|
1.Meteorološka pojava za koju se izdaje upozorenje:
Visoke temperature zraka.
2.Područje, lokacija, za koju se izdaje upozorenje:
Cijela Bosna i Hercegovina.
3.Vremenski interval i datum za koje se izdaje upozorenje:
12.i 13.07.2023. od 12:00h do 17:00h.
4.Napomena:
Najviše dnevne temperature zraka će se kretati većinom između 33 i 38°C.
5.Preporuke, mjere, prema WMO-u (Svjetska meteorološka organizacija):
Budite spremni na visoke temperature koje će dovesti do zdravstvenih rizika među ugroženim osobama, na primjer starije i vrlo mlade osobe. Poslušajte i djelujte u skladu sa savjetima ovlaštenih organa.
Za sve dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama!
|
|||||||||||||||
|
Napomena:
|
|||||||||||||||
Category: BiH
-
Narandžasto upozorenje iz FHMZ
-
Djevojka (20) povrijeđena nakon što je ispala iz sjedišta tokom vožnje na ringišpilu
Djevojka B.I. (20) povrijeđena je u Loparama kada je prilikom vožnje na ringišpilu ispala iz sjedišta.
Iz Policijske uprave Bijeljina su saopštili da je policija u Loparama juče oko 22 sata zaprimila ovu prijavu, pišu Nezavisne.
“Po zaprimljenoj prijavi, postupili su policijski službenici koji su izašli na lice mjesta. Uz prisustvo republičkog inspektora za zaštitu na radu policijski službenici izvršili su uviđaj lica mjesta”, navode iz policije.
Dodaju da je povrijeđena prevezena u Medicinski centar Bijeljina, gdje je zadržana na liječenju.
“Ljekari se nisu izjasnili o stepenu povreda”, navode iz policije.
Dodaju da je o svemu obavješteno nadležno tužilaštvo, a postupajući tužilac naložio je da se preduzmu sve potrebne mjere i radnje u cilju dokmentovanja prijave, kao bi se utvrdili tačni uzroci koji su doveli do ove nezgode.
Fokus
-
U BiH i dalje nedostaje konobara i kuhara, čak i ugledni restorani imaju problema sa zapošljavanjem
Čak i ugledni sarajevski restorani imaju problem sa pronalaskom konobara i kuhara, a hotelima nedostaje sobarica, spremačica i radnika na recepciji.
Razloga tome je više, s jedne strane državljani BiH odlaze na sezonski rad u inostranstvo, dok s druge strane zakoni u BiH ne omogućavaju olakšan uvoz radne snage i zbog višemjesečne procedure poslodavci ne uspijevaju pronaći prijeko potrebne radnike.
Direktorica trebevićkog Pino Nature hotela i suvlasnica turističke agencije Relax tours Aida Terzić rekla je u razgovoru za Klix.ba da se poslodavci s problemom pronalaska radnika susreću već duži niz godina.
“Kada govorimo o Pino Nature hotelu i Relax Tours agenciji mogu reći da možda najmanji problem s pronalaskom radnika imamo ove godine. Problem je sljedeći, radna snaga iz naše države odlazi na rad na primorje u aprilu i vraća se u oktobru i zadržava se ovdje u period tzv. ‘mrtve sezone’, kada nema nekog velikog posla”, kaže nam Terzić.
Terzić: Radna snaga se u BiH vraća u periodu “mrtve sezone”
Podsjeća na problem nepostojanja adekvatne zakonske regulative koja bi omogućila uvoz radne snage. Kaže nam da su prošle godine preko indonezijske ambasade zaposlili kuhara Indonežanina koji se, nažalost, kratko zaržao u Pino Nature hotelu zbog loma noge i teške operacije koja je zatim uslijedila.
Prilikom pronalaska radnika ističe da su nailazili na veliki broj osoba koji se nalaze na birou za zapošljavanje, a zapravo ne žele da rade i ne traže posao.
“Nažalost moram povući i tu temu, jer smo bezbroj puta pozivali biro, a naravno i oglašavamo se na svim stranicama pa i na portalu Klix Posao po pitanju prijema radne snage. Međutim, iskustvo sa biroom je takvo da imamo veliki broj ljudi koji ne žele da rade. Samo se pojave i kažu možete li reći da nismo primjeni”, kaže Terzić.
Hotel i turistička agencija, kaže nam, imaju oko 80 posto stalne radne snage, a kao razlog tome navodi plate radnika koje su skoro uduplane u odnosu na dvije godine.
“Najteže je, čini mi se, naći osnovnu radnu snagu kao što su konobari, kuhari, spremačice, nego radnike na rukovodećim pozicijama poput direktora ili menadžera“, zaključuje Terzić.
Kompanije koje su dio korporacije Aptha Corp. svakodnevno zapošljavaju više od 1.600 uposlenika. Sjedište korporacije je u Sarajevu, a u sklopu nje se nalaze MS&Wood, Aptha furniture i TASTRA franšizer KFC.
O izazovima na koje nailaze u prolalasku radnika za Klix.ba je govorila Naida Duvnjak-Šehović, direktorica ljudskih potencijala Aptha korporacije.
Na početku razgovora nam je kazala da je pitanje nedostatka radne snage strateško pitanje sa kojim se proteklih godina bave poslodavci u svim djelatnostima.
Naida Duvnjak-Šehović: Potrebno je promijeniti percepciju učenika o tržištu rada
“Aptha korporacija sa svojim članicama kontinuirano radi na unaprijeđenju operativnih procesa i modeliteta u segmentu ljudskih potencijala kako bismo kroz programe retencije postojećih radnika spriječili negativne efekte i smanjili broj sezonalnih odlazaka koji su neizbježni. Trendove u pronalasku radnika prilagođavamo osluškujući i potrebe kandidata te ponudom part time ili studentskog angažmana aktuelno uspijevamo pronaći kandidate koji u našem poslovnom okruženju vide priliku za svoj angažman”, kaže Duvnjak-Šehović.
Na naše pitanje koji profil radnika najteže pronalaze kaže nam da se proizvodni sektor nalazi pred najvećim izazovima u pronalasku potrebnog broja izvršilaca.
“Jako je veliki prostor za unaprijeđenje kroz bolju povezanost sistema obrazovanja koje bi aktivnijim dualnim sistemom sticanja znanja, vještina kroz praksu i saradnjom sa poslodavcima iz sektora proizvodnje uticalo na promjenu percepcije učenika koji bi se pripremali za tržište rada”, ističe Duvnjak-Šehović.
Najveći broj radnika ova korporacija dobija kroz program preporuka od strane postojećih radnika.
“Preporuke finansijski stimuliramo te se svakako oglašavamo i na portalima za zapošljavanje i putem društvenih mreža. Istakli bismo u proteklom periodu i saradnju sa vašim portalom koji nas je kroz sistem oglašavanja uspješno povezao sa kandidatima od kojih su neki već danas naše kolege”, kaže nam Duvnjak-Šehović.
Ističe da za veliki broj pozicija, koje nisu ekspertnog tipa, postoji program uvođenja u posao, stručne obuke i mentoring.
“Ključni kriterij koji kandidati trebaju imati je volja za učenjem i odgovornost u ispunjavanju obaveza”, naglašava Duvnjak-Šehović.
Din Vreto, jedan od glavnih kuhara uglednog restorana Kibe Mahala, kaže nam da s kolegama ugostiteljima razgovara o nedostatku radnika te da je najizraženiji problem u pronalasku čistačica, recepcionera, sobarica i konobara.
Kuhinja resotrana Kibe Mahala: Mjesto nastajanja gastronomskih užitaka
Kada je riječ o Kibe Mahali Vreto nam kaže da trenutno tragaju za pomoćnim radnikom u kuhinji jer je radnica koja je tu radila 20 godina otišla u penziju.
“Radnici u sali su dugogodišnji uposlenici i tu nema problema. Ono što bih ja istakao je problem pronalaska prave osobe”, kaže nam Vreto i dodaje da su trenutno na kolektivnom godišnjem odmoru do 17. jula.
Iz Amko komerca su za Klix.ba kazali da je nedostatak radne snage prisutan i u djelatnosti trgovine.
“Kvalitetna radna snaga masovno odlazi u inostranstvo, smanjuje se fond kvalifikovanih radnika. Jedan od problema je i nepouzdana evidencija nezaposlenih osoba jer se na njima nalazi jako veliki broj osoba koje aktivno ne traže posao, ne žele da rade ili rade na crno i nisu dostupni za novo zapošljavanje. Jedan od problema je i što obrazovni sektor ne prati potrebe tržišta rada”, kazali su nam.
Ističu kako pažnja treba biti posvećena osobama koje su zaista nezaposlene u BiH i koje hoće da rade.
“Dok se to ne desi, jer to podrazumijeva značajniju izmjenu zakonskih rješenja, potrebno je omogućiti poslodavcima da zaposle radnike iz inostranstva u onim oblastima u kojima postoji deficit stručne radne snage“, kažu iz Amko komerca.
O poteškoćama s pronalaskom radnika u Sarajevu više puta su se oglašavali iz Udruženja ugostitelja KS koji su kazali da konobari i sobarice mahom odlaze i naše zemlje na sezonske poslove zbog veće zarade.
Osim toga, podaci portala našeg portala Posao.klix.ba pokazuju da poslodavci trenutno najviše radnika najviše traže radnika u sektoru turizma i ugostiteljstva, a zatim u oblasti trgovine te proizvodnje i skladištenja.
klix.ba
-
Zbog visokih temperatura: Federalno ministarstvo rada izdalo preporuke
Resorno ministarstvo apeluje na poslodavce da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova i radova na otvorenom u periodu od 12.00 do 17.00 sati
Prekid rada na otvorenom
– Resorno ministarstvo apeluje na poslodavce da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova i radova na otvorenom u periodu od 12.00 do 17.00 sati, te shodno svojim rasporedima i rokovima, a kako poslovi ne bi trpili iste nastave poslije 17.00 sati. Ukoliko zbog organizacije rada ovu preporuku nije moguće ispoštovati na ovaj način, Ministarstvo preporučuje poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom, početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro – navodi se u saopćenju.
Iz resornog ministarstva poslodavcima se preporučuje i da za vrijeme visokih temperatura radnicima sa dijagnosticiranim hroničnim oboljenjima omoguće korištenje godišnjeg odmora, kao i korištenje odsustava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić apeluje na poslodavce da usklade svoje poslovne aktivnosti i izvođenje radova na otvorenom shodno preporukama kako bi zaštitili svoje ljude koji su najvrjedniji resurs, te podsjeća da se sve može nadoknaditi osim dobrih i kvalitetnih radnika.
Zdravlje radnika
Advertisement0 seconds of 0 secondsVolume 0%– Preporučujemo poslodavcima da pronađu najbolji mogući način da se poslovne aktivnosti nesmetano odvijaju, ali i da zdravlje radnika ne trpi. Svako od poslodavaca shodno utvrđenoj organizaciji rada sigurno može pronaći model po kojem će moći ispoštovati preporuke Ministarstva u pogledu rasporeda radnih sati, korištenja godišnjih odmora, dopusta i sve drugo što će doprinijeti kvalitetnom obavljanju poslova i zaštiti radnika – naveo je ministar Delić.
Iz Ministarstva preporučuju da poslodavci, shodno svojim mogućnostima, obezbijede adekvatnije odijevanje radnika u ustanovama, preduzećima, kao i organima vlasti, te drugim pravnim licima, kao i adekvatno odijevanje na službenim događajima (sjednice parlamenta, vlade i slično), a prilagođeno visokim temperaturama.
Preporuke Federalnog ministarstva za rad i socijalne politiku temelje se na odredbi člana 9. stav 5. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20).
-
Ove kategorije imaju privilegiju da im se kod određivanja visine penzije uzima prosjek pet najboljih godina
Redakciji Faktora obratili su se čitaoci pitajući da li je tačno da određene kategorije osiguranika imaju privilegiju da im se kod odlaska u penziju uzima prosjek pet najboljih godina, dok se ostalima obračunava iznos plaće na osnovu cjelokupnog staža.
– Da li je tačno da postoje privilegirani kojima se penzija obračunava na osnovu pet najboljih godina, dakle kada su imali najbolje plaće? Kako je to moguće i po kojem zakonu? Mislim da takvo što nije pravedno prema ostalima kojima se visina penzije izračunava na osnovu plaća tokom tih 40 ili manje godina staža – komentiraju čitaoci.
Pojašnjenje smo potražili u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
– Zakon o policijskim službenicima BiH je predvidio da se kod određivanja visine penzije uzima prosjek pet najboljih godina. Zatim, Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH definirano je da se kod određivanja visine penzije određuje osnovica prema prosjeku plaća u posljednjih pet godina službe – kazao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.
adUpitali smo da li postoje kategorije kod kojih se, primjera radi, izračunava visina penzije na osnovu pet posljednjih plaća tokom radnog vijeka.
– Nema kategorija kod kojih je pet posljednjih plaća, u smislu pet posljednjih mjeseci, jedini temelj za izračun penzija – govori Kvesić.
-
Pad cijena hrane na globalnom tržištu
Izvor: Danijel Lepir/BHRT
Cijene hrane su u junu ove godine znatno niže nego u posljednje dvije godine na globalnom nivou. Na ovo je utjecalo pojeftinjenje šećera, biljnih ulja i žitarica na svjetskom tržištu. Ovo su podaci Agencije za sigurnost hrane Ujedinjenih naroda. Kako se ovaj trend odrazio na cijene u Bosni i Hercegovini?
Cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda je u padu. U odnosu na maj – u junu se bilježi pad za 1,4%. To je najniža cijena koja je zabilježena još od arpila 2021. godine.
U junu najviše su pojeftinili šećer (3,2%), biljna ulja i žitarice (2,4%), a potom mliječni proizvodi (0,8%). To znači da je indeks za 23,4 odsto niži nego u rekordnom martu 2022. godine.
Iako se bilježi pad cijena žitarica, brašno je jeftinije za 20 odsto, pad cijena pekarskih proizvoda u Bosni i Hercegovini ne može se očekivati. Mlinari koriste prelazne zalihe pšenice kupljene po višim cijenama.
Takva ekonomska opravdanost postoji. Stav je ekonomskih stručnjaka. Bilježi se pad cijena sirovina, ali se suočavamo sa nedostatkom radne snage. Dodatni problemi najavljuju se već za jesen kada na red dođe i berba voća.
“Za penzionere je skupo. Za nekoga i nije. Vidiš da sam penzioner. E sada da je jeftinije, bolje bi bilo”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
-
Cijene malina u BiH od 5 do 20 KM po kilogramu, proizvođači kažu da su pred gašenjem
Nepovoljne vremenske prilike utjecale su na rod maline u Bosni i Hercegovini. Kod proizvođača koji privatno prodaju svoje proizvode kilogram košta 5 KM, dok se na policama u bh. entitetu RS kilogram do prije dva mjeseca mogao kupiti za 72 KM, a danas je oko 20 KM.
Razlog svega ovoga, različitih cijena u trgovinama, ali i privatno, krije se u slabom doprinosu maline na što su utjecali vremenski uvjeti.
Ispred Udruženja Krajiška malina Jusuf Kovačević je kazao da je cijena nikakva. Berači koštaju 2 KM po kilogramu sa hranom i pićem, a ističe da je ova sezona presudna.
“Ako država i entiteti, pa i kantoni ne urade nešto i ne uključe se u pomoć malinarima, to će biti naš kraj. U USK imamo malo zasada maline i ako ove godine otkupna cijena bude ispod 4 KM sigurno je da će doći do gašenja”, kaže Kovačević.
Kaže da je cijena maline u Republici Srpskoj od prije dva mjeseca kada su se uvozile maline od 72 KM po kilogramu apsurdna, ali je podsjetio i na to da su u marketima na svjetskom tržištu po 20 eura.
Fotografija koja je objavljena u medijima danas stara je nekoliko mjeseci. Na njoj se nalazi kutija bh. malina, dok je ispod nje cijena ostala stara (od uvoznih malina), a koja nije važila na kasi, što će se ispostaviti, bila samo greška koja je ispravljena u hodu. Danas ista malina košta 19 KM po kilogramu.
“Mi smo u velikom minusu ove godine. Puno smo uložili u sredstva kojima je potrebno tretirati sadnice, radimo od februara i ispod 4 KM otkupne cijene smo pred gašenjem”, kaže Kovačević koji privatno 1 kg malina prodaje za 5 KM.
Među prvim malinarima u Zeničko-dobojskom kantonu bio je i Sanel Šuša koji sada vrši otkup i bori se za malinare i ostale kako bi mogli dobiti dug još od prošle godine što im nije isplaćen.
“Što se tiče uroda, negdje je podbacio, a negdje je malo bolje nego prošle godine, ali je procjena da je manji pdobačaj do 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Međutim, ako otkupna cijena maline bude kako najavljuju, imat ćemo velika čišćenja i uništavanja malinjaka”, kaže Šuša.
Trenutna otkupna cijena koja se najavljuje je oko 2,50 do 3 KM po kilogramu, što nije dovoljno, kako kažu, ni za troškove održavanja i plaćanja beraća, kao i skladištenja malina u hladnjače.
“Sve ispod 4 KM je mala cijena. Definitivno se u ovu priču mora uključiti ministarstvo poljoprivrede FBiH pa i kantoni da izdvoje po 1 KM iz budžeta po kilogramu za pomoć malinarima”, dodaje Šuša.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika ZDK Emir Tutnjić je kazao da ih cijene na tržištu, u trgovinama, ne dotiču toliko te da im je najbitnija otkupna cijena.
“Trenutna cijena otkupljivača je od 2,5 do 3 KM, ekstra rod do možda malo više. Te cijene u Republici Srpskoj koje su bile na uvoznim malinama, pa da jedan komad maline prodaju po 1 KM, ne bi došli do toga. Nismo zadovoljni ponuđenom otkupnom cijenom, ali slično je i u Srbiji. Oni tamo prave proteste, mi nismo u toj fazi još. Smatramo da Federalni nivo treba reagovati, a mi ćemo napraviti organizaciju i tražiti da se izdvoji po 1 KM po kilogramu iznad 500 kg za registrovane proizvođače. To je minimalna injekcija da se ovo održi. Cijena oko 3 KM nije dovoljna ni za održivost malinjaka”, kazao je Tutnjić.
Dodao je da je u proteklim godinama samo u Zeničko-dobojskom kantonu bilo do 2.000 proizvođača koji su prikupili 2.000 tona maline koja je u stopostotnim kapacitetima izvezena.
Međutim, sada se radi o manjim malinjacima koji bi mogli sami obrađivati, jer, kako kaže, otkupne cijene su preniske da ne mogu na većim površinama saditi maline i plaćati berače dostojanstveno.
Cijena malina u FBiH u trgovinama se kreće od 10 do 20 KM po kilogramu, dok se kod malinara mogu kupiti i po cijeni od 5 KM po kilogramu.
klix.ba
-
“Skidaj onu tablu ulica Selmanagić Reuf Crni” – Evo ko je bio čovjek kome je Ratko Mladić oduzeo ulicu 1995. godine u Srebrenici
Jedan od najpoznatijih snimaka koji je nastao jula 1995. godine u Srebrenicu je onaj kada Ratko Mladić ulazi u grad i izdaje naređenje “pravac Potočari”. Nekoliko koraka kasnije Mladić je zastao, pogledao oko sebe i naredio jednom vojniku da “promjeni naziv ulice”.
Na snimku se čuje kako Mladić govori : “Skini ovu tablu, ulica Selmanagić Reuf- Crni. Skinite to, ajde. Penji se bre čoveče nemoj da ti govorim deset puta i ponesi to”.
O čovjeku čiju je tablu Mladić skinuo malo toga se danas može pronaći a jedino što se zna jeste da se radi o Srebreničanu koji se borio u Narodnooslobodilačkom ratu.
Zbog toga je jedna od ulica u Srebrenici prija rata nosila njegovo ime ali o njegovom ratnom putu malo toga je napisano.
U arhivama NOVJ pronašli smo nekoliko odlomaka koji govore o ratnom putu ovog sarajevskog obavještajca koji je pod komandom Vladimira Perića Valtera vodio oružane akcije u okupiranom Sarajevu.
Knjiga “Sarajevo u revoluciji (4 dio)” otkriva da je Reuf Selmanagić Crni bio obavještajac Visočko-fojničkog partizanskog odreda, odnosno, obavještajac sa terena Visokog.
Sa Valterom branio Sarajevo
U knjizi se navodi da je Reuf Selmanagić Crni bio član partijske organizacije Komunističke partije Jugoslavije u garnizonu Rajlovac kojom je rukovodio Mustafa Saračević.
Zadatak jedinice bio je da organizuje ilegalni partijski rad i prebacuje dobrovoljce iz grada u partizanske odrede.
U knjizi se navodi da je uz njegovu i pomoć drugih ilegalaca preko Centra i drugih veza, u NOB stupilo preko 2000 ljudi iz Sarajeva i okoline.
–Samo jednom organizovanom akcijom, 9. septembra 1944. godine, izvukli smo iz Vazduhoplovne baze Rajlovac veći broj avijatičara oficira, podoficira i domobrana, koji su po dogovoru izašli sa punom ratnom opremom i oružjem (mitraljezima, puškomitraljezima, avio-mitraljezima i drugim lakim automatskim oružjem). Sa sobom su donijeli i nekoliko raketnih pištolja. Njih sam postrojio i sa dopisom i uz jače obezbjeđenje, preko sela Dvor uputio u štab X divizije 5. korpusa NOVJ. U ovoj akciji su iz Centra učestvovali Kočo Nikolajević i ja, a iz vojnog garnizona Rajlovac, Mustafa Saračević i Reuf Selmanagić Crni, koji su tada i stupili u NOVJ, navodi se u knjizi.
Odlomak iz knjige Sarajevo u revoluciji Rođak čuvenog arhitekte koji je obnavljao porušeni Berlin
Porodica Selmanagić, čuvena zemljoposjednička porodica iz Srebrenice, ostavila je duboke tragove u istoriji grada kao i vrijedne doprinose u svijetu nauke.
Pored Reufa Selmanagića Crnog puno poznatiji član ove porodice bio je Selmana Selmagić, čuveni arhitekta iz Srebrenice koji je nakon rata živio u DDR-u.
Selman Selmanagić Kao ubijeđeni i deklarirani komunist, Selmanagić se uoči Drugog svjetskog rata, na poziv prijatelja, vraća u Njemačku gdje je studirao, a u Berlinu će provesti sve ratne godine radeći kao filmski arhitekt i scenograf u UFA-inim studijima.
Učestvovao je u proizvodnji propagandnih filmova zabavnog karaktera sarađujući aktivno sa pokretom otpora.
Profesorica istorije umjetnosti iz Sarajeva Aida Abadžić-Hodžić pojasnila je da je Selmanagić završetak Drugog svjetskog rata dočekao u porušenom Berlinu i tada zapravo počinje njegova blistava karijera izvanserijskog arhitekte.
-Već tokom rata, zajedno sa grupom bliskih saradnika, Selmanagić počinje izrađivati planove za obnovu grada, a nakon okončanja rata svoje ideje počinje realizirati u dva smjera. Projektuje sportske objekte i aktivno radi u restauraciji spomenika kulture, pojašnjava Abadžić-Hodžić.
„Tu je njegova ključna uloga. On je do 1945. do 1960. bio član tima za obnovu grada Berlina. Njegova je zasluga bila dvostruka. Radio je na izgradnji objekata iz sporta i kulture i bio je autor najvećeg nogometnog stadiona u istočnom Berlinu. Imao je veliku zaslugu u zaštiti i obnoci spomenika kulture i to mu Njemačka, pogotovo ovih godina, priznaje. Upravo zaslugom Selmana Selmanagića mnogi objekti nisu porušeni do kraja, kao berlinska katedrala, jer se on zauzeo da se obnove, uvjeravajući sovjetske generale da su to spomenici nulte kategorije. Njegovo ime je istaknuto u historiji evropske arhitekture i dizajna Njemačke. Mnogo je poznatiji u Njemačkoj nego kod nas jer kod nas i nema realiziranih ni sačuvanih projekata“ izjavila je ranije Abadžić-Hodžić.
Ulica u Srebrenici i danas nosi ime Reufa Selmanagića Crnog
Brojne ulice narodnih heroja iz NOB-a u svim državama bivše SFRJ nakon raspada zemlje dobile su druge nazive. Prve na udaru bile su upravo ulice heroja koji su pripadali drugim narodu.
Studenti FPN u Beogradu 2015. godine Ipa ulica u Srebrenici u koju je Ratko Mladić ušao 1995. godine danas ponovo nosi ime Reufa Selmanagića Crnog.
Bez obzira na to citati “skidaj ovu tablu ” i “pravac Potočari” popularni su među poštovaocima Ratka Mladića pa se i danas i često mogu čuti.
Natpis “skidaj ovu tablu” našao se na slici studenata Fakulteta političkih nauka u Beogradu koji su tako obilježili 11.jul 2015. godine kada se i desio napad na Aleksandra Vučića u Srebrenici.
Jedan od studenta Dejan Majstorović rekao je tada za B92 da je u pitanju nesporazum i da se radilo, kako je rekao, o internoj šali a da studentima nije bila namjera veličati Ratka Mladića.
-
Klanjana dženaza za 30 žrtava genocida u Srebrenici, najmlađa žrtva imala je 15 godina
U Potočarima je danas klanjana dženaza za 30 identifikovanih žrtava genocida u Srebrenici i obilježena 28. godišnjica genocida kojeg su počinile Vojska Republike Srpske, MUP RS-a i paravojne formacije
Među 30 identifikovanih je i četiri maloljetnika, a najmlađa žrtva je imala 15 godina, najstarija je u trenutku ubistva imala 65 godina, a tu su još i tijela oca i sina Vejsila i Hasiba Mujanovića.
Nakon podne i ikindije namaza klanjanja je dženaza koju je predvodio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović, a prisustvovalo je hiljada ljudi iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta.
Reisul-ulema Kavazović je proučio i dovu za šehide genocida, a nakon toga su porodice prijatelji stradalih žrtava na rukama nosili tabute s Musalle prema mjestu gdje će biti ukopani. Za to vrijeme pročitana su imena i prezimena ubijenih koji su danas ukopani i kojima je klanjanja dženaza.
Žrtve genocida koje su ukopane danas:
- Alić (Omer) Džemail, rođen 1962. godine u mjestu Osat, Srebrenica;
- Aljić (Zildžija) Mevlid, rođen 1957. godine godine u Srebrenici;
- Avdić (Mujo) Halil, rođen 1975. godine u Đurđevcu, Srebrenica;
- Džanić (Tajib) Esad, rođen 1968. godine u Srebrenici;
- Đozić (Edhem) Semir, rođen 1977. godine u Zabojnoj, Sreberenica;
- Esmić (Meho) Mujo, rođen 1940. godine u Gradini, Vlasenica;
- Garaljević (Mehmed) Sakib; rođen 1971. godine u Srebrenici;
- Gerović (Mahmut) Mehmed, rođen 1945. godine u Vlasenici;
- Halilović (Ahmet) Ahmedin, rođen 1976. godine u Vlasenici;
- Hodžić (Ismet) Senid, rođen 1975. godine u Mjestu Žedanjsko, Srebrenica;
- Ibrahimović (Abid) Sabid, rođen 1974. godine u Ljeskoviku, Srebrenica;
- Ibrahimović (Haso) Hasib, rođen 1946. u Hrnčićima, Bratunac;
- Ibrić (Šemso) Šaban, rođen 1935. godine u Brezovicama, Srebrenica;
- Jahić (Huso) Ređo, rođen 1935. godine u mjestu Zapolje, Bratunac;
- Klempić (Alija) Esed, rođen 1979. godine u Bukovici, Vlasenica;
- Lemeš (Avdija) Zuhdija. rođen 1949. godine u Beširovićima, Srebrenica;
- Mehinović (Ibro) Idriz, rođen 1950. godine u Srebrenici;
- Mekanić (Junuz) Mustafa, rođen 1979. godine u Bešićima, Vlasenica,
- Mujanović (Šećan) Vejsil, rođen 1943. godine u Orlici, Bratunac;
- Mujanović (Vejsil) Hasib, rođen 1965. godine u Zapolju, Bratunac;
- Mujić (Idriz) Himzo, rođen 1959. godine u Sasama, Srebrenica;
- Muminović (Mumin) Nezir, rođen 1930. godine u Pribidolima, Srebrenica;
- Musić (Demir) Bekir, rođen 1972. godine, u Skelanima, Srebrenica;
- Riđić (Šaćir) Ekber, rođen 1972. godine u Abdulićima, Bratunac;
- Salčinović (Turabija) Elvir, rođen 1980. godine u Srebrenici;
- Selimović (Bajro) Sabahudin, rođen 1964. godine u Zalužju, Bratunac;
- Selimović (Ševko) Nisad, rođen 1976. godine, Šljivice, Srebrenica;
- Smajlović (Omer) Hasan, rođen 1959. godine , Tokoljaci, Srebrenica;
- Tabaković (Hajro) Rifet, rođen 1966. godine, Skenderovići, Srebrenica;
- Zukić (Ibrahim) Husein, rođen 1932. godine u Karačićima, Srebrenica.
- KLIX.BA
-
Preminuo Mirsad Tuka, poznati bh. glumac
Bosanskohercegovački pozorišni, flimski i televizijski glumac Mirsad Tuka, preminuo je danas u Sarajevu u 59-toj godini.
Karijeru glumca započeo je kao polaznik Dramskog studija tuzlanskog Narodnog pozorišta. Završio je Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu. Debitirao je u filmu “Praznik u Sarajevu”, za koju je na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu 1991, nagradjen kao najbolji glumac – debitant.
Nagrađivan je i za brojne druge uloge u predstavama kao što je uloga Hasanage u predstavi Hasanaginica Nijaza Alispahića, predstava TO Alije Isakovića…
Mirsad Tuka je rodjen 19 juna 1965. godine u Tuzli.
Komemoracija i Posljednji ispraćaj Mirsada Tuke biće upriličeni u Sarajevu, u četvrtak, 13. jula.
Radiosarajevo.ba