ozimice – Poprikuše finansirat će se iz sredstava osiguranih putem Evropske investicijske banke (EIB) te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

    Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseca. Rok za dostavljanje ponuda je 12. juni 2023. godine.

     

    avaz

  • Dok poslodavci i vlast obećavaju povećanje plaća, radnici nezadrživo napuštaju Federaciju BiH

    Dok poslodavci i vlast obećavaju povećanje plaća, radnici nezadrživo napuštaju Federaciju BiH

    Dok traje višegodišnja borba između radnika, poslodavaca i sindikata o povećanju plaća sve više mladih radnika i onih sa iskustvom napušta Bosnu i Hercegovinu u potrazi za većom plaćom od koje mogu normalno živjeti.

    Poslodavci obećavaju veće plaće, ali samo pod uvjetom da se smanje doprinosi što su djelimično u pravu i na kraju da sami određuju o povećanju plaće radnicima od 100 do 400 maraka i da im se na te isplate računaju drastično smanjeni doprinosi. Uz to poslodavci zahtijevaju da se odobri 30 hiljada radnih dozvola za dovođenje radnika iz Pakistana, Indije, Malezije i drugih zemalja, kako bi nadomjestili manjak radnika.

    Strani radnici vjerovatno će u većem broju dolaziti da rade u BiH, ali onda će se pojaviti novi problem u obaranju plaća što neće biti nikako dobro, upozoravaju iz Saveza samostalnih sindikata BiH i insistiraju na usvajanju Zakona o minimalnoj plaći u Federaciji BiH od hiljadu maraka, a koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri i čije usvajanje su podržale sve parlamentarne stranke u FBiH.

    Šta se treba hitno uraditi da ne dođe do još većih problema zbog odlaska radnika iz BiH, pojasnio nam je Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Federalnom parlamentu.

    – Moramo da kraja godine napraviti reformu u području fiskalnih zakona, o doprinosima i porezima na dohodak. Na to čekamo sedam godina i već je opao optimizam kod poslodavaca kada se radi ovim zakonima. To konkretno podrazumijeva da se spuste stope doprinosa na 32 ili 30 posto, što bi bilo idealno i to bi svorilo uvjete da radnici dobiju veću neto plaću od 200 do 300 maraka – smatra Čavalić.

    To bi bilo dobro, ako se usvoje ovi zakoni u Parlamentu FBiH u oba doma do kraja godine, ali se ne zna da li bi od 1. januara 2024. godine poslodavci i povećali plaće radnicima, smatra Čavalić.

    – Kako bi otklonili ove sumnje koje mogu biti opravdane i neopravdane, predložio sam Parlamentu FBiH u dogovoru sa Udruženjem poslodavaca drugi zakon koji bi važio do 31. decembra 2023. godine. Ovaj temporalni zakon podrazumijeva ukoliko poslodavci povećavaju plaću radnicima do 400 maraka, plaćaju na ovu sumu samo 11 posto doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje. To bi išlo radniku u penzioni fond i dobili bi osnovicu za rast penzija. Sa povećanjem plaća od 400 maraka dobili bi produktivnijeg i zadovoljnijeg radnika. To bi bila garancija da 1. januara 2024. godine ostanu povećane plaće za 400 maraka – predlaže Čavalić.

    Naš sagovornik se slaže da je sve ovo lakše kazati i napisati i pustiti u parlamentarnu proceduru, a radnici nam odlaze prije svega zbog malih plaća.

    – Moj prijedlog je u Parlamentu još od decembra prošle godine, a do danas nije uvršten ni na dnevni red. Ako ne usvojimo ove zakone do kraja godine, bojim se da će se desiti značjniji odliv radne snage iz BiH, a poslodavci će se okretati kapitalnim investicijama ulaganjem u automatizaciju proizvodnje kako bi nadoknadili manjak broja radnika – smatra Čavalić.

    Mogu li se i psolodavci odreći dijela svoje zarade da se povećaju radničke plaće?

    – Svakako da mogu i ima parcijalnih primjera da poslodavci povećavaju plaće radnicima i zadržavaju ih u svojim firmama na taj način. Ali ne posluju sva preduzeća sa profitom ili ako ga ostvare, mali je. Može se naći način da one firme koje ostvaraju ekstra profit moraju svojim radnicima povećati plaće. Umjesto što je fokus na minimalnoj plaći i njenom povećanju, mislim da bi se trebali fokusirati na prosječnu i medijalnu plaću. Prosječna plaća u FBiH iznosi oko 1.100 maraka, a medijalna plaća je oko 900 maraka. Medijalna plaća dijeli radnike na dva dijela oni koji imaju plaću između 900 i 1.000 maraka. Svake godine sve manji broj ljudi radi za minimalnu plaću. Oko 20 hiljada radnika u Federaciji BiH prima minimalnu plaću i oni najviše napuštaju BiH i idu u Njemačku, Austriju i neke druge zemlje u Evropi.

     

    faktor

  • Velika policijska akcija u Sarajevu: Pretresi na više lokacija

    Velika policijska akcija u Sarajevu: Pretresi na više lokacija

    Policijski službenici Sektora kriminalističke policije i Sektora za policijsku podršku Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, postupajući po naredbama Suda Bosne i Hercegovine, od jutros vrše pretrese na više lokacija na području Kantona Sarajevo.

    “Operativno – taktička akcija “Overdose” provodi se pod nadzorom tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, s ciljem dokumentovanja krivičnih djela Organizovani kriminal /čl. 250 KZBiH/ u vezi s Neovlaštenim prometom opojnim drogama /čl. 195 st. 2 KZBiH/ i Neovlaštenim prometom oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe /čl. 193 KZBiH/.

    OTA “Overdose” rezultat je operativnog rada policijskih službenika koji su vršili analizu podataka dobijenih dešifriranjem komunikacija putem Sky aplikacije među osumnjičenim osobama”, navodi se u saopćenju MUP-a Kantona Sarajevo.

     

    Pored akcije “Overdose”, u toku je i akcija kodnog naziva “Studenac” koja se trenutno provodi u Zenici, Vitezu, Čapljini, Cazinu, Posušju, Bijeljini i Banjoj Luci.

  • Koliko su plaćeni članovi vlada u regionu, a koliko u BiH?

    Koliko su plaćeni članovi vlada u regionu, a koliko u BiH?

    Predsjednica i ministri Vlade Srbije imaju najmanje plate u odnosu na njihove kolege iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, pokazuju podaci koje su uporedili novinari N1 iz regiona.

    U zajedničkoj priči N1 centara iz Beograda, Zagreba, Sarajeva i Ljubljane pokazalo se da najviše zarađuju ministri i premijer iz Slovenije, potom iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a najmanja mjesečna primanja imaju članovi vlade Srbije.

     

    Plate premijera

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, prema podacima iz njegove zvanične imovinske karte, mjesečno zarađuje 3.195 evra, dok njegova koleginica iz Srbije Ana Brnabić za istu funkciju prima platu od 1.236 evra.

    Predsjedavajuća Veća ministara BiH Borjana Krišto ima primanja od oko 2.813 evra ili 5.500 maraka.

    Robert Golob, predsjednik vlade Slovenije, prema podacima za februar 2023. godine, imao je mesečnu platu od 3.927 evra.

     

    Prosječne plate ministara

    Kada izračunamo plate ministara u proseku, u Srbiji su takođe najmanje i iznose 1.059 evra. U Hrvatskoj su prosječne ministarske plate 2.970 evra, u Bosni i Hercegovini 2.608, a u Sloveniji 3.445 evra.

    Plate ministara jedino su izjednačene u Bosni i Hercegovini i svi ministri mjesečno primaju 5.100 maraka, odnosno oko 2.608 evra, pokazuju podaci do kojih smo došli uz pomoć Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenih u institucijama.

     

    Primanja članova Vijeća ministara BiH

    Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto – oko 2.813 EUR ( 5.500 KM)

    Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković – oko 2.608 EUR (5.100 KM)

    Ministar finansija Zoran Tegeltija – oko 2.608 EUR (5.100 KM)

    Ministar pravde Davor Bunoza – oko 2.608 EUR (5.100 KM)

    Ministar odbrane Zukan Helez – oko 2.608 EUR (5.100 KM)

    Ministar sigurnosti Nenad Nešić – oko 2.608 EUR (5.100 KM)

     

    Primanja članova Vlade Srbije

    Premijerka Ana Brnabić – 1.236 EUR

    Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić – 1.188 EUR

    Ministar finansija Siniša Mali – 878 EUR

    Ministar pravde Maja Popović – 1.080 EUR

    Ministar odbrane Miloš Vučević – 1.060 EUR

    Ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić – 2.294 EUR

     

    Primanja članova Vlade Hrvatske

    Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković – 3195,56 EUR

    Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman – 2590,91 EUR

    Ministar financija Marko Primorac – 2466,52 EUR

    Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica – 2405,87 EUR

    Ministar obrane Mario Banožić – 2740,61 EUR

     

    Primanja ministara Vlade Slovenije

    Predsjednik vlade Robert Golob – 3927.81 EUR

    Ministar finansija Klemen Boštjančič – 3437.17 EUR

    Ministar pravde Dominika Švarc Pipan – 3389.57 EUR

    Ministar odbrane Marjan Šarec – 3517.22 EUR

    Ministrica unutrašnjih poslova (ex) Tatjana Bobnar – 3461,14 EUR

     

    N1

  • BiH masovno izvozi ugalj u Srbiju

    BiH masovno izvozi ugalj u Srbiju

    Trend kupovine nastavio se i u prvom kvartalu 2023. godine kada je izvezeno 309.786 tona za 52,8 miliona maraka

    Bosna i Hercegovina tokom prošle godine izvezla je šest puta više uglja nego godinu ranije, a trend masovne rasprodaje ovog energenta započet u jeku svjetske energetske krize, nastavio se i u prva tri mjeseca 2023. godine.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine smo izvezli čak 958.152 tone mrkog uglja za koji je naplaćeno 144,3 miliona maraka, dok smo godinu prije izvezli “samo” 160.840 tona za 19,2 miliona maraka, piše Capital.

     

    Najveći kupac

    Najveći kupac i dalje je Srbija, u koju odlazi i do 80 odsto mrkog uglja iz BiH, dok su Hrvatska, Austrija, Francuska i Mađarska kupci koji iz BiH nabavljaju daleko manje količine ovog energenta.

    Kada se podaci pogledaju detaljnije, vidi se da je kupovina uglja u Srbiji ušla u “petu brzinu” u drugoj polovini prošle godine.

    Ti podaci govore da je od 1. januara do 30. juna 2022. godine, Srbija od BiH kupila 109.214 tona mrkog uglja po cijeni od 15,4 miliona KM. U istom periodu godinu prije, Srbija je od nas kupila 46.482 tone za 5,9 miliona KM.

    Nakon što je eksplodirala energetska kriza, od 1. jula 2022. godine do 31. decembra Srbija je u kupovini stigla do 958.152 tona uglja, što znači da je 850.000 tona kupljeno u drugoj polovini godine, dakle, osam puta više.

    Trend kupovine nastavio se i u prvom kvartalu 2023. godine kada je izvezeno 309.786 tona za 52,8 miliona maraka.

     

    Trend rasta izvoza se nastavio i 2023. godine

    Hipotetički govoreći, ako bi se ovaj trend nastavio zadatim tempom, do kraja godine bi količina mrkog uglja koji odlazi preko granice mogla da prebaci i 1,2 miliona tona.

    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH mrki ugalj u Srbiju najviše izvoze rudnici iz Banovića, Foče, Ugljevika, Tuzle, Breze, Zvornika, Doboja, Živinica, Visokog i Brčko distrikta.

    Panična kupovina Srbije i nonšalantan odnos vlasti BiH prema svom energentu koja nije spriječila rasprodaju, bio je bio glavni razlog zbog kojeg su građani prošle godine mjesecima čekali na isporuku uglja i prelazili na druge energente, najčešće na struju.

    Prodaja uglja Srbiji je prošle godine porasla dva puta, a njen predsjednik Aleksandar Vučić govorio je ranije u medijima da su im bila potrebna čak četiri miliona tona.

    – Treba nam oko četiri miliona tona uglja. Sada kada hoćete da kupite u Grčkoj, Bugarskoj ili negdje, platite 50, 51, 52 sa prevozom još 45 eura po toni. U Banovićima da kupujemo ugalj možemo kupiti jeftinije, drugačiji je lignit kvaliteta, mrki ugalj niže kalorijske vrijednosti, niži je i prijevoz – naveo je Vučić te dodao da je ugalj sa 50 i 60 eura skočio na 400 eura po toni i da ga zbog krize svima nedostaje.

     

    Strateška sirovina

    Ugalj, kao i drvo, postao je strateška sirovina u BiH oko koje se otimaju kupci van granica, ugrožavajući domaću proizvodnju, ali i građane direktno.

    Početkom juna prošle godine BiH je privremeno zabranila izvoz drveta zbog znatnog povećanja izvoza i pokušavanja stabilizacije domaćeg tržišta. To nije učinjeno kada se radilo o uglju.

    Inače, kupovina ogreva obično počinje čim se zima završi, krajem aprila i u maju, a najkasnije u junu, prošle godine se otegla do jeseni, a cijena koja je 2021. godine bila 128 maraka po toni, gotovo se udvostručila i premašila 235 KM.

    S obzirom na to da grejna sezona još nje završena, tek će se za oko mjesec ili dva krenuti sa novom nabavkom uglja za sljedeću zimu i formirati cijene za ovu godinu.

     

    Energetska kriza

    Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da su ovi podaci očekivani, ako razumijemo taktiku Srbije u jeku energetske krize.

    – Ono što je problematično jeste što je prekomjeran izvoz imao izuzetan uticaj na neformalna tržišta u Bosni i Hercegovini – građane prije svega, ali i formalna takođe. To je dovelo do viših troškova za pojedine termoelektrane. U Srbiji je došlo do rasta potražnje za ovim energentom, tako da očekujem dalji trend nabavke iz regiona, ne samo BiH, već i drugih zemalja poput Crne Gore i drugih – kaže Čavalić.