Nakon što je “Avaz” jučer objavio dokument u kojem predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić saziva posebnu sjednicu u srijedu, 21. juna, na kojoj želi regulirati da se u Službenom glasniku RS ne objavljuju odluke visokog predstavnika, očigledno je da je u pitanju pokušaj da se sruši institucija OHR-a i njen dejtonski autoritet, i istovremeno, krene u konačni državni udar postupnog otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Poziv za sjednicu: I pravni laici znaju o čemu se radi. Avaz
Na dnevnom redu je samo Prijedlog izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS. Ukoliko bi, eventualno, Skupština RS usvojila ovu tačku dnevnog reda, onda bi se praktično mogle poništiti sve odluke visokog predstavnika, počevši od one o državnoj svojini, pa i budućih koje će eventulno donositi.
Heroj i jedan od simbola odbrane Sarajeva Safet Zajko poginuo je na današnji dan 1993. godine u operacijama izviđanja za Mijatovića kosu. Bio je borac za Bosnu i Hercegovinu i jedan od ključnih ljudi za odbranu Sarajeva u danima opsade.
Pored niza visokih komandnih dužnosti, ostao je u sjećanju kao legendarni komandant 2. viteške brigade.
“Čast je i poginuti. Za ovakvu stvar može da se žrtvuje i život”, izjavio je Safet Zajko novinaru Oslobođenja i Radija BiH Šefki Hodžiću na Žuči, tamo gdje je i položio svoj život.
Rođen je 1. marta. 1959. godine u selu Gaočić, sjeverozapadno od Rudog, od oca Salke i majke Dude. Nakon završene srednje škole, kao metalac po zanimanju, zapošljava se u metaloprerađivačkom preduzeću Zrak iz Vogošća. Završio je školu rezervnih oficira pješadije u Bileći kao jedan od najuspješnijih u svojoj klasi.
Pred rat u Bosni i Hercegovini je imao čin rezervnog kapetana. Početkom ratne 1992. godine počeo je da radi na organizovanju i pripremanju oružanog otpora u sarajevskim naseljima Buča Potok, Boljakov Potok, Briješće, Sokolje, Pofalići, Velešići gdje se formiraju jedinice Teritorijalne odbrane.
Do početka agresije, Safet je nastavio raditi na organizovanju i pripremanju oružanog otpora u ovom dijelu Sarajeva. Koordinirao je rad novoformiranih vojnih jedinica u sarajevskoj općini Novi Grad i radio na njihovom uvezivanju. Pročitajte više na: Radiosarajevo.ba
Jutros je raspodjela oblačnosti takva da je pola države oblačno, a u drugoj polovini je sunčanije. Krajina, dio centralne i sjeverne Bosne i zapad Hercegovine je sunčaniji. U ostatku zemlje je pretežno oblačno. Slaba kiša pada na istoku zemlje.
Danas pretežno oblačno vrijeme najduže će se zadržati na istoku, sjeveroistoku i dijelu centralne Bosne. Na istoku zemlje prije podne će padati i slaba kiša. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C, na jugu zemlje do 28°C. na istoku zemlje najviša dnevna temperatura zraka između 17 i 20°C.
Prema posljednjim podacima, u Federaciji Bosne i Hercegovine prirodni prirast bio je negativan i iznosio je 457, a vitalni indeks (odnos broja živorođenih i umrlih lica) 71.
U FBiH je u četvrtom mjesecu zabilježeno 1.140 živorođene djece, a umrlo je 1.597 osoba, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Negativni prirodni priraštaj zabilježen je u svim kantonima, i to u Sarajevskom 88, u Tuzlanskom 61, u Zeničko-dobojski 47, a u Hercegovačko-neretvanski 64.
U Zapadnohercegovačkom kantonu i negativni prirodni prirast iznosio je sedam, Srednjobosanskom 45, Unsko-sanskom 82, Hercegbosanskom 24, Posavskom 23, a u Bosansko-podrinjskom 16.
U FBiH u aprilu je zaključeno 686 brakova, dok je 120 razvedeno.
Vremenski uslovi zasigurno su jedan od najznačajnijih faktora od kojih zavisi razvoj i uspješnost poljoprovrede. Posljednjih godina svjedočimo velikim nepogodama koje pogađaju poljoprivredu u Evropi, ali i u Bosni i Hercegovini.
Jedan dio Evrope se bori sa sušama, drugi sa poplavama, pojedine regije su nakon suše suočili sa obilnim padavimana što također katastrofalno utječe na poljoprivredu. Sa velikim problemima se suočavaju i poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za Klix.ba je rekao da sezona nikada nije bila gora. Pored lošeg vremena i poplava, hljebna žita napale su biljne bolesti. Zbog toga će prinos biti duplo manji, a ono šta ostane će biti vrlo loše kvalitete.
“Ukratko, katastrofa. Nije bila ni završena sjetva kada je došlo do nevremena. Bila je velika vlaga, zemlja prezasićena vodom, nije se moglo ulaziti u parcele, u blato. Zato se nije završila sjetva, a i ono što je zasijano praktično je propalo. U dobrom dijelu države zbog prevelike vlage, niskih temperatura i nedostatka sunca slabo je nicalo, ali i ono što je poniklo je uništeno kada je došlo do poplava. Voda je odnijela sve tako da će se to morati presijavati, ponovo raditi”, rekao je.
Zbog loših vremenskih uslova kasni se sa sjetvom koja će se raditi sredinom ljeta, a što se, kako kaže Bićo, nikada nije dogodilo ranije.
“Kasni se, ali mora se uraditi da se spasi ono što se može spasiti. Ali opet pod uslovom da država interveniše na vrijeme, jer ljudi su finansijski iscrpljeni od prošle godine. Ono što im je ostalo uložili su u proljetnu sjetvu i to je propalo. Sad bi neko trebao intervenisati da se ljudima pomogne da presiju i da završe sjetvu”, rekao je.
Nedžad Bićo je apelovao na vladu da pomogne poljoprivrednicima. Vlasti kantona bi trebali uraditi procjenu štete da bi se vidjelo kolike su štete pa da zatraže od federalne vlade da interveniše.
“Trenutno to nijedan kanton nije uradio. Neka izađu te službe, neka urade procjenu štete i onda tek neka traže od federalne vlade da interveniše. A vlada može intervenisati sa interventnim sredstvima. Ta sredstva postoje, vidjeli ste kako se to radi kad su bile poplave, kako se izdvoje sredstva i kako se pomogne. Tako se može pomoći i poljoprivrednicima sa nekim sredstvima da kupe sjemena, da kupe đubriva i da krenu ponovo sa sjetvom”, rekao je.
Svaki poljoprivrednik u našoj zemlji zasigurno kroz svoje poslovanje već oseća posljedice loše sezone, ali to znači da će uskoro osjetiti i svaki građanin. Čeka nas nedostatak robe i naglo povećanje cijena domaćih proizvoda.
Vremenske uslove ne možemo kontrolisati, ali vlast zasigurno može olakšati poljoprivrednicima u periodu kada je njihov rad ugrožen i kada se nađu na rubu. Adekvatna i pravovremeno ukazana pomoć može biti ključna za opstanak i izlazak iz krize poljoprivrede.
Zbog povremeno jakih pljuskova i veće količine vode koja se zadržava na kolovozu, otežno je saobraćanje na većini putnih pravaca u Bosni i Hercegovini. Pojačan je promet vozila u blizini gradskih centara. Molimo vozače da budu maksimalno oprezni i da vožnju prilagode trenutnim uslovima i stanju na putevima. Skrećemo pažnju i na povećanu opasnost od odrona kamenja na kolovoz.
Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica, za saobraćaj je zatvorena lijeva cijev tunela 1. mart na dionici autoputa A-1 Zenica-Sarajevo, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz desnu tunelsku cijev.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Kiseljak-Gromiljak, Lašva-Kaonik, Šićki Brod-Lukavac, Srbljani-Bosanska Krupa, Bihać-Kamenica, Ripač-Dubovsko i Bijeljina-Rača, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova).
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog radova na mostu na Ilidži (M-17 Stup-Blažuj), saobraćaj se iz smjera Blažuja preusmjerava kroz naselje Lužani, dok se iz smjera Ilidže saobraća preko mosta (u funkciji je jedna traka na mostu).
Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.
Na graničnim prelazima zadržavanja su kratkotrajna.
Danas se u većem dijelu naše zemlje očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima i dio prijepodneva kiša u centralnim, istočnim, sjeveroistočnim područjima Bosne i u većem dijelu Hercegovine. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 20, a dnevna od 14 do 21, na sjeveru, sjeverozapadu Bosne i u Hercegovini do 25°C.
Izjava da “bi sve ponovio” haškog osuđenika koji je pušten prijevremeno sa odsluženja kazne za zločine počinjene u Ahmićima i srednjoj Bosni, izazvala je uznemirenost i strah kod stanovnika ovog sela u kojem je u aprilu 1993. godine ubijeno više od 100 civila. Pravdu vide u reagovanju državnog pravosuđa, ograđivanju od ovakvih izjava, te vraćanju Darija Kordića na odsluženje ostatka kazne.
Dva mjeseca nakon obilježavanja 31. godišnjice od zločina u Ahmićima stanovnike ovog sela kraj Viteza uznemirio je snimak koji se pojavio na društvenim mrežama na kojem Kordić u društvu nekoliko osoba govori: “Kada me je pitao (prijatelj) je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata, ja sam mu rekao: ‘Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila.’”
Ispred spomen-obilježja u Ahmićima, Hazrudin Bilić kaže novinarima Detektora da pola dana nije mogao naći prave riječi da bi osudio izjavu kada ju je čuo.
– Toliko me to iznenadilo, da može jedan čovjek poslije svega i toliko vremena da izjavi da bi ponovio sve to što je uradio. Mi ovdje u Ahmićima smo to jako, jako teško prihvatili, jer vraća te u jednu stvarnost 1992. gdje mi ozbiljno – ja ozbiljno razmišljam – da se to može ponovo desiti. Da je taj zaista čovjek spreman da bi to ponovo uradio – govori on.
Ubijeni članovi porodice
I Husu Ahmića, kojem su u aprilu 1993. godine u Ahmićima ubijeni roditelji i drugi članovi porodice, Kodrićeva izjava je šokirala.
– Čitavo selo je jednostavno u jednom strahu. Jer vi sad nakon 30 godina imate jednu izjavu da bi ponovo sve to isto uradio. Znači, vi možete očekivati neko vrijeme da se ponovi – kaže on.
Dodaje da se svaki dan sjeti zločina koji je počinjen i da ima osjećaj kao da čeka da se on ponovi. To sve, za njega, doprinosi nestabilnijem stanju.
Za stanovnike Ahmića pravda bi značila da se s ovim problemom bavi državno pravosuđe i nadležne institucije i da se oni kazne na vrijeme.
Ne rade posao
– Te institucije ne rade svoj posao. Da je sankcionisano na vrijeme, prvi pokušaj, mislim da se ovo ne bi ni objavilo – kaže Bilić i pojašnjava da misli na državni Sud i Tužilaštvo, ali i Ured visokog predstavnika u BiH.
Izjava Kordića objavljena je na internetu protekle sedmice, ali još uvijek nije utvrđeno tačno kada i gdje je ta izjava nastala, niti u kojim okolnostima. Sam Kordić nije javno komentarisao ovaj snimak.
Iz Tužilaštva BiH su već potvrdili da su formirali predmet na osnovu prijave za negiranje zločina, odnosno veličanje zločinaca, što je postalo kažnjivo nakon izmjena Krivičnog zakona koje je napravio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
Mogućnost sankcionisanja
Pravna stručnjakinja Lejla Gačanica smatra da u Kordićevoj izjavi ima elemenata krivičnog djela javnog izazivanja ili raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, odnosno javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina.
Pojašnjava svoj stav da se radi o javnom odobravanju pravosnažnom presudom utvrđenih zločina, za koje je vrlo jasno protiv koga je usmjereno razdragano Kordićevo “ponavljanje” i “vrijedilo je svake sekunde” te klicanje društva u kojem se nalazio, kao i šta se hrani takvim izjavama, te čemu se nazdravljalo i zbog čega.
– Ono što je prouzročilo ogromne gubitke, bol i patnju brojnim ljudima, time se osuđeni ratni zločinac diči i tome se nazdravlja. Ujedno, nema ovdje niti pokajanja niti poricanja, već slavljenja zločina – kaže ona.
Smatra da nije došlo do veličanja osobe osuđene za ratne zločine kako je to propisano zakonom, ali da ta činjenica ne lišava potrebe propitivanja odgovornosti Kordića.
Ona naglašava i da je još upitno i kada je nastao snimak i gdje, radi utvrđivanja da li se se izmijenjeni zakon uopće može primijeniti.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 2004. osudio Kordića na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni, a koji su uključivali i ubistva više od 100 civila, među kojima su bili djeca, žene i starija lica u Ahmićima kod Viteza 16. aprila 1993. godine. Nakon što je odslužio dvije trećine kazne, Kordić je pušten iz zatvora.
Pravdanje zločina
Advokatica Sabina Mehić vjeruje da se radi o grubom umanjivanju ili pravdanju zločina “jer je Dario Kordić izjavio da je vrijedilo zatvora, odnosno da je vrijedilo rata i da bi sve ponovio”.
– Kada se navedeno dovede u vezu sa činjeničnim navodima onoga za šta je osuđen Dario Kordić, onda je očigledno da je praktično izjavio da bi sve zločine, uključujući zločin u Ahmićima, ponovio i da su vrijedili zatvora – kaže ona.
Mehić pojašnjava da je ispunjen i element javnosti, jer je očigledno da se radi o nekom skupu gdje je Kordić objasnio svoj lični stav, a snimak je javno dostupan.
– On je svjestan da se njegova izjava snima, to je očigledno sa snimka koji je dostupan javnosti – dodaje ona te kaže da kod ovog krivičnog djela, bez obzira na preširoko postavljene odredbe, suština prepoznavanja elemenata krivičnog djela bi trebala da leži u namjeri i umišljaju, što su, prema njoj, u ovom slučaju očigledni.
Šutnja kao ohrabrenje i podržavanje
Preživjeli iz Ahmića posebno su razočarani šutnjom i nedostatkom ograđivanja od ove izjave.
– Još mi teže pada, s obzirom da se još niko od hrvatskog miljea ovdje na opštini Vitez, počev od njihovih udruženja ili neke stranke ili neki komšija da je izašao u javnost, da se ogradio od te izjave, eh to mi vjerujete još me više plaši, jer ako ćutiš, znači odobravaš to sve – kaže Bilić i izražava sumnju da “se iz nekih centara, s obzirom na kompletnu situaciju trenutno u BiH, ovo smišljeno dešava i objavljuje”.
Proteklih dana brojne kritike su u medijima i na društvenim mrežama upućene hrvatskim strankama zbog izostanka reakcije na objavljeni snimak. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) do trenutka objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na upit Detektora za komentar. Ova stranka u vlasti, čiji su se čelni ljudi ranije fotografisali s Kordićem nakon njegovog izlaska iz zatvora, nije se javno oglasila nakon objave snimka.
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Slaven Raguž je na svom Facebook profilu pokušao opravdati Kordićeve izjave. On je napisao kako je neko prošle godine upitao Kordića “je li vrijedilo” misleći na odsluženje kazne za nešto što su drugi napravili, a da je on odgovorio “ne da je svaka godina vrijedila”, nego “svaka sekunda je vrijedila” i da bi ponovio sve.
– Ko god je i površno čitao i pročitao presudu Dariju Kordiću, informirao se o njoj, pitanje i odgovor na pitanje ‘je li vrijedilo’ shvatit će i znati kako je u kontekstu odslužene kazne, a nipošto i nikada sramotnog zločina iz osude – napisao je Raguž.
Klub Hrvata u Skupštini Kantona Sarajevo, koji čine Davor Čičić, Marijela Hašimbegović, Danijela Kristić i Damir Marjanović, osudio je izjavu Kordića, koji je, kako su naveli, jednom potvrdio izostanak bilo kakvoga kajanja i emaptije prema žrtvama zločina koje je počinio i za koje je bio pravomoćno osuđen.
Klub Hrvata u Skupštini KS osudio izjave Darija Kordića: Potvrdio je izostanak kajanja i empatije
Nevladina organizacija Hrvatsko narodno vijeće u BiH je pozvalo politički vrh Hrvata u BiH da se hitno oglasi i ogradi od Kordića i njegove izjave.
– Stidimo se. Užasnuti smo i pogođeni izjavom haškog osuđenika za ratne zločine Darija Kordića, koji, kako se na snimku objavljenom u javnosti vidi, okružen simpatizerima, poručuje da ne žali zatvora te da bi sve ponovio – naveli su u saopćenju za medije.
Brojne osude
Nakon izjave stigle su brojne osude, među kojima i one od udruženja žrtava, oglasila se i Delegacija Evropske unije, Ured visokog predstavnika (OHR) te Ambasada Sjedinjenih Američkih Država.
– Sramotna izjava Darija Kordića da se ne kaje zbog svojih postupaka tokom rata od 1992. do 1995. godine pokazuje užasan nedostatak stida i empatije prema svima koje su ubile snage koje je on predvodio tih godina – naveli su iz Delegacije na svom Twitter profilu.
Također su dodali da su ratni zločini protiv nevinih civila zbog kojih je Kordić služio zatvorsku kaznu dokazane na sudu i predstavljaju utvrđene činjenice.
– Umjesto da razmišlja o životima koje je svojim djelima uništio i posljedicama koje trpe porodice njegovih žrtava, on je odlučio dati nečuvene komentare koji slave njegove postupke i produbljuju traumu svih onih koji su pogođeni ratom – kazali su iz Delegacije i dodali da bi ovo trebao osuditi svako ko je posvećen istini, pravdi i istinskom pomirenju.
Veličanje ratnih zločina
Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) saopćio je kako je veličanje ratnih zločina kažnjivo zakonom.
– Ovi komentari Darija Kordića bi se mogli shvatiti kao veličanje i glorifikacija njegovih djela – naveo je on u saopćenju te pozvao Tužilaštvo da otvori istragu u ovom predmetu, kao i da se provjeri postoje li određene posljedice u pogledu presude Haškog suda u slučaju “Kordić”.
Njegova spremnost da ponovi svoje gnusne postupke pokazuje da nema kajanja za zločine koje je počinio, saopćeno je na Twitter profilu Ambasade SAD-a.
Pitanje rehabilitacije i prijevremenih puštanja na slobodu
Udruženje žrtava i svjedoka genocida je u svojoj reakciji, između ostalog, navelo da predsjednica Federacije Lidija Bradara i federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević “podržavaju i afirmiraju ovog ratnog zločinca”.
Vlaisavljević je ranije, gostujući na Televiziji, kazala da čovjek koji odsluži kaznu za ratni zločin koji je učinio mora biti rehabilitiran u društvu.
– Šta ćemo s tim ljudima koji su odslužili? Oni moraju biti rehabilitovani. Postoji u svim pravima, humanitarnom pravu, i klauzule koje kažu da oni koji odsluže kazne moraju biti resocijalizovani i rehabilitovani – rekla je, između ostalog, Vlaisavljević.
Ona nije imala vremena dati komentar Detektoru.
Gačanica smatra da je ideja rehabilitacije ovim jednim primjerom “savršeno ilustrovala koliko smo mi zapravo daleko od smislene primjene ovoga”.
– Bolje bi nam bilo da se smisleno pozabavimo preživjelima dok još ima vremena za njih i postratnim generacijama koje odrastaju uz ovakve ‘heroje’ – kaže ona.
Advokatica Nina Kisić pojašnjava da je jedna od stvari koje Haški tribunal cijeni kod odluka o prijevremenom puštanju na slobodu rehabilitacija nekog lica.
– Situacija s Darijem Kordićem, posebno ako prođe bez posljedica, obesmislila bi u mom shvatanju poentu suđenja za ratni zločin. Zasigurno je da će Rezidualni mehanizam dodatno cijeniti cijelu situaciju prilikom razmatranja budućih zahtjeva za prijevremeni otpust, a u mom shvatanju bi se morao uspostaviti i mehanizam nadzora i određeni uslovi prijevremenog otpusta – kaže ona.
Budući zahtjevi za puštanje na prijevremenu slobodu, prema advokatici Mehić, ovisi o predsjedniku Mehanizma, koji donosi konačnu odluku.
– On ima kriterije kojima se vodi, ali važnu ulogu u tome imaju i uprave zatvora gdje osuđenici izdržavaju kaznu. Konkretno za Kordića, uprava zatvora iz Austrije je zauzela stav da se Kordić dovoljno rehabilitovao za puštanje na slobodu, a te činjenice je predsjednik Mehanizma prihvatio i donio odluku o prijevremenom puštanju – kaže ona.
Također ističe da pravila ne tretiraju opoziv prijevremenog puštanja na slobodu, pa je sada glavni zadatak zapravo na organima gonjenja u BiH u dijelu koji se odnosi na izmijenjeni zakon.
Stanovnici Ahmića nakon Kordićeve izjave smatraju da bi on trebao biti vraćen na odsluženje ostatka kazne.
Bilić smatra da je Kordić iznevjerio austrijsko tužilaštvo i Haag, “jer prošlo je devet godina kako je izašao, on je ponovo spreman to da uradi”.
– Znači, to je njegovo ponašanje bilo samo prividno da bi on izašao na slobodu. I mislim da se on treba ponovo vratiti u zatvor, da odsluži ako ne veću kaznu, onda ovo što mu je ostalo da odsluži do kraja. Bar za primjer. Mislim da bi to trebalo biti minimalno sa čime bismo mi na neki način bili iole zadovoljni i da krene život kako treba – kaže on.
