Category: BiH

  • Prva grupa od 285 hadžija iz BiH otputovala u Medinu

    Prva grupa od 285 hadžija iz BiH otputovala u Medinu

    Prva grupa od 285 budućih hadžija iz Bosne i Hercegovine jutros je oko 6.30 sati s Međunarodnog aerodroma u Sarajevu otputovala u Medinu.

    Hadžije su se prije polaska okupile u Džamiji kralja Fahda, gdje im se prigodno obratio Dževad-ef. Hadžić, rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

    – Putovanje kreće nakon dugih i pomno planiranih priprema koje su trajale nekoliko meseci. Mogu kazati da smo sve pripreme obavili vrlo detaljno. Sobe za hadžije su već osigurane, pa će oni koji danas dođu, odmah biti smješteni u hotele i spremni za provođenje detaljnog programa – kazao je efendija Hadžić.

    Posjeta Revdi

    Najavio je da je posjeta Revdi planirana već za 15. juni, a hadžije će prije samog polaska u Mekku posjetiti još nekoliko važnih lokacija.

    – Do 19. juna sve hadžije iz Bosne i Hercegovine će boraviti u Medini, nakon čega će se premjestiti u Mekku, gdje će se pripremati za ibadete. Nadam se da će hadžije biti zdrave i da će se pridržavati svih preporuka na koje smo im ukazivali tokom naših sastanaka – rekao je Hadžić.

    Kako je istakao, u timu vodiča su iskusni i stručni ljudi koji su spremni dati sve od sebe i biti na raspolaganju hadžijama.

    Glavni vodič prve grupe, Izet-ef. Čamdzić je u razgovoru za Agenciju MINA pojasnio kako je nada i dova svakog hadžije da se sa ovog putovanja vrati čist od grijeha i spreman započeti novu stranicu života.

    – Poruka hadžijama je da bez treme i smireno krenemo u goste Uzvišenom Bogu, te da čistog nijeta i onako kako smo se pripremili, sve obavimo kako Gospodar od nas zahtjeva. Sretni smo da ovogodišnji hadž počinje sad – kazao je efendija Čamdžić.

    Zahvalnost i zadovoljstvo

    Ajša Mahmutović na hadž ide zajedno sa svojim suprugom, a posebno ističe osjećaj zahvalnosti i zadovoljstva zbog ovakve prilike i mogućnosti.

    – Očekujem da ćemo se vratiti riješeni nekog osjećaja egoističnosti i veze sa materijalnim svijetom. Idemo u posjetu Poslaniku, a.s., o kojem smo učili od malih nogu – kazala je Mahmutović.

    Ove godine u organizaciji Ureda za hadž i umru iz Bosne i Hercegovine putuje 2200 hadžija. U taj broj je uračunato i rukovodstvo hadža, odnosno vodiči i ljekarska ekipa.

    Broj ovogodišnjih hadžija čini 54 posto muškaraca i 46 posto žena, dok najstariji hadžija ima 84, a najmlađi 15 godina. Hadžije su podijeljene u 47 grupa.

    Planirano je da sa Međunarodnog aerodroma u Sarajevu danas u 17:35 sati prema Medini poleti još jedan avion s hadžijama iz Bosne i Hercegovine.

    Za 13. 14. i 15. juni također su planirana po dva leta dnevno. Hadžije bi se u domovinu trebale vratiti na isti način od 5. do 8. jula.

    izvor: avaz.ba

  • U drugom dijelu dana postepeno smanjenje oblačnosti

    U drugom dijelu dana postepeno smanjenje oblačnosti

    U Bosni i Hercegovini prije podne pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima. U drugom dijelu dana postepeno smanjenje oblačnosti i prestanak padavina. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 23°C, na jugu zemlje do 27°C.

  • Senadin Lavić: ‘Važno je da se sjetimo Nurije Pozderca, on je tipičan primjer bosanskog čovjeka’

    Senadin Lavić: ‘Važno je da se sjetimo Nurije Pozderca, on je tipičan primjer bosanskog čovjeka’

    Posebno je važno da se sjetimo Nurije Pozderca, jer je on tipičan primjer bosanskog čovjeka koji je zaboravljen i ignoriran u periodu poslije Drugog svjetskog rata, poručeno je sa redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “Državno-pravna i politička samostalnost BiH i antifašizam” povodom 80 godina od pogibije Nurije Pozderca na Sutjesci.

    Uvodničari su bili prof. dr. Enes Durmišević sa Pravnog fakulteta u Sarajevu, Alija Pozderac, slavist i publicista, bratić Nurije Pozderca, i prof. dr. Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

    Durmišević je podsjetio je da je Nurija Pozderac bio pristalica jugoslavenske ideje, veoma aktivan u Dobrudži u stvaranju dobrovoljačkih odreda za borbu protiv Centralnih sila i za stvaranje SFR Jugoslavije.

    Istakao je da se Nurija Pozderac poslije Prvog svjetskog rata vratio u Cazin, bio gradonačelnik, uključio se u politički život i kao istaknuti pripadnik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) postao najmlađi zastupnik u Ustavnotvornoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

    Durmišević je istakao da je Nurija Pozderac svojim radom i životom bio istinski primjer Krajišnika sa vizijom.

    Lavić je istakao da je uvijek i iznova veoma važno razgovarati i razmijeniti ideje o plemenitom čovjeku Nuriji Pozdercu i idealima koje je slijedio.

    “Posebno je važno da se sjetimo Nurije Pozderca, jer je on tipičan primjer bosanskog čovjeka koji je zaboravljen i ignoriran u periodu poslije Drugog svjetskog rata kada su isplivali birokrati i sumnjivi kadrovi koji su od borbe za jednakopravnost ljudi u zajedničkoj državi napravili sistem jednoumlja i na kraju ga i razorili”, kazao je Lavić.

    Istakao je da je pristupanje Nurije Pozderca Narodno-oslobodilačkom pokretu odredilo sudbinu velikog dijela bosansko-bošnjačkog naroda u Drugom svjetskom ratu.

    Alija Pozderac u audio poruci govorio je o djelu i životu bratića Nurije Pozderca, napominjući da je u novembru 1942. godine u Bihaću izabran za potpredsjednika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, prve vlade buduće Jugoslavije, čime je postao prvi Bošnjak sa najvišom političkom i izvršnom funkcijom.

    Podsjetio je da je ukazom Predsjedništva AVNOJ-a u septembru 1944. godine za zasluge u ratu posmrtno odlikovan “Ordenom narodnog oslobođenja”.

    Nurija Pozderac rođen je u Cazinu 15. januara 1892. godine, a preminuo je u okolini Tjentišta 12. juna 1943. od posljedica ranjavanja u borbama sa neprijateljskim njemačkim snagama.

    Bio je učitelj i političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednik Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.

    Radiosarajevo.ba

  • Teočak ponovo pod vodom, razorna bujica uništava sve pred sobom

    Teočak ponovo pod vodom, razorna bujica uništava sve pred sobom

    Područje Teočaka ponovo su zadesile razorne poplave, a bujica doslovno uništava sve pred sobom. Ova općina ujedno je i najugroženija u Tuzlanskom kantonu.

    Obilne kišne padavine danas su ponovo zadesile područje Teočaka, a najteža situacija je u naselju Sniježnica. Vodena bujica za veoma kratko vrijeme počela je uništavati sve pred sobom.

    Prema trenutno dostupnim informacijama, putna komunikacija je u prekidu, a poplavljeno je i nekoliko stambenih objekata. Na svu sreću, povrijeđenih osoba nema. Na terenu su ekipe koje rade na raščišćavanju terena i smanjivanju štete.

    Inače, ovo su druge razorne poplave u svega tri dana, a Teočak predstavlja najugroženije područje u Tuzlanskom kantonu. Kao što je poznato, ovu općinu su u četvrtak uvečer zadesile razorne poplave, a vodena bujica najviše je štete nanijela na putnoj infrastrukturi.

    Prema preliminarnim procjenama, šteta je znatno veća od općinsog budžeta te lokalna administracija nije u mogućnosti sama sanirati sve. Pomoć je obećana i sa viših nivoa.

    S druge strane, poplave nisu zaobišle ni područje Sapne i Kalesije, gdje je vodena bujica sinoć iza sebe ostavila velike probleme. Mještani skupa s lokalnim službama nastoje sanirati nastalu štetu.

    Nažalost, za područje Tuzlanskog kantona ni naredni dani nisu obećavajući u kontekstu vremenske prognoze, s obzirom da je kiša najavljena u većini dana predstojeće sedmice.

  • Neum ove godine očekuje rekordna sezona: Evo nekih od razloga zašto ljetovati na bh. primorju

    Neum ove godine očekuje rekordna sezona: Evo nekih od razloga zašto ljetovati na bh. primorju

    Ljetna sezona u Neumu zvanično još nije ni počela, a tursiti su već pohrili u jedini bh. grad na moru koji ove godine očekuje plodonosne rezultate i rekordnu posjetu.

    U Neumu trenutno boravi veliki broj stranih turista, do 40% i skoro 80% je popunjenih smještajnih (hotelskih) kapaciteta. Kazao je ovo u razgovoru za Raport načelnik Općine Neum Dragan Jurković.

    “Već početkom juna se počeo povećavati broj gostiju u Neumu, iako službeno sezona počinje 17. juna. Jedan broj hotelskih kapaciteta je već popunjen, privatni smještaj još nije, ali to je na neki način i standardno jer se tek iza 15-og očekuju velike gužve. Najave su da bi sezona trebala biti jako dobra i duža od uobičajene”, kazao nam je Jurković.

    Ističe da se u Neumu redovno radi na poboljšanju kapaciteta, odnosno povećanja broja kapaciteta kako bi se na taj način povećao i broj turista , ali i na pripremanju manifestacija za predstojeću sezonu kako bi se turisti odlučili za odmor baš kod njih.

    Šta sve očekuje posjetitelje Neuma?

    Manifestacije koje ove godine očekuju sve posjetitelje su u okviru Neumskog ljeta, a to su razne kulturne, zabavne i sportske aktivnosti.

    “Pripremaju se koncerti, sportska natjecanja te se kroz taj dio planira obogatiti kapacitet turističke ponude”, ističe načelnik Neuma.

    Što se tiče cijena usluga, kaže da su one prihvatjivije nego u okruženju.

    “Normalno kako neki drugi uvjeti diktiraju, cijene su ove godine nekih 10% veće nego prethodne, s tim da su opet puno prihvatljivije nego u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Cijene zavise od ponude, ali za jednu četveročlanu porodicu, boravak u hotelu za neka tri dana kreće su u prosjeku oko nekih 300 KM”, kaže.

    Cijene prihvatljivije nego u Hrvatskoj i Crnoj Gori

    Što se tiče infrastrukturnih projekata, načelnik ističe da tokom ljeta imaju probleme kao i sva druga primorska mjesta.

    “Tokom ljeta je vrlo velika frekvencija vozila, dok je zimi puno manja. Ono što mi planiramo uraditi, odnosno što smo predvidjeli kroz izmjene regulacijskog plana, jeste da povećamo broj parking mjesta. Imamo u planu dva javna parkinga, odnosno javne garaže čime bi se dugoročno riješio problem parkiranja u Neumu i kako se ne bi stvarale gužve tokom ljetne sezone. Cijene parkinga su normalne i nisu se nešto mijenjale od prošlogodišnjih, a puno su prihvatljivije nego u Hrvatskoj i Crnoj Gori, pa čak i prihvatljivije nego što su u našoj državi – u Sarajevu su cijene dosta skuplje, iako znamo da je to infrastrukturno drugačije i dosta bolje riješeno”, ističe načelnik Jurković.

    Domaći gosti su glavni u Neumu, kaže načelnik, i dodaje da ih je u prosjeku 50-60% svake godine.

    “Strani gosti su se također počeli vraćati u Neum nakon izvjesnog vremena što nam je posebno drago, nekih 30-40% stranih gostiju trenutno boravi u Neumu. Povratne informacije koje dolaze do mene su vrlo pozitivne, za sad nemamo negativnih informacija. Najčešći strani gosti su iz Francuske, Njemačke, Poljske, Austrije, Slovačke, Češke,..”, kazao je načelnik Neuma za Raport.

    Rekordna sezona

    Direktor Turističke zajednice HNK-a Andrija Krešić kaže nam da će predstojeća ljetna sezona u Neumu biti rekordna. Ističe da je evidentno da je situacija bolja nego prethodnih godina, te da se ne može ni uspoređivati sa pandemijskim godinama.

    Prema njegovim riječima, došlo je do poskupljenja nekih usluga do 20% pa i više.

    “Vodi se briga oko održavanja grada i plažnog prostora, koji je ove godine poboljšan i popravljen, sve je spremno za sezonu, koja je praktično već počela, a zvanično otvaranje će biti 17. maja”, kaže Krešić za Raport.

    Situacija bolja nego prethodnih godina

    Ističe da Neum nije usputna stanica za dalje destinacije, ali da ima prostora da se poveća broj noćenja i poboljšaju sadržaji.

    “Jedan od načina su i seoska gospodarstva, kuće za odmor na selu, treba poraditi na tome da Neum bude odredište i u dane kad nije vrijeme za kupanje, da se organizuju neki izleti, posjete Sarejvu, Dubrovniku, obilazak znamenitosti itd. Neum je jedini izlaz na more u našoj zemlji, i to je njegova prednost u odnosu na druge gradove u BiH”, smatra on.

    Razlozi za ljetovanje u Neumu

    Ističe da je bez obzira na povećanje cijena, Neum puno jefitniji u odnosu na Hrvatsku kad je u pitanju hrana, piće, noćenje…

    “To je glavni razlog zašto da turisti dođu u Neum, a za goste iz BiH razlog treba biti da idemo na naše more, da sredstva koja se uberu od turizma ostaju u našoj državi… Napravljene su i prometnice tako da je lakše doći do Neuma iz unutrašnjosti zemlje, ne treba ići na granicu. Put Mostar-Stolac-Neum je u funkciji, i to je velika stvar”, kaže za Raport Andrija Krešić.

    Zaključuje da Neum ima mnogo toga za ponuditi, ali da je potrebno samo malo više promocije kako bi ljudi znali šta sve mogu vijdeti i posjetiti.

    Predsjednik Udruge hotelijera Općine Neum Branimir Butigan kaže da je u odnosu na prošlu godinu došlo do poskupljenja cijena usluge za nekih 10-15% u prosjeku.

    “Što se tiče poboljšanja usluge za turiste koji dođu u Neum Udruga tu djeluje kao savjetodavna udruga prema Općini Neum koja dalje provodi preporuke i ideje koje su izvodive. U Neumu su cijene sigurno u hotelskom smještaju za 30-40% jeftinije nego u Hrvatskoj, a i u restoranima također u tom omjeru”, kazao je Butigan za Raport.

  • Formira se radna grupa za izmjene Izbornog zakona BiH: Prioritet je vratiti povjerenje građana

    Formira se radna grupa za izmjene Izbornog zakona BiH: Prioritet je vratiti povjerenje građana

    Delegacije stranaka koje formiraju vlast na državnom nivou dogovorile su da formiraju radnu grupu koja će raditi na izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    To je dio koalicionog dogovora, ali i zadatak koji je međunarodna zajednica postavila domaćim političarima. Formiran je tročlani tim u kojem su po jedan predstavnik SDP-a, HDZ-a i SNSD-a, a oni bi u narednih šest mjeseci trebali pripremiti Prijedlog izmjena Izbornog zakona.

    Trojac koji će raditi na promjenama Izbornog zakona prilično škrt u odgovoru na pitanje u kom će pravcu ići izmjene i na šta će se one tačno odnositi. Jedino što se pouzdano zna je da bi ovaj posao trebao biti gotov u narednih pola godine.

    “Moguće da će prvi dio biti o tom Izbornom zakonu da dotaknemo nešto oko Izbornog povjernstva. Onih mehanizama da osiguraju kvalitet provođenja izbora, ali svakako i sve druge teme koje trebamo kroz Izborni zakon riješiti”, kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

    Opozicija, koja ne učestvuje u najavljenim izmjenama Izbornog zakona, sumnja u iskrenost namjere vladajućih stranaka da se poboljša izborno zakonodavstvo. U najboljem slučaju, smatraju, eventualne izmjene biće kozmetičke i neće unaprijediti izborni proces, piše BHRT.

    Očigledno tri političke partije preuzimaju odgovornost za moguće izmjene izbornog zakona što je na neki način malo čudno. Alo očigledno tu postoji neki politički dogovor. Nas isključivo interesuju ozbiljne, suštinske izmjene Izbornog zakona koje će obezbijediti fer i poštene izbore. I podići taj izborni integritet na zadovoljavajući pravi demokratski nivo”, stava je predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

    “To je puno šire pitanje od toga kako će se odvijati izborni proces, ko se može kandidovati, koliko će iz koje izborne jedinice biti izabranih predstavnika. Tako da ja nisam neki posebno optimista da će oni to riješiti na način kako su zamislili. Jer i oni koji im dana, prije svega HDZ-u, obećavaju da će im izaći u susret, teško da to mogu progutati u javnosti”, navodi Ramiz Salkić iz SDA.

    “Svi oni su godinama opstajali na vlasti zahvaljujući zloupotrebama i javnih preduzeća i resursa i krađi glasova, kupovini biračkih odbora. Jedini način da se riješi problem sa Izbornim zakonom to je da visoki predstavnik donese odluku da se uvedu skeneri, video nadzor i skeniranje otiska prsta kako bi se zaustavila manipulacija izbornom voljom građana“, smatra Nebojša Vukanović iz stranke Za pravdu i red.

    Politički analitičari koje prate izbore u BiH, mišljenja su da oko izmjena Izbornog zakona treba biti postignut širok konsenzus, a ne da se ovako važno pitanje svede na dogovor lidera tri stranke. Kakve god bile izmjene, poručuju, one bi trebale vratiti poljuljano povjerenje građana u cjelokupan izborni proces, naročito nakon opštih izbora.

    “Reforma Izbornog zakona ne može da se izvede bez šireg uključivanja više aktera. Što političkih partija. Što predstavnika civilnog društva. Što stručnjaka. Tako da me strah zapravo da je taj pokušaj već unaprijed izgubljeno vrijeme. Možda je to zapravo i cilj”, mišljenja je politička analitičarka Tanja Topić.

    “Ima tu puno detalja koji mogu vratiti povjerenje u izborni proces i čitav taj prostor koji je danas debelo kontaminiran vratiti na jedan drugačiji način. A to će omogućiti da građani steknu povjerenje i onda će sigurno izlaznost biti daleko veća. Ne kao što imamo do sad maksimalno 50 posto”, napominje politički analitičar Vehid Šehić.

    Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. godine. 2019. godine Evropska komisija je usvojila Mišljenje o ovom zahtjevu kojim se identifikuje 14 ključnih prioriteta koje trebamo ispuniti da bismo dobili preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Uniji.

    Jedan od tih prioriteta su izmjene Izbornog zakona i Zakona o finansiranju političkih stranaka, da bi se izborni proces provodio u skladu sa evropskim standardima, uz implementaciju preporuka OEBS-a i Venecijanske komisije. Od tada do danas nije učinjeno ništa o ovom pitanju.

    Radiosarajevo.ba

  • Kišno nevrijeme u Sapni nanijelo velike štete: Proglašeno stanje prirodne nesreće

    Kišno nevrijeme u Sapni nanijelo velike štete: Proglašeno stanje prirodne nesreće

    Veliko nevrijeme koje je u poslijepodnevnim satima u subotu, 10. juna pogodilo područje Općine Sapna donijelo je brojne nevolje za stanovnike naselja u Sapni, ali i u susjednoj Kalesiji.

    Općinski štab Civilne zaštite Sapna proglasio je stanje prirodne nesreće, a općinski načelnik Zudin Mahmutović, te delegacija Vlada TK područja pogođena poplavama posjetit će ujutro.

    Danas će se znati preliminarne procjene pričinjene štete na stambenim i infrastrukturnim objektima, te poljoprivrednim gazdinstvima.

    Slično kao prije dva dana u Teočaku, tako su danas poslijepodne i u Sapni bujične vode nosile sve pred sobom.

    Pred stanovicima općine Sapna, ali i susjedne općine Kalesija, posebno Gornje Kalesije, besana je noć.

    Ekipe civilne zaštite, ali i mještani su na terenu i radi se na deblokadi puteva. Kiša je prestala, ali su bujične vode iza sebe ostavile pustoš i napravile višemilionske štete.

    Radiosarajevo.ba

  • Povoljne vremenske prilike, a potrošnja u padu: Realnije je da struja poskupi nego da pojeftini

    Povoljne vremenske prilike, a potrošnja u padu: Realnije je da struja poskupi nego da pojeftini

    Trenutne vremenske prilike i dugotrajne padavine odgovaraju samo kišnim glistama i proizvođačima struje, pa su cijene megavat-sata u pojedinim državama Evrope proteklih dana imale čak i negativan predznak. U praksi je to značilo da su potrošači u Nizozemskoj, naprimjer, trošeći struju u određenim terminima, mogli i zaraditi.

    Prof. dr. Nedim Suljić, univerzitetski profesor, voditelj Centra za energiju na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli i član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti BiH, ovakav scenarij u BiH smatra nemogućim.

     

    Fleksibilni ugovori

    – Građani EU uglavnom imaju tzv. fleksibilne ugovore o isporuci električne energije, tako da su zbog veoma dobrog hidrološkog i perioda s intenzivnijim vjetrovima u pojedinim državama proizveli viši procent struje u odnosu na potrošnju. To se, međutim, može negativno odraziti u periodima smanjene proizvodnje. U BiH s tri elektroprivrede imamo fiksne ugovore, tako da naši građani ne mogu očekivati da im država, odnosno distributeri plaćaju da troše električnu energiju – kazao je prof. dr. Suljić.

    Uprkos povoljnim hidrološkim prilikama, zbog prognoza da će ljeto biti vrlo sušno, prof. dr. Suljić smatra da se na hidroelektranama mora voditi računa o akumuliranju dovoljnih količina vode za proizvodnju struje u julu, avgustu i septembru.

    – Uprkos trenutnim okolnostima, nije realno očekivati pad cijena električne energije u BiH jer smo najvećim dijelom oslonjeni na proizvodnju iz termoelektrana, odnosno iz fosilnih goriva. Prije bih očekivao rast cijena krajem ove ili početkom naredne godine zbog sve manje proizvodnje uglja, loših uvjeta u rudnicima u FBiH, stanja naših termoelektrana i očekivane loše hidrološke sezone od jula do kraja septembra – istakao je prof. dr. Suljić.

     

    Decenijama kradu

    Kao član tima eksperata Vijeća ministara BiH koji se do 2018. godine bavio ovim problemom, podsjeća da Srbija s HE Bajina Bašta i Zvornik od BiH već decenijama krade struju.

    – Na HE Zvornik 49,8 posto hidroakumulacije se nalazi na bh. strani, a 50,2 posto na srbijanskoj, dok je na HE Bajina Bašta 67 posto na strani BiH, a samo 33 posto na srbijanskoj. Međutim, sva proizvedena električna energija od 1992. godine do danas šalje se u elektrosistem Srbije. Vlasti BiH moraju pokušati dogovoriti sporazum sa Srbijom, a na koncu arbitražom i drugim pravnim koracima ovaj hidropotencijal vratiti građanima BiH i našoj privredi – potcrtao je prof. dr. Nedim Suljić.

     

    Srbija ubire profit

    Podsjetimo, prema analizi tima eksperata, od početka rada do 1. januara 2018. godine dugovanja Srbije državi BiH iznosila su 555,6 miliona za HE Zvornik, odnosno 1,86 milijardi eura za HE Bajina Bašta. Obje investicije su davno višestruko otplaćene, pa Srbija decenijama s rijeke koja pripada i BiH ubire čisti profit.

    Strateškim akcionim planom za sliv rijeke Drine između država Srbije, BiH i Crne Gore usaglašeno je da se samo pravedno i prema stvarnom stanju na terenu mora dijeliti hidropotencijal, i to između država.

     

  • Uprkos opstrukcijama: SARTR izveo predstavu u Banjoj Luci, glumci nagrađeni višeminutnim aplauzom

    Uprkos opstrukcijama: SARTR izveo predstavu u Banjoj Luci, glumci nagrađeni višeminutnim aplauzom

    Sarajevski ratni teatar (SARTR) nastupio je sinoć u Banjoj Luci s predstavom Moj sin samo malo sporije hoda. Predstava je odigrana u okviru regionalnog kazališnog festivala Teatar fest.

    Izvođenje predstave SARTR-a u Narodnom pozorištu RS najprije je komentarisala Gorica Dodik, a zatim je entitetski javni servis RTRS, koji je pod direktnom Dodikovom kontrolom i služi kao glasilo njegovog režima, uskratio je medijsko pokroviteljstvo Teatar festu.

    U svom obrazloženju naveli su kako su kako im je neprihvatljivo gostovanje SARTR-a u Banjoj Luci jer je riječ o teatru utemeljenom 1992. godine odnosno, kako je navedeno na mrežnoj stranici kazališta, u razdoblju opsade Sarajeva i to kao svjedočanstvo o fenomenu duhovnog, odnosno kulturnog otpora fašizmu i agresiji.

    No, uprkos opstrukcijama glumci SARTRA-a sinoć su nagrađeni višeminutnim aplauzom u Banjoj Luci.

    ‘Hvala Banja Luko! Hvala draga publiko za topao i emotivan prijem’, napisali su uz snimak iz Sarajevskog ratnog teatra.

    ‘Najiskrenije se zahvaljujemo banjalučkoj publici, Narodnom pozorištu Republike Srpske i Festivalu Petar Kočić na predivnoj dobrodošlici. Reakcije i aplauz su dokaz našeg zajedništva i govore da se dobri ljudi uvijek prepoznaju. Dirnuti smo višeminutnim aplauzom i komentarima publike. Potvrdili smo da je pozorište prostor slobode, hrabrosti i pozitivnih misli. Hvala vam’, poručila je Maja Salkić, direktorica SARTR-a.

    Predstava Moj sin samo malo sporije hoda, nastala je po tekstu hrvatskog pisca Ivora Martinića.

    Predstavu je ove sezone u Sarajevu postavio hrvatski redatelj Ivan Plazibat, a ranije je gostovala na “Marulićevim danima” u Splitu te na 28. izdanju riječkih Malih scena gdje je dobila tri nagrade. U nedjelju SARTR s ovom predstavom gostuje i u zagrebačkom Kerempuhu na “Danima satire Fadila Hadžića”.

  • Građani u BiH zaduženi više nego privatna preduzeća

    Građani u BiH zaduženi više nego privatna preduzeća

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, krediti građana i firmi na kraju aprila 2023. godine iznosili su 22,39 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno u odnosu na mart zabilježeno je povećanje od 175 miliona konvertibilnih maraka (0,8 posto), piše Faktor.

    Kreditni rast registriran je kod stanovništva za 86,1 milion maraka (0,8 posto), privatnih poduzeća za 79,5 miliona (0,9 posto), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 5,8 miliona (1 posto) i kod vladinih institucija za 5,5 miliona maraka (0,5 posto). Smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod ostalih domaćih sektora za dva miliona maraka (1,2 posto).

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, godišnja stopa rasta ukupnih kredita u travnju 2023. godine iznosila je 4,6 posto, nominalno 975,3 miliona maraka.

    Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 604,9 miliona maraka (5,7 posto), privatnih poduzeća za 296,8 miliona (3,3 posto), nefinansijskih javnih poduzeća za 99,2 miliona (19,6 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 1,4 miliona maraka (0,8 posto).

    Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrirano je kod vladinih institucija za 27 miliona maraka (2,4 posto).

    Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju aprila 2023. godine iznosili su 29,41 milijardu maraka, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 142,9 miliona maraka (0,5 posto), podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine.

    Rast depozita na mjesečnom nivou registriran je kod sektora stanovništva za 110,9 miliona maraka (0,7 posto), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 12,9 miliona (0,7 posto) i kod ostalih sektora za 53,8 miliona maraka (3 posto).

    Depoziti su smanjeni kod vladinih institucija za 25,2 miliona konvertibilnih maraka (0,6 posto), kao i kod privatnih poduzeća za 9,6 miliona konvertibilnih maraka (0,2 posto).

    Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u travnju 2023. godine iznosila je 9,4 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,53 milijarde maraka. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,33 milijarde maraka (9,6 posto), vladinih institucija za 301,4 miliona (7,4 posto), privatnih poduzeća za 943,6 miliona (18,3 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 52,8 miliona maraka (2,9 posto).

     

    Kod nefinansijskih javnih poduzeća depoziti su na godišnjoj razini smanjeni za 95,2 miliona konvertibilnih maraka (4,7 posto), podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine, prenosi portal.