Ambiciozna i vrijedna Sabina Uzeirbegović svoje snove mogla je ostvariti u Švedskoj, ali je želja za njenim Dobojom bila snažnija. Nije se pokajala, a kada uđete u njenu radnju osvojiće vas mirisom, a kasnije i ukusom. Sve po recepturi naših nana, baki i mama.

U Medenjaku je uvijek gužva. Njihovi proizvodi nisu jeftini, ali ko jednom dođe uvijek se vraća. Sve je krenulo 2014 godine. Sabina je otvorila mali pogon za proizvodnju i prodaju kolača. Proizvodi po receptima naših nana, baki i mama brzo su osvojili Dobojlije, a priča se proširila i dalje.

U Medenjaku je danas zaposleno 18 osoba. Mala radnja pretvorila se u veliki povratnički san. Bez zaposlenja nema ni održivog povratka, a Medenjakova priča je više od toga. Na nacionalnost ovdje se ne gleda, svi zajedno imaju samo jedan cilj, da mušterija bude zadovoljna.

– Slastičarna Medenjak je rezultat jedne dugogodišnje ideje, zatim porodične tradicije pravljenja kolača. Uživanja u tome, jedan hedonizam u pripremanju poislastica. To je uspjeh, da se jedna divna priča iz kuće oživi i prenese na tržište i od toga napravi biznis, kazala je Sabina za Ljudski.ba.

Priča o Medenjaku odavno je prešla granice Doboja. Potvrdio je to jedan gost iz susjedne općine u Federaciji BiH koji sa sinom dolazi kada mu se god ukaže prilika.

– Ovdje sve jednostavno miriše na domaću atmosferu. Medenjak je postao brend, po kvaliteti kolača jedna od slastičarni u samom vrhu u BiH, rekao je zadovoljni gost.

Press Media

Izvor: BHRT/Dario Drmać

Kongres SDP-a na površinu je izbacio zategnute odnose između rukovodstva i članova stranke. U prvom redu između predsjednika Nermina Nikšića i Irfana Čengića. Nikšić je izjavio kako je izbor Čengića na poziciju glavnog sekretara stranke bio njegova greška. Čengić pak tvrdi kako je neuspjeh što je Nikšić izgubio određen broj glasova na prošlim Općim izborima u odnosu na 2018. godinu. Dodaje, da se čelnik, u modernim europskim strankama, povlači uslijed neuspjeha. Čengić, kao ni potpredsjednik SDP-a i član predsjedništva BiH Denis Bećirović nisu sudjelovali u kongresu stranke.

“Vi mislite da je vrijedno da ja spominjem Irfana Čengića, u odnosu na 600 delegata tu. Ja mislim da mi 90 posto ovih delegata još nije oprostilo Irfana Čengića kao kadrovsko rješenje na mjestu generalnog sekretara, nikom nije na um palo da napada SDP i mene. Naravno da kadrovska rješenja nisu bila samo moja, nijedno kadrovsko rješenje nije bilo samo moje, osim Irfana Čengića”, rekao je Nikšić.

Na ovu izjavu reagirao je i sam Čengić. Kaže kako se slaže sa Nikšićem u svezi mandata generalnog sekretara. U tom razdoblju SDP je ostvario najbolje izborne rezultate u posljednjih 10 godina, te nakon toga kreće pad, navodi Čengić u svojoj objavi. Također, dodaje razloge nedolaska na kongres stranke.

“Jer materijali nisu dostavljeni u skladu sa Statutom SDP-a. Jer je Kongres sazvan na nestatutaran način. Jer izmjene i dopune Statuta nije utvrdio Glavni odbor uz mišljenje Statutarnog odbora. Jer ne nestatutarno proudužavati mandat bilo kome, jer je Statut jasan koliko mandati traju, te se ne smije suspendovati ‘1 član 1 glas’. Zbog svega toga i mnogih drugih nestatutarnih stvari, nisam tu, ali se predsjednik i danas odlučio baviti sa mnom, umjesto time kako da povrati glasove SDP-a iz 2018. A od 2010. da i ne pričamo”, naveo je Čengić.

Kongresu stranke nije prisustvovao ni Denis Bećirović. Razlog nije naveden. Poznavatelji prilika ističu kako je očigledno da unutar SDP-a postoje različite struje.  Novinarka Rubina Čengić mišljenja je kako cjelokupnu situaciju treba gledati u širem konteksu, uzimajući u obzir značaj SDP-a na domaćoj politčkoj sceni.

“Moguće da Denis Bećirović nije došao iz istog razloga, jer smo više puta čuli baš od Irfana Čengića, da bi Denis Bećirović bio najbolji kandidat za predsjednika stranke. Ali bi bilo šteta da SDP izgubi mogućnost koju je izgradio, zato što pojedinci u stranci nisu zadovoljni, a i prava šteta bi bilo da stranka ne posluša nezadovoljne”, smatra Rubina Čengić.

Problematiziralo se i prolongiranje izbora novog rukovodstva stranke. Politički analitičar Žarko Papić, smatra kako bi to u narednom razdoblju preokupiralo stranku, a u drugi plan gurnulo realiziranje programskih ciljeva napretka BiH.

“Oni ipak čine vodeću snagu ‘trojke’. To bi u velikoj mjeri uzdrmalo političku stabilnost Bosne i Hercegovine, i na neki način otvorilo vrata kontaminiranim unutrašnjim članovima u svim partijama ‘trojke’, a i s druge strane dubokoj državi SDA”, navodi Papić.

Tako je mandat Nikšiću na poziciji predsjednika produžen do 2024. godine. Irfan Čengić je pak najavio ostanak u stranci, jer kako je rekao, fokus mu je na ljudima, a ne na borbi za stranačke pozicije i fotelje.

Arnautović: Ko to može priuštiti. Printscreen

izvor: avaz.ba

Refik Lendo, potpredsjednik  Federacije Bosne i Hercegovine u Danu uživo televizije N1 govorio je o političkoj situaciji u Federaciji BiH. Između ostalog, osvrnuo se i na odnose unutar svoje partije – SDA.

Na pitanje je li SDA ikada pogriješila, Lendo je kazao:

“Svi koji rade i griješe. I SDA ima puno grešaka, od početka formiranja stranke. Ljudi su živi, ne vodi se nekada dobro računa. Svakako imamo grešaka i to treba priznati”.

O to me je li SDA uvijek radila u interesu Bošnjaka, kazao je:

Nedavno je SDA napustila i Alma Čolo.

“Kako je ušla dobrovoljno, tako je i izašla. Volio bih da je ostala. Radila je svoj posao, nije imala pritisak i probleme u predsjedništvu SDA. Trebala je te probleme rješavati dok je bila u stranci, ne može više rješavati kada je izašla. Mogla je dok je bila u predsjedništvu. Čolo je usvojila što je bilo dobro, da li ima nešto ispod žita što ja ne znam, to je već nešto drugo. Razlog koji je ona navela nije pravi razlog da napusti stranku. Kada je riječ o kongersu, uradit ćemo jedan restart. Govorit ćemo greškama i procesima koje smo vodili. Ne znam da li će se promijeniti predsjednik. Još taj proces nije počeo. Vidjet ćemo hoće li Bakir Izetbegović, Šemsudin Mehmedović ili neko treći biti. Ne znam hoće li se kandidovati Mehmedović, nisam siguran da li je bolji. Mora da ima program. Otvoren sam da svaki član se kandiduje, da bira i bude biran”.

Na kraju razgovora osvrnuo se i na hapšenja u proteklom periodu. Podsjetimo, uhapšeni su istaknuti SDA-ovci Senaid Memić i Abdulah Skaka.

“Ne trebamo puno da se miješamo u odluke suda. Ja se ne miješam. Ukoliko tužilaštvo, sudovi imaju elemenata da ispitaju da li neko kriv… Njagore je suditi ako neko nije kriv. U BiH smo otišli previše u miješanje nadležnosti tužilaštva, suda… Ja imam povjerenje i u Tužilaštvo i u sudove”.

Izvor: N1

Stanovnici Bosne i Hercegovine godišnje konzumiraju lijekova u vrijednosti većoj od 800,000.000 KM. Prema izvješću Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, promet lijekova koji imaju dozvolu za promet u BiH u 2021. godini iznosio je ukupno 812,370.845 KM, piše Večernji list BiH.

Od navedenog iznosa, na promet domaćih proizvođača odnose se lijekovi u vrijednosti od 142,008.051,97 KM, dok realizirani uvoz lijekova inozemnih proizvođača iznosi 670,362.793,03 KM. Kada je riječ o inozemnim proizvođačima lijekova, tijekom navedene godine najveći promet ostvarila je tvrtka F. Hoffmann-La Roche Ltd, koja je u ovoj zemlji prodala svojih proizvoda u iznosu od 73,647.611 KM, na drugom mjestu je Krka, tovarna zdravil d. d. s 48,010.011,33 KM, dok je na trećem mjestu Novartis Pharma Services AG s 42,579.538,33 KM. Pliva Hrvatska d. o. o. s prometom od 20,646.422,45 KM našla se tek na jedanaestom mjestu. Inače, podaci iz ovog izvješća pokazuju kako su stanovništvu BiH dostupni farmaceutski proizvodi 181 inozemnog proizvođača te osam domaćih.

Vrste lijekova

Kada je riječ o domaćim lijekovima, tijekom 2021. godine najviše je lijekova na domaće tržište distribuirala tvrtka Hemofarm proizvodnja farmaceutskih proizvoda d. o. o. Banja Luka, i to u vrijednosti od 52,252.634 KM. Slijedi Bosnalijek d. d. s 48,492.182,11 KM, Farmavita d. o. o. Sarajevo s 26,896.004,97 KM, Messer Tehnoplin d. o. o. sa 6,802.793,84 KM, ZADA Pharmaceuticals d. o. o. s 4,876.682,86 KM, Amsal Pharmaceuticals d. o. o. s 2,398.854,09 KM, Pharmamed d. o. o. Travnik sa 155.835,10 KM te Natura Pharm d. o. o. Široki Brijeg sa 133.065 KM prometa.

Kada je riječ o vrstama lijekova koji se najčešće konzumiraju u BiH, među najčešćima, prema navedenom izvješću, našli su se pantoprazol (primjenjuje se u liječenju peptičnih poremećaja vezanih uz pojačanu sekreciju kiseline), acetilsalicilna kiselina (u našim krajevima poznata pod tvorničkim imenima kao Aspirin ili Andol), trastuzumab (antitumorski lijek – često se koristi kod karcinoma dojke), rivaroksaban (djeluje blokiranjem faktora zgrušavanja krvi), bevacizumab (indiciran za liječenje odraslih bolesnika s metastatskim karcinomom kolona ili rektuma), enoksaparin (lijekovi s djelovanjem na mehanizam zgrušavanja krvi), pertuzumab (koristi se za liječenje karcinoma dojke), inzulin glargin (u liječenju dijabetesa), paracetamol (blagi analgetik i antipiretik) te pembrolizumab (za liječenje odraslih i djece s tumorima poput melanoma).

Infekcije, dijabetes…

A kolika je potrošnja bila po godinama? Podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju kako je tijekom 2009. godine u ovoj zemlji promet lijekova iznosio 467,154.671,81 KM, godinu poslije 526,147.606,05 KM, dok je 2011. godine taj iznos bio 511,854.605,78 KM. Tijekom 2012. godine u BiH prometovalo se lijekovima vrijednim 551,033.056,48 KM, a tijekom 2013. godine taj iznos bio je 526,773.698,35 KM.

Inače, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, stanovnici Federacije BiH najčešće su obolijevali tijekom 2021. godine od hipertenzivnih oboljenja (I10 – I15), stopa na 10.000 iznosila je 1164, zatim od akutne infekcije gornjih dišnih puteva (J00 – J06), sa stopom od 1088, na trećemu je mjestu COVID-19 sa stopom od 562 na 10.000 stanovnika. Četvrti najčešći uzrok obolijevanja stanovništva Federacije BiH u 2021. godini bio je dijabetes neovisan o inzulinu (E11) sa stopom od 341, dok su na petom mjestu po učestalosti obolijevanja druge dorzopatije (M40 – M49, M53 – M54) sa stopom od 232 na 10.000 stanovnika.

(vecernji.ba)

Izvor: Srna (S.M.)

Stanje prirodne nesreće proglašeno je u deset mjesnih zajednica Kalesije, zbog obilnih padavina i bujica koje su zadesile ovu opštinu i nanijele veliku materijalnu štetu.

Načelnik opštine Sead Džafić danas je na sastanku sa predstavnicima Štaba civilne zaštite donio odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće u mjesnim zajednicama: Kalesija Gornja, Tojšići, Zates, Rainci Donji, Petrovice, Memići, Zukići, Gojčin, Jajići i Brda.

Radi provođenja mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na ugroženim područjima, na raspolaganje Civilnoj zaštiti biće stavljene sve opštinske službe, organizovane strukture zaštite i spašavanja opštine Kalesija, javna preduzeća, te javne ustanove, saopšteno je iz ove opštine.

Obilna kiša, koja je uzrokovala pojavu bujica, u proteklih nekoliko dana u opštini Kalesija napravila je veliku materijalnu štetu na stambenim i pomoćnim objektima, putevima i poljoprivrednim usjevima.

Izvor: bhrt.ba

Foto: kalesijski.ba