Category: BiH

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić rekao je nakon sjednice Vlade FBiH koja je danas održana u Sarajevu da je na dnevnom redu bio zakon o obnovljivim izvorima energije koji je utvrđen u formi prijedloga i ići će prema Parlamentu.

Donesena je odluka o vanrednom usklađivanju rasta penzija.

To je potvrdio i federalni ministar za rad i socijalnu politiku Adnan Delić, istaknuvši da će već majske penzije biti povećane.

“Danas je vlada na prijedlog resornog ministarstva rada i socijalne politike revidirala prethodnu odluku vlade koja je utvrđena 27.4. 2023. godine o procentu usklađivanja visine penzije, koji je tada iznosio u skladu sa rastom BDP-a u prethodnoj godini 3,9 posto”, poručio je Delić.

Naveo je da je Vlada FBiH tada donijela rješenje da ta odluka stupi na snagu od jula 2023. godine.

“Nova vlada je utvrdila da proširi obim mjeseci i ubrza proces koji će obuhvatiti povećanje u tom procentu i isplate penzija će, umjesto od jula, biti u maju veće za 3,9 procenata”, istakao je.

Dodao je da je za to usklađivanje vlada obezbijedila 14 miliona KM.

Nikšić je komentirao i izbor Zorana Tegeltije (SNSD) na čelo Uprave za indirektno oporezivanje, s obzirom da je i SDP polagao pravo na tu poziciju.

“Smatramo da smo imali ravnopravno pravo da konkurišemo za mjesto direktora UIO. U razgovorima koje smo imali došli smo do zida za koji teško da imate kontraargumente”, rekao je Nikšić.

Riječ je o nacionalnoj rotaciji je su prethodni direktori bili Bošnjak pa Hrvat, a sada je došlo vrijeme da bude Srbin.

To će, kako je rekao, biti primijenjeno i na druge institucije, pa će, na primjer, direktor Elektroprijenosa biti Bošnjak.

Također će tražiti neke pozicije unutar UIO da imaju neki utjecaj i da znaju šta se tamo dešava.

Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za isplatu dječjeg doplatka za april 2023. godine, u ukupnom iznosu od 11.004.540,65 KM.

Nalozi za isplatu su upućeni prema bankama, saopćeno je iz Ministarstvo finansija Federacije BiH.

Turistička zajednica Kantona Sarajevo i Agencija za certificiranje halal kvalitete u Bosni i Hercegovini sklopile su ugovor o saradnji kojim će Kanton Sarajevo postati prva destinacija u cijelom svijetu koja će koristiti zaštitni znak za halal kvalitetu prilikom promocije i prezentacije kao halal friendly turistička destinacija.

Halal friendly destinacija se definiše kao mjesto koje zadovoljava potrebe putnika muslimana pružanjem usluga i objekata koji su u skladu s islamskim principima i vrijednostima. Ove destinacije mogu ponuditi mogućnost konzumacije halal hrane i pića, imaju dovoljan broj džamija ili objekata za molitvu te imaju u ponudi smještaj u skladu s islamskim propisima.

Bosna i Hercegovina i Kanton Sarajevo spadaju u turističke destinacije s najvećom, ali nedovoljno iskorištenom halal ponudom u Evropi, s mnoštvom spomenika iz perioda Osmanskog Carstva i austrougarske vladavine te lokacijama uvrštenim na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Prema Global Muslim Indexu izvještaju za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je na šesta halal turistička destinacija u Evropi, a zvaničnim certificiranjem kao značajnim iskorakom u garanciji kvalitete halal usluga cilj je pozicionirati se još više na listi najpoželjnijih halal friendly destinacija.

Najbrže rastuće tržište

Prema podacima Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, procjenjuje se da putnici muslimani na godišnjem nivou trenutno troše više od 300 milijardi dolara, te da će te brojke u budućnosti biti u porastu s obzirom na to da je halal tržište najbrže rastuće tržište u svijetu i predviđanja su da će do 2027. vrijednost halal tržišta porasti do nekoliko triliona dolara.

Halal turizam prepoznat je kao jedan od specifičnih oblika turizma u Kantonu Sarajevo koji pruža najveće mogućnosti za razvoj destinacije, diferenciranje od konkurencije i obogaćivanje turističke ponude jedinstvenim iskustvom. Turistička zajednica Kantona Sarajevo će promovisati Kanton Sarajevo kao prvu zvanično certificiranu halal friendly turističku destinaciju na tržištima koja tradicionalno imaju veliki broj putnika muslimana, ali i na drugim tržištima gdje nam je fokus promocije na kulturnoj i religijskoj raznolikosti.

Predmet interesovanja

Iako halal friendly destinacije u prvom redu fokus stavljaju na turiste muslimane, važno je napomenuti da je vjerski turizam i upoznavanje sa različitim religijama i običajima predmet intresovanja turista svih religijskih opredjeljenja.

Kombinacijom vjerskog i kulturno-historijskog turizma, jačamo imidž Sarajeva kao simbola multikulturalnosti u kojem se isprepliću različite religije i kulturni utjecaji formirajući unikatno „jedinstvo različitosti“, a vodeći računa o zadovoljavanju specifičnih potreba različitih skupina turista – kao što su turisti koji tragaju za halal friendly destinacijama – osiguravamo povećanje turističkog prometa i povećan interes turista iz cijelog svijeta.

avaz

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini danas nakon džuma-namaza u svim džamijama u domovini i dijaspori organizira sergiju za pomoć stanovništvu ugroženom i pogođenom poplavama u BiH.

Prikupljena sredstva bit će distribuirana putem nadležnih institucija Rijaseta Islamske zajednice, a bit će usmjerena kao prioritetna podrška u saniranju posljedica poplava koje su nanijele značajnu štetu stanovništvu.

Islamska zajednica poziva na solidarnost, vjerujući da će se vjernici kao i svaki put do sada, uključiti u ovu akciju i tako pokazati saosjećanje, objavila je agencija MINA.

Kiša koja je danima padala u Bosni i Hercegovini konačno je prestala. Nivoi rijeka su u opadanju, te se stabilizuje situacija u vezi sa poplavama koje su pogodile dijelove naše zemlje. Poplave su najteže posljedice ostavile u Krajini, gdje je poplavljeno stotine objekata te velike površine poljoprivrednog zemljišta.

Vodostaji rijeka Une i Sane u Novom Gradu su u opadanju za po više od pola metra, ali su redovne mjere odbrane od poplava i dalje na snazi, rečeno je u opštinskoj Civilnoj zaštiti.

Kako su naveli, vodostaj Une jutros je 462 centimetra, odnosno za 52 manje od juče ujutro, a nivo Sane je 490 centimetara ili 60 manje od juče ujutro.

U Novom Gradu poplavljeno je više od 40 stambenih objekata, a iz naselja Mlakve i Rudice evakuisano je 46 osoba.

Samostalni stručni saradnik za poslove Civilne zaštite Mirko Lukić rekao je da se ispumpava voda u naselju Radišići i kod Osnovne škole “Sveti Sava”, nakon čega će građanima biti isporučeni isušivači.

Štab za vanredne situacije u Novom Gradu, koji je sinoć ukinuo vanrednu situaciju, odlučio je da poslije dva dana obustave danas počne nastava u osnovnim i srednjim školama, osim u Osnovnoj Školi “Sveti Sava”. Takođe, danas radi i Dječiji vrtić “Pčelica Maja”.

Zbog oštećenja je na deset lokalnih puteva obustavljen saobraćaj.

Gost emisije Polis na TV Sarajevo bio je Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine i potpredsjednik SDP-a.

Govorio je prvenstveno o najvažnijim dešavanjima u našoj državi, o poplavam koje su zadesile Krajinu, o trenutnom stanju u Oružanim snagama u Bosni i Hercegovini, kao i realiziciji planova na putu integracije u NATO savez.

Poplave u USK

Mnogo se ovih dana polemisalo o iznosu sredstava koje je Vlada BiH izdvojila za saniranje štete prouzrokovane poplavama u Unsko-sanskom kantonu, nakon čega je Helez jasno istakao da se iz rezerve sredstava nije moglo izdvojiti više.

– Mi smo danas imali sjednicu, iz rezerve smo izvukli maksimum koji smo mogli. Ja bih volio da možemo izdvojiti 20 miliona, a ne 2 miliona. Jednostavno, iz rezerve nismo mogli izvući više – rekao je Helez na početku razgovora.

Dalje navodi kako su Oružane snage BiH, kao jedni od prvih subjekata koji bi izašli na teren kada je riječ o poplavama, u potpunosti spremni.

Kaže kako je narod Bosne i Hercegovine human, te da nema sumnje da će se prikupiti velika svota novca. Međutim, izražava i svoju zabrinutost jer ponekad novac ne dođe u ruke onih kojima je zaista potreban.

Danas je Zoran Tegeltija imenovan za direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, čemu se u skorijoj prošlosti protivio SDP. Kao potpredsjednik SDP-a, Helez je u Polisu odmah rekao kako je njegov udio u odlučivanju i dogovaranju mali, jer mu je fokus na aktivnostima koje obavlja kao ministar odbrane.

– Potpuno sam isključen iz SDP-a u procesu dogovaranja, radim posao koji je veoma zahtjevan, za cilj mi je napraviti pomak u ministarstvu odbrane. Ja samo podignem ruku u Vijeću ministara. Ništa mi nije rečeno.

BiH država svih njenih naroda

Bez obzira na to, Helez kaže da je BiH država svih njenih naroda, te da nije važno ko obavlja određenu funkciju, dokle god je obavlja kvalitetno.

– Moje je da gledam ko ima reference, a ukoliko Tegeltija ne bude radio kako treba, smijenit ćemo ga – kaže Helez.

Donedavno je u BiH bilo aktuelno i pitanje državne imovine, popraćeno Dodikovim prijetnjama secesijom.

Ministar Helez na to kaže sljedeće:

– Što se tiče državne imovine, ona se ne zove entitetska, ona je državna i to i Dodik zna. Ne želim uopšte da polemišem s Dodikom, ali kao ministar odbrane poručujem svakom ko god pokuša da otcijepi bilo koji dio Bosne i Hercegovine, naići će na žestok odgovor države. Ovo nije 1992., mi znamo kako se to radi. Mi smo ovdje i jedan od zadataka Oružanih snaga, prema Ustavu, jeste da štite suverenitet Bosne i Hercegovine.

Govoreći o samim Oružanim snagama, Helez je spomenuo i činjenicu da je od njegovog dolaska na poziciju ministra odbrane, došlo do povećanja plate u OSBiH, te da sada vojnik Oružanih snaga ima platu kao asistent na fakultetu. Također, povećan je i budžet OSBiH i to na 90 miliona KM.

Njegov rad kao ministra odbrane će svakako biti i NATO integracije.

– Danas je većini država cilj ući u NATO. Dobro bi bilo da cijeli Zapadni Balkan uđe u NATO. BiH je zemlja koja je pod posebnom prismotrom, međutim naš ulazak zavisi od 30 država, zato nama treba lobiranje. Moje aktivnosti su 40 posto vani, a ostatak unutar BiH. U narednih nekoliko dana će se desiti neke stvari koje će zaštiti Bosnu i Hercegovinu. Neka se građani ne brinu, sve smo sigurniji u smislu stabilnosti – poručio je Helez.

avaz

“Danas sam razgovarao sa nekim iz Slovenije i oni su godinu dana nakon raspada Jugoslavije riješili pitanje imovine, a u BiH još uvijek nije riješeno”, istakao je u ovosedmičnom izdanju Dnevnika D visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Dakle, ako neko kaže sve pripada meni, tu rečenicu znamo još iz vrtića. Tako nešto ne funkcioniše. Mora postojati fer podjela, fer raspodjela i zbog toga želim reći da to nije politička tema. Prvo bi se trebali razmotriti pravni aspekti, a onda bih preporučio svakako, danas sam pročitao šta je predsjednik RS-a dao kao tumačenje Dejtonskog mirovnog ugovora, ali hajdemo mi ipak prepustiti drugima jer to nam neće pomoći dalje. Svakako je bolje sjediti zajedno i razgovarati.”

Kaže da je radna grupa imala već tri sastanka.

“To su stručnjaci koji nisu kao ličnosti u prvom redu, nego poznavaoci pravne situacije i prava i oni mogu dati svoj doprinos zajedno sa nama tu. Ja dakle ne želim da ja odlučim to pitanje dekretom. Ne, želim da zajedno sjednemo, da zajedno razmislimo o tome kako Parlamentarna skupština može napraviti državni zakon. Državni zakon ne znači da u njemu mora pisati da državi pripada sve. Ne. Mora pisati tamo to i to ima država, te i te stvari idu entitetima, Brčkom, ove druge idu kantonima ili opštinama, zavisi od pravila i potreba. I mi možemo u tom segmentu doprinijeti. Ja imam isto tako međunarodne stručnjake iz raznih zemalja koji daju svoj doprinos. Podržavaju me i ljudi iz Belgije, Nizozemske, Njemačke i drugih evropskih zemalja. Moram reći da je na mene ostavilo veoma jak utisak koliko imamo pametnih ljudi u toj grupi.”

Na pitanje zašto je tajna ko čini tu radnu grupu, Schmidt odgovara: “Svi poznajemo situaciju u BiH, kao i u svakoj drugoj zemlji. Onda bi se ljudi držali njihovih imena, ali nisu bitna imena, bitna su pravna pitanja i zbog toga sam, vodeći računa o tim ljudima koji ne žele postati ni političari ni fudbaleri niti nešto, koji žele samo da daju svoj doprinos u ovoj priči. Zbog toga je dobro da se malo uzdržimo kada su konkretni ljudi u pitanju. Oni treba da rade, a ne da imaju neke javne nastupe.”

Prestanimo sa rečenicama ‘ako… onda ćemo ovako…’

Navodi da se obratio Parlamentu i zamolio da naprave neki gremij.

“Dakle ovi stručnjaci, ova radna grupa, oni ne prave nikakav zakon, oni prave samo prijedloge, a to ostaje zakonodavnom organu da napravi zakon u državnom Parlamentu. Zbog toga je to samo njihov doprinos u njihovom radu. Kad budemo došli do detaljnih pitanja onda će sigurno biti i javne diskusije za nosioce funkcija i sve ostale i moji saradnici u pravom odjelu, a i ja sam insistiramo na tome. Dakle ne treba se brinu o transparentnosti procesa.”

Visoki predstavnik kažu da mu je, kada se počeo baviti politikom, jedan iskusan čovjek rekao da izbjegava rečenice ‘ako, onda ću’.

“Dakle ako onaj uradi to, onda ću ja to. To nije ništa suvereno. Dodik mora reći šta on želi. Evo sad je napravio i jednu komisiju koja je nakon jednog sata ustanovila kakvo mišljenje ima, a mislim da to neće biti dovoljno. Ali ja to shvatam kao ponudu da zajedno razgovaramo o tim stvarima. To ne moramo ja i on direktno da uradimo, nego to mora biti sa onima koji razvijaju odgovore na pravna pitanja. Cijeli dan se komentira šta piše u Aneksu 1 Dejtonskog ugovora i to su upravo one tačke o kojima treba razgovarati – šta piše u kojem zakonu i kako ćemo to fer zajedno uraditi. U suštini, moram reći on je sam sebi već proturiječio jer želi da ide u diskusiju i ja bih mu preporučio da prihvati moju pravnu eksistenciju. Već je ustanovio da sam ja pomalo tvrdoglav i da, bez obzira da li se u Sarajevu ili Banjoj Luci nešto kaže, ja se ne osvrćem na sve ono što se kaže. Ja sam tu i želim da uradim nešto za građane ove zemlje. A njegove ideje o odvajanju nemaju nikakve veze s tim. Da li neki dio zemljišta pripada gradu Banja Luci ili nekoj privatnoj osobi, to nema nikakve veze sa Republikom Srpskom. To svako ko čak i na momenat razmisli može reći pa Milorade, šta to pričaš, pa nije riječ o tome uopće. Naravno da Republika Srpska kao i Federacija BiH ostaju, kao što ostaje i Brčko. Zbog toga preporučujemo prestanimo sa tim rečenicama ako… onda ćemo ovako… One nas neće nigdje dovesti.”

Ističe da je teška situacija, ali da Parlament treba da se bavi Dodik.

“Njegova stranka sudjeluje u državnoj vlasti i sasvim je jasno da je BiH nedjeljiva zemlja. S druge strane, historija posljednjih 30 godina je tako ružna i loša da uopće ne vodi nigdje i nije u redu ako se pravimo da se nije ništa desilo. Znate da je moj prethodnik donio zakon i on se mora još intenzivnije poštovati. To se ne smije zaustaviti pred nečijom pozicijom. Neko ko živi bilo gdje u BiH, svi moraju odgovarati prema tom zakonu.”

Dogovor se može i mora dobiti

Schmidt naglašava da se takvi slučajevi moraju procesuirati iz poštovanja prema žrtvama.

“To je pitanje pravne države i vladavine prava. Ja sam razgovarao sa tužilaštvom i najavio sam da ćemo omogućiti podršku jednog njemačkog državnog tužilaštva koje se bavilo pitanjima holokausta. Ako bi se ustanovilo da zakon nije sročen kako treba, onda sam opet ja tu.”

Govoreći o radu Vijeća ministara kaže: “Mislim da se ipak desilo ponešto. Imamo i dobrih odluka Vijeća ministara. I sa Federalnom vladom se pokreću stvari. Danas sam razgovarao sa Varhelyjem i ustanovili smo da se nešto konstruktivno dešava. Od 2009. godine konačno ima i više novca na raspolaganju. Imamo čitav niz socijalnih pitanja o kojim se treba razgovarati. I to je nešto čemu se možemo radovati.”

Navodi da ne zna ko je zainteresiran za koje rješenje.

“Kada je HDZ u pitanju, ako dobro vidim stvari, posljednjih 20 godina je uglavnom bio u vladi i blokirali su isto tako. Želim reću spreman sam da vodimo diskusije i da prihvatim tu kritiku 3/5, 2/3, 5/8 ili nešto drugo. Postoje jednostavno većine i nije samo HDZ, i SDA je tu. Ja bih rekao birani predstavnici hajde radite svoj posao, volio bih da čujem vaš prijedlog šta treba da bude. I onda ne bi bila potrebna nikakva odluka s moje strane i ja bih stvarno volio da to Parlament sam uradi. Dakle treba malo spustiti loptu, smiriti se, ne biti tvrdoglav nego razmisliti o svemu. U Parlamentu je bilo prijedloga da se želi i treba pronaći neko rješenje. Dakle našli smo jednu rupu u federalnom zakonu koju treba popuniti. Važno je da ovdašnji ljudi sami prave prijedloge i da se nađe neki dogovor. Mislim da se dogovor može i mora dobiti. Ta ideja da se politika sastoji od toga da postoje pobjednici i gubitnici je jedna iskrivljena ideja. Politika se u demokratiji sastoji od toga da se nalaze kompromisi, a kompromis ne znači da je neko izgubio nego da su svi dobili. I zbog toga sam stvarno optimista bez granica i beznadežni optimista da ćemo doći do rješenja. Ja ću tu pomoći ali sada je Parlament na potezu.”

Nemamo vremena za previše mogućnosti

O izjavi da su stranke Trojke “reformski bošnjački blok” kaže da se oni sami tako nazivaju.

“Kada je riječ o koaliciji na državnom nivou moram reći da program koji su napravili svakako reformski. Sadrži evropsku integraciju i provođenje evropskih standarda. To ne znači da druge partije to ne mogu uraditi. Ja znam da mnoge, mislim tu i na SDA, u svakom slučaju imaju jednu vrlo proevropsku liniju, ali nemamo vremena za previše mogućnosti. Ako ne bude fukcionisala onda će birači opet dati neke svoje ocjene. Nakon 100 dana ćemo da sagledamo malo situaciju.”

Schmidt smatra da je tužno da predsjedavajuća Predsjedništva BiH nije bila jučer u Reikjaviku.

“Bili su svi predstavnici vlada i država i to bi bila dobra slika da je BiH bila prisutna. Imamo teme o diskirminaciji koje već 14 godina nakon donošenja sudske odluke nisu provedene. Najpoznatija je Sejdić-Finci. Znam da nije jednostavno, dejtonski Ustav nije jednostavan ali mora se ipak doći do rješenja, a do njih se može doći zajedno sa Vijećem Evrope. To je zadatak koji se tiče sviju i mislim da prijedlog koji je prošle godine napravila EU može pomoći. Među 14 prioriteta je ta presuda. Trebali bi da pokažu spremnost da će to uraditi. Biće neophodno i da se etničke političke snage pripreme na to da će postojati malo jača, tolerantnija struktura u Predsjedništvu. To će morati biti neki put kojim će i Sejdić-Finci i drugi da se riješe. Imam osjećaj da smo, uprkos svim kritikama, u fazi kada kreću i mislim da idemo ka boljim vremenima.”

Ja nisam normalnost u demokratiji

O izjavama Sanje Vlaisavljević kaže da je u svom govoru u Vijeću sigurnosti govorio o tome.

“Riječ je o tome da ljudi koji su počinili ratne zločine i koji su odslužili svoju kaznu u društvu ne bi trebali, po mom mišljenju, imati prominentnu ulogu. Ti ljudi su počinili svoja djela i učinili bi dobro kada bi se izvinili i kada bi malo pokušali na taj način da to isprave u odnosu na svoje žrtve. To nije prošlo, on je odslužio svoju kaznu, ali taj čovjek kao čovjek mora živjeti i boriti se s tim šta je učinio, a i žrtve moraju živjeti s tim šta je on učinio. Dakle zbog toga smatram da svi zločini koji su dokazani i dosuđeni u Hagu, moraju se obuhvatiti krivičnim registrom u BiH. Mora postojati komisija za istinu. Sve drugo nas neće odvesti koraka dalje.”

Ističe da su protesti, odnosno diskusije i debate sasvim normalni u demokratiji.

“Ja nisam normalnost u demokratiji. Demokratija izgleda drugačije. Ja sam pomoćno sredstvo za to da se držimo Dejtonskog ugovora i da se on poštuje. Svaki protest, ako je miran, to je u redu. Nekada bih doduše želio da protesti idu malo i prema Parlamentu. Smiješno je, smijurija jedna da smo četiri godine imali vladu, a kakva je njena pozadina bila ustvari. Mislim da te odluke vode zemlju naprijed i da s egrađani i građanske, ne samo oni koji protestuju, da će u PArlamentu doživjeti i dobiti nove dobre odluke.”

“Ljudi žele transparente izbore. Povjerenje ljudi u korektnost glasanja, mi to u BiH svi znamo, nije baš tako jako. To se mora ojačati i zbog toga postoji taj tzv. paket integriteta izbora i želimo da na sljedećim lokalnim izborima imamo npr. možda elektronsko prebrojavanje glasova. To je jedan zadatak za institucije i Parlament narednih mjeseci i ja ću rado pomoći”, zaključio je Schmidt.

federalna.ba