Category: BiH

Održana je peta redovna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) Federacije BiH, na kojoj je fokus bio na mjerama i pravnim aktima koji se odnose na obračun i isplatu minimalne plate.

Predsjednik ESV-a Safudin Čengić je kazao da je usaglašeni prijedlog najbolje zajedničko rješenje za sve.

“Izražavam zadovoljstvo činjenicom da su sve tri delegacije dale maksimalan doprinos da dođemo do zajedničkog rješenja koje je po mom mišljenju prihvatljivo za sve. Jedino korektnim dijalogom možemo doći do najboljih rješenja i ovo je dokaz da ESV može biti partner vladi u smislu donošenja najboljih rješenja”.

Predsjednik udruženja poslodavaca Adnan Smailbegović je kazao da je siguran da neće svi biti zadovoljni, ali da je polazna tačka dobra.

“Mislim da smo na tragu jednog relativno optimalnog rješenja. Siguran sam da svi neće biti zadovoljni sa time ali ovo je dobar polaz da se ublaže negativne posljedice. Pričali smo o dvije glavne teme; za plate preko 1.000 KM, a što se tiče refundacija pokušali smo da objektiviziramo kriterije da tu pomoć dobiju oni kojima je najpotrebnija i gdje su radna mjesta najviše ugrožena. Dogovor je da ćemo mjesečno pratiti realizaciju ovih odluke i po potrebi korigovat odluke ako bude potrebe. Nije zakovano ovo rješenje koje danas imamo na stolu“, kazao je.

Predsjednik saveza samostalnih sindikata kaže da se radi o istorijskom iskoraku.

“Savez samostalnih sindikata je zadovoljan istorijskim korakom Vlade FBiH i to nismo krili u prethodnom periodu. Nekada nam nije jasno zašto je prethodni mjesec dana prošao u atmosferi i dijalogu koji se vodi putem medija i društvenih mreža.

Drago mi je da smo danas došli do rješenja koje je zadovoljilo udruženje poslodavaca i one koji oni predstavljaju. Vlada je bila izuzetno susretljiva. Nama je svakako želja da sačuvamo svako radno mjesto, ali i da svaki radnik radi dostojno za život svoje porodice. Ovo je za nas istorijski korak i pokušaj“, kazao je.

 

N1

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za januar bit će isplaćene u srijedu, 5. februara, izvijestio je Federalni zavod MIO/PIO.

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za januar bit će isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.

Najniža penzija za januar iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za januar 369.841, iznosi 725,22 KM.

Penziju za januar primit će 456.433 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 298 miliona KM.

Sudeći prema podacima Porezne uprave FBiH, akcija „Bojkot u BiH“ nije dala očekivane rezultate, jer je očekivani promet trgovina bio čak i veći u odnosu na dan ili sedam dana ranije. Prema službenim podacima Porezne uprave FBiH na dan 31. januar 2025. godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 251.568.163 KM.

– Promet trgovina na području Federacije BiH iznosio je ukupno 101.908.646 KM. Na dan 30. januar 2025. godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 199.668.251 KM. Promet trgovina na području Federacije BiH iznosio je ukupno 101.538.760,53 KM. Sedmicu prije, 24. januara 2025. godine na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 175.927.100 KM. Promet trgovina na području Federacije BiH iznosio je ukupno 92.287.812 KM – navodi se u informaciji koju smo dobili iz Porezne uprave FBiH.

Peta redovna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine počela je jutros u 10 sati u zgradi Vlade Federacije BiH u Sarajevu.

ESV će razmatrati prijedloge mjera i pravnih akata Vlade FBiH vezano za obračun i isplatu minimalne plaće, te kriterije za refundaciju ili sufinansiranje doprinosa shodno Odluci o minimalnoj plati za 2025. godinu, kao i eventualno druga pitanja.

Izjave za medije planirane su iza 11 sati.

Od novembra prošle godine trgovine u Federaciji BiH ne rade nedjeljom. Dok radnici u trgovini sada imaju slobodan dan, trgovci, ekonomisti i turistički sektor upozoravaju na ozbiljne finansijske posljedice. Ekonomski stručnjaci upozoravaju na gubitke od 750 miliona maraka godišnje. Resorni ministar demantira pad prometa, uz napomenu kako je spreman za dijalog. U međuvremenu, sve više općina traži izuzeće.

Na području općine Doboj Jug, udaljene nekoliko stotina metara od Doboja u RS-u, od pet trgovačkih centara jedan od najvećih je već zatvoren. Gubitke zbrajaju. Iz ove lokalne zajednice uskoro namjeravaju uputiti zahtjev Vladi za izuzeće od neradne nedjelje.

– Smatramo da je ova mjera trebala biti donesena na nivou države i da bi tada dala puni efekat, kao i zabrana pušenja. Sve ovo utječe na promet i trgovinsku djelatnost – ističe Mirnes Tukić, načelnik Općine Doboj Jug (SDA).

I u Maglaju, na zahtjev vlasnika trgovinskih radnji, od kojih je pet u postupku zatvaranja, namjeravaju od Vlade tražiti isto.

– Dvadeset radnika je manje na evidenciji uposlenih u odnosu na isti period prošle godine. Dok je samo za ovaj mjesec manje za 16. To je negativan trend, što je posljedica i ovog zakona i uredbe o minimalnoj plaći – navodi Ferhat Bradarić, pomoćnik načelnika za privredu, finansije i razvoj poduzetništva Maglaj.

Nakon što je nekoliko općina bez kriterija izuzela iz zakona, Vlada je ustanovila kriterije za izuzeće, među kojima su pad prometa i pad broja uposlenih u odnosu na isti period prošle godine.

– Došlo je do pada prometa i broja uposlenih u trgovini. Smatrao sam da na osnovu 45 dana primjene trebam Vijeće informisati o tome šta se desilo – kaže Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj (SDA) za Federalnu.

U materijalima namijenjenim vijećnicima navedeno je da je od stupanja Zakona do kraja godine broj uposlenih u trgovini pao za 16, dok je ukupan promet za 45 dana primjene Zakona manji za više od 4,5 miliona maraka. Podaci nisu javno objavljeni, ali su stranačkim kanalima dostavljeni u Ministarstvo trgovine.

– U nekom momentu se pojavilo saopćenje Ministarstva koje je bilo neetično i nekorektno jer se nikada nismo ni obratili tom ministarstvu i istovremeno su davali tvrdnje koje su jako nekorektne – ističe Huskić.

– Rekli su da im je pao promet za nedjelju, i onda sam lično ušao u analizu i po fiskalnim kasama smo vidjeli da je zadnjih deset mjeseci bilježen pad prometa. Rekao sam, hajmo sjesti za sto jer čini se da imamo ozbiljnijih problema od nedjelje – izjavio je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS), gostujući u emisiji FTV-a Odgovorite ljudima.

Huskić poručuje da je spreman organizirati sastanak s ministrom Hasičevićem i sve razjasniti. Općina Tešanj je u prošloj godini u ukupnom obimu imala veći promet nego 2023. godine, istakao je Huskić.

Iako se Vlada u Uredbi o kriterijma poziva na podatke Porezne uprave, u korespondenciji s vlastima u Tešnju koristi i podatke Federalnog zavoda za statistiku. Podaci UIO, međutim, pokazuju pad razlike prihoda među entitetima po kojima se 63:32 u korist Federacije pomjerilo na 62:34, što je 16 miliona mjesečno ili oko 200 miliona maraka na godišnjem nivou, koje će se, umjesto u Federaciji, ne bude li izmjena, potrošiti u RS-u.

Tržište električne energije je otvoreno prije tačno 10 godina. Međutim, javna elektroprivredna preduzeća i dalje, ubjedljivo, pokrivaju najveći dio tog tržišta. Jesu li oni u povlaštenijem položaju u odnosu na druge opskrbljivače, u intervjuu za naš list govori Sanela Pokrajčić, predsjedavajuća Regulatorne komisije za električnu energiju u FBiH (FERK).

Također, Pokrajčić otkriva mogu li građani očekivati nova poskupljenja struje, ali i ima li registriranih prosumera u FBiH.

Koliko je tržišnih opskrbljivača aktivno kada je riječ o maloprodaji nakon otvaranja tržišta električne energije?

– Tržište električne energije je otvoreno od 1. siječnja 2015. godine, i od tada svi krajnji kupci električne energije u FBiH imaju mogućnost birati svog opskrbljivača na tržištu električne energije. U 2024. godini, od ukupno 20 imatelja FERK-ove dozvola za opskrbu i trgovinu, pored dva javna elektroprivredna poduzeća, još tri su koristila svoju dozvolu i za opskrbu kupaca, a to su: „Petrol BH Oil Company“ d.o.o. Sarajevo, HEP Energija d.o.o. Mostar, Global Ispat Koksna Industrija (GlKIL) d.o.o. Lukavac. Međutim, samo HEP Energija d.o.o. Mostar opskrbljuje tržišnog kupca, dok se preostala dva imatelja dozvola bave samoopskrbom.

 

Tržišni sudionici

Znači li to da su elektroprivredna preduzeća u povlaštenom položaju u odnosu na druge tržišne sudionike?

– Otvoreno tržište električne energije podrazumijeva tržište gdje su cijene određene ponudom i potražnjom, a kupci i prodavatelji slobodno trguju robom, u našem slučaju električnom energijom. S obzirom na cijene električne energije na veleprodajnom tržištu imamo situaciju da dva elektroprivredna poduzeća opskrbljuju daleko najveći broj kupaca po tržišnim uvjetima, što ne znači da su oni u povoljnijem položaju. Naime, jedino oni imaju proizvodnju električne energije u svom portfelju, te su im veće mogućnosti osigurati kupcima povoljnije cijene u odnosu na ostale tržišne opskrbljivače.

Prošle godine je FERK dao saglasnost na prijedlog JP „Elektroprivreda BiH“ kojim su tražene nove, više cijene električne energije. Je Ii bilo takvog prijedloga od JP „Elektroprivreda HZHB“?

– Do ovog trenutka FERK nije zaprimio prijedlog cijene za opskrbu električnom energijom krajnjih kupaca kod javnog opskrbljivača, radi dobivanja suglasnosti na iste od JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar. Poštujući načelo transparentnosti u svom radu FERK će obavijestiti javnost o pristiglim zahtjevima ako i kada do njih dođe.

 

Je li i od jednog elektroprivrednog preduzeća bilo zahtjeva za povećanje cijena mrežarine?

– FERK je donio novi Pravilnik o metodologiji utvrđivanja tarifa za korištenje distribucijske mreže koji je stupio na snagu 8. avgusta 2024. godine. Naš cilj je bio odredbama pravilnika stvoriti uvjete za objektivno, transparentno i nediskriminirajuće utvrđivanje tarifa za korištenje distribucijske mreže, te uspostaviti javan, učinkovit i ekonomičan tarifni postupak. Do ovog trenutka FERK nije zaprimio zahtjev za utvrđivanje tarifa za korištenje distribucijske mreže javnih poduzeća u Federaciji BiH.

 

Instalirana snaga

Koliko je do sada prosumerskih postrojenja registrirano u Federaciji BiH? Kolika je ukupna snaga i proizvodnja iz tih postrojenja?

– FERK dosada nije zaprimio nijedno izvješće od operatora distribucijskih sustava kako o utvrđivanju statusa prosumera, tako ni o ukupnoj instaliranoj snazi i proizvodnji iz tih postrojenja.

 

Stjecanje statusa

– Stjecanje statusa prosumera i prosumera koji djeluju zajednički te postupanje operatora distribucijskog sustava i opskrbljivača u odnosima s prosumerima regulirano je Pravilnikom o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe koji je FERK donio 19.4.2024. godine. Prema navedenom pravilniku, operatori distribucijskih sustava su dužni izraditi pojednostavljene procedure priključenja elektrane koja koristi obnovljive izvore energije na unutarnje instalacije i stjecanje statusa prosumera. Prema nama dostupnim informacijama, aktivnosti na izradi pojednostavljenih procedura su u tijeku. Takoder, operator distribucijskog sustava vodi evidenciju o prosumerima te je dužan na kvartalnoj razini dostavljati FERK-u ažurirana izvješća izrađena na temelju tih evidencija.

 

avaz.ba

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pokrenulo je proces izrade novog Zakona o radu, a s ciljem da svi zainteresirani budu uključeni od samog početka, od ponedjeljka radni draft Zakona o radu bit će dostupan na zvaničnoj web stranici Ministarstva, zajedno s obrascem za dostavljanje prijedloga i sugestija.

Proces donošenja novog zakona uključuje niz koraka, koji podrazumijevaju čitanje i usvajanje novog teksta zakona u dva kruga parlamentarne procedure, između kojih se održi i javna rasprava u kojoj mogu učestvovati svi zainteresovani. Česta pritužba predlagačima zakona bude da javnost ima priliku učestvovati tek kad je sve završeno. S obzirom na to da je Zakon o radu jedan od najvažnijih zakon u ovoj oblasti i da se doslovno tiče svih uključenih u tržište rada, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kao nosilac obrade Zakona, ovaj put pušta radnu verziju zakona u neformalne javne konsultacije prije nego on krene u redovnu proceduru donošenja.

– Zakon o radu je jedan od najobimnijim zakona i u proteklom periodu bilo je mnogo prijedloga i inicijativa za njegove izmjene. Mi smo to prikupili i oformili prvu radnu grupu koja je sve te prijedloge i inicijative analizirala i nastojala prepoznati kao rješenja. Radna grupa pripremila je radni draft Zakona, usklađen sa EU direktivama i prije nego imenujemo zvaničnu radnu grupu koja će pripremati novi Zakon, mi ovaj draft puštamo u neformalne javne konsultacije. Želimo dati priliku svima zainteresovanima da od samog početka uzmu učešće u pripremi novog zakona – pojasnio je ovo federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Shodno navedenome, od ponedjeljka će biti otvorena prva, neformalna javna rasprava koja će trajati 15 dana, a u tom periodu svi zainteresovani moći će pregledati radni draft zakona i na obracu previđenom za ovu namjenu, dati svoje konkretne prijedloge za izmjene ili dopune predloženih rješenja u radnom draftu, saopćeno je iz  Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Krajem februara imenovat će se radna grupa koja će biti zadužena da pregleda i analizira prijedloge iz neformalnih javnih konsultacija, te pripremi Nacrt novog Zakona o radu koji će potom ići u zvaničnu proceduru čitanja i usvajanja na Vladi FBiH i oba doma Parlamenta FBiH.

Ministarstvo poziva radnike, poslodavce, sindikate, stručnjake i zainteresirane strane da se aktivno uključe u ovaj proces i svojim prijedlozima doprinesu izradi zakona koji će osigurati bolja prava radnika i veću pravnu sigurnost za sve.

Sve informacije i draft zakona bit će dostupni na web stranici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike od ponedjeljka.

 

federalna.ba/Fena

U periodu od 27.-31. januara 2025. godine inspektori Porezne uprave Federacije BiH izvršili su 239 brzih kontrola na području Federacije BiH u kojima su kontrolisani porezni obveznici koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost, trgovinsku, djelatnost priređivanja iga na sreću klađenjem, djelatnost pekarstva i druge uslužne djelatnosti.

U izvršenim kontrolama inspektori su zatekli 407 prijavljenih radnika i 29 neprijavljenih radnika. U toku kontrola otkrivena su 2 porezna obveznika koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa,1 porezni obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i 74 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja, nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja i neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 18 objekata i izdat je 121 prekršajni nalog s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 259.700,00 KM.

 

Pregled po kantonima

Pregled izvršenih kontrola i utvrđenih nepravilnosti prikazuje se po kantonima.

Na području Kantona Sarajevo izvršena je 61 kontrola, u kojoj je zatečen 61 prijavljeni radnik i 10 neprijavljenih radnika, 1 porezni obveznik koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa i 10 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 6 objekata i izdato je 25 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 51.500,00KM.

U Tuzlanskom kantonu izvršeno je 28 kontrola u kojima su zatečena 52 prijavljena radnika i 2 neprijavljena radnika i 8 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 2 objekata i izdato je 13 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 27.500,00 KM.

U Zeničko-dobojskom kantonu izvršeno je 60 kontrola u kojima je zatečeno 128 prijavljenih radnika, 4 neprijavljena radnika, 1 porezni obveznik koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa i 1 porezni obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i 17 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 3 objekta i izdato je 19 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 26.800,00KM.

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršeno je 40 kontrola u kojima je zatečeno 78 prijavljenih radnika, 4 neprijavljena radnika i 16 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 3 objekta i izdata su 24 prekršajna naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 60.700,00 KM.

U Srednjobosanskom kantonu izvršeno je 20 kontrola u kojima su zatečena 23 prijavljena radnika, 6 neprijavljenih radnika i 11 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je 1 objekt i izdato je 19 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 53.400,00 KM.

Na području Unsko-sanskog kantona izvršeno je 20 kontrola u kojima je zatečeno je 48 prijavljenih radnika, 3 neprijavljena radnika i 9 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 3 objekata i izdato je 13 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 27.300,00 KM.

U Zapadno-hercegovačkom kantonu izvršeno je 10 kontrola u kojima je zatečeno 17 prijavljenih radnika i 3 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 8 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 12.500,00 KM.

 

Nastavak aktivnosti

Aktivnost inspekcijskih nadzora poreznih obveznika bit će nastavljena i u narednom periodu. Porezna uprava Federacije BiH poziva građane da za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu traže fiskalni račun.

Također, Porezna uprava Federacije BiH poziva građane, da prijave nepoštivanje poreznih zakona, angažiranje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje. Prijave se mogu dostaviti: pozivom na besplatan broj 080 020 333, SMS poruke na broj mobitela 061 724 610, ili putem e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba.