Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Dnevna zarada i do 350 KM: Trebinjac decenijama bere jednu biljku

    Dnevna zarada i do 350 KM: Trebinjac decenijama bere jednu biljku

    Već gotovo dvije decenije Ilija Vukasović iz Trebinja bavi se nesvakidašnjim poslom – bere bršljan, biljku koja je istovremeno i otrovna i ljekovita.

    Ovaj dugogodišnji berač kaže da se listovi bršljana izvoze u Njemačku, gdje se koriste za proizvodnju sirupa protiv kašlja.

    “Ovo je ‘brštan’, bere se godinama, cijena je dobra, ali malo ko to više radi”, priča Ilija.

    Cijena po kilogramu varira između 2 i 3,50 KM, a on svoje ubrane količine vozi u Stolac, gdje postiže bolju otkupnu cijenu.

    Prema njegovim riječima za “Večernji list”, dnevno se može ubrati između 50 i 120 kilograma, što znači da iskusni berač može zaraditi i do 350 KM dnevno. No, uprkos isplativosti, sve je manje onih koji se bave ovim poslom.

    “Nekad nas je bilo preko stotinu, sada jedva pet-šest ljudi u Trebinju, nešto malo u Ljubinju i Stocu. Mladost neće da bere, svako voli gospodski život”, kaže Ilija.

    Osim bršljana, Hercegovina obiluje i drugim ljekovitim biljkama poput kadulje, pelina, vrijeska i smilja, a otkupne stanice postoje u mnogim gradovima. Berba traje cijelu godinu – zimi bršljan, u proljeće pelin, ljeti kadulja, a u jesen vrijesak.

    Iako ovaj posao donosi solidnu zaradu, Ilija ga ne vidi samo kao izvor prihoda, već i kao način života.

    “To mi je i psihički odmor. Volim ovaj posao”, kaže dok nastavlja svoju potragu za bršljanom duž juga Hercegovine, piše “Večernji”.

  • SIPA pretresala u Sarajevu, Istočnom Sarajevu i Kiseljaku, uhapsili deset osoba

    SIPA pretresala u Sarajevu, Istočnom Sarajevu i Kiseljaku, uhapsili deset osoba

    Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) pretresli su 14 lokacija na području Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Kiseljaka te uhapsili deset osoba zbog neovlaštene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljenog držanja oružja.
    Ovu operativnu akciju naziva “Šetač” realizirali su jučer.
    – Prilikom pretresa stambenih prostorija i pokretnih stvari na 14 lokacija otkrili su i privremeno oduzeli oko dva kilograma opojne droge spid, jedan kilogram opojne droge marihuana, 120 grama opojne droge kokain, dvije automatske puške, 76 komada municije za automatsku pušku kalibra 7,62 milimetara, jedno putničko motorno vozilo, jednu preciznu vagu, otprilike 5.000 KM, jedan snimač videonadzora, falsifikovana dokumenta, mobilne telefone kao i duge predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u daljnjem postupku – saopćili su danas iz SIPA-e.
    Dodaju da su uhapsili deset osoba zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela organiziranog kriminala, neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i neovlaštenog držanja oružja ili eksplozivnih materija.
    – Uhapšene osobe će nakon kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenih biti predate u daljnju nadležnost postupajućeg tužioca Kantonalnog tužilaštva Travnik.
    Navedene aktivnosti realizovane su po nalogu Kantonalnog suda Novi Travnik i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Travnik, a u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Kantona Sarajevo i Srednjobosanskog kantona – istakli su iz SIPA-e.
  • Dogovorena saradnja Federalnog ministarstva trgovine i Agencije za sigurnost hrane BiH

    Dogovorena saradnja Federalnog ministarstva trgovine i Agencije za sigurnost hrane BiH

    Federalni ministar trgovine Amir Hasičević održao je u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sastanak sa direktorom Agencije za sigurnost hrane BiH Saninom Tankovićem.
    Iz Federalnog ministarstva trgovine saopćeno je da je na sastanku dogovorena kontinuirana saradnja ove dvije institucije u razmjeni informacija, naročito u oblastima koje se odnose na zaštitu potrošača. S tim u vezi, dogovoreno je da Agencija uzme učešće u radnoj grupi za izradu zakona o zaštiti potrošača u dijelu koji se odnosi na deklarisanje proizvoda.
    Direktor Tanković izrazio je zadovoljstvo što institucije mogu prvi put u neposrednom kontaktu zajednički odgovoriti i na pitanja potrošača i na izazove na tržištu kada je u pitanju sigurnost hrane.
    – Agencija svakodnevno radi naučna istraživanja, često i po dojavama o sumnjama u zemljama EU o prisustvu nedozvoljenih supstanci u određenim prehrambenim proizvodima. Istraživanja po završetku objavljujemo na stranici Agencije i javljamo partnerskim institucijama. Federalno ministarstvo trgovine je od sada jedna od njih. S druge strane otvoreni smo za sve vaše upite koje dobijate na adresu Ministarstva od potrošača, da zajednički odgovorimo na njih – kazao je Tanković.
    Ministar Hasičević poručio je da se upravo kroz partnerstvo i predan rad u sinergiji dolazi do kvalitetnih rješenja i pozitivnih rezultata.
    Na sastanku je dogovoreno i potpisivanje Memoranduma o saradnji ove dvije institucije kako bi se dogovoreni partnerski odnos i formalizirao, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.
  • Tri bojkota, dva minusa – poznato za koliko miliona je trgovinama u BiH opao promet

    Tri bojkota, dva minusa – poznato za koliko miliona je trgovinama u BiH opao promet

    Dok neformalne Facebook grupe u zemljama regije najavljuju i provode nove bojkote trgovina, već sada se mogu podvući linije pod rezultate dosadašnjih bojkota. Nakon tri provedene akcije evidentan je pad prometa ukoliko ga uporedimo sa danima u kojima nije bilo bojkota. Brojke pokazuju da je naprimjer 30. januara ove godine, prema podacima Porezne uprave FBiH dan prije prvog dana bojkota na području Federacije BiH evidentiran ukupan promet u iznosu 199.668.251,12 KM, dok je promet trgovina iznosio 101.538.760,53 KM.

    Posljednji, treći dan (15. februar) trećeg bojkota u entitetu FBiH ukupan promet iznosio je 75.016.278,05 KM, a promet u trgovinama 53.023.759,83 KM.

    Ukoliko bismo samo ova dva dana uzeli kao parametar za poređenje, to znači da je bojkot doveo do pada ukupnog prometa oko 120 miliona KM, a prometa u trgovinama oko 48 miliona KM.

    Podaci Poreske uprave RS pokazali su da je promet u entitu Republika Srpska 30. januara, dan prije prvog bojkota trgovačkih lanaca, ugostiteljskih objekata i benzinskih pumpi iznosio 27 miliona KM, dok je sedam dana ranije, takošer u vrijeme kada nije bilo bojkota, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa iznosio je 42,7 miliona KM.

    Tokom trećeg bojkota koji je organizovan 13., 14. i 15. februara, ukupni promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji iznosio je 110,1 milion KM.

    Tokom istih dana prethodne sedmice, promet u maloprodaji u RS iznosio je 126,9 KM, što znači da su prometi bili manji za oko 17 miliona KM.

    Zanimljivo je da je 31.januara, prvog dana bojkota u FBiH prema podacima koje nam je dostavila Porezna uprava FBiH, na području Federacije BiH evidentiran ukupan promet u iznosu 251.568.163,61 KM, dok je promet trgovina na području Federacije BiH iznosio 101.908.646,82 KM, izapravo je predstavljao povećanje u odnosu na dane kada nije bilo bojkota.

     

  • BiH konačno na putu da ozakoni obaveznu identifikaciju kupaca SIM kartica: Evo koji podaci bi se trebali tražiti

    BiH konačno na putu da ozakoni obaveznu identifikaciju kupaca SIM kartica: Evo koji podaci bi se trebali tražiti

    Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih država u svijetu u kojoj se ne zahtijeva identifikacija kupca prepaid SIM kartice (mobilne telefonije s plaćanjem usluge unaprijed), što ima negativne posljedice.

    Jedna od najučestalijih negativnih posljedica jesu lažne telefonske dojave o podmetnutoj eksplozivnoj napravi u nekoj od javnih ustanova te upućivanje prijetnji. S obzirom na to da spomenuta identifikacija nije potrebna, vrlo je teško utvrditi ko je počinitelj navedenih i drugih krivičnih djela. Nije rijetkost da su maloljetnici počinitelji tih krivičnih djela.

    S druge strane, u mnogim drugim zemljama nije moguće kupiti SIM karticu bez identifikacije kupca, bez obzira da li je riječ o državljaninu date zemlje ili strancu. Uglavnom se za identifikaciju traže lična karta ili pasoš, a neke države imaju i restriktivnija pravila. Primjera radi, u Kini se skenira lice kupca i nije moguća preprodaja SIM kartica.

    Ipak, sada je i Bosna i Hercegovina na putu da ozakoni obaveznu identifikaciju kupaca SIM kartica. Naime, u javnoj raspravi je prednacrt izmjena i dopuna Zakona o komunikacijama. Prednacrtom je predloženo da se identifikacija vrši fizičkim prisustvom ili elektronski. S identifikacionog dokumenta kupca kao fizičkog lica uzimali bi se sljedeći podaci:

    • Ime i prezime;
    • Jedinstveni matični broj za državljane Bosne i Hercegovine;
    • Broj putne isprave definisane Zakonom o strancima i državu izdavanja, za strane državljane;
    • Adresu prebivališta/boravišta;
    • Dodijeljeni pretplatnički broj.

    S identifikacionog dokumenta kupca kao pravnog lica uzimali bi se sljedeći podaci:

    • Naziv pravnog lica;
    • Poreski identifikacioni broj/registarski broj pravnog lica;
    • Dodijeljeni pretplatnički broj.

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je predlagač izmjena i dopuna Zakona o komunikacijama, a kao razlog za izmjene i dopune su istakli zloupotrebe SIM kartica. U ovom trenutku nije moguće precizirati kada će biti usvojene izmjene i dopune ovog zakona jer su one tek u fazi prednacrta koji je dostupan na ovom linku.

    KLIX.BA

  • Porezna uprava FBiH najavila pojačane kontrole, pozvali obveznike da prijave svakog radnika

    Porezna uprava FBiH najavila pojačane kontrole, pozvali obveznike da prijave svakog radnika

    Porezna uprava Federacije BiH u narednom periodu provodit će pojačan inspekcijski nadzor zakonitosti poslovanja poreznih obveznika.
    Inspekcijski nadzori bit će usmjereni na provjeru poštivanju odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima i drugih poreznih zakona.
    Kontrolama koje će se provoditi u toku radnog vremena, ali i van radnog vremena i u dane vikenda, bit će obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite uslužne djelatnosti.
    – Porezna uprava Federacije BiH poziva porezne obveznike da svoje poslovanje usklade sa zakonom, da prijave svakog radnika, fiskaliziraju se, izdaju fiskalne račune i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i izvrše prenos podataka o ostvarenom prometu do servera Porezne uprave te tako izbjegnu rizik pečaćenja objekta kao i plaćanja visokih novčanih kazni.
    Također, Porezna uprava Federacije BiH podsjeća i građane da su dužni za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu tražiti fiskalni račun. Zakonom o fiskalnim sistemima propisana je novčana kazna u iznosu od 50 KM za kupce koji prilikom kontrole ne budu pokazali fiskalni račun inspektoru Porezne uprave Federacije BiH u krugu od 20 metara po napuštanju prodajnog mjesta – saopćeno je iz Porezne uprave.
  • “U BiH 35.000 saobraćajnih nesreća godišnje, a efikasna rješenja stoje u fioci”

    “U BiH 35.000 saobraćajnih nesreća godišnje, a efikasna rješenja stoje u fioci”

    U tragičnoj saobraćajnoj nesreći kod Bijeljine poginule su dvije djevojke, maturantkinje Bijeljinske gimnazije. Prema podacima, godišnje u Bosni i Hercegovini stradaju stotine ljudi, a broj saobraćajnih nesreća iz godine u godinu ostaje visok. O uzrocima nesreća, kao i o načinima kako učiniti saobraćaj sigurnijim, za N1 govorio je Osman Lindov, saobraćajni vještak i profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.

    Lindov ističe da je situacija sa saobraćajem u BiH postala gotovo svakodnevna pojava, koja nije dovoljno ozbiljno shvaćena.

    “Moramo shvatiti da naši mladi ljudi ginu u saobraćaju. I to nije mali broj”, rekao je Lindov.

    BiH u Evropi na veoma lošem mjestu

    Svake godine u Bosni i Hercegovini zabilježi se oko 35.000 saobraćajnih nesreća, a prošle godine život je izgubilo 255 osoba. Iako se najčešće navode brzina i alkohol kao glavni uzroci nesreća, Lindov smatra da je stvar složenija. On naglašava da je pravo rješenje u preventivnim mjerama, koje bi trebale da poduzimaju institucije, a ne samo policija.

    “Statistika nam pokazuje da smo u Evropi na vrlo lošem mjestu. Podaci o nesrećama se prikupljaju na različitim nivoima vlasti, ali često nisu tačni zbog nesređenih baza podataka. Također, BiH bi se trebala ugledati na zemlje koje su u tom segmentu postigle bolje rezultate”, rekao je Lindov.

    Lindov ističe i da država već 15 godina nije uspjela usvojiti adekvatne strategije i akcione planove za unapređenje saobraćajne sigurnosti. Iako je strategija za sigurnost saobraćaja već izrađena, ona je, prema njegovim riječima, “zatvorena u fioci” i nije realizovana.

    “Ministarstvo saobraćaja i komunikacija ne shvata ozbiljnost problema”, rekao je Lindov.

    Loša putna infrastruktura

    Kada je riječ o lošoj infrastrukturi, Lindov ističe da sigurnost saobraćaja u BiH značajno ovisi o stanju cesta. On podsjeća da je većina magistralnih puteva u zemlji u lošem stanju i da bi njihovom rekonstrukcijom broj nesreća mogao biti značajno smanjen.

    “Ponekad samo popravka opasnih dionica smanjuje broj nesreća na tim mjestima. U BiH ima 180 crnih tačaka na cestama i one su prioritet za rješavanje”, rekao je.

    Lindov također ističe potrebu za većim ulaganjem u sigurnosnu infrastrukturu, napominjući da se prečesto zanemaruju osnovni sigurnosni standardi.

    “Na magistralnim putevima, pogotovo onima koji prolaze kroz naselja, potrebno je osigurati trotoare i adekvatne bankine za pješake”, mišljenja je.

    U kontekstu kaznene politike, Lindov smatra da bi kazne za prekršaje u saobraćaju trebale biti strože, ali da kazne nisu dovoljno efikasne ako se ne adresiraju i drugi faktori poput infrastrukture.

    “Nemojte da nam jedini odgovor bude povećanje kazni. Moramo unaprijediti i infrastrukturu, jer loša projektovanja puteva direktno utječu na sigurnost”, poručio je Lindov.

    Previše objekata na nedozvoljenim mjestima

    Lindov se također osvrnuo na sistem kazni u BiH, koji smatra nedovoljno rigoroznim, posebno u poređenju s drugim zemljama regije.

    “Kazna za prekoračenje brzine ili vožnju pod utjecajem alkohola možda je visoka, ali ona nije dovoljna da spriječi nesreće ako ne postoji adekvatna infrastruktura”, naveo je.

    Prema njegovom mišljenju, osnovni koraci ka sigurnijem saobraćaju leže u boljoj organizaciji sistema, jačanju institucija koje se bave saobraćajem i implementaciji zakonodavstva koje već postoji.

    Lindov smatra da se u BiH previše dozvoljava izgradnja objekata u opasnim zonama.

    “Na magistralnom putu prema Mostaru, mnogi objekti smješteni su na samoj saobraćajnici. Često se izdaju odobrenja za takve objekte bez obzira na sigurnosne rizike. Riječ je zaista o neodgvornom pristupu pa tako imamo situaciju da se ni u slučaju nesreća poput pada stakla na pješački prijelaz u Sarajevu niko ne sankcioniše”, rekao je Lindov.

    Lindov također upozorava na ozbiljan problem nepoštovanja sigurnosnih standarda na putevima, posebno u urbanim sredinama.

    “Nasred pješačkog prijelaza, gdje dnevno prođe 15.000 ljudi, postavljen je objekat s velikom reklamom. Takvi objekti predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik”, rekao je Lindov.

    Dodao je i da bi potrebna bila veća ulaganja u infrastrukturu, uključujući sigurnosne elemente poput trotoara i bankina, kako bi se smanjio broj nesreća.

    Saobraćajna kultura u BiH veoma niska

    Kada je riječ o saobraćajnoj kulturi, Lindov smatra da je ona u BiH na vrlo niskom nivou.

    “Znamo da je saobraćaj u BiH izuzetno nervozan, s puno bahate vožnje i nepoštovanja pravila. Mladi vozači su često neiskusni, a stariji vozači  prave duže pauze, gube refleks i sposobnost reagovanja. Potrebno je uspostaviti sisteme za obnovu saobraćajnog znanja, kao što su centri sigurne vožnje, koji već postoje u zemljama u regiji”, rekao je Lindov.

    Lindov je također istakao potrebu za strožim kaznama, ali i edukacijom vozača, posebno onih koji su napravili višegodišnju pauzu.

    “Vozači koji su napravili pauzu dužu od godinu trebali bi proći kroz obuku u specijalizovanim centrima za sigurnu vožnju. Takva obuka bi pomogla u obnovi njihovih vozačkih vještina i smanjenju rizika od nesreća”, stava je Lindov.

    Lindov se osvrnuo na problematiku infrastrukturnih ulaganja u BiH, posebno kada je riječ o autocestama.

    “Ako bismo završili projekt koridora 5C, smanjili bismo broj nesreća i sačuvali mnoge živote”, rekao je Lindov, ukazujući na značaj izgradnje sigurnijih cesta i smanjenja troškova saobraćajnih nesreća.

    “Nažalost, naša društvena odgovornost još nije na odgovarajućem nivou. Moramo raditi na poboljšanju saobraćajne kulture i sigurnosti, kako bismo smanjili broj nesreća i žrtava na našim cestama”, zaključio je Lindov.

    Na kraju, Lindov je poručio građanima da se moraju ponašati odgovorno u saobraćaju, bez obzira na to jesu li vozači, pješaci ili biciklisti, te da je važna svakodnevna komunikacija na cesti kako bi se smanjio rizik od nesreća.

    ╰┈➤ Program N1 

  • Smanjen broj nezaposlenih u BiH, na kraju godine evidentirano 320.696

    Smanjen broj nezaposlenih u BiH, na kraju godine evidentirano 320.696

    Izvor: Srna (A.P.)

    Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini na kraju decembra prošle godine bilo je 320.696 lica i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih manji je za 1.216 ili 0,38 odsto.

    Broj nezaposlenih manji je za 22.804 ili 6,64 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Nezaposlenost u decembru lani u odnosu na prethodni mjesec, smanjila se u Republici Srpskoj za 885 osoba ili 1,27 odsto, Federaciji BiH za 238 lica ili 0,09 odsto, te Brčko distriktu za 93 osobe ili 0,79 odsto.

    Na evidencijama u decembru bilo je najviše kvalifikovanih radnika – 100.182 ili 31,21 odsto od ukupnog broja, slijede nekvalifikovane osobe, njih 94.057 ili 29,33 odsto, te lica sa srednjom stručnom spremom 90.917 ili 28,45 odsto.

    Posao je tražilo i 25.345 lica sa visokom stručnom spremom ili 7,93 odsto od ukupnog broja, 4.994 ili 1,54 odsto ih je sa višom stručnom spremom, 4.478 ili 1,40 odsto je sa nižom stručnom spremom, a 723 ili 0,22 odsto su visokokvalifikovani radnici.

    Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u decembru, novoprijavljenih osoba koja traže posao bilo je 10.339.

    U decembru 2024. brisano je 11.641 lice sa evidencija službi zapošljavanja, od kojih he 6.864 zaposleno.

    Istovremeno je za 7.958 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanje 2.187 novih radnika.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u novembru 2024. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 859.261 i u odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se povećao za 0,1 odsto.

  • U toku su pretresi policije i na području Srednjobosanskog kantonu

    U toku su pretresi policije i na području Srednjobosanskog kantonu

    U toku su pretresi policije na više lokacija u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom Kantonu, Srednjobosanskom kantonu i Hercegovačko-neretvanskom u vezi s predmetom Autoceste FBiH, saznaje Faktor.
    Pretrese, saznajemo, sprovode policijski službenici Federalne uprave policije, a pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva HNK.
    U septembru prošle godine predmet istrage FUP-a bili su bivši članovi uprave i uposlenici Autocesta FBiH, direktor Elmedin Voloder, Marijan Nikolić, Boris Zelić, Reuf Kadrić te privatni poduzetnik Mustafa Musabegović.
    Oni su uhapšeni, kako je tada saopćeno, zbog sumnje za djela visoke korupcije.
    Kantonalni sud u Zenici na ročištu održanom 11. septembra odbio je prijedlog Tužilaštva ZDK za određivanje pritvora.
    U prostorije FUP-a, jutros je priveden Voloder.
  • Ministarstvo rada i socijalne politike: Za radnike u FBiH ne postoji neradna nedjelja

    Ministarstvo rada i socijalne politike: Za radnike u FBiH ne postoji neradna nedjelja

    Izvor: BHRT (A.P.)

    Zakon o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao temeljni zakon koji uređuje prava iz radnog odnosa, ne prepoznaje institut neradne nedjelje, naveli su iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, ističući kako neradna nedjelja za radnike ne postoji niti u BiH, niti u zemljama regiona.

    “Postoji neradna nedjelja za određene objekte, ali ne nužno i za radnike, a prema važećim propisima, svaki radnik ima pravo na najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora, što ne znači da nedjelja automatski mora biti neradni dan”, naveli su.

    Važno je naglasiti da se, shodno Zakonu o unutrašnjoj trgovini, rad nedjeljom u FBiH odnosi isključivo na radno vrijeme trgovačkih objekata, a ne na rad i radna prava radnika. To znači da radnici u trgovinama mogu raditi i nedjeljom, kao i radnici u drugim sektorima, u skladu sa Zakonom o radu i internim aktima poslodavca.

    Shodno upitima da li će se regulisanje rada nedjeljom primjenjivati i na druge djelatnosti, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pojašnjavaju da se ne razmatra uvođenje bilo kojeg dana kao unificiranog neradnog dana.

    “Svaki dan je radni, a raspored radnog vremena može biti raspoređen na pet ili šest radnih dana, u skladu sa zakonom ili internim aktima poslodavca”, navedeno je u saopštenju.

    Naglašavaju i da određivanje jednog dana kao unificiranog neradnog dana stavlja u neravnopravan položaj radnike u mnogim sektorima koji zbog prirode posla moraju raditi svakim danom te da dugoročno uvođenje unificiranog neradnog dana doprinosi diskriminaciji radnika u djelatnostima kao što su bolnice, hitne službe i druge slične djelatnosti.

    Međutim, u vezi sa socijalnom komponentom i omogućavanjem boljih uslova za jačanje porodica, u okviru radne verzije novog Zakona o radu, naglašavaju iz Ministarstva, posebna pažnja posvećena je jačanju zaštite prava žena, trudnica, porodilja i majki kao i roditelja djece kojoj je potrebna dodatna briga, s ciljem lakšeg balansiranja privatnog i poslovnog života, ali i unaprjeđenja njihovog položaja na tržištu rada.

    “Dodatno, poseban fokus stavljen je i na vredovanje rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada praznicima i na neradne dane, kao i rada u smjenama. Predloženo je da se takvi oblici rada plaćaju više i to za 50 posto od osnovne plaće za taj dan, a da se kršenje prava na slobodan dan te zloupotreba rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada praznicima i na neradne dane, kao i rada u smjenama treba i mora strožije sankcionisati, što je i predviđeno u radnoj verziji novog Zakona o radu”, saopšteno je. 

    Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da je imperativ osigurati zaštitu svih radnika, uz poštivanje principa jednakosti i pravičnosti u radno pravnim odnosima.