U Ahmićima kod Viteza danas je obilježena 30. godišnjica ratnog zločina nad bošnjačkim civilima u tom selu, u kojem su jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Džokeri i Maturice ubile 116 osoba. Najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba.
Današnjoj komemoraciji prisustvovali su brojni zvaničnici, među kojima i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, potpredsjednik FBiH Refik Lendo, bivši komandant britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga UN-a u BiH Bob Stewart te predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti, predsjednik SDA Bakir Izetbgović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.
Prije komemorativnog skupa, na kojem su se obratili brojni zvaničnici, proučen je Jasin na Šehidskom mezarju u Vitezu, te održan Marš mira “Put isitne i sjećanja”.
Nakon skupa, brojne delegacije položile cvijeće, proučile Fatihu i odale počast žrtvama zločina na Šehidskom obilježju u Ahmićima.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, koji je i pokrovitelj ove manifestacije, je u obraćanju prisutnima kazao da se danas s tugom i dubokim poštovanjem sjećamo žrtava zločina protiv čovječnosti počinjenog nad civilima u Ahmićima.
Istaknuo je da nemamo pravo zaboraviti 116 nevinih bošnjačkih žrtava, “ubijenih u krvavom i zločinačkom pohodu pripadnika Hrvatskog vijeća obrane”. Podsjetio je da su među nevinim žrtvama bile 32 žene, 11 djece mlađe od 18 godina, a najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba.
– Na žalost, za strašne zločine u Ahmićima još uvijek nisu osuđeni svi zločinci. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti. Jedan od organizatora i zapovjednika ovog zločina, pravosnažno osuđeni ratni zločinac Dario Kordić, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 25 godina – naveo je Bećirović.
Kazao je da zločin protiv čovječnosti ne zastarijeva.
– Nastavit ćemo svjedočenje o prekinutim ljudskim životima, prekinutim djetinjstvima i ukradenim nadama žrtava. Naša je stalna odgovornost da prenosimo i čuvamo činjenice o svirepo ubijenima, ali i da osiguramo preživjelim stanovnicima Ahmića dostojanstven život, istinu i pravdu – istaknuo je Bećirović.
Po njegovim riječima, pravosnažne presude najviših međunarodnih sudova se ne mogu izbrisati i poništiti. Naglasio je da su najviši svjetski sudovi utvrdili da je na BiH izvršena agresija i da je počinjen genocid nad Bošnjacima.
– Na žalost, prijetnja od ponavljanja zločina i genocida nije otklonjena. Na sceni su i dalje političari koji otvoreno prijete Bosni i Hercegovini. Te prijetnje nemamo pravo ignorirati ni potcjenjivati – istaknuo je Bećirović.
Kaže da su važnu ulogu u otkrivanju istine o Ahmićima imali britanski vojnici iz sastava UNPROFOR-a, a jedan od prvih ljudi koji je stigao na mjesto užasnog zločina bio je pukovnik Bob Stewart.
– Doprinos ovog čestitog britanskog oficira bio je važan u predstavljanju međunarodnoj javnosti barbarstva i brutalnosti ovog zločina protiv čovječnosti. Pukovnik Stewart i danas je jedan od iskrenih prijatelja BiH. On i u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske zagovara politiku podrške državi BiH – istaknuo je Bećirović.
Naveo je da je “naša trajna obaveza da govorimo istinu i tražimo pravdu”.
– Jednako tako, naša je dužnost da se borimo da svaki zločinac bude izveden pred lice pravde. Nemamo pravo odustati od prenošenja i čuvanja istine o stradanju Bošnjaka u Ahmićima. Nikada nećemo prestati tražiti kaznu za one koji su počinili zločine. Istovremeno, želimo graditi zajednički život sa svim dobronamjernim ljudima koji se bore za mir i napredak – poručio je Bećirović.
Naglasio je da se branitelji BiH ne mogu izjednačavati s onima koji su napadali našu državu.
– Nismo ni 1990-tih bili isti, nismo ni danas isti. Zato što nismo isti, mi imamo i ljudsku i moralnu i civilizacijsku snagu da osudimo svaki zločin. Svakoj nevinoj žrtvi dužni smo iskazati puno poštovanje. Za svakog zločinca dužni smo tražiti najstrožiju kaznu. Zlo se ne smije zaboravljati ni potcjenjivati – poručio je Bećirović.
Predsjednik Federacije BiH Refik Lendo je u svom obraćanju kazao da se danas sav normalan svijet sjeća zločina nad nedužnim civilima.
Naveo je da ovih dana na mnogim mjestima Bošnjaci obilježavaju stradanja svoje djece, rodbine i prijatelja.
– Bošnjaci šute, ali ne mrze, Bošnjaci šute, ali se ne svete. Mi opet hoćemo s njima da živimo, a oni neće. Oni neće da nam djeca idu u istu školu. Oni ne priznaju bosanski jezik. Jedni hoće da se odcjepe, a drugi da grade svoj hrvatski entitet. Hoće da izjednače one koji su branili Bosnu i one koji su je napadali, dijelili i činili ovakve zločine – naveo je Lendo.
Dodao je da “oni hoće od jednog naroda koji je većina u BiH da naprave manjinu i da se ništa ne pitaju”.
– A ovi u Evropi se nešto boje nas muslimana Bošnjaka. Zašto? Možda se boje da nas nije previše, pa pustiše ovim dželatima da nas pobiju i protjeraju. Ali zašto? Više nikada Bošnjaci neće i ne smiju biti žrtva. Nikad više naivni i slabi. A što se tiče odluka, itekako ćemo se pitati i odlučivati o sudbini BiH, Bošnjaka, ali i svih drugih njenih građana – naveo je Lendo.
Kaže da odavde Bošnjaci šalju poruku mira i suživota komšijama, Hrvatima i Srbima, “a prijateljima u Evropi da nas ne gledaju kao žrtve, već ravnopravne partnere u razvoju demokratske BiH i demokratske Evrope”.
– Poruka našim Vitežanima, ovo nikad ne zaboravite, ali istovremeno da znate da je naša budućnost u našim rukama i u našem jedinstvu – kazao je Lendo.
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana je kazala da se za zločine počinjene prije tri decenije sudilo u većem broju predmeta pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, te da je nedvosmisleno utvrđeno da su napadi na Ahmiće i druga mjesta u dolini Lašve bili dio šire vojne kampanje, čija je namjera bila da se ta regija etnički očisti od muslimanskog stanovništva.
– Za svega nekoliko sati, vojnici, bosanski Hrvati, ubili su više od 100 stanovnika ovog sela, uključujući žene i djecu, uništili više od 160 kuća i dvije džamije i pobili stoku. Kako je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, cilj ovih djela bio je širenje terora kako bi se muslimansko stanovništvo prisililo da ode i spriječilo da se ikada vrati – navela je Santana.
Po njenim riječima, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je zaključio da ova djela predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Obilježavanju 30. godišnjice stradanja civila bošnjačke nacionalnosti u Ahmićima prisustvovao je i britanski pukovnik Bob Stewart, koji se obratio emotivnim govorom.
Svoje dojmove s prisutnima je podjelio i autor knjige “Ahmići: Osam dana trinaestogodišnjeg Adnana”, austrijski pisac Thomas Obruča.
Potresno svjedočenje s prisutnima je podjelio i tada trinaestogodišnji dječak Adnan Zec, kojem su na da našnji dan prije 30 godina svirepo ubijeni svi članovi porodice, a on je ranjen.
– Ahmići, 16. april 1993. godine, akcija 48 sati pepala i krvi Hrvatskog vijeća obrane i mjesto gdje je moje trinaestogodišnje djetinjstvo zauvijek nestalo, gdje je moja porodica pobijena, gdje su nedužne bošnjačke porodice ubijane i spaljivane, sa namjerom da zauvjek budu istrebljene – kazao je Zec.
Prisjetio se i tog jutra kada ga je probudila snažna pucnjava, kao i paljenja porodične kuće, ubijenih komšija Bošnjaka.
Živa su i bolna sjećanja na momenat kada su, kako je ispričao, trojica maskiranih vojnika sa hrvatskim oznakama ispucali dva rafala u njegova leđa. Dva metka su ga zakačila u noge i pao je kao pokošen na zemlju.
Sjeća se da je, dok je padao, gledao svoje roditelje i dvije sestre kako trče prema njemu, ali i riječi zločinaca “ubij ih, ubij ih, ubij ih”.
– Danas, 30 godina poslije toga, te riječi još odjekuju u mojoj glavi. Još gledam kako moji roditelji padaju dok su rafali odjekivali u mojim ušima – kazao je Adnan Zec.
Izvor: Faktor/Fena
