U Bosni i Hercegovini trenutno najtraženija zanimanja nisu u IT sektoru nego u sektoru građevine i uslužnih djelatnosti, poručio je Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala Boljiposao.com.
Najveći broj bosanskohercegovačkih građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju pa onda u Hrvatsku u kojoj također nedostaje radnika, ali situacija s dobijanjem dozvola je komplikovanija nego u drugim evropskim zemaljama.
– Ono što je interesantno jeste da ove godine Hrvatska nije najtraženija i najinteresantnija bh. građanima. Takva situacija je iz više razloga. Veliku ulogu igra situacija s inflacijom. Moram napomenuti da je Hrvatska najgora u Evropskoj uniji po stopi inflacije, dakle, primanja su ostala ista, a standard života je poskupio. Bilježimo i blagi pad kada je riječ o turističkoj sezoni u Hrvatskoj, što utječe i na odlazak naših radnika u tu zemlju. U Hrvatskoj postoji i problem kada je riječ o izdavanju radnih dozvola, čeka se i do devet, deset mjeseci – pojasnio je Raškaj.
Slovenija efikasnija od Hrvatske
Mišljenja je da je to iskoristila Slovenija koja svoje dozvole rješava u najkraćem mogućem roku, najkasnije za mjesec dana, a generalno traje oko 15, 20 dana.
– Najveći broj bh. građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju, pa onda u Hrvatsku. Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima, u Hrvatskoj trenutno nedostaje 20.000 građevinskih radnika koji bi radili na obnovi od zemljotresa. To je zaista velik broj. Imamo i radnike koji ne žele da rade i primaju socijalnu pomoć u Austriji i Njemačkoj. Međutim, najnovija informacija koja dolazi iz Austrije jeste da oni kreću u detaljnu provjeru tih ljudi koji primaju socijalnu pomoć, koji su sposobni za rad, a koji ne žele da prihvate posao koji im se nudi u Austriji – naglasio je Raškaj.
Prošle godine su u Bosni i Hercegovini najtraženiji radnici bili u IT sektoru.
– Međutim, došlo je do pada potražnje u IT sektoru pa skoro i nemamo oglasa ove sezone za IT. Ono čega smo se najviše bojali jeste da će se val otkaza iz Amerike preliti na Evropu i Bosnu i Hercegovinu. Trenutno su u Bosni i Hercegovini najtraženija zanimanja u građevinskom sektoru, od tesara, armirača, zavarivača, zatim sektor transporta, vozača kamiona mnogo nedostaje, uslužnih djelatnosti – trgovine, ali isto tako zbog turističke sezone u Hercegovini nedostaju radnici i u sektoru hotelijerstva, zatim u ugostiteljskim objektima. Tu bih dodao i zanatske manje radnje gdje nedostaje postolara, mehaničara… – istakao je Raškaj.
Samo plaća nije dovoljna
Ukazao je i na veliki problem u građevinskom sektoru u kojem plaće i nisu niske.
– Znači da više nije stvar samo u plaćama, nego je problem i u komunikaciji. Smatramo da svaka ozbiljna firma u Bosni i Hercegovini treba imati kvalitetnog PR-a koji će biti prva linija u komunikaciji s građanima i da detaljno objasni šta to poslodavac još nudi osim plaće – izjavio je Raškaj za Anadoliju.
Iako veliki broj bh. građana odlazi u Njemačku, smatra da zabrinjava činjenica Zavoda za zapošljavanje Njemačke koji su ukazali na pad potražnje za projektantima.
– Ako se više ne budu tražili projektanti, smatram da će i Njemačka krenuti u nekom pravcu recesije i krize – rekao je Raškaj.
Osim građevinskog sektora, najveći problem je u oblasti turizma.
– Ugostiteljski objekti u cijeloj Evropi muku muče s radnom snagom, od konobara do hotelijera, sobarica, čitačica – poručio je Raškaj.
Loš obrazovni sistem
Podijelio je i podatak da je od početka ove godine iz Hrvatske u neke druge zemlje otišlo do 20 posto radne snage.
– Tome je pridonio šengen, jer je otvorio vrata građanima koji žive uz granicu sa Slovenijom, da odu raditi tamo jer su veće plaće. U Bosni i Hercegovini, u odnosu na prošlu godinu, porast broja onih koji odlaze je deset posto. Najčešći uzrok koji navode građani, ali i poslodavci koji nas kontaktiraju, jeste politička situacija u Bosni i Hercegovini, a na drugom mjestu su primanja – pojasnio je Raškaj.
Samtra da bi se riješili problemi s deficitarnim zanimanjima potrebno je pozabaviti se obrazovnim sistemom, uvezati obrazovne ustanove na svim nivoima i praviti analize tržišta rada.
– Učenici i studenti ne upisuju zanimanja koja su tražena. Možemo vidjeti da je u Hrvatskoj trenutno na upisima na fakultete upražnjeno 20.000 mjesta, dakle, nema studenata koji bi upisali tražena zanimanja. I dalje se, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i regiji upisuju fakulteti koji lijepo zvuče – pravni, ekonomski… I dalje se ne radi na tome da se ograniči broj upisa za ona zanimanja kojih je trenutno previše na tržištu, a da se fokus, s nekim stimulansima, prebaci na ona deficitarna zanimanja – istakao je Raškaj.
Dok traju politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini, mladi u sve većem broju pakuju kofere i odlaze iz ove zemlje.
Zaustaviti val odlazaka
Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalifikovane radne snage, što dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time dolazi i do problema na tržištu rada.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.
Raškaj smatra da je jedno od rješenja da se zaustavi val odlazaka mladih ljudi smirivanje političke situacije. Mišljenja je da Bosna i Hercegovina ima potencijale da privuče strane investicije čime će se osigurati dodatna radna mjesta.
faktor
