Category: BiH

  • Mnoge organizacije u BiH primaju uplate i otkupljuju kurbane: Cijene od 290 do 390 KM

    Posebni izazovi za žrtvovanje kurbana su ljetni mjeseci sa zdravstvenog aspekta zbog pripremanja, obrade i skladištenja mesa, a glavni prioritet aktera klanja kurbana, od dobavljača mesa, do osoba koje obavljaju žrtvovanje pa do vjerske zajednice, mora biti zdravlje hrane i sigurnost ljudi koji žrtvuju kurban i konzumiraju ovo meso.

    HO Merhamet provodi dvije akcije

    HO Merhamet MDD i ove godine provodi akciju “Bosanski kurban” , a cilj je u okviru akcije obezbijediti meso za više od 8.000 korisnika javnih kuhinja Merhameta. Istovremeno, pruža se podrška poljoprivrednim proizvođačima i povratnicima, nezaposlenim demobilisanim borcima, brojnim udruženjima i socijalnim ustanovama, te socijalno ugroženim građanima.

    Akcija traje do 10. jula 2022. godine, a vrijednost kurbana je 390 konvertibilnih maraka (KM).

    Predsjednik Merhameta Kenan Vrbanjac u izjavi za Anadolu Agency (AA) kazao je kako su kurbani prikupljeni u okviru ove akcije namijenjeni za narodne kuhinje tokom cijele godine.

    – Mi te kurbane lagerujemo u naše komore i iz tih komora svakodnevno crpimo meso i stavljamo u obroke. Tako da svaki komadić tog kurbanskog mesa mi iskoristimo tokom cijele godine. Da nema kurbanskog mesa vjerovatno bi kvalitet obroka bio mnogo slabiji – rekao je Vrbanjac koji je dodao kako se kurbansko meso priprema na različite načine i za niz jela.

    Kazao je kako je to osnovna namirnica za pripremu jela i zahvalio sugrađanima koji podrže ovu akciju.

    – Imamo veći odziv ove godine nego prethodnih godina, što nam je jako drago. Iako je došlo do poskupljenja svega, pa tako i kurbana, ljudi su vjerovatno prepoznali, vidjeli da se to koristi za socijalno najugroženije sugrađane i to je direktna pomoć naših donatora – istakao je Vrbanjac.

    Akciju “Kurbani u Mekki i Australiji”, provodi Merhamet Švedske, a učestvuje i HO Merhamet MDD s organizacionim jedinicama.

    Donacije za nabavku kurbana iz Mekke i Australije mogu se priložiti u svim regionalnim i osnovnim odborima HO Merhamet MDD, kao i sjedištu društva u Sarajevu.

    Akcija traje do 8. jula 2022. godine, a vrijednost kurbana je 290 KM.

    – Meso koje se zakolje u Mekki i Australiji, koristimo za pomoć gladnim u svijetu, u kriznim područjima. U Mekki to određuje Vijeće muftija Saudijske Arabije i ono se transportuje tamo gdje odluči Vijeće muftija. Meso koje koljemo u Australiji se transportuje u Bangladeš, Jemen, dio Sirije, tako da svake godine zaista, hvala Bogu, pomognemo velikom broju ljudi koji su gladni u svijetu – rekao je Vrbanjac.

    Podsjetio je na ratni period u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine kada su ljudi bili bez hrane, pa danas mogu shvatiti vrijednost pomoći onima koja je ona zaista neophodna.

    – Naši sugrađani žele da osjete i pomognu drugima. Ne samo u Bosni i Hercegovini. Tu imamo, hvala Bogu, prirodni balans. Tako da zaista broj kurbana koji se kolju u BiH, i broj kurbana koji se doniraju širom svijeta je tu negdje, kao da ljudi sami naprave raspored – veli Vrbanjac.

    Pozvao je sugrađane da dođu u Merhametove prostorije, kuhinje, kancelarije širom Bosne i Hercegovine, a donacije mogu izvršiti i putem žiroračuna za koje su informacije dostupne na internet stranici organizacije.

    Iznimno organiziran način Islamske zajednice

    Bilal Memišević, voditelj Odjela za kurbane Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kazao je kako je kurban način približavanja Gospodaru.

    Organiziran pristup ovoj akciji u Islamskoj zajednici traje od 1964. godine, a i danas je organizirana i zastupljena na području cijele zemlje.

    U njoj učestvuju muslimani u BiH i inostranstvu, a riječ je o projektu koji je okupio sve.

    Memišević je podsjetio na hafiza Kjamila Silajdžića koji je žrtvovao svoj kurban u dvorištu Gazi-Husrev begove medrese u Sarajevu kako bi popravio obroke tadašnjim učenicima medrese.

    – Danas je akcija velika i okuplja najveći broj muslimana Bošnjaka, članova Islamske zajednice, kako u domovini tako i u iseljeništvu i danas je ova akcija najbolji mogući odgovor na izazov i poteškoće vremena u kojem živimo. Islamska zajednica i dalje preferira i čini sve što je u njenoj moći da svi muslimani, svi članovi Islamske zajednice i svi oni koji su u obavezi da žrtvuju kurban, a ako su u mogućnosti da to urade sa svojim porodicama, u svojim dvorištima. Ako nisu u mogućnosti žrtvovati kurban na način kako to šerijat i veterinarsko-sanitarne norme propisuju, onda Islamska zajednica sebe, svoje resurse, ljude, infrastrukturu stavlja na raspolaganje onima koji žive u soliterima, ili van BiH – rekao je Memišević.

    Osvrnuvši se na akciju otkupa kurbana od povratnika, kazao je kako je Islamska zajednica 2015. godine napravila novi koncept kada je u pitanju realizacija ove akcije tako da je ona iznesena izvan velikih centara i gradova.

    Danas ovu akciju realiziraju na području cijele Bosne i Hercegovine gdje su povratnički medžlisi i džemati, kako na području entiteta Republika Srpska, tako i entiteta Federacija BiH.

    Analiza učinjenog u proteklih sedam godina pokazuje kako je Rijaset IZ-a na prostoru Muftijstva tuzlanskog, odnosno Medžlisa srednjeg Podrinja – Srebrenica, Vlasenica, Bratunac i Zvornik, otkupio 18.500 sitnih kurbana i 1.140 goveda, odnosno ukupno 26.000 kurbana, kada se goveda pretvore u sedam malih kurbana, što je značajna podrška povratničkoj populaciji.

    Na području Goraždanskog muftijstva, Medžlisa gornjeg Podrinja (Foča, Rogatica, Žepa, Višegrad, Čajniče, Rudo, Romanijski plato, Han Pijesk, Sokolac i područja do Sarajeva) u proteklih sedam godina otkupljeno je 13.200 sitnih i 200 krupnih kurbana.

    Memišević navodi kako je ovo jedna od najznačajnijih podrški povratničkoj populaciji.

    Akcija se odvija i u povratničkim džematima i medžlisima u Federaciji BiH (Glamoč, Duvno, Livno, Kupres, Kiseljak, Ključ…). Broj kooperanata raste iz godine u godinu, a samo 2021. je završena s nešto više od 400 njih koji su registrirani kao poljoprivredna gazdinstva.

    Memišević je rekao kako iz godine u godinu otkupljuju veći broj kurbana, a kontinuirano raste i broj korisnika kurbanskog mesa.

    – U proteklih sedam godina imamo vrlo organiziran pristup preradi kurbanskog mesa, tako da apsolutnu većinu kurbanskog mesa uputimo u preradu u dogovoru s mesnim industrijama koje imaju halal certifikat i onda efekte Bajrama, odnosno efekte kurbana možemo da s ljudima i ustanovama koje su u stanju potrebe dijelimo 365 dana, a ne samo za dane Bajrama – rekao je Memišević.

    Time se na vrlo organiziran način u Islamskoj zajednici bavi Ured za društvenu brigu.

    – Ova akcija i ovakav pristup su najbolji mogući odgovor na izazove i potrebe vremena u kojem egzistiraju i žive muslimani ovih prostora – kazao je Memišević.

    Oni koji su se odlučili prinijeti žrtvu putem Islamske zajednice mogu biti sigurni da je njihov kurban žrtvovan na šerijatski ispravan način i da će meso biti distribuirano na teritoriji cijele BiH, prvenstveno tamo gdje su najveće potrebe za njim. Uplate kurbana za 2022. godinu ovim putem mogu se izvršiti do subote 8. jula 2022. godine, a cijena je 390 KM.

    Cijene kurbana u Pomozi.ba od 290 do 350 KM

    I humanitarno udruženje Pomozi.ba svake godine povodom Kurban-bajrama organizuje akciju kurbana.

    – Svjesni smo da mnogi ljudi zbog modernog stila i načina života, posebno u urbanim sredinama nisu u mogućnosti da izvrše tu obavezu klanja kurbana, tako da to mogu uraditi upravo putem udruženja Pomozi.ba. Kurbani se mogu uplatiti do dan pred Bajram, odnosno do 8. jula u našem udruženju putem web platforme www.pomoziba.org, putem naših računa ili direktno u našim prostorijama – rekla je glasnogovornica udruženja Maja Arslanagić – Hrbat.

    Cijene su 290, 320 i 350 KM.

    Novitet ove godine je što će dio kurbana biti iz stada udruženja koje je uzgajano u protekle dvije godine na Vlašiću i Kupresu. Dio kurbana će biti kupljen od porodica koje žive od prodaje stoke, uključujući povratničke porodice te socijalno ugrožene.

    – Kurbansko meso će se dijeliti socijalno ugroženim porodicama, našim korisnicima, ali i drugim socijalno ugroženim ljudima širom BiH jer ćemo mi meso dijeliti drugim humanitarnim udruženjima koja rade na prostoru čitave BiH, javnim kuhinjama, a dio će se koristiti i naknadno u našim kuhinjama – pojasnila je Arslanagić-Hrbat.

    Pomozi.ba ima kuhinje i Restorane dobre volje u Sarajevu, Bihaću i Travniku. Dio kurbanskog mesa će biti korišten toko čitave godine za pripremu gotovih obroka. Udruženje dnevno pripremi oko hiljadu obroka u svim kuhinjama. U Restorane dobre volje dolaze i ljudi koji su u mogućnosti da se kreću i dobrog su zdravlja, ali dio korisnika koji su stariji, teže se kreću ili žive u udaljenim mjestima pa njima obroke donose na vrata.

    Oni koji žele donirati kurbansko meso, uz posjedovanje odgovarajuće potvrde o ispravnosti mogu to učiniti u prostorijama udruženja u Azićima (Azići br. 12) prvog i drugog dana Bajrama od 10 do 19 sati.

    Udruženje je povećalo kapacitete hladnjača ove godine i može skladištiti do 1.500 tona mesa.

    MFS – Emmaus

    MFS Emmaus u svojim svakodnevnim aktivnostima na dnevnoj bazi priprema u prosjeku 3.500 obroka, odnosno više od milion obroka godišnje, naveo je Elmedin Škrebo, pomoćnik direktora udruženja.

    Za pripremu obroka potrebne su i velike količine mesa, koje u udruženju dobijaju većinom iz donacija.

    – Radi se o 100 tona mesa koje trebamo na godišnjem nivou i sve te količine obezbijedimo uz podršku građana BiH, vjernika koji donose kurbansko meso u naš centralni ured u Doboj-Istoku, ali i u Potočarima, Zvorniku i Velikoj Kladuši. Značajan dio tih količina mesa možemo zahvaliti i organizacijama iz Turske, turske dijaspore, ali i našoj dijaspori – rekao je Škrebo.

    Podsjetio je na značajnu podršku turskih organizacija među kojima su IHH, Crveni polumjesec Turske (Kizilay), Yetim Vakfi i mnoge druge, koje i ove godine pružaju značajnu podršku Emmausu.

    Najavio je da će prvog dana Kurban-bajrama biti žrtvovani kurbani kako bi se meso adekvatno pohranilo i podijelilo prije obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici 11. jula 1995. godine.

    Škrebo je rekao kako svake godine nastoje pripremiti infrastrukturne resurse što je moguće bolje kako bi meso bilo adekvatno skladišteno.

    MFS Emmaus iz godine u godinu proširuje kapacitete za pohranu mesa, a uskoro će biti završena i velika hladnjača u kojoj se može čuvati 100 tona mesa koje koriste u obrocima ne samo za korisnike kuhinja nego i ljude u vanrednim situacijama te migrante.

  • Za Marš mira 2022 trenutno prijavljeno 1.700 učesnika

    Trenutno je oko 1.700 prijavljenih za “Marš mira 2022” Nezuk – Potočari, a svakodnevno pristižu nove prijave učesnika – izjavio je Feni predsjednik Organizacionog odbora “Marš mira 2022” Amir Kulaglić.

    Potvrdio je da pripreme za Marš mira, pješački pohod koji se organizira u okviru obilježavanje godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice, teku prema planu.

    – Prijavljene su 42 organizirane grupe i 300 pojedinaca. Dosad je prijavljeno 130 učesnika “Marša mira” iz Žepe. Očekujemo da će biti oko 4.000 do 5.000 učesnika “Marša mira 2022” – rekao je Kulaglić.

    Kada je u pitanju trasa “Marša mira”, izvršeno je završno izviđanje i obilazak te konstatovano da je trasa u izuzetnom dobrom stanju. Svi planirani građevinski radovi su završeni i pored pješaka, navodi Kulagić, trasa je upotrebljiva i za putnička i terenta vozila.

    I ove godine će u okviru obilježavanja genocida u Srebrenici biti upriličen ultra maraton iz Vukovara do Potočara i trenutno je prijavljeno sedam učesnika.

    Također, dosad je prijavljeno i oko 300 biciklista koji će krenuti iz Bihaća prema Potočarima te 20 prijavljenih atletičara za ultra maraton Bihać – Potočari. Iz Goražda je prijavljeno 15 atletičara, a u narednim danima očekuje se i prijava bajkera iz Bosne i Hercegovine, regije i šire koji će dolaskom u Potočare 11. jula odati počast žrtvama genocida.

    – Očekujemo da ćemo imati moto-maraton Sarajevo – Potočari – istakao je Kulaglić.

    S obzirom na to da je ove godine prvi dan Kurban bajrama 9. jula, u Liplju će učesnici Marša mira klanjati sabah-namaz, a zatim bajram-namaz.

    – Sve je spremno za obilježavanje Kurban bajrama u Liplju. Vjerski program će predvoditi muftija tuzlanski Vahid efendija Fazlović – kaže Kulaglić.

    U okviru obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici realiziraju se brojne aktivnosti, a danas je planirana posjeta spomen-obilježjima i mezarjima u općinama srednjeg Podrinja.

    Ove godine u Potočarima će biti ukopano 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine. Tabuti s posmrtnim ostacima dosad identifikovanih žrtava krenut će iz Visokog 8. jula.

    Do sada je u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari ukopana 6.671 žrtva.

  • Oni su uvijek na prvoj liniji: Svečano obilježen Dan policije Federacije

    Svečanost povodom obilježavanja 1. jula – Dana policije Federacije BiH je organizovana u Centru za edukaciju, sport i rekreaciju “Safet Zajko”.

    Dan policije obilježen je prigodnim svečanim programom i postrojavanjem ešalona Federalne uprave policije.

    Ceremonija je otpočela postrojavanjem policijskih ešalona i predajom raporta federalnom ministru unutrašnjih poslova Aljoši Čampari. Osim ministra MUP-a Čampare, okupljenim se obratio i zamjenik direktora FUP-a Ensad Korman, te premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

    • Korman: Današnji dan čestitam i svim kolegicama i kolegama koji su na službi i nisu s nama

      Korman: Današnji dan čestitam i svim kolegicama i kolegama koji su na službi i nisu s nama

      FOTO: A. KUKIĆ


    Prisutnima se obratio zamjenik direktora FUP-a Ensad Korman koji se zahvalio svima koji prisustvuju svečanosti:

    – Gospodo policajci, sretan vam dan Policije! Današnji dan čestitam i svim kolegicama i kolegama koji su na službi i nisu s nama. Iza nas su neki teski dani, obilježeni epidemijom u kojima smo bili rame uz rame ujedinjeni protiv nevidljivog neprijatelja u borbi za opstanak.

    Danas su pred nama opet teški dani. Posao policajca zahtjeva neustrašivost, odgovornost, preuzimanje rizika, razlikovanje dobra i zla. Naša osnovna misija je zajednička posvećenost da odgovorimo svakom zadatku koji za cilj ima narušavanje sigurnosti građana – rekao je Korman.

    Dodao je da su policajci sistem unutrašnje sigurnosti.

    – U svakom trenutku ćemo biti pozvani učiniti nezamislivo ne tražeći ništa za ono što činimo – naglasio je.

    O rezultatima rada, kaže, neće govoriti jer su sredstvima javnog informiranja svakodnevno predstavljali svoje aktivnosti.

    – Pokazali smo kroz historiju i dokazali da naše zalaganje i rezultati u borbi protiv kriminala, a i životi naših kolega nisu dati uzalud. Inače, 85 kadeta se trenutno školuje koji će osnažiti policiju – rekao je Korman.

    Tokom 2021. godine zaprimljeno je dosta donacija od domaćih i međunarodnih partnera koji su u FUP-u prepoznali respektabilnog partnera, a oprema će biti korištena u borbi protiv kriminala.

    Korman je poručio da će federalna uprava policije biti proaktivna, apolitična i da će ispuniti očekivanja građana.

    – Prvi smo na liniji koji treba da reaguju i reagovat ćemo. Odlučni smo, uporni i motivisani i nećemo ustegnuti nijedan pedalj – rekao je.

    Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara rekao je da “danas imamo priliku da vidimo snagu i moć policijskih struktura FBiH koji mogu odgovoriti svim zadacima i sigurnosnim izazovima”.

    Podsjetio je da je pokrenut projekat utopljavanja objekta u kojem se odvija obuka polaznika policijske akademije.

    – Sve aktivnosti koje budem poduzimao i ubuduće bit će fokusirane na osiguranje lične sigurnosti građana – rekao je i dodao da će Ministarstvo nastaviti da radi poslove profesionalno i da će se zalagati za jačanje međusobne saradnje među policijskim agencijama.

    • Čampara: Sve aktivnosti koje budem poduzimao i ubuduće bit će fokusirane na osiguranje lične sigurnosti građana

      Čampara: Sve aktivnosti koje budem poduzimao i ubuduće bit će fokusirane na osiguranje lične sigurnosti građana

      FOTO: A. KUKIĆ


    Premijer FBiH Fadil Novalić je poručio da je Federacija sigurno područje za rad i život.

    – Na ovaj poseban dan želim vam se zahvaliti na pozrtvovanom radu – rekao je.

    Dodao je da se dosta radi na prevenciji, koja nije vidljiva javnosti.

    – Policijski sistem neosporno napreduje, razvija se na vise nivoa. Uvjeravam vas da u Vladi FBiH imate iskrenog prijatelja koji vas podržava danas i koji će vas nastaviti podržavati. Podršku posebno dajemo kada ne riječ o izazovima koji iznova dolaze – naglasio je Novalić.

    • Novalić: Uvjeravam vas da u Vladi FBiH imate iskrenog prijatelja koji vas podržava danas i koji će vas nastaviti podržavati

      Novalić: Uvjeravam vas da u Vladi FBiH imate iskrenog prijatelja koji vas podržava danas i koji će vas nastaviti podržavati

      FOTO: A. KUKIĆ

  • Više od 50 posto mladih želi napustiti BiH

    Izvor: BHRT/Aida Ramić (B.E.G)

    Zbog lošeg sistema obrazovanja, tržišta rada i korupcije, više od 50 posto mladih želi napustiti Bosnu i Hercegovinu. Posebnu ulogu igra dugoročna nezaposlednost mladih koja je veća od 60 posto, što je najveći procenat na Zapadnom Balkanu. Šta su rješenja?

    Kao rezultat migracija u BiH, prema istraživanjima Westminister fondacije za demokratiju, bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine.Najčešće pomenuti razlog odlaska mladih iz BiH i česta prepreka za rast i razvoj mladih su upravo prilike za zaposlenje. Kao pokazatelj da se zapošljavanje mladih smatra političkim prioritetom, potrebno je ubrzati proces kreiranja plana implementacije Garancije za mlade u BiH koja će ponuditi sistemska rješenja na ovaj važan problem.

    NEDIM ALIBEGOVIĆ, glavni tajnik Vijeća mladih FBiH

    “Nešto što je pozitivno i što je prilika jeste Program garancije za mlade, koji se uz podršku delegacije Evropske unije u koordinaciji Ministarstva civilnih poslova trenutno kreira u BiH, ali naravno u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana je jako usporen i BiH je najsporija u implementaciji ovakvog programa”.

    Prema domaćim zakonima i brojnim međunarodnim propisima koje je i Bosna i Hercegovina rekla poštovati, pravo mladih da budu pitani za sve procese koji se njih tiču je zagarantovano i neupitno. Nažalost, u praksi to često nije slučaj. Jedan od primjera toga je i neformiranje Komisija za koordinaciju pitanja mladih BiH koja bi bila važan mehanizam za učešće mladih na državnom nivou. Za formiranje ove komisije ne postoji politička volja.

    MLADEN PJEVČEVIĆ, Omladinski savjet RS

    “Neispunjavanje zakona u vidu formiranja komisija na lokalnim nivoima za mlade, ali i na nivou BiH i smatramo da bi formiranje tih komisija za mlade koje su po zakonima omogućile mnogo veću uključenost mladih u procese donošenja odluka i njihovu aktivnu ulogu u društvu”.

    Poseban problem je u manjim lokalnim zajednicama gdje je izražen problem ekonomske nerazvijenosti i niži životni standard, te samim tim izražen je problem implementacije zakona za mlade. Brčko je jedan od gradova koji prednjači po broju odlaska mladih u potrazi za poslom.

    HARUN ŠABANOVIĆ, predsjednik Vijeća mladih Brčko distrikta BiH

    “Ono na čemu aktivno radimo jeste izgradnja ambijenta u kojem bi se mladi odlučili da ostanu u Brčko Distriktu obzirom da prednjačimo u odlasku mladih u odlivu mozgova kada govorimo o kompletnoj odlaznosti u BiH ,nekako Distrikt Brčko bez obzira na te svoje prednosti ima jako značajnu ulogu tu”.

    U BiH imamo tri aktivna zakona o mladima, koja propisuju omladinske politike, ali je problem u njihovom neprovođenju. Primjer dobre prakse može biti Republika Srpska jer dugo godina ima formiranu omladinsku politiku, ali i veliki broj lokalnih omladinskih politika.

  • BiH nakon dvije godine dobila budžet kojim su uvećane plate državnim službenicima i političarima

    Na današnjoj sjednici Doma naroda, uprkos inicijativama da se izmjeni budžet za 2022. godinu, usvojen je Zakon o finansiranju institucija BiH koji predviđa i povećanje plata vojnicima, policajcima, državnim službenicima, ali i izabranim i imenovanim zvaničnicima za 500 KM.

    Rezultat glasanja (Foto: Klix.ba)

    “Za” je bilo osam delegata, protiv dva i jedan suzdržan.

    Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović i Zlatko Miletić u nekoliko su navrata tokom rasprave govorili protiv usvajanja budžeta institucija za 2022. godinu ističući da je prijedlog nemoralan i da ga je potrebno vratiti Vijeću ministara BiH na doradu, a pozvali su i državno Predsjedništvo da se uključi u izmjene odredbi budžeta.

    “Da date nekoj higijeničarki 50 KM, a sebi da date 500, to stvarno nije normalno”, komentirao je delegat Zlatko Miletić.

    Marina Pendeš (HDZ BiH) delegatkinja u Domu naroda branila je državnog ministra finansija Vjekoslava Bevandu da je uradio sve što je mogao, u skladu sa procedurama jer se konstantno pozivalo na usvajanje Zakona o finansiranju institucija BiH.Rezultat glasanja (Foto: Klix.ba)

    “Ministar finansija je uradio sve. Znamo da to ide kroz Fiskalno vijeće i ne može se jedna osoba optuživati da nešto nije uradio kroz proceduru. Ne možete nas isključivati jer smo i mi zakonom određeni. To je populistički i predizborna kampanja”, komentirala je Pendeš koja smatra da su inspekcije trebale učini više da zaustave “divljanje cijena”.

    Delegatkinja Lidija Bradara (HDZ BiH) istakla je tokom raprave da je budžet BiH samo šestina entitetskih budžeta.

    “U BiH postoje podijeljene nadležnosti. U ovome trenutku ovo je BiH. Postoje drugi proračuni koji reguliraju životna pitanja. Nismo smogli snage na razinama na kojima je to moguće napraviti mjere da ovaj sunovrat zaustavi. Mi nismo sve u mogućnosti zaustaviti niti napraviti. Siguran sam da je budžet usaglašen. Ne vidim razloga da mi o tome raspravljamo. Ono što ja znam je da se utvrđuje osnovica za sve i tako je svugdje. Skoro 20.000 uposlenka koji sa nama dijele ove zgrade, njihov je položaj trebalo popraviti, da za poočetak vratite osnovicu na onu iz prethodnog perioda. Kod nas nema prestanka predizborne kampanje, mi smo vječito u nekoj kampanji”, istakla je Lidija Bradara (HDZ BiH).

    Delegat Mladen Bosić (SDS) istakao je da se budžetskim stavkama javnosti poručuje šta je zapravo važno.

    “Skoro 99 posto ljudi nema koristi u ovim našim raspravavama. Imaju koristi od smanjenja akciza i PDV-a. Igramo igre koje smo igrali 100 puta. Pokušajte što prije u javnosri ispraviti sliku koju ste stvorili o parlamentu jer čini mi se da ovo kako ide će imati mnogo više reperkusije ne samo na izbore, već kako idemo niz brdo u svemu kao društvo. Naše diskusije nisu ni blizu intelektalnim diskusijama koje su se vodile u ovim salama orije 10 ili 15 godina”, kazao je Bosić.

    Bosić je za sve što se događa proteklih godina a što blokira rad vlasti opružio HDZ BiH i kazao kako je njegova stranka “amater u odnosu na HDZ kada je riječ o blokadama”.

    Za usvajanje budžeta glasali su Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić iz Kluba bošnjačkog naroda, dok je kao što je i najavio, Denis Bećirović glasao protiv.

    Iz Kluba hrvatskog naroda za usvajanje Zakona o budžetu institucija BiH glasali su Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak, dok je delegat Zlatko Miletić bio protiv.

    Nikola Špirić i Lazar Prodanović iz Kluba srpskog naroda glasali sa u korist usvajanja budžeta, a delegat Mladen Bosić bio je suzdržan.

    Izvor: Klix.ba

  • Svečano otvorena magistralna cesta Neum – Stolac

    Izvor: Fena (D.P.)

    Magistralna cesta Stolac-Neum danas je svečano otvorena, a svečanu vrpcu su presjekli predstavnici Vlade Federacije BiH.

    Ukupna vrijednost projekta je 96.523.354,33 maraka, a sredstva je osigurala Vlada Federacije BiH, i to 20.180.376 maraka iz vlastitih sredstava (proračuna FBiH i sredstava JP Ceste FBiH), te kreditnih aranžmana s međunarodnim financijskim institucijama (kreditna sredstva Svjetske banke i Europske investicijske banke u iznosu od 75.463.246 maraka, te EBRD-a u iznosu od 879.732,33 maraka.

    Ukupna dužina izgrađene dionice je 36,47 kilometara.

    BHRT1

  • Odlukom saveznika BiH svrstana u grupu strateški bitnih zemalja za alijansu

    Dodjeljivanjem paketa dodatne podrške u izgradnji odbrambenih kapaciteta BiH je odlukom zemalja članica Sjeveroatlanstke alijanse svrsatana u grupi strateški bitnih zemalja za NATO, izjavio je danas novinarima u Madridu neimenovani visoki zvaničnik ovog saveza.

    Ovaj pojačani angažman NATO predstavlja praktičnu i političku podršku uvedenu zbog mogućeg, kako je rečeno, potpadanja pod uticaja Rusije uz napomenu da je „bolje spriječiti nego liječiti“.

    U historiji NATO-a do sada je dodijeljeno samo pet ovakvih paketa podrške a od jučer zemlje koje imaju takav status su Gruzija, Moldavija, Irak, Jordan, Indonezija Mauraitanija i BiH.

    Ove mjere podrške za BiH podrazumijevaju političku i praktičnu podrška NATO-a, koja će se zasnivati na već postojećim okvirima uspostavljene saradnje.

    Prema riječima neimenovanog visokog zvaničnika NATO-a razmatra se uvođenje političkog savjetnika pri NATO štabu Sarajevo koji je za sada samo vojno kapacitiran.

    S obzirom da jučerašnja odluka zemalja svazenika predstavlja samo stvaranje okvira saradnje, zvaničnica NATO-a je navela da će se do kraja godine sa sagovornicima u BiH raditi na razvoju tog paketa.

    “Nema zvanični rok ali među zemljama saveznicima postoji osjećaj hitnosti. Savjetnici su nam dali politički mandat da razvijemo detalje. Glavna odluka jučer jeste da se da zeleno svjetlo i radi sa BiH na razvoju pakta. U praktičnom smislu to znači da smo dobili sveobuhvatnu vodilju i značajan signal da se BiH smatra partnerom u grupi zemalja koje saveznici smatraju od izuzetne političke važnosti”, navela je zvaničnica NATO-a.

    Ona je navela da je ipak konačana odluka na BiH da li dalje želi da ide evroatlantskim putem te da je za NATO riječ o zemlji koja je aspirant za članstvo.

    “Mi želimo to da se dalje razvija. Kada smo prije nekoliko dana pred Samit razgovali sa predstavnicima BiH iz različitih institucija i etničke pripadnosti prema mojem shvatanju svi su bili veoma privrženi ovim mjerama. Jedinstven glas i konsenzus koliko mogu da kažem postoji”, navela je zvaničnica NATO-a.

    Ona je ukazala da se saradnja NATO-a i BiH ne počinje od nule nego se razvija od 2007. godine.

    “Ne namećemo nikom ništa i sve je na dobrovoljnoj osnovi. NATO podržava evroatlantski put BiH i bez pedrasuda se držimo principa da je pravo svake zemlje da izabere svoj put bez ikakvog uticaja”, rekla je visoka zvaničnica.

    Program N1 

  • Srebrenički vatrogasac pritekao u pomoć i uklonio zmiju iz porodične kuće

    Čim je dobio poziv za pomoć, on je za nekoliko minuta sinoć iza 22:00 sata stigao od svoje kuće, iako je imao slobodan dan, uhvatio zmiju i iznio je iz kupatila.

    Zmiju je u svojoj kući pronašao srebrenički novinar Miro Pejić i o tome odmah obavijestio dežurnog vatrogasca Vladu Dragičevića u Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici.

    Ovo nije prvi put da Tanasijević interveniše prilikom ulaska zmija u kuće ili druge objekte u Srebrenici.

    On svoje usluge ne naplaćuje, a zmije ne ubija nego ih vraća u prirodu i zbog te svoje hrabrosti i solidarnosti cijenjen je u ovom mjestu, ali i među kolegama.

  • Danas svečano otvaranje ceste Stolac – Neum

    Najavljeno je da će u punom profilu ova cesta za sve korisnike biti otvorena danas u 12 sati.

    Naime, ostalo je da se na dionici Cerovice – Stolovi završe finalni radovi, pa se na toj dionici vrši preusmjeravanje na staru cestu (cca 5 km).

    Mapa Buna – Stolac

    S obzirom da je za mnoge vozače bila nedoumica gdje se sa magistralne ceste M-17 treba isključiti, ekipa je putem BIHAMK-ovih online medija i u kratkim klipovima sve objasnila.

    U mjestu Buna ima skretanje lijevo za Stolac (velika tabla sa putokazom).

    Putokaz: Skretanje za Stolac

    Nakon 26 km stiže se u Stolac. Bitno je napomenuti da se ulazi u grad, ne nastavlja se dalje ka Ljubinju.

    Kroz grad je potrebno samo pratiti putokaz za Neum (na svakih nekoliko stotina metara je postavljena tabla).

    Nakon izlaska iz grada jednim dijelom se ide starom cestom, a onda se uključuje na novih 36 kilometara do Neuma.

    Na ovoj cesti prolazi se i tunelom Žaba, dugim 975 metara, opremljenim sa najmodernijom opremom. Na kraju ove ceste stiže se u stari Neum, a onda se uključujete na magistralnu cestu koja desno vodi ka Kleku, a lijevo ka Dubrovniku.

    Tunel Žaba

    U povratku, odlučili smo se isključiti sa ove ceste i skrenuti lijevo prema Hutovu i Svitavi.

    Put je uži i krivudav, ali priroda je predivna, posebno kada se dođe u Hutovo. Pogledom na Hutovo blato zaboravljate na krivine i uspon preko Svitave. U Višićima se uključujete na magistralni put M-17 i nastavljate put ka Čapljini.

    Svitava

    Svako putovanje je ugodnije i bezbjednije ako se na vrijeme isplanira.

  • Marš mira: Trasa u dužini 100 kilometara, bezbjedna i spremna za pohod

    Kako kaže Kulagić, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u izgradnju infrastrukture trase “Marš mira”, ovo godine izdvojilo je oko 600 000 maraka.

    Predstavnici Pododbora “Marš mira 2022” Nezuk – Potočari, Oružanih snaga BiH, Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Federalne uprave policije, Policijske uprave Zvornik, Federalne uprave civilne zaštite, logističke podrške, Opštine Srebrenica i Sapna te Crvenog križa Tuzlanskog kantona i predstavnici austrijskog bataljona “LOT”, danas su obišli trasu “Marša mira 2022” od Nezuka do Potočara.

    Amir Kulaglić, predsjednik Pododbora “Marša mira” za “Avaz”, kaže da je ovo dio aktivnosti, kako bi na vrijeme izvršili sve neophodne pripreme za ovogodišnji pohod od Nezuka do Potočara, dodajući da će kampovi biti postavljeni u Nezuku, Liplju, Mravinjcima i Potočarima.

    Kako kaže, radi se o jednoj velikoj organizaciji, koja uključuje veliki broj ljudi i institucija a sve s dostojnim podsjećanjem na ono što se desilo u julu 1995. godine i genocid koji je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici.

    -Trasa je od Nezuka do Potočara u dužini 100 kilometra bezbjedna je i spremna za veliki pohod 8. jula. Narednih dana na navedenim kapovima bit će obezbijeđena električna energija, voda, mokri čvorovi i montirani šatori za prenoćište – pojasnio je Kulaglić.

    Kako kaže, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u izgradnju infrastrukture trase “Marš mira”, ovo godine izdvojilo je oko 600 000 maraka.

    Trasa u dužini od 100 kilometara spremna za Marš mira

    Izvor: Dnevni avaz