Category: BiH

  • Želite postati hranitelj ili posvojitelj u FBiH? Evo uslova koje morate ispuniti

    Želite postati hranitelj ili posvojitelj u FBiH? Evo uslova koje morate ispuniti

    Svako dijete zaslužuje ljubav, sigurnost, bezbrižnost i oslonac. Ukoliko se odlučimo da sve to pružimo djeci bez roditelja, kakve će nas procedure dočekati? Koja je razlika između posvojitelja i hranitelja? Ukoliko, pak, maštamo o ovoj drugoj opciji, moramo imati na umu da i ona sa sobom nosi jasno definisane obaveze, ali i edukacije i uslove koje prethodno treba ispuniti. U razgovoru za N1, na ova pitanja odgovorile su Amra Viteškić, savjetnica u Službi hraniteljstva JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo i Draženka Osmanspahić, šefica Službe socijalne zaštite opštine Novi Grad.

    U razgovoru za N1, na ova pitanja odgovorile su Amra Viteškić, savjetnica u Službi hraniteljstva JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo i Draženka Osmanspahić, šefica Službe socijalne zaštite opštine Novi Grad.

    “Oni koji se na potpuno usvajanje odluče po prvi put, trebaju otići na razgovor u Službu socijalne zaštite u KS, po svom prebivalištu. Nakon toga, kolege ih upućuju na proceduru. Procedura za potpuno, ali i nepotpuno usvajanje jasno je propisana Porodičnim zakonom FBiH, i kao takva, provodi se na prostoru cijelog entiteta”, započela je Osmanspahić.

    Treba naglasiti i da potencijalni usvojitelji, da bi ušli u proceduru potpunog usvojenja, moraju ispunjavati zakonske uvjete.

    “Trebaju imati kompetencije koje ocjenjuje Stručni tim Službe socijalne zaštite, u multidisciplinarnom pristupu. Tu su socijalni radnici, psiholozi, sociolozi, predagozi i pravnici”, dodatno je pojasnila

    U ostale provjere za ispunjavanje uslova za potencijalne usvojitelje, potom se uključuju i druge institucije.

    Ta faza podrazumijeva provjere kod sudskih i policijskih organa i medicinskih ustanova.

    Kakvi su koraci za one koji žele postati hranitelji?

    Prije svega, važno je naglasiti da postoji ogromna razlika između onih roditelja koji su postali posvojitelji djeteta, u odnosu na one koji su hranitelji. Šta to tačno podrazumijeva?

    “Hraniteljstvo je oblik zaštite ili brige o djetetu ili odrasloj osobi izvan biološke porodice, ali u porodičnom okruženju. Poslije posvojenja, to je najbolji oblik da zbrinemo dijete jer istraživanja pokazuju da institucionalni oblik brige šteti njihovom razvoju”, naglasila je ovo Viteškić.

    Ovaj proces uveliko olakšava Zakon o hraniteljstvu FBiH koji je usvojen prije nekoliko godina, a koji propisuje uslove koje potencijalni hranitelji moraju zadovoljiti.

    “Moraju biti državljani BiH i imati prebivalište u FBiH. Moraju imati radnu i psihičku sposobnost. Ne smiju imati ugovor o doživotnom izdržavanju. Moraju imati i stan ili potpisan ugovor o podstanarstvu”, dodala je.

    Nakon ispunjavanja osnovnih uslova, hranitelji su dužni i da završe edukaciju o hraniteljstvu, koju sprovode certificirani edukatori, a traje 30 sati.

    Treba naglasiti da postoje i oni koji ne prođu edukaciju, iz najrazličitijih razloga, no to je ipak rijetkost.

    U Kantonu Sarajevo trenutno postoji oko 95 hraniteljskih porodica, koje smještaju 99 djece. Sagovornice N1 ističu da je ovakva statistika ogroman pomak u odnosu na ranije doba.

    No, u odnosu na hraniteljstvo, uslovi za potpuno posvojenje, pored onih spomenutih osnovnih, nešto su kompleksniji. Opširnije u videu ispod.

    Želite postati hranitelj ili posvojitelj u FBiH?
    00:00
    /
    31:44

    Program N1 

  • Kako u penziju prije 65 godine života i s manje od 40 godina staža? Ovo su uslovi u Federaciji

    Kako u penziju prije 65 godine života i s manje od 40 godina staža? Ovo su uslovi u Federaciji

    Za odlazak starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine mora biti ispunjen jedan od dva uslova, a to je da imate 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža ili da imate 40 godina radnog staža bez obzira na godine života.

    Redakciji portala Radiosarajevo.ba obratilo se nekoliko čitatelja s upitom da li se može penzionisati s manje staža i godina života te za koliko se umanjuje penzija u tom slučaju.

    Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje su za portal Radiosarajevo.ba pojasnili su u kojem slučaju je ovo moguće.

    Muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

    • 2018. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2019. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
    • 2020. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2021. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
    • 2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
    • 2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
    • 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja”, pojašnjeno je.

    Dakle, u ovoj godini, u prijevremenu penziju mogu muškarci koji imaju 63 godine života i 38 godina staža osiguranja.

    Za žene važe drugačiji propisi. Osiguranica ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

    • 2018. godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2019. godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja,
    • 2020. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2021. godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja,
    • 2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja.

    Poznato je i koliko žene moraju imati godina života i radnog staža do 2036. godine.

    • 2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja,
    • 2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,
    • 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
    • 2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
    • 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
    • 2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
    • 2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
    • 2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

    Prema Zakonu o MIO/PIO, koji regulira pitanje izuzetne prijevremene starosne penzije, propisano je i umanjenje penzije.

    “Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 posto”, pojasnili su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za portal Radiosarajevo.ba.

    Radiosarajevo.ba

  • Poznato kada počinje isplata invalidnina i naknada za civilne žrtve rata u FBiH

    Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izvršilo je unos sredstava za isplate junskih naknada za civilne žrtve rata i naknade osoba sa invaliditetom u ukupnom iznosu od nešto više od 22 miliona KM, saopćeno je danas iz Kabineta federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića.

    Iz Ministarstva navode da je od ove ukupne cifre za 8.188 korisnika prava civilnih žrtava izdvojeno 2.030.038,16 KM KM, te da se naknade za mjesec juni isplaćuju uvećane za iznos koji je utvrđen nakon usklađivanja osnovice civilnih žrtava rata sa boračkom osnovicom od 01.01.2023.godine.

    Za isplatu naknada osobama sa invaliditetom za mjesec juni iz budžeta Ministarstva izdvojeno je 20.235.716,39 KM za ukupno 45.283 korisnika.

    Ministarstvo rada i socijalne politike izvršilo je unos navedenih sredstava, a očekuje se da će Ministarstvo finansija FBiH ista isplatiti na račune korisnika tokom sljedeće sedmice.

    Radiosarajevo.ba

  • Bećirović traži sjednicu Predsjedništva zbog “napada na ustavni poredak BiH”

    Bećirović traži sjednicu Predsjedništva zbog “napada na ustavni poredak BiH”

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio je danas u proceduru zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH sa prijedlogom zaključaka Predsjedništva BiH “povodom eskalacije napada organa entiteta Republika Srpska na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države Bosne i Hercegovine”.

    U obrazloženju je naveo kako je “antidejtonsko i protivustavno djelovanje organa bh. entiteta Republika Srpska (RS) intenzivirano od 2021. do danas”.

    Potom je naveo usvojene “protivustavne i antidejtonske akte”.

    Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS u vezi termina “nezavisnost”, Odluka o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, Odluka o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovi, Odluka o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; kao i zaključci u vezi Informacije o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, u vezi Informacije o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, u vezi Informacije o pravosudnim institucijama BiH, u vezi Informacije o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti, Deklaracija o ustavnim principima, zaključke u vezi političko-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovine, u vezi sa razmatranjem informacije o međunarodnoj, političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske.

    Zaključci NSRS: Blokada EU puta BiH do usvajanja reforme Ustavnog suda?

    “Neki od navedenih antidejtonskih i antiustavnih akata entitetskih organa vlasti RS-a su djelovanjem nadležnih institucija uspostavljenih Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH stavljeni van snage. Ipak, nelegalne aktivnosti entitetskih organa vlasti RS-a jasno potvrđuju opasno plansko intenziviranje antidejtonskih aktivnosti s ciljem destruiranja mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
    Ukazujući na ozbiljnost situacije u Bosni i Hercegovini, kao i s namjerom da se ukaže na važnost zakonitog i pravovremenog djelovanja nadležnih institucija s ciljem zaštite ustavnopravnog poretka, u prilogu se dostavljaju predloženi Zaključci”, naveo je Bećirović.

    Prijedlog zaključaka pročitajte ovdje.

    NSRS mijenja zakon kojim se onemogućuje objava odluka Šmita u Službenom glasniku

    Program N1 

  • Bosnu i Hercegovinu u maju posjetilo 164.625 turista

    Bosnu i Hercegovinu u maju posjetilo 164.625 turista

    Izvor: Srna (H.S.)

    Bosnu i Hercegovinu je u maju posjetilo 164.625 turista, što je za 31,3 odsto više u odnosu na april, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Turisti su ostvarili 325.582 noćenja, što je više za 30,1 odsto u odnosu na april i za 11,1 odsto više u odnosu na maj prošle godine.

    U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 33,5 odsto, dok je 66,5 odsto učešće stranih turista.

    Broj noćenja domaćih turista manji je za 6,1 odsto nego u aprilu i za osam odsto manji u odnosu na maj prošle godine.

    Broj noćenja stranih turista veći je za 20,3 odsto u odnosu na april i za 23,9 odsto u odnosu na maj prošle godine.

    U maju su najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije, Hrvatske, Turske, Slovenije, Njemačke, SAD, Holandije, te Austrije.

    Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 39,4 odsto noćenja.

  • Albanski premijer Edi Rama sutra u posjeti BiH, sastaje se s Krišto

    Albanski premijer Edi Rama sutra u posjeti BiH, sastaje se s Krišto

    Premijer Republike Albanije Edi Ramom doputovat će sutra u radnu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Rama će se susresti s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krištom, a nakon toga je planiran susret delegacija Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Albanije.

    Kako je najavljeno iz Vijeća ministara BiH, nakon ovih sastanaka predviđene su i izjave za medije predsjedavajuće Krišto i premijera Rame.

    Posjeta albanskog premijera Bosni i Hercegovini dio je njegove balkanske turneje, u okviru koje će posjetiti i Skoplje, Prištinu, Beograd i Podgoricu.

    Kako su prenijeli mediji, s premijerima će Rama razgovarati o krizi na Kosovu, inicijativi “Otvoreni Balkan” i Berlinskom procesu.

    Nedavno je izjavio da je “Otvoreni Balkan” “završio svoju misiju i da će sada šest zemalja nastaviti svoje napore pod jednim kišobranom koji ih sve okuplja – Evropskom unijom, kroz Berlinski proces koji će svoj sljedeći sastanak imati u oktobru”.

    Izvor: Faktor

  • Ispraćaj iz Visokog u nedjelju: Smiraj za 31 žrtvu genocida u Srebrenici

    Ispraćaj iz Visokog u nedjelju: Smiraj za 31 žrtvu genocida u Srebrenici

    Ove godine navršava se 20 godina od prvog organiziranog ispraćaja žrtava genocida u Srebrenici iz Visokog, dok će, također ove godine, biti klanjana 23. dženaza za nevino ubijene žrtve.

    Pripreme za ispraćaj i dženazu su u punom jeku, a tokom posjete JKP „Gradska groblja“ Visoko dobili smo informacije o broju žrtava koje će ove godine biti ukopane, kao i samoj organizaciji ispraćaja i dženaze u Potočarima.

    Odati počast

    – Ove godine će iz Visokog put Potočara i vječnog smiraja biti ispraćena 31 žrtva genocida. Tabuti su opremljeni i nalaze se u Visokom, a ispraćaj je planiran za nedjelju, 9. juli, s početkom od 10 sati na Gradskom groblju u Visokom, a dalje će posmrtni ostaci biti prebačeni u Potočare. Kao i svake godine, planirano je zaustavljanje tužne kolone u Ilijašu, Vogošći, te ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu, gdje će naši građani moći odati počast nevino ubijenim – kazao nam je Dženan Šabanović, direktor JKP „Gradska groblja“ Visoko.

    Uposlenici visočkog preduzeća već se nalaze u Srebrenici, gdje su angažirani na pripremi dženaze, odnosno iskopavanju mezara za dženazu 11. jula. I ove godine među žrtvama se nalazi nekoliko maloljetnika.

    Elvir Salčinović je najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine, a u trenutku smrti imao je 15 godina.

    Otac i sin

    – Tu su i Esed Klempić i Mustafa Mekanić, koji su u trenutku smrti imali po 16 godina. Najstarija žrtva koja će ove godine biti ukopana u Potočarima je Nezir Muminović (1930. godište). Ove godine zajedno će biti ukopani i otac i sin, Vejsil i Hasib Mujanović – kazao nam je Šabanović.

    Nakon dženaze u Potočarima u utorak, 11. jula, vječni smiraj će pronaći ukupno 6.752 žrtve najmonstruoznijeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Još se traga za velikim brojem žrtava, a kako prolaze godine, i sam proces pronalaska i identifikacije je sve teži.

    Šabanović: Pripreme se privode kraju. N. Smajović

    Žrtve koje će biti ukopane ove godine

    Džemail Alić (1962.), Mevlid Aljić (1957.), Halil Avdić (1975.), Esad Džanić (1968.), Semir Đozić (1977.), Mujo Esmić (1940.), Sakib Garaljević (1971.), Mehmed Gerović (1945.), Ahmedin Halilović (1976.), Senid Hodžić (1975.), Sabid Ibrahimović (1974.), Hasib Ibrahimović (1946.), Šaban Ibrić (1935.), Ređo Jahić (1935.), Munir Jusić (1972.), Esed Klempić (1979.), Zuhdija Lemeš (1949.), Idriz Mehinović (1950.), Mustafa Mekanić (1979.), Hasib Mujanović (1965.), Himzo Mujić (1959.), Vejsil Mujanović (1943.), Nezir Muminović (1930.), Bekir Musić (1972.), Ekber Riđić (1972.), Elvir Salčinović (1980.), Sabahudin Selimović (1964.), Nisad Selimović (1976.), Hasan Smajlović (1959.), Rifet Tabaković (1966.), Husein Zukić (1932.).

  • Kada će početi isplata 600 KM pomoći najugroženijim domaćinstvima, hoće li se čekati kraj godine?

    Kada će početi isplata 600 KM pomoći najugroženijim domaćinstvima, hoće li se čekati kraj godine?

    Mnogo je nejasnoća kada je riječ o podjeli jednokratne pomoći najugroženijim domaćinstvima u Federaciji pogođenim inflacijom. Riječ je o novcu Evropske unije koji bi bio podijeljen na način da po 600 KM jednokratne pomoći dobije 109.000 domaćinstava.

    Redakciji Faktora obratili su se penzioneri pitajući da li je tačno da ukoliko dvoje penzionera, muž i žena u domaćinstvu imaju najniže penzije (538 KM) i recimo jedno od djece radi pa makar imalo i 600 KM, da ovo domaćinstvo neće dobiti pomoć.

    Pojašnjenje smo tražili od federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, ali nam nije odgovoreno kao ni na pitanja kada će jednokratna pomoć biti podijeljena.

    Ovaj projekat je započela Vlada Federacije BiH na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem i koja je na sjednici 9. februara 2023. imenovala Radnu grupu za usaglašavanje kriterije za realizaciju pomoći stanovništvu koje je posebno pogođeno poskupljenjem grijanja proteklih mjeseci, kao i pomoći malim i mikro preduzećima.

    – Mi smo kao Radna grupa okončali posao. Za realizaciju nećemo čekati kraj godine. Implementacija će ići ove godine. Zbog procedura sa EU-om bilo je realno očekivati da to ne može biti zbog troškova u zimi koja je iza nas. Tu je i potpisivanje velikog broja sporazuma i slično. Realizacija zavisi od EU-a i podrške koju će oni osigurati, odnosno nadzora tj. monitoringa što je jako važno kako bi se osiguralo da sve bude što preciznije prema kategorijama – kazao nam je Adnan Tatar, predsjedavajući Radne grupe.

    Upitali smo da li je tačno da domaćinstvo u kojem muž i žena penzioneri imaju minimalne penzije i kćerku ili sina koji žive s njima i imaju minimalnu plaću, neće dobiti pomoć od 600 KM.

    – Vrlo je vjerovatno da neće, ali ako su dva penzionera sa minimalnom penzijom sami u domaćinstvu, moći će dobiti – rekao nam je Tatar.

    Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, kaže da su kriteriji za dodjelu pomoći nejasni.

    – Drago nam je što podjela pomoći neće ići preko udruženja penzionera već centara za socijalni rad. Kako će to oni uraditi, ni nama više nije jasno, samo se bojimo da mnogim penzionerima ne uzmu pare džaba jer trebat će određena papirologija, a vi znate da svaki papir košta. Tu nas je strah, zato ćutimo – govori Trakić i dodaje:

    – Trebalo je odmah da se razjasni ko će dobiti jednokratnih 600 KM i koje kriterije treba ispuniti kao i kada počinje realizacija.

  • Vijeće ministara odbilo proglasiti 11. juli za dan žalosti u BiH

    Vijeće ministara odbilo proglasiti 11. juli za dan žalosti u BiH

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici nije postiglo konsenzus za donošenje odluke o proglašenju 11. jula danom žalosti u Bosni i Hercegovini.

    Riječ je o inicijativi koju je predložio zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zukan Helez. Činjenica da 11. juli neće biti dan žalosti na teritoriji cijele BiH je sramotna i skandalozna.

    Može se pretpostaviti da su protiv toga bili ministriz RS-a.

    Podsjetimo, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na jučerašnjoj sjednici donijela Odluku kojom se 11. juli 2023. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.

    Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija Federacije BiH.

    Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH. Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

    U obrazloženju je istaknuto da je Odluka donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici.

    Izvor: Klix

  • Državljanstva BiH ove se godine odreklo hiljadu osoba

    Državljanstva BiH ove se godine odreklo hiljadu osoba

    Ove godine, za nepunih šest mjeseci, državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se više od hiljadu osoba.

    Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH, potvrdila je za InfoBijeljinu da je to do 27. juna ove godine učinilo 1.096 osoba, prenosi Večernji list.

    Prošle godine, kako je potvrdila, državljanstva BiH odrekle su se 2.622, a pretprošle 3.110 osoba. Od 1996. rekordna je bila 2003. godina, kada se državljanstva BiH odreklo 9.128 građana.

    Osoba koje se odriče državljanstva Bosne i Hercegovine daje izjavu o odricanju osobno ili putem punomoćnika na pripremljenom obrascu kod Ministarstva civilnih poslova BiH u Sarajevu ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine – ambasade i konzulati u inostranstvu.

    Uz izjavu o odricanju obvezno se prilaže dokaz o posjedovanju državljanstva druge države (potvrda o državljanstvu) ili dokaz da joj je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države.

    Izvor: Večernji list.