Građani u Bosni i Hercegovini dužni su bankama gotovo 11 milijardi maraka, a neke banke su već počele podizati kamate i to će se drastično odraziti na kućne budžete.
Građanima koji su kreditno zaduženi stižu poruke o povećanju kamata na već podignute kredite iz Raiffeisen banke, Bosna Bank International (BBI), NLB banke i Sparkasse banke, dok ostale banke u BiH nisu povećavale kamate.
– U toku 2022. godine i u prvoj polovini 2023. godine, dinamično su se mijenjali uvjeti na finansijskim tržištima izvan BiH. U okvirima pooštrenih monetarnih i kreditnih politika, vodeće centralne banke (ECB, FED, BoE) su podizale nivoe referentnih kamatnih stopa, a što je imalo za cilj obuzdavanje inflacije i smanjivanje potrošnje u razvijenim ekonomijama. Nove okolnosti na tržištima imale su efekte i na međubankarske kamatne stope u Evropskoj uniji koje su korištene kao referentne kod ugovaranja dugoročnih kredita i u Federaciji BiH – pojašnjava za Faktor Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Dio kreditnog portfolija banaka u BiH je ranije ugovoren i vezan za referentne stope, najčešće iz skupine EURIBOR.
– Agencija za bankarstvo donijela je niz odluka koje su imale za cilj upravljanje rizicima i izbjegavanje automatskog ili neopravdanog prijenosa negativnih efekata na naše tržište. I pored spomenutih poremećaja na drugim tržištima, nivoi kamatnih stopa u Federaciji BiH ostaju stabilni. U skladu sa važećim zakonskim okvirom i vlastitim politikama, pojedinačne banke i dalje imaju mogućnost ugovaranja i primjene promjenjivih kamatnih stopa – naglašava Mahmuzić.
Da li je ograničen rast kamata u BiH?
– Uvažavajući trenutne rizike rasta kamatnih stopa, banke se odlučuju za ponudu fiksnih stopa, odustajanje ili odgađanje primjene većih stopa, primjenu povećane stope do nivoa koji je prema odlukama Agencije za bankarstvo određen kao značajan ili prihvatljiv do 200 baznih poena ili dva posto. Samo u specifičnim dijelovima kreditnog portfolija pravnih lica bilježe se korekcije kamatne stope preko nivoa koji je određen kao značajan (preko 200 baznih poena ili dva posto) – ističe Mahmuzić.
Olujno nevrijeme ponovo je pogodilo Banjaluku i okolinu. Jak vjetar i snažna kiša počeli su nešto poslije podne, a u pojedinim naseljima, padao je i grad.
Tamni oblaci, pa sunce koje izviruje, u vrlo kratkom vremenskom periodu mijenjali su se.
Potražnja za kišobranima u radnjama u centru Banjaluke, u par minuta je povećana.
Nevrijeme u Banjaluci
Hidrometeorološki zavod Republike Srpske izdao je upozorenje zbog jakih udara vjetra. Kako su naveli, u pojedinim krajevima vjetar će dostići brzinu i do 80 kilometara na čas.
Javna ustanova “Vode Srpske” uputila je upozorenje zbog mogućih bujičnih poplava zbog lokalnih obilnih padavina.
Podsjetimo, za cijelu BiH na snazi je upozorenje zbog opasnih vremenskih prilika. Opširnije na linku ispod.
Ni na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH neće se raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak jer zastupnici nisu izglasali uvrštavanje ovih tačaka na dnevni red.
Izmjene ova dva zakoa upućene su u parlamentarnu procedure još u januaru ove godine, ali još nisu došle na dnevni red.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH su jučer uputili apel zastupnicima da ove zakone uvrste na dnevni red, a zatim ih i usvoje, jer bi njima bilo omogućeno povećanje plate radnicima u iznosu do 400 KM.
Riječ je izmjenama i dopunama zakona koji su privremenog karaktera do usvajanja koačnog zakonskog rješenja.
Poslodavci su kazali da bi usvajanjem izmjena zakona radnicima narednog mjeseca bilo omogućeno povećanje plate.
Poslodavci i sindikat traže mogućnost da se isplate do 400 KM veće plaće, a da ih država na taj uvećani iznos oslobodi plaćanja poreza na dohodak i jednog dijela doprinosa.
Ovogodišnja 49. Internacionalna turistička Una regata trajat će od 26. do 29. jula, a organizatori iz Javnog preduzeća Nacionalni park Una potvrdili su kako je sve spremno za jednu od najatraktivnijih sportsko-turističkih manifestacija u Unsko-sanskom kantonu i Bosni i Hercegovini.
Tradicionalno, veslat će se u tri etape, od Martin Broda do Štrbačkog buka, pa zatim do Bihaća, dok je završnica i ove godine u Bosanskoj Krupi. Okupljanje učesnika prve etape je u Martin Brodu u srijedu, 26. jula – u večernjim satima uz prigodan zabavni program.
– Što se tiče plovnog puta, radi se o tradicionalnoj relaciji od Martin Broda do Bosanske Krupe, nekih osamdesetak kilometara plovidbe. Novina je da posljednja etapa neće startati iz središta Bihaća, već sa lokaliteta Plandište u naselju Kostela. Za tu etapu imamo slabiji interes, pa ovim potezom želimo skratiti plovnu relaciju, kako bismo eventualno povećali broj učesnika – izjavio je direktor Javnog preduzeća Nacionalni park Una Amarildo Mulić.
Organizatori su sa istim ciljem odlučili i da posljednja etapa bude besplatna za sve prijavljene učesnike. Besplatan će biti i ulazak za sve posjetitelje muzičkog koncerta na Gradskoj otoci u Bihaću. Također, na dan ulaska vodene karavane u Bihać, tradicionalno će biti organizirana takmičenja u skokovima sa zračnog jastuka, odnosno Gradskog mosta u Bihaću.
Kao i svake godine, posebna pažnja usmjerena je na obezbjeđenje i sigurnost svih učesnika.
– Za sigurnost učesnika brine deset kajakaša – pilota na vodi, kao i ronioci koji će biti raspoređeni u sedam motornih čamaca. Tu su naravno obučeni skiperi i sve ostale neophodne ekipe u slučaju potrebe. Spremni smo i kada je u pitanju taj sigurnosni aspekt – riječi su dugogodišnjeg kapetana Una regate Sandra Abdihodžića.
Konačni broj učesnika još nije poznat, s obzirom da pristižu prijave iz zemalja regiona i cijele Bosne i Hercegovine. Prema procjenama organizatora na osnovu dosadašnjih iskustava, samo na najatraktivnijoj etapi od Štrbačkog buka do Bihaća očekuje se blizu 1. 000 učesnika, odnosno više od stotinu plovila.
Vršitelj dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH, Denis Lasić kaže da je vrlo bitno da do početka sljedeće godine u Federaciji imamo u izgradnji kompletan Koridor Vc, ali također ističe važnost završetka i puštanja u promet dionica koje su sada u izgradnji.
-Trenutno imamo osam gradilišta odnosno 61 kilometar u izgradnji od Zenice sjever do južnog dijela Žepča, te dio koji obuhvata općine Usora, Doboj jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča. Na jugu naše zemlje kroz Hercegovinu gradi se 11 kilometara autoceste od Počitelja do Zvirovića koji uključuje i most Počitelj. Prije nekoliko dana u potpunosti je spojen most Počitelj, dug 1 kilometar. Radi se o jednoj od najviših građevina u regionu sa stubovima koji dosežu do 100 metara, koja predstavlja najveći most na Koridoru Vc. Dionica Počitelj – Zvirovići će biti završena i puštena u promet na jesen ove godine koja se veže na već ranije izgrađenu dionicu Zvirovići-Bijača čime će 21 kilometar autoceste u Hercegovini biti u prometu. Kada je riječ o sjevernom dijelu Koridora Vc krajem sljedeće godine bit će pušteno u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča, kaže Lasić u intervjuu za Fenu.
Ubrzanje izgradnje
Kada je riječ o aktivnostima koje Autoceste FBiH planiraju u narednom periodu on navodi kako je prije svega potrebno ubrzati izgradnju Koridora Vc kroz Hercegovinu i poduzeti sve aktivnosti kako bi do kraja ove i početkom sljedeće godine u izgradnji bio kompletan dio Koridora Vc na jugu naše zemlje.
-Izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu, Bosna i Hercegovina će biti u potpunosti povezana sa europskim cestovnim koridorima, na sjeveru sa Koridorom X, a na jugu sa autocestom A1 (Dalmatina) u Hrvatskoj, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj općina i gradova kroz koje prolazi, te omogućiti dodatni razvoj gospodarske zajednice i turističkih potencijala. Do kraja 2023. godine bi trebale biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj. U ovoj godini u Hercegovini planiramo početi izgradnju 30 kilometara autoceste. Do kraja ove godine planira se ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu Koridora Vc od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio Koridora Vc. U prvoj polovici sljedeće godine bi trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj čime će u izgradnji biti kompletan južni dio Koridora Vc. Ostaje nam još da poduzmemo aktivnosti s ciljem osiguranja sredstava i raspisivanja tendera za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj, koja je trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije, pojašnjava Lasić.
Ove godine počinje izgradnja tunela Prenj, najdužeg tunela na koridoru Vc. Lasić ističe da je tunel Prenj tehnički najzahtjevniji i jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Riječ je o tunelu čija je dužina 10,9 kilometara i predstavlja najzahtjevniji objekt na Koridoru Vc, kao deveti najduži cestovni tunel u Europi.
Dvije tunelske cijevi
– Svojom dužinom i kompleksnošću tunel Prenj će nadmašiti sve do sada izgrađene objekte u regionu, pa i šire. Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi s po dvije prometne trake u kojima će se saobraćaj odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Gradnja tunela će se financirati iz međunarodnih kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke i bespovratnih sredstava Europske unije. U ovoj godini planira se početak radova izgradnje tunela Prenj. Izgradnjom tunela Prenj vrijeme putovanja na relaciji Sarajevo – Mostar će se skratiti sa dosadašnjih dva sata na nešto manje od jednog sata što u konačnici dovodi do skraćenja puta za 31 km i značajno ubrzava prijevoz ljudi, roba i usluga, navodi Lasić.
Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora Vc financira iz kreditnih sredstava međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicione banke (EIB), JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar je u prilici da aplicira za bespovratna sredstva Europske unije. JP Autoceste FBiH do sada odobreno preko 500 milijuna eura bespovratnih sredstava EU za izgradnju Koridora Vc kroz petnaest aplikacija.
– Postavili smo rekord za jedno javno poduzeće, a sve zahvaljujući učinkovitim i dobro osmišljenim aplikacijama. Ova bespovratna sredstva uvelike pomažu izgradnji autoceste na Koridoru Vc. Nedavno je Europska komisija objavila novi financijski paket za podršku financiranju novih investicionih projekata, između ostalih i za izgradnju autoceste na Koridoru Vc. Jedan od odobrenih projekata je i izgradnja poddionice autoputa Ozimice – Poprikuše na Koridoru Vc, kojim će se izgraditi oko 12 km autoputa na Koridoru Vc. Osim ovog važnog projekta, financijsku potporu dobio je i projekt izgradnje dionice autoceste Mostar sjever – Mostar jug na Koridoru Vc, kojom će se izgraditi oko 14 km autoceste na Koridoru Vc. Ovakvi projekti doprinose društveno-ekonomskom razvoju regije, kao i boljem povezivanju s EU, a sve u interesu građana i poslovnih subjekata, naglašava Lasić.
Govoreći o značaju Koridora Vc za integraciju BiH u EU Lasić kaže kako Bosna i Hercegovina uz pomoć Koridora Vc postaje važna tranzitna zemlja koja povezuje europski jugoistok i sjever, te na taj način stvara šansu za ubrzani pristup zapadnoeuropskim i euroatlantskim integracijama.
– Jedan od ključnih uvjeta za dugoročan gospodarski rast i integraciju u europsko okruženje je ulaganje u održivu infrastrukturu. Povezivanjem sjevera s jugom naše zemlje razvijamo potencijale, posebice u području industrije, poljoprivrede i turizma. Cestovna infrastruktura jedan je od glavnih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje. Svaka nova dionica na Koridoru Vc utjecat će na bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, ističe on.
U nadležnosti JP Autoceste FBiH je i izgradnja brzih cesta. Trenutno se izvode radovi na izgradnji tunela Hranjen koji je dug 5,5 kilometara, a do sada je probijeno više od 50% tunela. Radovi se izvode i na izgradnji brze ceste Lot 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje koja će biti završena do travnja iduće godine. Oba projekta se financiraju sredstvima iz Proračuna Vlade FBiH.
Izgradnja LOT 3B
U narednom periodu nastavit će se radovi na izvođenju radova posljednje dionice Sarajevske obilaznice LOT 3B. Intenzivno radimo na aktivnostima s ciljem realizacije zahtjeva lokalnih zajednica i dobijanja potrebnih dozvola. Nakon dobijanja potrebnih dozvola odmah će se nastaviti izgradnja LOT 3B i potrebno je šest mjeseci za završetak svih radova.
-Trenutno je u fazi izrada projektne autoceste A2 Tuzla – Brčko dužine 23 kilometra. Po usvajanju prostornog plana nastavit će se izrada projektne dokumentacije kroz Brčko Distrikt, Posavski Kanton čime će se povezati sa Republikom Hrvatskom u Orašiju dok se na jugu dionica veže na autocestu A3 Tuzla – Žepče gdje se veže sa Koridorom Vc. Ovo je izuzetno važno za razvoj Tuzlanske županije kao najmnogoljudnije županije i Posavske županije. U tijeku je provođenje pripremnih aktivnosti kako bi iduće godine krenula izgradnja brze ceste u dužini od 40 kilometara za pravce Bihać – Cazin – Velika Kladuša, Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske i Nević polje – Turbe, kaže Lasić.
Od 19. juna ove godine realizirano je uvezivanje elektronske naplate cestarine između JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS temeljem potpisanog Memoranduma o suradnji. Korisnicima je omogućeno da na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine prolaze kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem sopstvenog TAG uređaja.
– Sistem naplate cestarine koji je uspostavljen sa JP Autoputevi RS dobro funkcionira. Prema našim podacima do sada smo rekonfigurisali oko 250 uređaja korisnika koji imaju uređaje JP Autoputevi RS. Korisnici su pozitivno reagirali na nove mogućnosti elektronske naplate cestarine koji se ogleda u jedinstvenom TAG uređaju za autocestu u cijeloj Bosni i Hercegovini. S prihodima smo zadovoljni, iz godine u godinu bilježimo kontinuirani rast prihoda od naplate cestarine, i sigurno da će i mogućnost uvezivanja elekronske naplate cestarine jednim dijelom se pozitivno odraziti na prihode.
-Očekuje se kako će s jedinstvenim sustavom naplate povećati sigurnost u prometu, što je i jedan od primarnih ciljeva, uz istodobno smanjivanje gužve na autocestama. U planu je proširenje projekta na zemlje regije, te smo i sa Hrvatskim autocestama potpisali Memorandum o suradnji. Dogovoreno je uvezivanje elektronske naplate cestarine s Hrvatskim autocestama. Trenutno provodimo aktivnosti koje se odnose na testiranje uređaja u svrhu postizanja kompatibilnosti, a kako bi uskoro sustav bio pušten za korisnike, kaže Lasić.
Značajna sredstva
Na kraju razgovora za Fenu v.d. direktora Autocesta FBiH, Denis Lasić naglašava kako ovo javno poduzeće ulaže značajna sredstva u razvoj lokalnih zajednica u dijelovima kojima prolazi Koridor Vc.
– Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije, tamo gdje se gradi Koridor Vc, jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu. Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektovanju i izgradnji određenih dionica autoceste na Koridoru Vc. Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo omogućiti da izgradnja autoceste utiče na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc. Kao društveno odgovorno poduzeće, svjesni smo da je dijalog s lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumijevanje kome svi težimo, zaključuje Denis Lasić u intervjuu za Fenu.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas bi trebalo da razmatra odluku o rebalansu ovogodišnjeg budžeta FBiH, te predložene izmjene i dopune o njegovom izvršenju.
Vlada Federacije BiH je početkom ovog mjeseca na prijedlog Federalnog ministarstva finansija utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna budžeta FBiH za 2023. godinu koji iznosi 6.937.563.355 KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na ovogodišnji. Izmjene i dopune budžeta FBiH za ovu godinu po hitnom postupku upućene su u parlamentarnu proceduru, a uslovljene su, kako je obrazloženo, nizom ekonomskih faktora i odluka.
Na predloženom dnevnom redu su i izmjene Zakona o trezoru u FBiH, a razlozi za njihovo donošenje su, prije svega, u cilju harmonizacije sa Zakonom o budžetima u FBiH i Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH.
Poslanici bi trebali razmatrati Prijedlog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, a predviđeno je i da se izjasne o Dokumentu okvirnog budžeta FBiH za perid 2024 – 2026. godina.
Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić oglasio se na svom Facebook nalogu 22. jula i podijelio informaciju kako zbog svakodnevnih negativnih komentara protkanih mržnjom više neće objavljivati naučni sadržaj na društvenim mrežama.
Informacija je ovo koja je šokirala mnoge, a brojni od toga dana iskazuju javnu podršku mladom naučniku koji je ovoj zemlji donio fact-checking i vremenske prognoze, precizne kao što ih dugo nismo vidjeli.
Podršku Sladiću, između ostalih, dali su Svetlana Cenić, Dragan Bursać, Emela Budržović, dr. Vedran Jakupović, Tarik Jesenković, Samra Koričić, a danas se oglasila i zajednica Bosanskih lovaca na oluje.
Podijelivši njegovu sliku i hashtag #JeSuisNedimSladić, napisali su i:
“Zamislite stanje društva koje ima potrebu da mrzi i napada meteorologa.”
Zračni promet je od pandemije do danas jedan od vjerovatno najporemećenijih segmenata turističke industrije, i unatoč relativno brzom oporavku još uvijek nije dostigao razinu iz predkoronskih godina.
Na to se ove godine ‘nalijepilo’ i mnogo štrajkova u avionskim firmama i na aerodromima, pa se brojevi otkazanih letova broje u hiljadama.
Najnoviji primjer je vijest iz EasyJeta o otkazu čak 1700 letova između jula i septembra baš zbog poremećaja u radu kontrola leta na europskim aerodromima.
Ta niskotarifna kompanija, inače vrlo zastupljena i u Hrvatskoj, navodno je već omogućila zamjenske letove ili kompenzacije brojnim putnicima, no uvijek je dobro znati koja su vam sve prava na raspolaganju prema regulativi Europske unije. Doduše, sjedište EasyJeta je u Ujedinjenom Kraljevstvu, dakle izvan EU, no čak i u tom slučaju možete dobiti kompenzaciju, bilo prema europskim ili britanskim pravilima.
EU je vrlo detaljno razradila sustav putničkih prava u slučajevima odgode ili otkazivanja leta, no svejedno treba biti oprezan, i upoznati se sa svim potrebnim činjenicama. Ne treba generalizirati, ali aviokompanije će ponekad pokušati izbjeći svoje obveze, a i sam proces je relativno kompliciran, pa je dobra informiranost vaš najbolji prijatelj kad putujete avionom. I čitajte ‘sitna slova’ na vašim aviokartama.
Cijeli set prava sadržan je u regulativi birokratskog naziva 261/2004, i u cjelosti je dostupna na stranicama Europske komisije, ovdje je možete pročitati na engleskom i hrvatskom.
Prema toj regulativi, ako vam je let odgođen za više od tri sata, vaš prijevoznik mora vam osigurati hranu i piće, ili kupone kojima ih sami možete kupiti na aerodromu. Ako je kašnjenje preko noći, imate pravo na smještaj, a ako je kašnjenje duže od šest sati, imate pravo na puni povrat uplaćenog novca.
Dalje, ako je let otkazan, imate pravo na sjedište na drugom letu, ili pak puni povrat. U svim tim slučajevima valja čuvati sve potencijalno važne dokumente, od karata i boardinga, do e-mailova koje ste razmijenili s prijevoznikom, ili račune za troškove izazvane kašnjenjem, poput hrane, telefonskih računa, kupovine nužnih artikala… Jasno, dok niste sigurni što ćete dobiti, bolje je troškove ograničiti, i za nadoknadu se prijaviti kad stignete na odredište.
U nekim situacijama čini se da imate pravo na kompenzaciju, recimo zbog kasnog polaska, ali se onda dio kašnjenja nadoknadi tokom leta, i ako padne ispod tri sata, ostat ćete bez nadoknade.
Nekoliko je temeljnih stvari na koje treba paziti. Prvo i najvažnije, let mora biti predmet regulative EU. Ako letite iz Splita za Pariz, stvari su jasne i jednostavne. Ali što ako letite, recimo, za SAD, neku od azijskih zemalja, pa i europskih država izvan EU? Što ako koristite usluge više prijevoznika? Ovo su pravila kad je let pod ‘zaštitom’ EU:
Polazni aerodrom je u EU, bez obzira na prijevoznika;
Dolazni aerodrom je u EU, bez obzira na prijevoznika;
Slijećete izvan EU, ali s prijevoznikom čije je sjedište u EU;
Bar jedan od prijevoznika na vezanim letovima je registriran u EU.
Jasno, kompenzaciju ćete od prijevoznika dobiti samo ako je to njihova krivica. U to ulaze i uobičajeni problemi s kojima se prijevoznici suočavaju nakon pandemije – nedostatak osoblja, letovi s viškom ili premalo prodanih karata, ljudska greška, tehnički problemi…
S druge strane, prirodne okolnosti (nevrijeme, potresi, poplave…) ili ratni sukobi ne ulaze u razloge koji vam mogu osigurati kompenzaciju. Primjerice, ako ste zaglavili na nekom aerodromu zbog oluje, ili niste stigli na let jer je cesta bila zakrčena prometnom nesrećom ili velikim snijegom, nećete dobiti ništa, bar ne od zračnog prijevoznika. Ako, pak, niste sigurni u koju kategoriju upadate, podnesite zahtjev pa neka se druga strana time bavi, vi nemate šta izgubiti.
Inače, ne treba žuriti s podnošenjem zahtjeva, jer praktički nema zastare. Dapače, možete podnijeti zahtjev i za putovanja s kojih su vam uspomene već izblijedile, unazad do 2005. No, to ponekad ovisi o nacionalnim zakonodavstvima.
Visina nadoknade ovisi o više faktora , od odredišta, preko dužine leta, do dužine kašnjenja…, a svi su navedeni u ranije citiranoj regulativi.
U načelu, trosatno kašnjenje može vam donijeti nadoknadu od 250 eura (500 KM) za udaljenosti manje od 1500 kilometara, 400 eura (800 KM) za razdaljine do 3500 kilometara, odnosno 500 eura (1000 KM) za one duže od te granice. Te nadoknade rastu s dužinom kašnjenja, pa za petosatnu odgodu možete dobiti do 600 eura (1200 KM).
Neki prijevoznici će vam umjesto novca ponuditi kupone za buduće kupovine karata, no bolje je uzeti ‘pravi’ novac, pa sami odlučiti što ćete s njim, nego biti vezani uz ideju da ćete jednom opet putovati tom istom kompanijom.
Jasno, kompenzacija se može dobiti i u slučaju otkazivanja leta, ne samo odgode, ali opet samo ako je u pitanju greška prijevoznika. Međutim, u ovom slučaju, čak i ako povrat novca nije moguć, svi putnici moraju dobiti drugi let do svojeg krajnjeg odredišta. Osim toga, ako taj novi let stigne na odredište više od tri sata nakon što ste trebali stići, imate pravo i na nadoknadu za kašnjenje.
Treba imati na umu da ako vas prijevoznik obavijesti o otkazivanju leta više od 14 dana prije polaska, imate pravo samo na novi let, ili povrat novca za kupljenu kartu. Ako je do otkazanog leta manje od 14 dana, uz to imate pravo i na nadoknadu, čija visina ovisi o dužini leta, koliko ćete čekati na novi let i slično.
Tu je, jasno, i pokrivanje troškova noćenja ako je novi let tek sutradan. Nažalost, u novije vrijeme to često izgleda tako da morate sami naći smještaj, platiti ga, a onda tražiti nadoknadu troška. Masovni otkazi zbog pandemije i tu su uzeli svoj danak, uglavnom su prošla vremena kad bi vas na aerodromu dočekao službenik na šalteru i sve organizirao.
Da biste dobili sve što vam pripada, jasno, treba podnijeti zahtjev. Neki će za to angažirati advokata, ali onda ćete tu uslugu trebati i platiti. Zato je najbolje to napraviti sam, nije previše komplicirano uz malo pažnje.
Za početak, pošaljite prigovor prijevozniku, oni imaju različite procedure za to, od online formulara do izravnog kontakta. U jednom i drugom slučaju trebat ćete popuniti formular za prigovore. Provjerite kako to ide kod vašeg prijevoznika i krenite s procesom.
Ako vam prijevoznik odbije prigovor, ili ne odgovori u roku od dva mjeseca a vi mislite da imate argumenata za nadoknadu, obratite se arbitraži, postoje tačne upute na stranicama Europske komisije. Ako ste kartu kupili preko interneta, možete to napraviti preko platforme za rješavanje online sporova.
Ako ni to ne uspije, iznesite svoj slučaj regulatoru u zemlji u kojoj je registriran prijevoznik, ili koja je vaša polazna ili dolazna točka. Čuvajte svu putnu dokumentaciju, kao i komunikaciju s prijevoznikom. Posljednja opcija, ako ni tada ne uspijete, jest tužba sudu, ili u zemlji iz koje ste letjeli, ili u kojoj je prijevoznik registriran. U tom slučaju pripremite se na troškove, ponekad ne tako male, piše tportal.
Nedavne posjete dvoje zvaničnika srodnicima na Porođajnom odsjeku Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” izazvalo je nezadovoljstvo dijela javnosti. Zbog toga smo zatražili očitovanje direktora ove ustanove Ismeta Gavrankapetanovića.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (NiP) je nakon poroda posjetio suprugu. Kantonalna zastupnica SBiH i doktorica Klinike za porodiljstvo Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Fatima Gavrankapetanović Smailbegović je posjetila spomenuti odsjek Opće bolnice nakon poroda člana porodice.
I Konaković i Gavrankapetanović Smailbegović su na društvenim mrežama objavili da su bili u posjeti. Zbog posjete je negodovao dio javnosti, tvrdeći da su posjete ostalim građanima zabranjene. U pravilniku Opće bolnice piše sljedeće: “Na odjelu za akušerstvo i neonatalogiju (Porođajno) posjete nisu dozvoljene”.
Pojedini građani tvrde da im je posjeta bila uskraćena i onda kada im je ona bila posebno potrebna i značajna. Konaković je naveo da je očevima dozvoljeno da vide djecu, ali uz najavu.
“Opća bolnica dozvoljava prisustvo očeva na porodu, koji izraze želju da prisustvuju. Dozvoljavaju očevima da vide djecu, potrebno je uredno se najaviti odgovornim osobama”, naveo je.
Direktor Opće bolnice Ismet Gavrankapetanović u izjavi za Klix.ba uvjerava da svi pacijenti, bez obzira na status u društvu, imaju potpuno jednak tretman.
“Stručne službe bolnice svakodnevno procjenjuju epidemiološku situaciju i upravi preporučuju stanje s posjetama. Trenutno je na snazi reduciran broj posjeta koje se dozvoljavaju na lični zahtjev porodice, upućen šefu odjela i glavnom medicinskom tehničaru. Nikada niko nije vraćen, ko je želio da vidi svog najbližeg”, naglasio je.
Prema njegovim riječima, u najteže vrijeme pandemije koronavirusa, kada je bolnica praktično spasila grad, dozvoljavali su posjete svima koji su željeli, pa i na intenzivnoj njezi. Ukazao je da je prisustvo supruga na porodu dozvoljeno, ali da je potrebno najaviti se odjelu.
Prema evidenciji Centra za transplantacijsku medicinu, u razdoblju januar – juli 2023. godine, u transplantacijskim centrima u Federaciji BiH, realizirane su četiri kadaverične transplantacije bubrega, četiri kadaverične transplantacije rožnice i šest transplantacija bubrega od živih donora.
Kazala nam je to Olivera Tadić, direktorica Centra za transplantacijsku medicinu, dodajući da su u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla urađene tri kadaverične transplantacije bubrega, jedna kadaverična transplantacija rožnice i četiri transplantacije bubrega od živih donora, dok je u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) urađena jedna kadaverična transplantacija bubrega, tri kadaverične transplantacije rožnice i dvije transplantacije bubrega od živih donora.
Podizati svijest o značaju doniranja organa
Tadić dodaje “da navedeni podaci govore da je napravljen značaj iskorak u odnosu na 2022. tokom koje je realizirano ukupno sedam transplantacija bubrega, i to od živih donora”.
Olivera Tadić (u sredini)
– Oblast transplantacijske medicine je u cijelosti pravno regulirana, donijeti su svi podzakonski akti koji omogućavaju da se program transplantacije u Federaciji BiH provodi neometano i u skladu sa etičkim i stručnim standardima, kao i evropskim smjernicama i EU direktivama. Uspostavljen je organizacijski okvir za provedbu programa transplantacije, prepoznate uloge, obaveze i odgovornosti svih sudionika programa, odnosno ministarstva, zdravstvenih ustanova, bolničkih koordinatora, zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i drugih sudionika programa. Program transplantologije kao jedan od prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite finansira se iz sredstava federalnog Fonda solidarnosti, a čime su obuhvaćeni i troškovi rada cijelog medicinskog tima koji učestvuje u transplantacijskom programu. Iz navedenog je evidentno da su stvorene pravne, organizacijske i finansijske pretpostavke za neometanu provedbu programa transplantacije u kliničkim zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH – navodi Tadić.
Međutim, podatak da su u razdoblju septembar 2014. – juli 2023. obavljena 83 razgovora sa porodicama osoba kojima je utvrđena moždana smrt, te dobijena 24 pristanka porodica za darivanje organa i tkiva, govori, kako kaže Tadić, da je neophodno unaprijediti edukacije zdravstvenih profesionalaca koji učestvuju u ranom prepoznavanju i identifikaciji donora, utvrđivanju moždane smrti i razgovoru sa porodicama, kao i kontinuirano provoditi aktivnosti na podizanju svijesti javnosti o značaju doniranja organa i tkiva u svrhu liječenja.
U FBiH na transplantacije čeka 306 pacijenata
– Za uspostavu kvalitetnog i učinkovitog donorskog programa – prikupljanja organa od osoba kojima je, shodno medicinskim kriterijima, utvrđena moždana smrt, kao i programa kadaverične transplantacije u FBiH, potrebno je i da kliničke zdravstvene ustanove koje obavljaju transplantacijsku djelatnost prepoznaju transplantacijsku medicinu kao jedan od prioriteta u svom radu, te poduzmu dodatne mjere kako bi imenovanim bolničkim koordinatorima i drugim zdravstvenim profesionalcima, koji učestvuju u programu transplantacije, omogućili neometan rad – kazala je Tadić.
Prema evidenciji Centra za transplantacijsku medicinu, trenutno je na federalnu listu čekanja za presađivanje bubrega upisano 225 pacijenata, za presađivanje jetre 35, srca 25 i rožnice 21 pacijent.
Olivera Tadić (u sredini)