Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Građani Zenice danas izlaze na proteste zbog visokih cijena namirnica

    Građani Zenice danas izlaze na proteste zbog visokih cijena namirnica

    Kako kažu, ogorčeni visokim cijenama životnih namirnica, visinom doprinosa, kao i brojnim lokalnim problemima, očekuju reakciju svih nivoa vlasti. Osim što zahtijevaju suzbijanje svakodnevnih poskupljenja i smanjenje nameta na rad, traže i reviziju u javnim preduzećima zaduženim za grijanje Zenice.

    Od vlasti također traže povećanje penzija, kao i informaciju o utrošku novca u Jablanici, te donošenje plana za suzbijanje vršnjačkog nasilja u Bosni i Hercegovini. Protesti su najavljeni kao mirni i nenasilni, s porukom da građani imaju demokratsko pravo na izražavanje stavova.

    – Osnovni motiv su bili studenti iz susjedne Srbije, koji su prokrenuli proteste za koje znamo kako izgledaju. Ono što je dodatno pokrenulo građane su visoke cijene koje naše građane muče.

    To moraju riješiti naše vlasti, a i mi s njima. Pozivamo sve građane da dođu, bez obzira na to kojoj stranci pripadaju, religiji, naciji, to nas ne zanima. Pozivamo sve građane koji se osjećaju nezadovoljno da dođu, proštetaju, iskažu stav – poručio je društevni aktivista Zlatan Školjić, prenosi Federalna.

  • Robne rezerve u FBiH pod oznakom tajnosti, u RS otišle u stečaj

    Robne rezerve u FBiH pod oznakom tajnosti, u RS otišle u stečaj

    U vremenu nekontroliranog povećanja cijena, gdje i najosnovnije životne namirnice građanima postaju luksuz, pomoć za građane bi bilo povlačenje robnih rezervi iz skladišta. Robne rezerve u Federaciji su daleko od nivoa, čak i iz 1995. godine. I niko tačno ne zna s čime se raspolaže, jer je sve pod oznakom tajnosti. U Republici Srpskoj su otišle u stečaj.

    U slučaju elementarnih nepohoda, ratnih situacija, pandemja, divljanja cijena, rješenje za građane su robne rezerve. Brašno, ulje, prehrambeni proizvodi, stoka, nafta. Čega i koliko imamo niko sa sigurnošću ne zna. Na to upozoravaju i revizori.

     

    URED ZA REVIZIJU INSTITUCIJA BiH

    “Kada su u pitanju količine robnih rezervi u FBiH, trenutne zalihe roba u većini direkcija su minimalne i dostatne samo za nekoliko dana, dok neke gotovo uopće nemaju rezerve roba. Nisu osigurana dovoljna i odgovarajuća skladišta za smještaj robnih rezervi, iako se za ove namjene izdvajaju značajna sredstva”.

    Zato se veliki novac izdvaja za zakup prvenstveno privatnih skladišta. A šta se nalazi u skladištima je državna tajna, potvrđeno nam je iz Federalne Dirkecije robnih rezervi, ali i Direkcije KS. Ono što se zna da je vrijednost robe na nivou Federacije BiH oko 43 miliona maraka.

     

    TONČO BAVRKA, direktor FDRR

    “Direktor nema ovlasti govoriti o količinama i asortimanu robnih zaliha u javnom prostoru, ali možemo ustvrditi da se robne zalihe sastoje od osnovnih životnih namirnica, naftnih derivata i sredstava za sanaciju i spašavanje u okolnostima stanja prirodne nesreće.”

     

    DIREKCIJA ZA ROBNE REZERVE KS

    “Trenutačne zalihe robnih rezervi nisu na zadovoljavajućem nivou u skladu sa bilansima robe, te je opskrbljenost istim različita u zavisnosti od artikala. Od presudnog značaja za opskrbljenost robnim rezervama je visina odobrenih sredstava u budžetu za ove namjene.”

    Postoje u KS određene količine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, vode za piće, sredstava za opću i ličnu higijenu, nafte i naftnih derivata. I novi prijedlog zakona o robnim rezervama KS je u završnoj proceduri. Vlada ZDK je već usvojila Nacrt zakona o robnim rezervama i uputila u daljnju skupštinsku proceduru. I jedini su kanton koji je ispoštovao preporuke revizora.

     

    ZORAN MARTINOVIĆ, direktor Direkcije za robne rezerve ZDK

    “Ono što bih istakao, kao najveću novinu, je ovaj dio koji se ticao zakona o unutarnjoj trgovini FBiH gdje mi ovim zakonom ukidamo tržišne robne rezerve, odnosno mogućnost kantona da djeluje u smislu regulacije tržišta, poskupčljenja cijena i ostalo.”

    Zakonske izmjene neophodne, stav je stručnjaka. Naročito jer robne rezerve u Republici Srpskoj ne postoje, a u FBiH se za to godišnje izdvoji tek  miliona maraka.

     

    AHMED DŽUBUR, profesor na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru

    “Daleko od mjesta koje je bilo prije 1995. godine. Tada je sve bilo uređeno, tada se znalo sve od žive stoke, konzervi do prehrambenih proizvoda. Veliko je pitanje da li bi duže od 2,3 dana izdržali ovo što trenutno imamo i ono je u haotičnom stanju budući da nema nikave korodinacije.”

     

    ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar

    “Ovako gledajući, robne rezerve nemaju tu namjenu i funkciju, mada bi u nekom momentu moglo da se pojavi u prodavnicama. Kada bi bile robne rezerve nešto što je nabaljeno po nižim cijenama, kako bi praktično bila neka konkurencija trgovačkim lancima.”

    I tako jasno je da nemamo adekvatnog odgovora na divljanje cijena i pomoć građanima. Ali zato imamo dobrotvorna društva, humanitarne i javne kuhinje širom BiH.

  • Ekspert: Individualno trebamo kažnjavati one koji su skupi svaki dan, a ne sve

    Ekspert: Individualno trebamo kažnjavati one koji su skupi svaki dan, a ne sve

    Bojkot tržnih centara, ugostiteljskih objekata i pumpi se nastavlja i danas. Da li je bojkot daje rezultate, kakvu poruku šalje trgovcima? Šta potrošači mogu dalje učiniti u borbi protiv neopravdanih poskupljenja? Odgovore smo u Novom danu potražili od ekonomskog analitičara Faruka Hadžića.

    Daje li bojkot rezultate?

    Bojkot sam po sebi neće značiti ako odete u četvrtak navečer, a to se desilo, kupite osnovne namirnice i sa sam bio tada u radnji kako bi se solidarisao s građanima naredna dva dana, i bude ogroman red. Povećate profit četvrtkom, smanjite dva dana i na kraju mjeseca prosjek bude isti. Ali bitnije je da se društvo koje je uspavano budi. To je dosta snažnija poruka da je društvo spremno dići glas pored anomalija koje se dešavaju.

    Je li realan izvještaj za povećan promet na dna bojkota?

    Ima dosta kompanija koje zadnji dan u mjesecu rade fakturisanje, da izdaju fiskalne račune i na taj način je možda vještački povećan promet. PU je jučer objavila podatke o prometu za januar i vidite dramatičan pad u odnosu na decembar, ali to je sezonski, a neko može top zloupotrijebiti da je to zbog neradne nedjelje, minimalca itd. A ustvari je svake godine tako kada imate sezonski pad.

    Manje ljudi odlazi i u ugostiteljske objekte. Ako jedna mali ugostiteljski objekat treba na dnevnom nivou da zaradi 1000 KM da bi mogla isplatiti obaveze, ne može se reći da nema efekta ako ne zaradite dva dana?

    Svako do nas treba da donese odluku da li ćemo bojktovati npr. taj ugostiteljski objekat koji ima visoke cijene čaja, na dnevnom nivou treba donijeti odluku da li ćemo bojktovati ugostiteljski objekat, pekaru , trgovinu i na taj način poslati poruku da niste zadovoljni. Imate male pekare koje izdaju fiskalni račun i imaju ok cijene, zašto njih bojkotovati? Mislim da je bolji selektivni bojkot. Otići u neku radnju gdje je neki proizvod jeftiniji. Vi ste glasač, a vaš novac je glasački listić. Dakle glasate gdje hoćete. Inflacija se vraća, ali u takvom našem mikrookruženju zna svako gdje su neki proizvodi jeftiniji gdje skuplji i ne treba kažnjavati ove male koje sam spomenuo.

    Ima li efekta što radi RH da se bojkotuju određeni proizvodi?

    U ekonomiji generalno ponuda i potražanja su ti koji generišu cijene. Ako ja ne idem kod vas da kupujem recimo Coca Colu to je meni znak da trebam nešto uraditi ili će mi taj proizvod propasti. Onda ćemo smanjiti cijene jer ima prostora na maržama. Onda nas ponovo može ponovo motivisati da kupimo taj proizvod.

    Kolike su marže?

    Govorim o trgovinama. Ako imate nekog kupca koji je spremna platiti tu cijenu, zašto biste dali po nižoj cijeni. Ali sada je to otišlo u potpuno drugu krajnost. Na neki način je to bezobrazno da su neki proizvodi kod nas skuplji dosta nego u drugim zemljama. Trebalo bi možda, iako sam bio kategorički protiv prethondih godina, razmisliti o drugačijoj stopi PDV-a na životne namirnice. Hljeb je poskupio na 2 KM i time i san iznos koji država uzima više od PDV-a.

    Zaključavanje cijena – je li to rješenje?

    Struka je ovdje zaobiđena. Ovdje bi se primarno trebalo obratiti ekonomskim fakultetima, institutu. Imate dovoljno eksperata i tražite prijedloge. Zašto da iznosimo rješenja koja niko više neće ni slušati. Državi treba sistematsko rješenje, ne ad hoc. Zamrzavanje cijena je trebalo uraditi prošle godine i to sam rekao ministru Hasičeviću, ali je bilo tehničkih teškoća da se rješenje uradi. Riječ je o projektu “Pametni kupca”. Ministar je bio spreman, ali država treba donijeti sistematske mjere. Godinama govorimo o reformama koje su nam bile potrebne, a sada se kao tako ne mogu sprovesti. Smanjenje doprinos je moglo biti do 2022. godine, a poslije zamrzavanje doprinosa, sada već moramo tražiti druga rješenja. Ima prijedlog za ukidanje poreza na doprinose za platu, to bi bila dobit za poslodavca, a radnik ništa. Imam osjećaj da preskačemo i ubacujemo rješenja koja mogu imati efekte, ali ne onim potrebnim koracima.

    Šta radnik dobije u toj cijeloj priči?

    Ako je išta dobro u ovoj cijeloj priči jeste što se napokon otvorila tematika šta je neto i bruto plata. Do jučer se nije o tome razgovaralo. Sada raste interes radnika. Šta je realna kupovna moć, da li je minimalna plata uticala ili nije na inflaciju, da li je neradna nedjelja uticala na inflaciju ili nije? Treba sačekati da prođe određeni period i vidjeti podatke o efektima. Ako radniku koji je imao 800 KM dignete platu na 1.000 KM i neko ko je već imao 1.000 KM on će tražiti veću platu. Možda nećete tražiti linearno nego veći iznos kako biste amortizovali inflaciju.

    Cijene će se dizati do nivoa dokle budu mogle. A onda će određena preduzeća hipotetički koja se bave čišćenjem, podići plate radnicima po odluci Vlade, i onda klijentu kažu da će povećati cijene, a klijent donosi odluku hoće li prihvatiti ili ne. Ako ne prihvati, onda ću nakon određenog perioda zatvoriti firmu ako ne budem mogao prenijeti taj iznos na kupca. Odluka je donesena i ne treba se vraćati. Treba vidjeti kako riješiti sve nedoumice. Evo jučer je porezna izašla s informacijama da se negdje već topli obrok ne uplate itd.

    Koliko je ključan inspekcijski nadzor?

    Prije 5-6 godina sam napravio fotografiju u jednoj radnji gdje je bila prekrižena cijena kao na akciji kafa, a kada skinete onda vidite cijenu koja je identična. Inspekcije su do sada to mogle primijetiti. On trebaju raditi nadzore kako bi potrošači bili zaštićeni.

    Inflacija?

    Novembar i decembar sam upozoravao kakve će efekte imati dolazak Donald Trumpa i posljedice ostaviti na BiH. To se već pokazalo, uvest će carine Kini, Kanadi, Meksiku, ali i EU. Ako se desi to da se uvedu carine EU od 5-10 procenata u drugom dijelu godine kako je objavio Economist, i da će puni efekti biti 2026. godine, ako to pogodi Njemačku, automatski se prenosi i na BiH jer većina našeg izvoza ide prema njima. Mi ćemo osjetiti dodatni pritisak i imati pad izvoda. Ne treba zaboraviti 2026. godine, naši izvozni proizvodi će biti dodatno oporezovani ako budu proizvedeni električnom energijom koja se proizvela ugljem. Nećemo biti dovoljno konkurenti. Ali, imamo još dovoljno vremena da napravimo hitne ekonomske reforme i posložimo stvari.

    ╰┈➤ Program N1

  • Lijepo je bilo u Sarajevu…: Na današnji dan prije 41 godinu otvorene su XIV Zimske olimpijske igre

    Lijepo je bilo u Sarajevu…: Na današnji dan prije 41 godinu otvorene su XIV Zimske olimpijske igre

    Osamdeset četvrte je pao snijeg i skupio se čitav svijet, pa skije na rame i sanke u ruke put Rajske doline…

    Prije tačno 41 godinu, 8. februara 1984. godine, u Sarajevu su otvorene XIV Zimske olimpijske igre.

    Bile su to po mnogo čemu posebne igre na kojima su oboreni brojni tadašnji rekordi. Na njima su nastupila rekordna 1.272 sportista iz 49 zemalja. U šest sportova u deset disciplina od 8. do 19. februara 1984. održano je 39 takmičenja.

    Međunarodni olimpijski komitet 1978. godine, u Atini, odabrao je Sarajevo za organizatora XIV zimskih olimpijskih igara. U konkurenciji su bili japanski Sapporo i zajednička kandidatura dva švedska grada Faluna i Göteborga.

     

     

     

    U organizaciju su utrošena velika sredstva. Pripreme koje su trajale godinama, osim dobro organiziranih igara, kao rezultat imaju izgrađene saobraćajnice, hotelske komplekse kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski-liftovi… Tokom priprema za Olimpijadu, grad i obližnje planine dobile su nova naselja, hotele, sportske sadržaje, ulice su dotjerivane, mnoge prvi put asfaltirane, studentski domovi u Nedžarićima dobili su dodatnu zgradu… Nažalost, većina njih je porušena tokom ratnih godina.

    Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesiranja. Dva dana pred paljenje olimpijskoga plamena pao je snijeg koji je na noge digao sve: radnike i vojsku, sportaše i građane. Padalo je toliko da su neki treninzi morali biti odgođeni. Sarajlije su spontano izašle na ulice s lopatama i očistile grad, a onaj koji je Kirku Douglasu ćevape naplatio sto dolara umalo je linčovan.

    Četrnaeste zimske olimpijske igre bile su održane od 8. do 19. februara.  U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta. U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika (preko 2500). Sarajevo je otvorilo vrata i poželjelo dobrodošlicu svima!

    Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60 000 Sarajlija, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. Olimpijski plamen upalila je klizačica Sanda Dubravčić.

    Igre su među učesnicima, a i među gledaocima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo “Više volimo našeg Jureka nego domaćeg bureka”, ili kraće “Volimo Jureka više od bureka”.

    Olimpijske igre u Sarajevu
    Historija.ba: Olimpijske igre u Sarajevu

    Ipak, najveće zvijezde sarajevske olimpijade bili su učesnici u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam ostavio je britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.

    Devetnaestog februara na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. “Doviđenja, drago Sarajevo”, bile su riječi Juana Antonia Samarana.

    Olimpijski duh još uvijek živi u ovom gradu i njegovim stanovnicima, uprkos generacijskim smjenama. Zimske olimpijske igre su sigurno jedna od najboljih stvari koje su se desile gradu Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini.

    Nostalgično se prisjećamo dana kada je sve u Sarajevu bilo u znaku Olimpijade: hrana, piće, ambalaže, poštanske marke… Prisjetite se uz fotogaleriju i stare snimke.

    Radiosarajevo.ba

  • Divne vijesti: Tri zdrave djevojčice rođene carskim rezom

    Divne vijesti: Tri zdrave djevojčice rođene carskim rezom

    U srijedu na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu su carskim rezom porođene tri zdrave djevojčice, prve trojke u 2025. godini.

    Majka i bebe su dobrog zdravstvenog stanja i pod intenzivnim su nadzorom medicinskog osoblja. Obavijestili su to sa GAK-a.

    Čestitamo sretnim roditeljima i želimo im puno sreće, zdravlja i ljubavi u godini koja je pred njima!

    ╰┈➤ Program N1 t

  • Borba protiv visokih cijena: Građani BiH danas i sutra bojkotuju trgovine

    Borba protiv visokih cijena: Građani BiH danas i sutra bojkotuju trgovine

     

    Nakon što su bh. građani održali bojkot trgovina prošlog petka, sada dvodnevnim bojkotom žele istaći nezadovoljstvo visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

    – Znamo da veliki trgovinski lanci pokušavaju minimizirati utjecaj bojkota, ali ako nastavimo, bit ćemo sve jači. Pozivamo građane da i ove sedmice pokažu da ne žele kupovati po nepravednim cijenama – naveli su organizatori na društvenim mrežama.

    Prošle sedmice su fotografije praznih prodavnica obišle društvene mreže, ali su podaci Porezne uprave FBiH – da je ukupni promet u trgovinskom sektoru na dan bojkota čak porastao, izazvali polemiku.

    Porezna uprava RS objavila je kako je u manjem bh. entitetu na dan bojkota 2. februara zabilježen promet od 59,3 miliona KM, 16 miliona manji nego dan ranije.

    Nakon dana bojkota federalni ministar trgovine Amir Hasičević izjavio je kako je Vlada FBiH poduzela određene mjere te da “čuje glas naroda”.

    – Bojkot se ne odnosi samo na supermarkete, već i na benzinske pumpe i ugostiteljske objekte. Cilj je ukazati na problem rasta cijena u svim sektorima – dodali su organizatori.

    Avaz.ba

  • U masovnoj pucnjavi u Švedskoj ubijena državljanka BiH

    U masovnoj pucnjavi u Švedskoj ubijena državljanka BiH

    Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je obaviješteno od strane Ambasade BiH u Štokholmu da je jedna državljanka BiH poginula, dok je jedan državljanin naše zemlje ranjen u masovnoj pucnjavi, koja se dogodila 4. februara 2025. godine u švedskom gradu Örebru.

    Riječ je o nezvaničnim informacijama koje je Ambasada dobila od članova porodice nastradalih državljana BiH, dok se policija Kraljevine Švedske još nije oglasila o imenima žrtava napada u Örebru.

    Ambasada Bosne i Hercegovine u Štokholmu je u stalnom kontaktu s nadležnim organima i lokalnim vlastima u Švedskoj kako bi pravovremeno informisala javnost u Bosni i Hercegovini o situaciji u Örebru, s obzirom na veliku bh zajednicu u ovom gradu.

    Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine izražava najdublje saučešće porodicama žrtava tragičnog napada u Örebru.

    Podsjetimo, švedska policija je rekla kako je tokom pucnjave u školi za odrasle u Örebru, koja se desila 4. februara, ubijeno najmanje 10 osoba.

    Također, osumnjičeni za ovaj napad Rickard Andersson je mrtav.

    Policija i dalje istražuje motive ovog stravičnog napada, dok svjedoci i porodica opisuju Anderssona kao povučenog i društveno izoliranog pojedinca, koji je tokom godina potpuno prekinuo kontakte s okolinom.

  • Stanovništvo BiH za deset godina diglo više od pet milijardi KM kredita

    Stanovništvo BiH za deset godina diglo više od pet milijardi KM kredita

    Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini u posljednjih deset godina narasli su za više od pet milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

    Krediti stanovništvu 2014. godine iznosili su 7,42 milijarde KM, dok su u oktobru prošle godine dosegnuli 12,76 milijardi KM, prenose Nezavisne.

    To znači da su porasli za tačno 5,34 milijarde KM.

    Iz Centralne banke BiH navode da visoka potražnja za kreditima i dalje ostaje glavni faktor kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na bh. tržištu.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjena ključnih makroekonomskih pokazatelja u protekloj deceniji.

    – Ukoliko uzmemo u obzir da je bruto domaći proizvod BiH u tom periodu povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi nije iznenađujući podatak. Zbog rasta plaća u proteklom periodu povećala se i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka – istakao je Mlinarević.

    Kazao je da, nažalost, rast potrošačkih kredita zbog nekonkurentnosti domaće proizvodnje pridonosi rastu trgovinskog deficita, a ovaj kreditni rast ne potiče razvoj domaće proizvodnje.

  • Dragan Mektić napadnut ispred zgrade u kojoj živi: Dva napadača ga oborila i udarala

    Dragan Mektić napadnut ispred zgrade u kojoj živi: Dva napadača ga oborila i udarala

    Dragan Mektić, bivši ministar sigurnosti BiH, napadnut je sinoć oko 21 sat ispred zgrade u kojoj živi, u Prnjavoru.

    Kako TV K3 saznaje, Mektića su napala dva maskirana lica, oborili ga i nanijeli mu nekoliko udaraca.

    Mektiću je ukazana medicinska pomoć, a napad je prijavljen nadležnoj policijskoj stanici.

    Sve se desilo u neposrednoj blizini igrališta Osnovne škole “Branko Ćopić”, Gimnazije i Srednje mješovite škole.

    Dežurni tužilac je napad na Mektića kvalifikovao kao krivično djelo tjelesna povreda i naložen je dalji istražni rad.

     

  • U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj najavljen novi bojkot kupovine

    U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj najavljen novi bojkot kupovine

    Novi masovni bojkoti tržnih cenatara i supermarketa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini najavljeni su za petak, 7. februara, javlja Anadolu.

    To će biti treći uzastopni bojkot kupovine proizvoda petkom u Hrvatskoj, a drugi u Bosni i Hercegovini.

     

    Blokada na sedam dana

    Iz platforme “Halo inspektore” u Hrvatskoj najavili su da će nakon novog općeg bojkota kupovine svih proizvoda i usluga, od subote krenuti blokada jednog trgovačkog lanca na sedam dana.

    – Dakle, opći bojkot vrijedi u petak svakog oblika kupovine proizvoda i usluga. Na osnovi svega onog što su nam potrošači do sada poručivali u ovih tjedan dana, to je da pokušamo pojednostaviti bojkotiranje trgovačkih lanaca, odlučili smo ići na varijantu ‘svaki tjedan lanac jedan’. I to od subote, dakle dan poslije općeg bojkota, do 14. februara imali bismo bojkot jednog trgovačkog lanca – rekao je Josip Kelemen, savjetnik platforme “Halo, inspektore”.

    Objavio je da će se u petak, 7. februara od 0 do 24 sata, na zahtjev potrošača, ponovno održati opći bojkot.

     

    Vlada Hrvatske krajem prošle sedmice proširila je broj proizvoda sa “zaključanim cijenama” sa 30 za još 40, odnosno na ukupno 70, a brojni trgovački lanci najavili su popuste i sniženja na stotine i hiljade artikala, ali građani su i dalje nezadovoljni visokim cijenama proizvoda u Hrvatskoj. Razlog je to da vikendima organizovano putem agencija idu i u kupovinu u Sloveniju i Italiju – Trst.

    I u Bosni i Hercegovini grupa “Bojkot BiH” najavila je novi bojkot kupovine za petak, ali i subotu.

     

    “Zaključavanje cijena”

    Iako je Vlada FBiH najavila kako će do kraja sedmice donijeti odluku o “zaključavanju cijena” za ukupno 50 proizvoda to se čini nedostatnim, isto kao i odluka Vlade bh. entiteta RS da pojača inspekcijski nadzor i kažnjavanje trgovaca zbog neopravdanog dizanja cijena.

    U Sloveniji istovremeno traje drugi sedmični bojkot pojedinih trgovačkih lanaca i kupovine određenog broja proizvoda.

    Iz Udruženja potrošača Slovenije upozorili su građane da su u proteklom periodu neopravdano poskupjeli prvenstveno maslinovo ulje, maslac, mliječni proizvodi, određene vrste mesa i mesnih prerađevina, kao i hljeb.