Category: BiH

  • Proizvođači u Semberiji zbrajaju štete nakon olujnog nevremena, trebaju pomoć nadležnih

    Proizvođači u Semberiji zbrajaju štete nakon olujnog nevremena, trebaju pomoć nadležnih

    Posljedice nestabilnog vremena u BiH već se broje u milionima.

    Proizvođači u Semberiji treći dan zbrajaju i saniraju štete nakon olujnog nevremena koje je proteklih dana zahvatilo i ovu regiju. Za preciznu procjenu još je rano, ali već sada je jasno da će trebati pomoć nadležnih.

    Višečlana porodica Vitomira Đokića živi od plasteničke proizvodnje. Sve što imaju i od čega žive, kažu, nalazi im se na njivi. Olujno nevrijeme pričinilo im je ogromnu štetu koju sami ne mogu sanirati.

    “Imamo 34 plastenika, tu imamo papriku, paradajz, krastavac. Šteta je velika, ono što je najveći problem je taj najlon, a jednim dijelom je uništilo i proizvode. Oluja je naplravila ogromnu štetu”, kaže Vitomir.

    “Proizvodnja pod otvorenim nebom, mora biti predmet osiguranja”, navode u resornom ministarstvu, gdje su obećali pomoć svim proizvođačima koji su pretrpjeli štetu od olujnog nevremena, ali i da proizvođači treba da budu registrovani i osigurani kako bi ostvarili pravo na pomoć.

    “Svi ćemo učestvovati u sanaciji štete na svaki mogući način, ali pričam vam kao neko ko mora poštovati pravila, Zakone, uredbe, moramo biti u formalno-pravnom smislu neko ko ispunjava uslove, da bi mogli odreagovati”, pojasnio je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS (SNSD).

    Na području Bijeljine proglašeno je stanje elementarne nepogode. Komisije za procjenu štete su na terenu.

    “Nastojimo u što kraćem roku zbrajati štetu i doći do podataka, kako bi u skladu sa budžetskim mogućnostima na lokalnom nivou, učestvovali u naknadi dijela štete koju su pretrpjela poljoprivredna gazdinstva”, rekao je Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine (SDS).

    Procjena štete će se, navode, vršiti prioritetno na poljoprivrednim usjevima i objektima javne infrastrukture, a nakon toga, ukoliko bude mogućnosti, i na individualnim objektima, u saradnji sa savjetima mjesnih zajednica.

    federalna.ba

  • Svečano otvorena džamija kod Neuma

    Svečano otvorena džamija kod Neuma

    Adaptirana Tucakovića džamija u Rabranima kod Neuma, Medžlis Islamske zajednice Stolac, svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja vjernika.

    Otvorenju džamije prisustvovali su reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, muftija mostarski Salem-ef. Dedović, kao i brojni drugi zvaničnici iz vjerskog, društvenog, političkog, gospodarskog i javnog života u Bosni i Hercegovini, kao i diplomatskih misija i međunarodne zajednice.

    ”Došli smo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine da damo podršku ovoj, maloj zajednici, ali vrijednoj svakog našeg spomena i divljenja. Interesuje me samo ono što mi danas ovdje na ovom prostoru možemo naučiti na primjeru ove džamije i ovih ljudi. Vidite ovu džamiju ispred nas, ona je mala. U svijetu ima džamija koje mogu primiti hiljade klanjača. Ovdje nije stvar u kvadratima. Stvar je u principu, obrana principa prava da budemo muslimani i da imamo džamiju. To je ono što je bitno ovdje, što možemo naučiti”, naglasio je reisul-ulema.

    Svečano otvorena Tucakovića džamija u Rabranima kod Neuma Reisul-ulema je dodao da vjerski objekti nisu kvadrati, nego iskonsko ljudsko pravo.

    ”Onaj koji je siguran u svoju vjeru, u svoju tradiciju, nikada se neće bojati tuđe. Zato je nama važno da ovdje u Rabranima branimo princip slobode. Onaj tko ne razumije ovaj princip, ništa u svom životu neće razumjeti. Želim zahvaliti ovim ljudima koji su stojali na čelu projekta. Znam koji su teret ponijeli i koji pritisak još imaju”, kazao je reisul-ulema, koji je s muftijom mostarskim i džematlijkom Eminom Tucaković i otvorio ovu džamiju.

    Podsjetimo, džamiju je ranije zapečatila Služba za graditeljstvo Općine Neum, no traka je skinuta te su radovi uredno nastavljeni i završeni. O slučaju je upoznato i Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije.

    “Obavještavamo vas da je ovo Tužiteljstvo od Policijske stanice Neum zaprimilo Izvješće o počinjenom kaznenom djelu protiv nepoznatog počinitelja te je temeljem toga postupajuća tužiteljica donijela naredbu o provođenju istrage protiv nepoznatog počinitelja zbog kaznenog djela ‘Skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka’. Nadalje, tužiteljica je naložila Policijskoj stanici Neum da postupe po naredbi o provođenju istrage i prikupe sve dokaze i saznanja koja bi dovela do otkrivanja počinitelja navedenog kaznenog djela i da o učinjenom dostavi Izvješće Tužiteljstvu”, naveli su iz Tužiteljstva HNŽ-a za Bljesak.info.

    Kako je pojašnjeno, Tužiteljstvo do trenutka potraživanja informacija nije zaprimilo Izvješće PS Neum o otkrivanju počinitelja ovog kaznenog djela. Muftija mostarski ovom prilikom zahvalio je reisul-ulemi na podršci koju je pružao i koju pruža hercegovačkim Bošnjacima.

  • Roditeljstvo nema spol: U Sarajevu održan Festival za očeve

    Roditeljstvo nema spol: U Sarajevu održan Festival za očeve

    Na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu održan je Festival za tate, kao dio kampanje za promociju rodno odgovornih porodičnih politika.

    Festival za tate bio je namijenjen porodicama, tatama, mamama i djeci i uključio je različite aktivnosti koje su za cilj imale motivaciju očeva da aktivno budu uključeni u brigu o djeci, njihov odgoj, obrazovanje i razvoj, kao što su: prematanje/presvlačenje beba, utrka beba/puzijada, trka očeva u guranju kolica, kviz i mnoge druge. Mravko Travko i ekipa pripremili su i izvedbu za djecu, a kompanija Violeta nagradila je učesnike njihovim proizvodima.

    Događaj je dio kampanje ‘’Roditeljstvo nema spol’’ koju provode Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i Sarajevski otvoreni centar (SOC) kako bi promovirali angažirano očinstvo i pokrenuli diskusije o barijerama s kojima se očevi u Bosni i Hercegovini suočavaju u pristupu pravu na porodiljsko odsustvo koje im je garantirano zakonima na svim nivoima vlasti.

    Istraživanje Sarajevskog otvorenog centra iz 2022. godine je pokazalo da skoro 60% očeva ne zna da ima pravo na porodiljsko odsustvo, a samo 2,6% njih je ovo pravo i koristilo. Oni koji jesu koristili porodiljsko odsustvo naišli su na određene nejasnoće i administrativne barijere koje su usporavale proces ostvarivanja ovog prava. Ovo može dodatno obeshrabriti očeve da koriste porodiljsko odsustvo, što u konačnici može intenzivirati neravnopravnu raspodjelu skrbi za članove porodice, odnosno sav teret brige će pasti na majke koje stoga moraju uložiti dodatne napore da uravnoteže porodični i profesionalni život.

    ‘’SOC paralelno radi na adresiranju pitanja porodiljskih naknada za majke i generalno jačanja pravnih i društvenih uslova za dostojanstveno majčinstvo, ali to nije jedini put osiguravanja kvalitetnog porodičnog i poslovnog života ženama. Nema istinske rodne ravnopravnosti dokle god i očevi ne budu imali adekvatnu priliku da učestvuju u brizi za djecu, a jedan od inicijalnih uslova za osiguravanje tih prilika jeste i jačanje svijest na nivou društva o očevoj ulozi u podizanju djeteta i pravednoj preraspodjeli poslova između partnera”, izjavila je Emina Bošnjak, izvršna direktorica SOC-a.

    Upravo zbog visoke stope neinformisanosti o zakonskim mogućnostima i garantovanim pravima organizatori žele uticati na svijest javnosti da oba roditelja, u skladu s međusobnim dogovorima, mogu koristiti porodiljsko odsustvo što donosi mnoge benefite – od jačanja odnosa s partnerom_icom, stvaranja i jačanja odnosa s djetetom, do većih prihoda u domaćinstvu.

    ‘’Muškarci u BiH imaju ključnu ulogu u promoviranju rodne ravnopravnosti. Rodno osjetljive politike za zaštitu porodice su ključni alat u tome i one omogućavaju očinski dopust odmah po rođenju djeteta, roditeljski dopust, dopust osobe izjednačene roditelju koja se brine o djetetu i sprovođenju fleksibilnog radnog vremena. Osim toga, ove politike se smatraju ključnim za ublažavanje negativnih demografskih trendova u BiH i pomoći će zemlji da ojača svoju otpornost’’, rekao je John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA u BiH.

    U narednom periodu UNFPA i SOC će nastaviti prema nadležnim institucijama vlasti zagovarati fleksibilizaciju porodiljskog/roditeljskog odsustva kroz zakone o radu, socijalnoj zaštiti i rodno odgovorne porodične javne politike, kako bi se unaprijedila rodna ravnopravnost i zaštita prava povezanih s roditeljstvom, očinstvom i majčinstvom.

     

    federalna.ba/AA

  • BiH će nedostajati 150.000 radnika: “Šta će biti s penzijama i budžetima?”

    BiH će nedostajati 150.000 radnika: “Šta će biti s penzijama i budžetima?”

    Da li zemlje regiona uvoze radnu snagu u nedostatku kadra na domaćem tržištu rada? Koja su deficitarna zanimanja u Srbiji, u Bosni i Hercegovini, a koja u Hrvatskoj? U Hrvatskoj, preporuke za 2023. godinu kažu – treba upisivati više zidara, konobara, kuvara i ostalih trogodišnjih zanimanja. U Srbiji za istu branšu nude iznadprosečne plate, pa je šefu kuhinje ponuđena zarada u iznosu većem od 3.000 evra. Bosnu i Hercegovinu stručnjaci napuštaju i odlaze u zemlje EU u potrazi za boljim uslovima i primanjima, pa tako ovoj zemlji fali bravara, trgovaca, konobara, kuvara i vozača kamiona.

     

    “Zanat vrijedi zlata”

    O ponudi i tražnji na tržištu rada, naročito u letnjoj sezoni, u Temi jutra govore Tanja Jakobi iz Centra za istraživanje javnih politika, Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Suad Ećo, Udruženje poslodavaca FBIH.

    “Svaki zanat zlata vredi, a sada u ovim uslovima kada je moguće da ljudi daleko više mogu da putuju i da se zaposle u drugim zemljama, pre svega u Njemačkoj koja toliko menja uslove rada da bi privukla radnu snagu, onda ta zanimanja govore sve jezike. Za mnoga stručna zanimanja potrebno je da govorite neki jezik imate licencu, ali imate ova zanimanja gde imate jedna standard i lako možete da se uklopite u tržište rada. Na našem gde su najmanje plate onda imate manjak radne snage. Vrlo mi je interesantno da sada viđam ponude za poslove kao što magacioner da se kaže ‘dobit ćete 26 godina godišnjeg odmora, dva dana slobodna tokom nedelje’. To su sve poslovi u kojima su poslodavci do jučer radnicima davali toliko loše uslove rada i govorili ‘svako kome se ne dopada može da ide i doći će neko drugi’. Promenilo se to da ljudi neće da rade te poslove pod tim uslovima ili su otišli. Sada viđamo ljude iz inostranstva koji preuzimaju te poslove”, kazala je Jakobi za N1.

    Suad Ećo u Novom danu je rekao kako nedostatak radne snage u BiH je uzrokovan, prije svega, odlaskom radno sposobnog stanovništva u zemlje regije poput Hrvatske, ali i Austrije i Njemačke koja je liberalizirala svoje tržište rada i lako možete doći do radne dozvole, ali i zbog bljeg standarda, uslova života i plaće.

    “Trebamo raditi na boljim uslovima rada, standarda života i povećanju plaća. Nedostaje stručnih zanimanja – obrazovna politika ne prati tržište rada. Imate veliki broj nezaposlenih, a poslodavci imaju problem kako pronaći radnu snagu. Postoji problem između nezaposlenih i poslodavca kako bi se podmirio nedostatak. Mislim da će se taj trend nastaviti, u narednih 5 godina nedostajat će 150.000 radnika. Da li ćemo uspjeti riješiti putem aktivnih mjera zapošljavanja i reformi tržišta rada ili ćemo morati da liberaliziramo tržište rada i prepustimo ta radna mjesta nekima kojima je BiH ‘zapad’ – zašto da ne. Hvala Bogu pa smo došli u poziciju da građanin BH može birati gdje će radit i u kojoj zemlji. Migracija je bila uvijek prisutna, ali moramo voditi računa da poslodavci mogu što lakše doći do uposlenika s ciljem razvoja ekonomije i države. U nekim situacijama se krivica prebacuje na poslodavca pa određenim institucijima bude drago što ljudi odlaze. Ako se nastavi ovako i ostanemo bez radnika, šta će biti sa penzionerima? Ko će puniti budžet? Šta će biti s upisom djece ako bude nedostajalo djece za škole, šta će biti sa studentima? To je lanac koji bi se otvorio i treba raditi prevashodno na tome da zadržimo građane u svojim državama. Ne mogu poslodavci sami utjecati na mjere zapošljavanja, na on na šta se žale zbog čega napuštaju zemlju – sigurnost, zdravstvo, obrazovanje, atmosferu koja se izražava pogotovo zadnjih godina i to najviše tjera ljude iz svojih država”, kazao je Ećo.

     

    Bez slobodnih dana tokom sezone

    Hrvatska se muči s pronalaskom radnika u ugostiteljstvu i turizmu iako se plaće kreću od 600 do 1.300 eura. Brnardić kaže – plaće su još niske.

    “U sezoni se najviše vidi nedostatak radnog stanovništva, lli ne dolazi do poboljšanja uvjeta rada. Ono zbog čega hrvatski radnici odlaze na sezonu u Austriju jeste slobodna dan. Ako radite u Hrvatskoj u sezoni, ne možete očekivati da će se ispoštovati norme, da ćete imati period dnevnog ili tjednog odmora, biti plaćeni za prekovremeni rad itd. To je nešto na čemu treba poraditi. Nedostatak radnika u turizmu i ugostiteljstvu izravna je posljedica i loših uvjeta rada”, kazala je.

    U Srbiji je sve više stranih radnika pa tako u hotelima na pozicijama sobarica u pravo rade strankinje. Problem je nepoštivanje njihovih radnih prava.

    “Dolaze različitim putevima i zauzimaju mesta koja ljudi iz Srbije neće da rade. Treba da se borimo protiv toga da kažemo ‘to su migranti, ne tiču me se njihova prava, mene se tiču moja’. Oni trebaju da uživaju ista prava kao i mi”, istakla je Jakobi.

     

    Kako do radnih dozvola i istih prava

    Ećo ističe kako u BiH nedostaje radnika u građevinskom, proizvodnom, turističkiom i IT sektoru. Problem su procedure izdavanja radnih dozvola za strance.

    “Uvoz radne snage jako kompleksna procedura. Ove godine je 3.500 kvota koju je raspisala Agencija za rad i zapošljavanje, a treba nam 50.000 radnika. Za radnu dozvolu u FBiH treba šest mjeseci, a u RS 20-ak dana”, naveo je.

     

    U Hrvatskoj je gorući problem deficiti zdravstvenih radnika i njegovatelja.

    “Uvjeti u zdravstvu su sve gori. Liječnici rade preko 350 sati prekovremeno i jedna velik dio obiteljskij liječnika će se umiroviti, a ne znamo ko će ih zamijeniti.  Niz je anomalija u sustavu i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”, zaključila je Brnardić.

     

    N1

     

     

     

     

  • ASA Bolnica najavljuje povratak brojnih medicinskih stručnjaka u BiH

    ASA Bolnica najavljuje povratak brojnih medicinskih stručnjaka u BiH

    ASA Bolnica u Sarajevu ima za cilj okupiti vrhunske stručnjake iz različitih oblasti kako bi osigurala najviši nivo kvaliteta i sigurnosti u pružanju zdravstvenih usluga svojim budućim pacijentima.

    Prof. dr. Rasim Jusufović, direktor projekta uspostavljanja ASA Bolnice, ističe rastući broj stručnjaka koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu i pridružuju se timu ASA Bolnice. Njihov dolazak donosi stručnost, znanje i iskustvo, čime se osigurava prenos najboljih praksi.

    “Sretni smo i vrlo počašćeni da je buduća ASA Bolnica poželjno mjesto povratka naših medicinskih stručnjaka iz dijaspore. Bilježimo veliki interes za naše usluge i brojne pozive iz inostranstva, vjerujemo da je to jasan signal budućeg povratka i drugih sugrađana, koji u kontekstu povratka u svoju domovinu često ističu da je osigurana kvalitetna, sigurna i dostupna zdravstvena usluga jedan od najvažnijih faktora za povratak”, dodao je Jusufović.

    Posebnu pažnju u ASA Bolnici naglašavaju razvoju tri ključna centra izvrsnosti: “Centar za majku i dijete”, “Kvalitet i sigurnost”, te “Minimalno invazivne i interventno radiološke procedure u multidisciplinarnim timovima”.

    “Kadar mnogih odjeljenja, pored već etabliranih stručnjaka iz našeg zdravstvenog sistema, će biti upotpunjen sa našim stručnjacima iz inostranstva, spomenut ćemo ovdje ‘Centar za majku i dijete’ u kojem nam se uskoro pridružuju stručnjaci koji će svoju bogatu karijeru u punom angažmanu nastaviti u ASA Bolnici: Doc. dr. Azur Tulumović, ginekolog, Mr. sci. dr. Dario Đukić, pedijatar sa subspecijalizacijom dječije kardiologije koji se vraćaju iz Saudijske Arabije, Dr. Mufid Burgić, plastični hirurg sa dugogodišnjim iskustvom u Bahreinu”, navode iz ASA Bolnice.

    Kao povremeni konsultanti “Centra za majku i dijete” ističu Dr. med. sci. Nežlu Šehović Durić, specijalistu psihijatra za djecu i adolescente, sa dugogodišnjim ekspertskim stažom u Norveškoj, doc. dr. Amra Adrović Yildiz, specijalista pedijatrijske reumatologije, koja radi u Turskoj i dr. Adisu Kuršumović koja je specijalista opšte medicine, neurohirurgije, intenzivne medicine, radiologije, ali i neuroradiologije I trenutno je angažirana u Njemačkoj kao šef Intervencionalnog neurovaskularnog centra Klinike Schwarzwald-Baar Villingen-Schwenningen.

    Veliki broj specijalnosti je vrlo deficitaran u BiH, te dolazak naših stručnjaka iz inostranstva donosi neprocjenjiv benefit za naše buduće pacijente koji su takve zdravstvene usluge nerijetko tražili u inostranstvu.

    Kliničko upravljanje bolnicom preuzima Međunarodni Medicinski Univerzitet Beč na čelu sa renomiranim stručnjakom, dr. Rolandom Fasolom, koji će obnašati funkciju medicinskog direktora u ASA Bolnici.

    Doc. dr. Fasol je specijalizirani akademski opšti i kardiovaskularni hirurg s bogatim iskustvom u razvoju, upravljanju i organizaciji specijaliziranih visokotehnoloških bolnica širom svijeta, fokusiranih na izgradnju medicinskih timova, uspostavljanje funkcionalnih kliničkih usluga, digitalizaciju i primjenu najviših standarda kliničkog upravljanja. Među mnogim međunardonim projektima, spomenut ćemo njegov prethodni projekat u Kini, gdje je uspješno pokrenuo bolnicu sa kapacitetom preko hiljadu kreveta u saradnji sa Univerzitetom u Los Angelesu, što svjedoči o njegovom profesionalnom integritetu i iskustvu u uspostavljanju i upravljanju bolničkim sistemima.

    “U ASA bolnici i ASA Institutu za istraživanje, razvoj i inovacije, s nestrpljenjem očekujemo razvoj timskog okruženja i interdisciplinarne suradnje, stvarajući motivirajuću atmosferu. Također, s velikim oduševljenjem iščekujemo razvoj zajedničkih naučnih istraživačkih projekata koji će potaknuti kontinuirani i profesionalni razvoj te razmjenu ideja među našim zdravstvenim i drugim ekspertima”, dodao je Jusufović.

    Poručuju da je stremljenje duboko utemeljeno u misiji, viziji i “genetskom kodu” Hastor Fondacije.

    “Fondacija predstavlja neiscrpan izvor mladih i talentiranih ljudi kojima želimo pružiti najbolje uslove za profesionalni razvoj i specijalizacije. Jedan od naših sljedećih ciljeva je da ASA Bolnica u najkraćem mogućem roku ispuni uslove i stekne status univerzitetske bolnice. Ujedinjeni u cilju postizanja vrhunskih rezultata i primjeni inovativnih pristupa, nastojimo ostvariti najviše standarde kvalitete i sigurnosti u našem radu. S velikim povjerenjem u stručnost i predanost našeg tima, uvjereni smo da ćemo s vodstvom dr. Fasola ostvariti velike uspjehe u pružanju vrhunske zdravstvene usluge u ASA Bolnici”, zaključio je Jusufović.

  • Neum će po zaradi od turizma nadmašiti rekordnu 2019.

    Neum će po zaradi od turizma nadmašiti rekordnu 2019.

    Neum bi ove godine po zaradi od turizma trebao nadmašiti rekordnu, predpandemijsku 2019. godinu. Trenutno su popunjeni gotovo svi kapaciteti, a cijene su u odnosu na prošlu godinu više za oko 15 posto, što jedini bh. grad na moru i dalje čini cjenovno pristupačnijim od ostalih turističkih destinacija na Jadranu.

    Turistička sezona u Neumu ove godine pokazuje odlične rezultate iako je ljetovanje u bh. biseru na Jadranu za ovu godinu skuplje za nekih 15 posto, kazao je Feni viši stručni suradnik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Ramiz Bašić, dodavši pritom da su turistički djelatnici prezadovoljni predsezonom i trenutnom popunjenošću turističkih kapaciteta (95 posto), a i za postsezonu se prave planovi.

    Glavnina neumskih gostiju dolazi iz BiH, a jedan dio gostiju je iz Francuske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Srbije, a od ove godine povećan je i broj gostiju iz Republike Hrvatske.

     

    U Neumu se nadaju da će za ovu sezonu doći do brojki iz 2019. godine.

    “Sigurno je da će biti preskočena u financijskom dijelu, ali čeka se hoće li se to ostvariti i po broju dolazaka i broju noćenja”, ističe Bašić.

    Odlične turističke rezultate bilježi i Međugorje, koje je samo na 42. godišnjicu Gospinih ukazanja posjetilo oko 50 tisuća hodočasnika iz svih krajeva svijeta.

    “Naravno da to predstavlja i izuzetnu financijsku dobit za trgovce, ugostitelje, turističke radnike i gospodarstvenike u tom hercegovačkom kraju”, napominje viši stručni suradnik TZ HNŽ-a.

     

    Cijene noćenja i usluga

    Govoreći o poskupljenjima, tj. za koliko su cijene usluga i noćenja u HNŽ-u veće u odnosu na lani, rekao je kako su one od 10 do 15 posto više zbog povećanja cijena ulaznih komponenata (troškovi goriva, energije i slično).

    “Međutim, naše destinacije ostaju i dalje veoma cjenovno pristupačne i konkurentne, naročito u odnosu na susjedne destinacije na hrvatskoj i crnogorskoj obali gdje su cijene pojedinih usluga i proizvoda kudikamo više”, ocjenjuje Bašić.

    Upitan koliko jedna obitelj ove godine mora izdvojiti za ljetovanje u Neumu, Bašić odgovora kako su cijene smještaja i usluga veće za nekih 15 posto u odnosu na lani, pa bi po nekim izjavama turističkih djelatnika iz Neuma, četveročlana obitelj dnevno trebala izdvojiti od 150 do 200 eura.

    Naravno, taj iznos bitno ovisi o tome je li smještaj rezerviran u privatnim sobama, apartmanima ili pak u hotelima, gdje je najskuplje, nadodaje.

    Na pitanje koliko je u prvih šest mjeseci u HNŽ-u ostvareno dolazaka i noćenja, ističe kako zasad nemaju službene podatke i točne brojke, ali po svemu sudeći može se reći da se uspješna ovogodišnja sezona nastavlja i da će vjerojatno ovo razdoblje biti za nekih 10-15 posto uspješnije od prošlogodišnjeg.

    “Nalazimo se u srcu turističke sezone i nakon uspješne predsezone, a uzimajući u obzir trenutna turistička kretanja u HNŽ-u, imamo razloga vjerovati da će sve naše destinacije ostvariti rezultate koji će biti uspješniji od prošlogodišnjih”, naveo je Bašić.

    Rekao je i kako turizam u HNŽ-u u dosadašnjem dijelu godine ostvaruje pozitivne trendove u vidu rasta turističkog prometa.

    “Špica sezone je tek počela i pred nama su intenzivni dani tijekom kojih moramo zadržati kvalitetu usluge i zadovoljstvo gostiju jer samo tako možemo dugoročno graditi imidž županije, a u širem kontekstu Hercegovine, kao kvalitetne i održive turističke regije”, ustvrdio je Bašić.

    Turistička zajednica HNŽ-a trenutačno priprema nekoliko projekata za daljnje unapređenje turističkog sektora i diverzifikaciju turističke ponude u Županiji, a sve u okviru programa prekogranične saradnje Hrvatska-BiH-Crna gora za razdoblje 2021.-2027.godine.

    Turistička zajednica će aplicirati s projektima koji se najviše odnose na rekonstrukciju i valorizaciju kulturno-povijesnog nasljeđa u HNŽ-u i njegovu promociju.

     

    N1

  • Provjerite svoje lične karte, da ne biste platili kaznu i do 300 KM

    Provjerite svoje lične karte, da ne biste platili kaznu i do 300 KM

    Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH napominju da je za kršenje ove zakonske obaveze propisana novčana kazna od 30 KM do 300 KM

    Ličnu kartu Bosne i Hercegovine u posjedu trenutno nema 243.078 građana, dok je nešto veći broj lica bez vozačke dozvole, čak 252.995, podaci su Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) Bosne i Hercegovine.

    Kako pišu “Nezavisne novine”, to je ukupan broj lica kojima su istekli lični dokumenti, a nisu podnijela zahtjeve za izdavanje novog dokumenta.

    Napominju da, kada su u pitanju vozačke dozvole, treba imati u vidu da određen broj osoba zbog starosne dobi nije u mogućnosti upravljati motornim vozilima, te da iz tih razloga nemaju važeći dokument.

    Iz IDDEEA podsjećaju da je lična karta javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta, odnosno boravišta za raseljeno lice i državljanstva BiH.

     

    Obavezan dokument

    S obzirom na činjenicu da je posjedovanje lične karte zakonska obaveza, svaki državljanin stariji od 18 godina, sa prebivalištem u Bosni i Hercegovini, dužan je imati ličnu kartu izdatu u mjestu prebivališta.

    Prema podacima kojima IDDEEA raspolaže za 2021. godinu, bez važeće lične karte bilo je 241.644 građana, dok se ta cifra povećala u 2022. godini za oko 1.000 građana, te je prema zvaničnim podacima bez ovog dokumenta bilo 242.869 lica.

    Navode da su to zvanični podaci za građane bez važećih dokumenta za prethodne dvije godine bez podnesenog zahtjeva za izdavanje novog dokumenta.

    Kako ističu, rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje lične karte je 60 dana nakon navršenih 18 godina života ili 60 dana nakon što se lice stalno nastani u BiH ako je navršilo 18 godina života.

     

    Rok za podnošenje zahtjeva za zamjenu lične karte je 15 dana prije isteka iste.

     

    Kazne do 300 KM

    Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH napominju da je za kršenje ove zakonske obaveze propisana novčana kazna od 30 KM do 300 KM.

    Prema evidenciji o ličnim kartama koju tehnički vodi i održava IDDEEA, broj ličnih karata koje se nalaze u statusu izdat dokument, što znači da se nalaze u posjedu građana, je 3.070.506, dok je broj ličnih karata koje ističu 2023. godine 140.783.

    Kako ističu, Pravilnikom o cijeni ličnih dokumenta propisana je visina naknade koja se plaća prilikom izdavanja ličnih dokumenata, lične karte i vozačke dozvole za građane Bosne i Hercegovine, kao i način uplate, raspodjela i namjena sredstava ostvarenih izdavanjem ovih dokumenata.

    Članom 2. pomenutog pravilnika propisana je visina naknade ličnih dokumenata i to za ličnu kartu 18 KM, dok je za vozačku dozvolu potrebno izdvojiti 60 KM.

  • Koliko je obrazovni sistem u BiH usklađen sa tržištem rada?

    Koliko je obrazovni sistem u BiH usklađen sa tržištem rada?

    Završen je upis u srednje škole u Republici Srpskoj. Najviše zainteresovanih je za smjerove iz oblasti zdravstva, te obrtnička zanimanja. Da li je obrazovni sistem krenuo u korak sa tržištem rada ili pak više školujemo kadar za inostranstvo?

    Sva mjesta na ugostiteljskim smjerovima u Srednjoj stručnoj školi u Janji ove godine popunjena su već u prvom upisnom roku. Interesovanje svršenih osnovaca za zanate i ugostiteljske smjerove ove godine bilo je izuzetno veliko.

    “Najveće interesovanje đaka i roditelja bilo je za kuvarsko kulinarski smjer, kuvar konobar i tu nam je ostalo 18 đaka ispod crte. Pored zanata, mjesto više tražilo se i u medicinskoj školi u Bijeljini, dok su opšti smjerovi, poput Gimnazije, u drugom planu”, navodi direktor SSŠ Janja Aleksandar Matić.

    “Najveće interesovanje je za tehničku školu, pored tehničke za zdravstvenu struku. Tu je ekonomska škola, pa ostale. Nekad su se obrazovali kadrovi u zanimanjima, a da za to nisu vidjeli mogućnost da nađu zaposlenje, a sada se prevashodno bira zanimanje koje će dati zaposlenje”, kaže Duško Đurić,  predsjednik Aktiva direktora Srednjih škola regije Bijeljina.

    Iako upisna statistika uliva nadu da na domaćem tržištu stasava nova generacija zanatlija i ugostitelja, značajan dio njih odlazi na rad u inostranstvo.

    “Otprilike ipak 60 odsto da ostane na našim prostorima, mi smo sad svu djecu poslali u hotele u restorane na nivou regije Bijeljina, par djece je otišlo koliko  čujem u Ugljevik, ostali su zaputili na hrvatsko primorje, imamo jedno dijete u Pragu u hotelu. Razmišljanje o napuštanju zemlje kod mladih ljudi počinje sve ranije”, kaže direktor SSŠ Janja.

    Za nevladin sektor trenutna situacija je samo posljedica dugogodišnje nebrige.

    Problem obrazovanja u Bosni i Hercegovini i njegove nepovezanosti s tržištem rada već je donio bolne posljedice. Poslodavci sve manje imaju radne snage, a i oni sa deficitarnim zanimanjima, umjesto domaćih, radije biraju strane poslodavce.

  • Sladić objasnio superćelijsku oluju kroz zagrijan lonac

    Sladić objasnio superćelijsku oluju kroz zagrijan lonac

    Nedim Sladić, najpoznatiji bh. meteorolog na školovanju u Velikoj Britaniji objasnio je superćelijsku oluju kroz primjer zagrijanog lonca.

    Sladić je na Facebooku napisao sljedeće:

    “Neka vam bude analogija superćelije ova slika: zagrijan lonac prethodno na šestici (tj. vrela podloga zemlje). Dodajte hladnu vodu (tj. svježi atlanski zrak sa sjeverozapada). Nastaje burna reakcija – brzi oblak vodene pare koji se diže uvis (tj. snažna uzlazna struja koja potiskuje lakši, vreli zrak uvis usljed velike dostupne molekularne kinetičke energije). A zamislite kad tako nešto bukne na mjestu gdje nema prostornog ograničenja?”, naveo je Sladić.

    Također, Sladić podsjeća da je na snazi narandžasti meteoalarm.

    Izvor: N1

  • Porodica Dženana Memića nakon presude: Ovo je zrnce pravde i idemo dalje

    Porodica Dženana Memića nakon presude: Ovo je zrnce pravde i idemo dalje

    Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine u petak je izreklo drugostepenu presudu u predmetu “Zijad Mutap i drugi”, u vezi sa slučajem smrti Dženana Memića 2016. godine, kojom su optuženi Alisa Ramić (rođena Mutap) i Hasan Dupovac proglašeni krivim zbog prikrivanja dokaza.

    Alisa Ramić (Mutap), djevojka stradalog Dženana Memića je osuđena na dvije i po godine zatvora, a Hasan Dupovac, bivši načelnik Odjeljenja za saobraćajne istrage u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, na tri godine zatvora. Alisa Ramić je proglašena krivom zbog davanja lažnog iskaza, a Dupovac je osuđen zbog zloupotrebe položaja.

     

    Zijad Mutap, Josip Barić i Muamer Ožegović oslobođeni su.

    “Cijelo vrijeme govorimo bit će pravde i ima je. Ovo je zrnce pravde, ali je ima. Ovo je peti postupak, ali Apelaciono vijeće je pokazalo da ima pravde u ovoj državi. Ići ćemo dalje, nećemo stati. Hasan Dupovac nikad više neće biti policajac, to je veliki uspjeh za ovu državu”, rekao je Muriz Memić, otac Dženana Memića.

     

    Poručio je da je današnja presuda dokaz da nisu lagali.

    Dženanova sestra Arijana Memić podsjetila je da noć kada je Dženan primljen u bolnicu.

    “Kada smo tu noć bili u bolnici i čekali da čujemo vijesti kako je Dženan, Alisa je tada rekla: ‘Tata, zovi svoje ljude i riješi ovo’. S jedne strane smo sedam godina imali tatu koji je imao svoje ljude, ali nije uspio riješiti. S druge strane imamo jednog babu koji nije imao svoje ljude, ali imao je ljubav, vjeru i snagu za svoje dijete i koji je uspio ovo riješiti. Mi smo ovim zadovoljni, ali ovo je samo jedna etapa ka konačnom cilju. Ovo je pobjeda svih vas, nije naša. Mi ovo ne možemo nazvati pobjedom jer nas Dženan neće dočekati kući kada dođemo”, kazala je Memić.

     

    Istakla je da su uspjeli dokazati ono što su govorili svih ovih godina.

    “Ono što je najvažnije i što će uslijediti nakon ovoga. a to je važnije od svake ove presude, a to je da se suočimo sa onima koji su dali sebi za pravo da oduzmu Dženanov život. Želim da im danas s ovog mjesta poručim da će oni imati poseban tretman što se nas tiče. Za tu osobu koja je dala sebi za pravo da oduzme njegov život tražiti ćemo najstrožije kazne i vjerujte da ćemo istrajati u tome”, dodala je Memić.

    Svi optuženi su 24. novembra 2022. oslobođeni krivice, a Apelaciono vijeće Suda BiH je u martu ove godine ukinulo prvostepenu presudu te naložilo ponovno suđenje.

    Oni su se teretili da su pristupili grupi za organizirani kriminal koju je, kako je naveo Sud BiH, formirao Zijad Mutap radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić zadobio teške i opasne po život tjelesne povrede 8. februara 2016. godine, uslijed kojih je preminuo, pa su prikrivanjem dokaza i počinitelja, fingiranjem dokaza, prikrivanjem činjenica koje su im poznate, poduzimali radnje s ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, a sve u namjeri da prikriju stvarne počinitelje i stvarni način na koji je mladić povrijeđen.

    Apelacijsko vijeće je tokom ponovnog suđenja dozvolilo svjedočenje jednog od ključnih svjedoka, neurohirurga Kemala Dizdarevića, koji je u sudnici ponovio stav da Alisa Ramić, djevojka koja je bila s Dženanom u trenutku njegovog stradanja, nema amneziju, na koju se pozivala od početka.

    Odbrane Zijada Mutapa i njegove kćerke Alise Ramić zatražile su oslobađajuću presudu, ocijenivši da Državno tužilaštvo nije van svake razumne sumnje uspjelo dokazati odgovornost optuženih za djela koja im se stavljaju na teret.

    Odbrane su u završnoj riječi ocijenile da nisu dokazani navodi o organizovanju kriminalne grupe i davanju lažnog iskaza, te pomaganju učinitelju nakon počinjenja krivičnog djela.

    Dženan Memić je teško povrijeđen 8. februara 2016. godine u Velikoj aleji na Ilidži, a preminuo je nekoliko dana kasnije. Tužilaštvo Kantona Sarajevo pokušalo je dokazati da se radilo o saobraćajnoj nesreći, za koju su bili optuženi Ljubo i Bekrija Seferović. Optužnicu tužioci u dva navrata nisu uspjeli dokazati pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Nakon što su te presude poništene, Vrhovni sud Federacije BiH takođe je utvrdio da nema dokaza da je Dženan stradao u saobraćajnoj nesreći.

    U slučaj Memić uključilo se i državno tužilaštvo, tako da se pred Sudom BiH vodio drugi proces koji je trebalo da utvrdi da li je proteklih godina bilo prikrivanja dokaza i ometanja istrage.

     

    bhrt