Zabrane se neće odnositi na korisnike usluga u ustanovama za zaštitu mentalnog zdravlja, palijativnu njegu, njegu starih osoba, te zatvorima, u slučaju da postoje posebne prostorije odvojene od nepušačke zone
Sedmica dana dijeli nas od početka primjene propisa o zabrani pušenja, odnosno zakona čiji je puni naziv Zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Njime je definisano da se pušenje zabranjuje u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu. Osim toga, i u privatnim sredstvima prevoza u kojim se nalaze maloljetne osobe.
Koji su izuzeci?
Međutim, nije sve tako crno-bijelo, pa postoje izuzeci. Tako se zabrane neće odnositi na korisnike usluga u ustanovama za zaštitu mentalnog zdravlja, palijativnu njegu, njegu starih osoba, te zatvorima, u slučaju da postoje posebne prostorije odvojene od nepušačke zone.
Također, ugostitelji u čijim se objektima ne poslužuje hrana, nego isključivo piće, mogu odlučiti hoće li to biti pušački prostor. Prostorije za pušenje u ovim i ostalim objektima moraju biti potpuno fizički odvojene od prostorija za nepušače i ispunjavati određene uslove. Jedino što je za sada poznato jeste da trebaju imati vidljiv znak upozorenja da je pušenje dozvoljeno, ali i štetno za zdravlje.
Površina ovih prostorija, način ventilacije i ostalo definisat će se naknadno podzakonskim aktima, na kojima se, kako za Fokus kazali u Federalnom ministarstvu zdravstva, trenutno radi. Krajnji rok za njihovo donošenje je maj 2024. godine.
– Priprema Pravilnika o uslovima za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja u završnoj je fazi, nakon čega će pravilnik biti objavljen na web stranici Federalnog ministarstva zdravstva, kako bi zainteresirani mogli dostaviti komentare – kažu u Ministarstvu.
Apel ugostiteljima
U pripremi ovih akata učestvuje i Udruženje PROI, čija projektna menadžerica Jasmina Čekrić apelira na ugostitelje da još ne rade nikakve građevinske ili ventilacione ugradnje da ne bi došli u situaciju da imaju duple troškove nakon službene objave podzakonskih akata.
A dok nema propisa nema ni kažnjavanja za njihovo nepoštivanje. Zakonom je definisano da će se kazne naplaćivati nakon isteka 12 mjeseci od početka njegove primjene, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata. U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove pojasnili su za Fokus da će u tom periodu inspektori imati konsultativno-savjetodavnu ulogu.
– Nakon usvajanja podzakonskih propisa u ovoj oblasti, biće konsultovane i primjenjivane i propisane kaznene odredbe koje se u zavisnosti od počinjenog prekršaja kreću se od 2.000 KM do 5.000 KM za pravna lica, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorna lica, te od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora, odnosno mjesta u kojem je pušenje zabranjeno – navode iz Inspekcije, te upozoravaju na evidentan manjak kapaciteta inspekcijskih organa u FBiH za vršenje poslova iz punog obima nadležnosti propisanih Zakonom.
Obaveze građana
Za razliku od pravnih lica koji imaju vrijeme za prilagodbu, obaveze građana prema novom zakonu počinju već od prvog dana njegove primjene, odnosno od 28. maja ove godine. Novčana kazna od 100 maraka previđena je za osobu koja konzumira duhan u zatvorenim javnim prostorima, na poslu, u javnom prevozu, ali i u vlastitom automobilu u kojem se nalazi maloljetno dijete.
U prostorima i mjestima gdje je pušenje zabranjeno, ne smiju biti postavljene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela. U slučaju da se neko odvažiti zapaliti cigaretu, vlasnik, odnosno korisnik prostora ili mjesta u kojem je pušenje zabranjeno dužan je prvo opomenuti tu osobu i uskratiti mu uslugu, a potom zatražiti da napusti objekat. Ukoliko ništa od toga ne bude dalo željeni rezultat, treba pozvati nadležne organe.
“Nisu dobra rješenja”
Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH Amir Hadžić smatra da ovo nisu dobra rješenja i da nije trebalo teret provođenja zabrane pušenja prebaciti na vlasnike objekata, odnosno odgovorne osobe ili poslodavce.
– Nismo mi donijeli zakon, onaj ko ga je donio neka ga kontroliše i sankcioniše – kaže Hadžić za Fokus, te naglašava da su zakonodavci trebali saslušati prijedloge i sugestije “druge strane”.
Hadžić nema dileme da li je duhan štetan, ali zamjera što zakon nije jedinstven na nivou cijele države.
– Je li to duhan ne šteti u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, nego samo u Federaciji? Tamo su otporni, a ovdje nisu. Zakon je obaveza države a ne entiteta. Znači, kada mi je ćejf da zapalim, odem odmah iza Dobrinje, u Lukavicu, i tamo mogu. Nelogično. Drugo, aerozagađenje u Zenici, Sarajevu i Tuzli ubije više ljudi nego duhan. Što se onda ne pobrinu da osiguraju mjere za smanjenje zagađenja – kaže Hadžić.
