Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Našao torbicu punu para i nije je vratio, prijeti mu zatvor

    Našao torbicu punu para i nije je vratio, prijeti mu zatvor

    Muškarac M.P. optužen je da je zadržao pronađenu torbu s novcem, pišu Nezavisne.

    Protiv njega je optužnicu podiglo Tužilaštvo Brčko, a terete ga da je 4. novembra lani pronašao torbu sa oko 3.500 maraka koju je izgubio R.M.

    Naime, R.M. je na parkingu benzinske pumpe koja se nalazi u Brezovu Polju u Brčkom na gepeku škode ostavio svoju torbicu u kojoj su se nalazila njegovi lični dokumenti, mobilni telefon, te novac raznih valuta.

    Kako se navodi u optužnici, nakon što je sjeo u vozilo da ga malo provoza, prilikom izlaska vozilom na magistralni put Brčko – Bijeljina torbica je pala na magistralni put.

    Zatim je teretnim vozilom naišao optuženi, koji je išao iz pravca Bijeljine prema Brčkom.

    On je ugledao torbicu pa je zaustavio vozilo i uzeo je pa nastavio put u pravcu Brčkog.

    “Nakon što je otvorio i pregledao torbicu te uočio njen sadržaj, a bio je svjestan da novac koji se nalazi u torbici ne pripada njemu, već licu koje je vlasnik torbice koju je on našao i da on nema pravo taj novac zadržati za sebe. Ipak je to učinio u namjeri da na taj način sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist”, navodi se u optužnici.

    Dodaje se da je preostali sadržaj zajedno sa torbicom bacio iz vozila. “Dakle, tuđu pokretninu koju je našao protivpravno je zadržao s ciljem da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, čime je počinio krivično djelo utaja – iz člana 284, stav 5, Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH”, navodi se u optužnici.

    fokus.ba/

  • Obilježena godišnjica smrti Ivice Osima: “Švabo, volimo te”

    Obilježena godišnjica smrti Ivice Osima: “Švabo, volimo te”

    Prošla je godina dana od smrti legendarnog Ivice Osima, bh. trenera i fudbalera, a brojni navijači, porodica i delegacija FK Željezničar danas mu je odala počast.

    – Delegacija FK Željezničar i brojni navijači odali su počast Ivici Osimu, legendi Plavih koji nas je napustio prije godinu dana. Švabo, volimo te – piše na zvaničnoj stranici FK Željezničara na Facebooku.

    Podsjetimo, Osim je, 16. novembra 2007., doživio moždani udar, a 26. novembra se probudio. Godine 2011., FIFA postavlja Osima na čelo Komiteta za normalizaciju Nogometnog saveza BiH.

    Ivica je posljednje dane života provodio uživajući s unucima i baveći se humanitarnim radom. Poznat je po skromnosti i empatiji prema onima kojima je pomoć bila potrebna.

    Podsjetimo, Ivica Osim dobio je i ulicu u Sarajevu što je odlučeno na sjednici Skupštine KS 19. aprila ove godine.

    avaz.ba

  • Sjetva, ratarstvo i stočarstvo: Poljoprivrednici u BiH u problemima sa sušom i cijenama

    Šta nas očekuje od poljoprivrede, čega će biti manje a čega više, te na koji način klimatske promjene utiču na kvalitetu zemlje, pojasnili su za portal Radiosarajevo.ba stručnjaci iz sektora poljoprivrede.

    Uzimajući u obzir činjenicu da je rat u Ukrajini znatno uticao na sjetvu i žitarice širom Evrope, te da je prošla godina bila izuzeno sušna, iz Agrokluba BiH za portal Radiosarajevo.ba su kazali da je presudan korak bilo upravo “povećanje cijena”.

    Enormni rast cijena

    “Zbog globalnog ispoljavanja suše u prošloj godini došlo je do značajnog smanjenja u proizvodnji sjemena kukuruza što je uticalo na značajan porast cijene sjemena za 20 do 40 posto u odnosu na prošlogodišnju cijenu. Za razliku od prošle godine, sada na domaćem tržištu ima dovoljno mineralnih đubriva po nešto nižim cijenama sa tendencijom blagog pada. U proizvodnoj 2022 – 2023 godini zasijano je 236.856 hektara oranica, od čega jesenja sjetva zauzima 66.203. Prema procjenama stručnih službi, prinos kukuruza se može očekivati prosječno u intervalu od šest do sedam tona po hektaru, ali ga uslovi godine mogu i značajno korigovati. Obezbijeđeno je i regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 posto maloprodajne cijene, a s ciljem omasovljenja sjetve kroz veću dostupnost jeftinijeg sjemena domaćih proizvođača, zatim dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura/merkantilne soje, suncokreta i uljane repice, u iznosu od 300 KM po hektaru, kao i dodatna sredstva za zasnivanje organske proizvodnje u iznosu 600 KM po hektaru i 500 KM po uslovnom grlu”, kazali su nam iz Agrokluba BiH

    Statistički podaci

    Kada je riječ o planovima sjetve u entitetu RS, iz Agrokluba navode slijedeće:

    “Prema planu proljetne sjetve, u RS-u će biti zasijano 170.653 hektara, a ukupna vrijednost ratarsko povrtarske proizvodnje procijenjena je u iznosu od 1,25 milijardi KM, navodi se u informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u poljoprivredi koju je prihvatila Vlada RS”.

    S druge strane u Federaciji BiH, prošlogodišnja sadnja pšenice i raži je bila dosta jača nego 2021. godine, tako da se očekuje i bolji uspjeh za 2023. godinu.

    “U jesenjoj sjetvi 2022. u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijano je ukupno 32.867 hektara, što je manje za dva posto u odnosu na jesenju sjetvu godinu ranije. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, lani zasijana površina ozimom pšenicom veća je za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu, naime, ukupne površine pod ovom kulturom iznose 17.216 ha. Raž je posijana na oko 1.500 ha, na nešto više od četiri hiljade hektara je ozimi ječam, a na više od 1.300 ha ozima zob”, saopćili su iz Agrokluba BiH

    Zemlja i klimatske promjene

    Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, za portal Radiosarajevo.ba objasnio je trenutačnu situaciju u svim poljoprivrednim oblastima.

    “Što se tiče sjetve, ona dosta kasni ove godine i pitanje oko toga je vrlo diskutabilno, ako bude na lanjskom nivou bit će dobro, prvo zbog kašnjenja podsticaja, a onda i zbog vremesnkih uslova. Što se tiče kvaliteta zemlje i uticaja klimatskih promjena, moram istaći da je dosta područja pogođeno. Najteža sutucija je sa ekstremnim sušama, ekstremnim kišama, dakle sve ono što ne ide poljoprivrednicima u prilog. Smatram da se nauka i struka moraju malo više uključiti u našu situaciju, da se ugledaju na ljude koji to pametno obavljaju u svijetu. Treba se okrenuti više proizvodnji u zatvorenim prostorima, dakle da se koriste plastenici, međutim bez uloge struke i države mi ništa nismo u mogućnosti napredovanja. Poljoprivredni proizvođači su nemoćni da se izbore sa kompletnom situacijom. Prošle godine nam se dešavala katastrofa sa žitaricama, mi ne proizvodimo ni 30 posto onoga koliko bi trebali proizvoditi u ovoj državi. Sve ostalo je uvoz. Genreralno je loša situacija, rat u Ukrajini doveo je do enormnih poskupljenja, nestašica i svega ostalog tako da su ljudi radili sa minimalnom agrotehnikom. Jeftinija sjemena, jeftinija đubriva, minimalne količine, najviše su pogodile žetvu, a da ne govorim o suši koja je to sve “pomela”, ističe Bićo.

    Bez zaštite

    Nemamo podršku i nismo zaštićeni, kaže Bićo.

    “Proljeće je, sve se sadi, počevši od stočnih žita do povrća. Uskoro skidamo jesenju sjetvu, pšenicu, a zatim i kukuruz. Nauka treba da provodi svoje mjere, a u našoj državi to nije slučaj. Sve je do države, imamo slabu podršku, kada se imaju veći podsticaji to je druga priča. Nismo uopće zaštićeni, ovdje dovozi ko šta hoće, i kada je riječ o domaćoj proizvodnji, a isto tako i poljoprivredi”, dodaje Bićo.

    Zakonski propisi

    Da bi se poboljšali uslovi i kompletna situacija, Bićo ističe da su ključna tri koraka.

    “Prvo je potrebno izdvojiti dosta više sredstava za poljoprivredu, da se bar poštuju zakonski propisi koji su donijeti da se izdvajaju iz budžeta od 3 do 6 posto. Ove godine to nije ni na zakonskom minimumu od 3 posto. Druga i možda najbitnija stvar jeste da se napravi institucija na nivou države koja će se brinuti o tome da svi poloprivrednici budu isti, kao u RS tako i u Federaciji BiH. Treća stvar je zaštita, treba se zaštiti domaća proljoprivredna proizvodnja na način da se uvede prelevman i carina, jer sve zemlje u svijetu to rade, pa evo i u regionu, i na Balkanu. Govorim to da se ne bi desila ista situacija sa pšenicom kao u Semberiji prošle godine. Zabrani se izvoz i sve se optereti. Takva situacija dovodi do ogromnih poskupljenja, naročito za naše “lopove” koji kupuju domaću proizvodnju. To je jedini način trenutno, jer imamo ‘slobodu tržišta’, niko nikome ništa ne može zabraniti da uvozi i izvozi, ali ga može opteretiti prelevmanom, carinom i porezom”, zaključio je Bićo.

    Stočna proizvodnja

    Kada je riječ o stočnoj proizvodnji, iz Agrokluba dodaju da se za 2023. godinu očekuje približno slična situacija kao i prethodne dvije godine.

    “Federacija BiH zabilježila je prošle godine rast brojnog stanja stoke, u odnosu na 2021.godinu.  Porast broja svinja otišao je i do 3,2 posto, goveda za 1,3 posto, peradi za 1,2, konja za pola procenta te koza i ovaca za 0,2 posto. Smanjenje brojnog stanja u ovoj oblasti, lani je zabilježeno samo kod kunića za 6,3 posto. U okviru stočne proizvodnje, zabilježen je bio porast proizvodnje kozijeg mlijeka za 4,7%, neprane vune za 5,1% , a meda je više za 89,1%, dok je evidentiran pad kod kravljeg mlijeka za 2,9%, ovčijeg za 0,9% i jaja za 3,9%. Slična situacija se očekuje i u 2023. godini”, navode iz Agrokluba BiH.

    Radiosarajevo.ba

  • Poruka s protesta Sindikata radnika: Trgovci zaslužuju veće plaće

    Poruka s protesta Sindikata radnika: Trgovci zaslužuju veće plaće

    Predsjednica Sindikata radnika trgovine BiH Mersiha Ferhatović–Beširović danas se obratila medijima tokom protesta gdje je istakla svoje nezadovoljstvo.

    – Svjesni smo krizne situacije da smo u katastrofalno lošem tržištu rada i uopšte ekonomiji – rekla je ona.

    Dodala je da ovaj Sindikat djeluje na teritoriji cijele BiH.

    – Moj veliki ponos je što su sa mnom jutros stajale kolege iz cijele BiH, dakle sindikalni povjerenci. Danas u trgovinama radi nešto više od 152.000 radnika. Nažalost, njih 13.000 je u Sindikatu jer ne smiju biti članovi – kazala je Ferhatović – Beširović.

    Ferhatović-Beširević - Avaz

    Ferhatović-Beširević: Ne smiju biti članovi. N. Šaljić / Avaz

    Ovom prilikom danas se obratio i Samir Kurtović govorio je u ime Saveza samostalnih sindikata BiH i kao predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika FBiH.

    – Mi smo danas kao savez procijenili da Sindikat trgovine i radnici trgovine trebaju da imaju podršku saveza u donošenju propisa da bi zaštitili njihova prava. Sindikat trgovine ima potpunu podršku – poručio je Kurtović.

    Kurtović - Avaz

    Kurtović: Puna podrška. N. Šaljić / Avaz

    Dodao je da ovi radnici imaju najmanja primanja u BiH. Obećao je da će zaštiti njihova prava, ali i da će im povećati plaće.

  • 1. maj – Međunarodni praznik rada

    1. maj – Međunarodni praznik rada

    Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni praznik rada – dan kojim bi se trebalo ukazati na položaj radnik, ali i dan koji je – po svemu sudeći – izgubio osnovnu svrhu.

    Prvi maj se obilježava u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. tražeći osmosatno radno vrijeme.

    U sukobima sa policijom, poginulo je više od 200 radnika, mnogi su uhapšeni, a osmoro je osuđeno na smrt. U znak sjećanja na taj događaj 1. maj se od 1889. obilježava kao Međunarodni praznik rada.

    U Bosni i Hercegovini Prvi maj kao Praznik rada je prvi put obilježen 1907. godine, ali su već u maju 1906. godine održani protesti i obustava rada.

    Slobodno možemo reći da se danas ovaj dan veže za dodatne slobodne dane, ali će brojni radnici u našoj zemlji ipak Prvi maj provesti radno. S druge strane, ovaj dan u brojnim državama svijeta i dalje predstavlja glavni motiv brojnim radničkim sindikatima da na ulicama gradova izraze nezadovoljstvo politikom koja ne doprinosi poboljšanju statusa radnika.

    Tako će, na primjer, Sindikat radnika trgovine (SRT) BiH Međunarodni praznik rada obilježiti protestnim urankom.

    Trgovci navode da su frustrirani činjenicom da je politička scena u BiH, umjesto da se bavi rastućim ekonomskim problemima, ponovo okupirana beskrajno dugom i iscrpljujućom uspostavom vlasti.

    “Ne želimo više ovisiti od dobre volje poslodavaca, ne želimo gledati kako naša djeca odlaze iz ove zemlje i stoga tražimo sistemska i konstruktivna rješenja koja će na prvo mjesto staviti ekonomiju i opstanak privrede u BiH”, poručuju iz STBIH.

    S druge strane, neki će uživati u neradnim danima koji su u BiH proglašeni za prvi i drugi maj, odnosno danas i sutra, pa su uz prethodni vikend sklopili pravi mali odmor koji su iskoristili za neki produženi izlet ili putovanje.

    Na cijelom Balkanu je proslava Prvog majka rezervisana za dobru klopu, roštilj i druženje.

    Tako će širom Bosne i Hercegovini zrak danas ispuniti miris roštilja, a nadamo se da ugođaj prvomajskog uranka neće pokvariti kiša koja je najavljena doduše – ne tokom cijelog dana.

    I dok će se neko protestom boriti za svoj glas i tražiti da položaj i prava radnika budu bolja, neko pak uživati u lijepoj prirodi i prirodnim bogatstvima BiH uz ukusnu hranu i druženje, mnoge je jutros probudio alarm kao poziv da današnji dan provedu na radnom mjestu.

    Stoga, poželjet ćemo sretan Međunarodni praznik rada svim radnicima u trgovinama koji danas rade, svima radnicima koji rade po šest ili sedam dana u sedmici.

    Također, sretan praznik rada svim radnicima u fabrikama, kompanijama koji su prijavljeni na minimalne plate. Sretan praznik rada svim ženama koje poslodavci pitaju da li planiraju rađati djecu. Također, sretan praznik rada svim invalidima rada i svim penzionerima koji nakon 40 godina radnog staža primaju penzije nedovoljne ni za pola potrošačke korpe.

    klix.ba

  • Udruženja osoba sa invaliditetom organizuju proteste za 9. maj ispred Vlade FBiH

    Udruženja osoba sa invaliditetom organizuju proteste za 9. maj ispred Vlade FBiH

    Unija osoba i organizacija osoba sa invaliditetom u Federaciji BiH (Unija OSI FBiH) održat će 9. maja proteste ispred zgrade Vlade FBiH.

    “Cilj ovih protesta je da ukažemo na katastrofalan položaj osoba sa invaliditetom i da pokrenemo procese koji bi trebali omogućiti da budu usvojeni povoljni zakonski okviri i druga rješenja koja bi omogućila osobama sa invaliditetom pristojan život”, poručuju iz Unije OSI FBiH.

    Napominju da njihovi protesti nemaju nikakvu političku ili bilo koju drugu pozadinu, osim borbe za njihova prava.

    “Pozivamo sva udruženja i organizacije osoba sa invaliditetom, kao i pojedince, da dođu ispred zgrade Vlade FBiH kako bi pokazali jedinstvo i nepokolebljiv stav da bez nas neće biti moguće odlučivati o budućnosti osoba sa invaliditetom”, dodaju.

    Za kraj poručuju da od nadležnih organa očekuju saradnju kako bi protest prošao u najboljem redu te kako bi svi učesnici sigurno stigli, a potom i napustili plato ispred zgrade Vlade FBiH.

    Izvor: Klix

  • Složni Željeznopoljci grade put prema Mahnjači, očekuju procvat turizma

    Složni Željeznopoljci grade put prema Mahnjači, očekuju procvat turizma

    Željezno Polje kod Žepča mjesto je u Zeničko-dobojskom kantonu koje je poznato najviše po poljoprivredi. No, kako bi mjestu u kojem žive, dali novu šansu za razvoj, mještani nisu čekali na veliku pomoć vlasti, nego su se po ko zna koji put udružili te radom i vlastitim sredstvima pristupili izgradnji puta ka planini Mahnjača, koja je svojevrsni turistički potencijal.

    Kad god se u Željeznom Polju radi projekt od društvenog značaja, na djelu je solidarnost. Tako je bilo i ovaj put, radilo je i staro i mlado. Mehmed Mutnić u devetoj deceniji života stavio je svoje ruke na raspolaganje kako bi mlađima ostavio ugodnije mjesto za življenje.

    „Nema akcije na koju nisam došao. Dok mogu – ići ću, kad me budu unosili onda neću ni ići“, kaže Mehmed.

    „Za Željezno Polje se živi, rudar sam u penziji. Zašto da ležim kući“, dodaje mještanin Muris Tutnjić.

    Željezno Polje jedno je od rijetkih mjesta u Zeničko-dobojskom kantonu koje je nadaleko poznato po poljoprivredi i ovčarstvu. Put prema planini Mahnjači uveliko će im olakšati dolazak na imanja i daljnji razvoj. U planu je i iskorištavanje prirodnih bogatstava u svrhu turizma.

    „Šuma je puna svega – malina, borovnica, jagoda, srijemoša, sve se bere. Kad nemaš kuda doći sve ti je džaba. Sad ima put i sve će doći“, kaže mještanin Sulejmen Derlić.

    „Ovo je vazdušna banja, jer kako dolaze vremena sve više ljudi bježi u planinu, traže čist vazduh i vodu, a mi to ovdje sve imamo“, poručuje Raif Derlić, stanovnik Željeznog Polja.

    Ovo mjesto je 2014. godine bilo pogođeno poplavama i klizištima, no i tada su stanovnici Željeznog Polja skupili snagu i gotovo sami obnovili domove. U izgradnji puta mještanima je uz nekoliko lokalnih privrednika pomogla i Općina Žepče, no i pored toga, ostat će zapisano da su prije svega najviše doprinijeli dobri međuljudski odnosi.

     

    federalna.ba

  • Zbog odluke Schmidta u Sarajevu zakazani novi protesti

    Zbog odluke Schmidta u Sarajevu zakazani novi protesti

    Novo okupljanje neformalne frupe građana ReSTART BiH zakazni su za 9. maj 2023. godine na Dan pobjede nad fašizmom.

    Prvobitno su , kako kažu,  planirali da taj događaj održe u Tuzli i da tako nastave širiti ideju građanskog modela uređenja države.

    “Tuzla se godinama predstavljala kao slobodarski, antifašistički i multietički grad tako da smo turneju obilaska bh gradova trebali nastaviti upravo tamo na taj datum. Ipak, zbog aktuelne situacije smo prinuđeni ponovo ostati u Sarajevu na jednoj od tri lokacije (a vrlo moguće i sve tri). Američka ambasada, Delegacija EU i naravno nezaobilazni OHR”, kažu iz ReStarta.

    Kažu da su njihovi protesti ranije bili reakcioni, ovaj put su se odlučili da ponude konkretno rješenje za odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    “Sada kada su raspakovali Dejton, oni koji odlučuju o našoj državi, bio bi red da prime građane i da nam ponude odgovore za ovo do sada što su poduzimali, a mi ćemo njima nekoliko rješenja kako bi država mogla normalno profunkcionisati. Naša želja je da dođemo u situaciju da konačno krenemo ispunjavati 14 prioriteta za ulazak u EU, a ne da nas novim etničkim podjelama i komplikovanim sistemom sa stalnim blokadama koče u napretku. Ne želimo da zauvijek ostanemo država slučaj. Slučaj koji je pod poluprotektoratom. Zašto naglašavamo to ‘polu’, a ne samo protektoratom. Pa zato što u protektoratu, protektor (u ovom slučaju Schmidt) je onaj koji ima odgovornost. A svjedoci smo da u našoj državi, ništa, apsolutno ništa ne funkcioniše i za to niko ne odgovara”, kažu.

    Prvo rješenje koje nude je vraćanje na izvorni Ustav RBiH. Drugo rješenje je prijedlog Azre Zornić – Municipalizacija. Državno uređenje sa dva nivoa. Država i općina i treće rješenje koje spremaju će otkriti 9.maja.

    “Unaprijed ćemo poslati pisma namjere na spomenute adrese, kako bi visoki zvaničnici planirali da nas prime devetog maja, a o odgovorima ćemo obavijestiti javnost”, zaključili su.

     

  • Ususret prvomajskim praznicima: Janjetina je postala luksuz, rijetko će se kod koga ražanj okretati

    Ususret prvomajskim praznicima: Janjetina je postala luksuz, rijetko će se kod koga ražanj okretati

    Bosanci i Hercegovci sa dubljim džepom već uveliko pakuju kofere i pripremaju se za prvomajski odmor i putovanja širom regiona, Evrope i svijeta.

    Većina naših građana prvomajske praznike dočekat će u krugu porodica. U svojim dvorištima planiraju roštilj ili okrenuti janje ili, ako to vremenske prilike budu dozvoljavale, uživati na nekoj od planina, izletišta, pokraj jezera i rijeka.

    Ono što Bosance i Hercegovce posebno zabrinjava je cijena mesa, tako da će samo mali broj moći sebi i svojim najdražim priuštiti bogat roštilj ili okrenuti janje.

    – Janjetina i teletina su postale luksuz. Ove godine prodat ćemo neuporedivo manje janjadi nego prošle godine za prvomajske praznike. Kod nas kilogram janjetine sada košta 20 KM. To je neminovnost jer je drastično porasla nabavna cijena – rekli su za Faktor u mesari Maksumić u sarajevskom naselju Koševo.

    Mnogi u Kantonu Sarajevo meso kupuju u mesari Gora u Semizovcu, a vlasnik Alija Hasanović ističe da prvomajski praznici nisu ni upola kao ranije.

    – Ma narodu ne pada napamet janjetina. Dolaze po kilogram ćevapa i pljeskavica. Mnogi zovu i pitaju, ali kada čuju da je kilogram janjetine 19 KM, tu se u većini slučajeva završava priča. U isto vrijeme prošle godine kilogram janjetine je u našoj mesari bio 13 KM – kaže za Faktor Hasanović.

     

    Mnoge Sarajlije prvomajske praznike provest će skromno bez bogate trpeze.

    – Čekamo vremensku prognozu. Ako bude lijepo vrijeme, spakovat ću sendvič i piće i sa porodicom na neko izletište. Samo će sretnici moći okrenuti janje – kaže jedan od stanovnika glavnog grada BiH.

     

    faktor

  • Raste prevoz putnika i tereta u vazdušnom saobraćaju

    Raste prevoz putnika i tereta u vazdušnom saobraćaju

    U vazdušnom saobraćaju u četvrtom kvartalu prošle godine u poređenju sa istim periodom predhodne godine, u BiH je ostvaren značajan porast pojedinih pokazatelja što je posljedica izraženog uticaja pandemije COVID-19 u 2021. godini.

    U četvrtom kvаrtаlu 2022. gоdinе, prema podacima Agencije za statistiku BiH, brој аеrоdrоmskih оpеrаciја pоkаzuје rast оd 8,4 posto u оdnоsu nа isti kvаrtаl prеthоdnе gоdinе, dok na godišnjem nivou rast iznosi 37,8 posto.

    Brој prеvеzеnih putnikа veći је zа 37,9 posto u оdnоsu nа isti kvаrtаl prеthоdnе gоdinе, a godišnji rast iznosi 82,6 posto.

    U vazdušnom prijеvоzu оbim prеvеzеnе rоbе u četvrtom kvartalu 2022. gоdinе veći је zа 2,8 posto u оdnоsu nа isti kvartal prеthоdnе gоdinе.