Koliko su spori proces rada i zakonodavna aktivnost, kako ističu delegati, pokazuje i činjenica da se tek razmatraju zakoni koji su bili spremni još prošle godine, a mogli biti usvojeni u mjesecu februaru
Prošlo je stotinu dana od kada je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH izglasao novu entitetsku Vladu. Ministri u Vladi kažu da vladaju dobra atmosfera i pristup koji se, kako je rekao premijer Nermin Nikšić, temelje na međusobnom povjerenju, dogovoru, kompromisu i konsenzusu. Iz Federalnog parlamenta kritike na vlastiti račun – nefunkcionalnost zakonodavne vlasti. Vlast bi trebalo da radi u službi građana, no koliko je zaista uradila za njih?
Svaka nova vlast mora biti posvećena građanima i treba da se angažuje u rješavanju potreba građana, poručuju anketirani građani predstavnicima vlasti. A koliko ozbiljno shvataju građane najbolje pokazuje način na koji obavljaju funkcije za koje su izabrani. Sve je popularnije amandmansko djelovanje i vlada se preko amandmana, ocjenjuju delegati Federalnog parlamenta svoj rad. Tri mjeseca su kažu čekali prvu sjednicu, a kad su je dočekali povučeni su svi bitni zakoni.
“Ja sam i do sada govorio da nisam zadovoljan tempom kojim radi Parlament Federacije i da Dom naroda zaista je sada u ovom mandatu talac predstavničkog doma“, rekao je Irfan Čengić, delegat u Domu naroda PFBiH.
Koliko su spori proces rada i zakonodavna aktivnost, kako ističu delegati, pokazuje i činjenica da se tek razmatraju zakoni koji su bili spremni još prošle godine, a mogli biti usvojeni u mjesecu februaru. Kako kažu, mnogo je potrošenog vremena.
„Mi smo zapravo svi taoci ovakve vlasti u Federaciji, ne bih ja to prebacivao samo na predstavnički dom, ima i Vlada svoj dio odgovornosti, ima i rukovodstvo doma i većima u ovom domu svoj dio odgovornosti. Spor rad, sa aspekta ovog doma to je apsolutno nefunkcionalan rad. Sa aspekta ovog doma, što dolazi na ovaj dom i od vlade i od predstavničkog doma, od ove vlasti, od aktuelne većine je apsolutna i potpuna nefunkcionalnost“, kaže Muamer Zukić, delegat u Domu naroda PFBiH.
Analitičar Žarko Papić rad Vlade ocjenjuje učinkovitim.
“Ja mislim da je federalna vlada stabilizovala političku situaciju u Federaciji što je veoma važno u kontekstu napada na ustavni poredak i krize.”
Anketirani građani kažu da su ipak svjesni činjenice da je u pitanju više priče a manje rada, onih koji utiču na kreiranje njihovih života.
Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi 2,67 maraka po litru, a za dizel 2,65 maraka po litru.
Maloprodajne cijene dizela više su za 6 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca, izvijestili su iz Federalnog ministarstva trgovine.
Ukupno 1.298 obavijesti
Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi od 2,46 do 2,86 maraka po litru, a za dizel od 2,41 do 2,86 maraka po litru.
Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u periodu od 1. do 7. avgusta ove godine zaprimljeno je ukupno 1.298 obavijesti o promjeni cijena i marži.
Većina maloprodajnih cijena za oba derivata na navedenim OPC obrascima viša je za 0,05 maraka po litru goriva.
Prosječne maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 u avgustu 2023. godine više su za 3,49 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca.
Drugo poskupljenje goriva
Trenutni broj benzinskih pumpi u Federaciji BiH iznosi 723, s tim u vezi uzimajući u obzir broj zaprimljenih OPC obrazaca od 1. do 7. avgusta ove godine i trenutni broj benzinskih pumpi može se zaključiti kako je u pitanju već drugo poskupljenje cijena goriva, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.
Tako je prosječna maloprodajna cijena bezolovnog benzina 95 u Federaciji bila 1,18 posto veća u julu nego u prethodnom mjesecu, a cijena dizela veća za 2,04 posto u odnosu na juni mjesec.
Ipak, kako ističu iz Ministarstva trgovine FBiH, cijene su znatno niže nego prošle godine u ovo vrijeme. Tako je bezolovni benzin 95 u julu 2023. jeftiniji za 22,05 posto u odnosu na juli 2022. godine, a dizel za 27,75 posto u odnosu na juli prošle godine.
Napominju kako je prosječna cijena bezolovnog benzina u regionu 2,95, a dizela 2,87 KM po litru.
Polemike u javnosti i zabrinutost građana izazvale su informacije da su se na mostu Počitelj, jednom od najviših mostova u regionu i najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C, pojavile pukotine čak i prije okončanja radova.
Opravdane kritike
Na mjestu na kojem su uočena oštećenja postavljena je skela i sanacija je u toku, uz opravdane kritike javnosti kako nam ovaj kolosalni most “nije dugo trajao”.
Dok se otvaraju brojna pitanja u vezi sa sigurnošću saobraćaja, ali i odgovornošću izvođača – konzorcija koji čine azerbejdžanski “Azvirt Limited Liability Company” te kineske “Sinohydro Corporation Limited” i “Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd.” – iz „Autocesta FBiH“ obećavaju da trajnih posljedica po stabilnost objekta neće biti, ali da će se narednih dana razmotriti dodatne sankcije izvođaču radova.
Uočeno puknuće na mostu. Avaz
– Prilikom izvođenja radova došlo je do nepredviđenih okolnosti, na čijem otklanjanju izvođač već radi. Bitno je da nije ugrožena stabilnost mosta te da neće biti nikakvih trajnih posljedica. Nema potrebe za uznemiravanjem javnosti – kazao je za “Avaz” direktor „Autocesta FBiH“ Denis Lasić.
Na pitanje o kakvim se nepredviđenim okolnostima radilo, Lasić kaže da je konzorcij gotovo godinu radio na pripremi gradilišta, zbog čega su radovi značajno kasnili, ali da je to “njihov problem”.
– Toj firmi se svakako naplaćuju penali zbog kašnjenja radova. Mi ćemo tražiti ispunjenje svake stavke ugovora u potpunosti. Imaju rokovi koji se moraju ispoštovati i uz sva kašnjenja ova dionica s mostom bit će završena u ovoj godini – ističe Lasić.
O čemu se radi
Stručnjaci nemaju dovoljno informacija da komentiraju problem koji se pojavio, ali generalno se može raditi o pojavi koja nije neuobičajena.
– Ne radi se o oštećenju, nego, vrlo vjerovatno, o zazoru na površinskom sloju betona. Na objektu dužine 1.000 metara u kontinuitetu normalno je da imate zazore, jer se i betoniralo po segmentima. Imate kući četiri metra trotoara, pa se desi pukotina i to ne utječe na stabilnost kuće. Slično je i u ovom slučaju, s mostom ovolike dužine, visine i masivnosti – kaže profesor Igor Marković, stalni sudski vještak saobraćajne struke.
Šta se tačno desilo
– Nemam informaciju šta se tačno desilo, ali mislim da to nisu nikakva oštećenja, mislim da je to nastalo prilikom prednapona u mostu, što se uvijek radi. To podrazumijeva naprezanje mosta, njegove konzole i grede, kako bi izdržale što veći pritisak, kako u slučaju stvaranja velikog pritiska ne bi dolazilo do prevelikog osciliranja mosta – kazao nam je profesor mašinstva i bivši član Nadzornog odbora JP „Autoceste FBiH“ Ibrahim Badžak.
Prema ugovoru izgradnja mosta Počitelj, visine oko 100 metara i dužine gotovo kilometar, vrijedna je 54.942.837 KM.
Nakon što su državni tužioci odbacili oko 30 prijava za negiranje genocida i drugih ratnih zločina ili veličanje zločinaca koje su uglavnom podnosili građani, organizacija forumZFD napravila je priručnik za podnošenje krivičnih prijava.
Stručnjaci koji su ga izradili za Detektor objašnjavaju kako pripremiti i poslati prijavu.
Veličanje osuđenih ratnih zločinaca i negiranje zločina koje su počinili kažnjivo je već duže od dvije godine i, uprkos tome što građani često svjedoče kršenju Zakona, državni tužioci nisu još nikoga optužili zbog toga. U više od 20 odluka o neprovođenju istrage u koje je Detektor imao uvid, tužioci su nerijetko smatrali da prijave koje su dobili od građana nisu dovoljno jasne ili ne sadrže elemente krivičnog djela.
Sada je forumZFD u saradnji sa udruženjem Mreža za izgradnju mira pitao pravne stručnjake Lejlu Gačanicu i Dejana Lučku da građanima pojednostave zakonske norme, kako bi lakše i kvalitetnije prijavili slučajeve negiranja zločina ili veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Priručnik koji su napravili sadrži detaljna objašnjenja zakonskih rješenja, obrazloženje svih elemenata krivičnih djela i mogućnosti njihovog dokazivanja, temeljita objašnjenja na koji način podnijeti krivičnu prijavu, ali i pismeni prikaz jednog primjera krivične prijave.
Ovo su najvažnije stvari koje prema ovom dokumentu trebate znati prije podnošenja krivične prijave.
Šta je tačno kažnjivo zakonom?
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u julu 2021. godine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
Ovim izmjenama se onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, kažnjava kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv grupe osoba ili člana određene grupe s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.
Prema ovim izmjenama i dopunama, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Dodjela priznanja, nagrada, spomenika, bilo kakvog podsjetnika ili bilo kakve privilegije osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, bit će kažnjena zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.
Od nametanja izmjena Zakona do danas Državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu, ali je donijelo više od 20 negativnih odluka da neće provoditi istragu.
Od ranije je u Federaciji Krivičnim zakonom propisano da krivično djelo čini onaj ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, i to na način da javno poriče ili opravdava genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratne zločine utvrđene pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.
Ni prema ovom zakonu nikada nije podignuta optužnica za negiranje zločina, a tužioci su isticali da su odredbe Zakona neprecizne i ne omogućavaju optuženje.
Autori priručnika u njemu navode da je i u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, iako negiranje zločina nije eskplicitno određeno u zakonima, moguće procesuiranje širenja mržnje kroz negiranje zločina. U Brčko distriktu je to, prema autorima, moguće kroz krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti” iz Krivičnog zakona, a u Republici Srpskoj kroz krivično djelo “javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje” iz Krivičnog zakonika.
Koji su potrebni elementi krivičnog djela?
Priručnik donosi jasan prikaz elemenata krivičnih djela koji su uvedeni izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine, pri čemu se jasno identificiraju zabranjena djela, a posebna pažnja je posvećena postupku dokazivanja, odnosno šta može predstavljati dokaze u ovim krivičnim djelima.
Element krivičnog djela koji izaziva najviše pažnje i smatra se možda i najvećim izazovom u procesuiranju krivičnog djela javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili pokušaja opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, prema autorima je upravo ustanovljavanje veze između počinjene radnje i namjere da ona prouzroči poticanje mržnje ili nasilja.
Samo odobravanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja moraju biti počinjeni na način koji bi mogao podstaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe. U tom smislu, prilikom pripreme krivične prijave, taj dio mora biti jasno obrazložen. Iako se čini dosta neodređenim, sam kontekst i način izvršenja će biti od velikog značaja kada se uspostavlja veza između radnje i načina izvršenja, odnosno namjere da se potakne mržnja ili nasilje, naglašava se u priručniku.
Samo navođenje radnje izvršenja koja je usmjerena prema grupi ili osobi iz te grupe neće ispuniti zahtjev da se djelo tretira kao krivično djelo propisano Krivičnim zakonom BiH.
Odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje i opravdavanje moraju ispunjavati tri osnovna uvjeta da bi bili razmatrani kao elementi krivičnog djela – moraju biti učinjeni javno, odnositi se na zločine genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine koji su utvrđeni pravomoćnom presudom sudova u BiH ili krivičnih sudova u Hagu, te se trebaju odnositi na tačno određenu radnju, za koju se zna kada i kako je počinjena.
Kako podnijeti krivičnu prijavu?
Svaki građanin ima pravo i dužnost da prijavi krivično djelo tužiocu Državnog tužilaštva, pismenim ili usmenim putem. U ovom priručniku navedeni su koraci za podnošenje krivične prijave, ali i primjer jedne prijave koja može poslužiti pri prijavljivanju ovih krivičnih djela.
Građani mogu telefonskim pozivom ili lično, odnosno usmeno, podnijeti prijavu. Češći je način pismenog podnošenja prijave, slanjem na fizičku ili e-mail adresu Tužilaštva.
Ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem, tužilac donosi naredbu da se istraga neće provoditi. O neprovođenju istrage, kao i o razlozima za to, tužilac treba da obavijesti podnosioca prijave u roku od tri dana.
Tužilac okončava istragu kada nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o sprovođenju istrage, tužilac je dužan obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage.
Ukoliko u toku istrage tužilac zaljuči da postoji dovoljno dokaza za počinjenje krivičnog djela, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu. Ako tužilac ne uputi optužnicu u ovom roku, dužan je u roku od osam dana o razlozima nepodizanja optužnice obavijestiti glavnog tužioca, koji će preduzeti mjere da tužilac u roku, koji ne može biti duži od 30 dana, podigne optužnicu.
Cijeli priručnik “Podnošenje pisane krivične prijave za krivična djela odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja i pokušaja opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina” možete pročitati na ovom linku.
Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP), u periodu 2023. – 2026. godina u Bosni i Hercegovini može se očekivati ekonomski rast s prosječnom stopom od oko tri posto na godišnjem nivou. Glavna poluga tog rasta trebala bi biti domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i u manjoj mjeri investicije.
DEP procjenjuje da bi prosječna stopa ekonomskog rasta na godišnjem nivou u 2024. mogla iznosti 2,7 posto, 2025. godine tri posto i 2026. godine 3,3 posto
U periodu 2023. – 2026. godina, kako u BiH tako i u svijetu, očekuje se postepena stabilizacija ekonomskih prilika što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza. Kretanja u okviru industrijske proizvodnje u BiH će, pored ekonomskih trendova u okruženju, ovisiti i o provedbi reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta. Pod uslovom realiziranja eksternih i internih pretpostavki, projekcija DEP-a je da bi BiH u periodu 2023. – 2026. godine mogla ostvarivati prosječne godišnje stope rasta fizičkog obma industrijske proizvodnje od 2,2 do 4,8 posto.
Genaralno, uz povoljniju poslovnu klimu, u periodu 2024. – 2026. godine očekuje se povećanje broja zaposlenih za oko 1,7 posto uz uvećanje neto plata od 3,2 posto do 3,9 posto.
Uzimajući u obzir kretanje cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcije inflacije u EU te stabilne cijene komunalija u BiH, DEP procjenjuje da bi inflacija u BiH u 2024. godini mogla iznositi 3,1 posto, odnosno 2,2 posto u 2025. godini i 1,9 posto u 2026. godini.
Perspektive za period 2023.-2026. godine, dokument koji daje preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretnja u BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH pripremila je na osnovu analiza kretanje ekonomskih trendova BiH, uzimajući u obzir međunarodne faktore koji utiču na ekonomski razvoj BiH.
Jedna osoba je poginula u saobraćajnoj nesreći koja se oko 9:30 dogodila na magistralnom putu M-17 u zeničkom naselju Radakovo.
Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Zenićko-dobojskog kantona Elvedin Fišek nam je kazao da su dojavu o saobraćajnoj nesreći zaprimili oko 9:40 sati.
“Učestvovala su dva motorna vozila, jedno teretno i jedno putničko, a jedna osoba iz putničkog vozila je poginula”, kazao je Fišek.
U toku su uviđajne radnje, a saobraćaj je u potpunosti obustavljen. Vozačima se savjetuje da koriste Zeničku obilaznicu ili druge alternativne pravce.
Identitet stradalih još nije poznat, a na mjestu događaja očekuje se i dolazak tužitelja.
Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske Milan Novitović rekao je za jutarnji prgram RTRS-a da je veliki broj infrastruktrnih objekata oštećen tokom poplava u Sloveniji.
“Sve službe su aktivne i rade na terenu”, rekao je Novitović koji se nalazi u Sloveniji.
Naglasio je da je Slovenija dobro postupila u ovoj situaciji.
“Čiste se i saobraćajnice i ubrzano se radi. Evakuacije su brzo izvršene i nema životno ugroženih”, istakao je Novitović.
Istakao je da su velike štete.
“Mi smo ponudili pomoć i radimo na terenu. Radimo u koordinaciji sa kolegama iz Slovenije. Vrijeme se stabilizovalo, danas ne očekujemo probleme”, naveo je Novitović.
Arheološko – turističko – sportski park “Ravne 2” u Visokom danas je bio domaćin sjajnog sportskog događaja, a u pitanju je bilo Međunarodno takmičenje u obaranju ruke.
Riječ je o relativno mladom sportu, koji nije toliko zastupljen u ovom dijelu Evrope, ali vrijedni entuzijasti iz Visokog, predvođeni Mubekirom Zilićem su pokazali da ovaj sport ima ljubitelje, ali i sjajne takmičare i na Balkanu, a publika u Visokom je imala priliku uživati u nekoliko sjajnih super mečeva.
Na današnjem turniru u Visokom učestvovalo je ukupno 36 takmičara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije, a postignuti su sljedeći rezultati: Đorđe Đokić – Emrah Piljug 3-0, Emir Karaman – Almin Zilić 0-3, Ahmed Kolenda – Emir Muratović 3-0, Milan Milosavljević – Mario Andačić 3-1, Uzejir Mujkić – Emin Šećerović 0-3, Aleksandar Divac – Vladislav Milišić 3- 0, Mubekir Zilić – Sava Vulović 3-0, Edib Lepić – Nikolas Đačić 3-0, Roko Kraljević – Stefan Bubanja 1-3, Sadžid Lepić – Josip Crnković 3-1, Ilija Despotović – Marko Vojinović 3-0, Petaj Sević – Dejan Palangetić 3-0, Mahir Čelebić – Marko Mušić 3-0, Milan Milosavljević – Emir Muratović 3-0, Arnel Karasalihović – Afan Memić 3-0, Dino Mujkić – Marin Živanović 3-0, Suad Hadžović – Ahmed Konjo 3-0 i Dervis Vejzović – Benjamin Jukić 3-0.
Organizaciju turnira je podržala Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”, a organizatori, kao i dr. Semir Osmanagić u ime Fondacije su se zahvalili svim učesnicima na dolasku, sjajnom turniru i organizaciji, kao i samom druženju u Bosanskoj dolini piramida.
U srijedu će u Jablanici biti organizovani protesti građana kao izraz podrške Enisi Klepo, koju je pretukao vlasnik hotela Jablanica, ali i podrška svim ženama koje su žrtve nasilja.
Proteste u srijedu, 9. augusta u 18:00 sati u ulici Doljanka organizuje nekoliko udruženja iz Mostara, Konjica, Jablanice i Sarajeva. Okupljeni će se prošetati od ulice Komuna Vejle, preko ulice Zlatnih Ljiljana, Nikole Bojanovića do Omladinskog šetališta.”Nasilje izvršeno nad jednom ženom, ugrožavanje radničkih prava, zajedno nas je kao društvo zgrozilo i ujedinilo s ciljem zaustavljanja nasilja nad ženama i zaštite radničkih prava, posebno u Jablanici, gdje nažalost nije prvi put da se krše radnička prava”, navelo je Udruženje Dignitet u pozivu na proteste.
Radnica hotela Jablanica je pretučena prije pet dana nakon što je tražila posljednju platu s obzirom na to da je planirala dati otkaz. Međutim, umjesto plate dobila je batine kojima je prethodio verbalni sukob sa vlasnikom Amirom Džafićem i njegovom suprugom. U incidentu je zadobila teške povrede glave.
Policijska Uprava Doboja sankcionisala je muškarca koji je u centru grada na svom automobilu istakao zastavu Republike Bosne i Hercegovine.
Vozilo je bilo parkirano na raskrsnici ulica Svetog Save i Kneza Lazara, prenosi Srna.
Policija u Doboju saopćila je nešto kasnije da je sankcionisala osobu sa područja ovog grada čiji su inicijali S. M. za koje je utvrđeno da je na vozilu Lada istaklo zastavu koja je zabranjena odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 2007. godine, saopćeno je iz Policijske uprave Doboj.
Iz dobojske uprave navode da je ovo lice sankcionisano po članu sedam Zakona o javnom redu i miru Republiku Srpske.
Foto: SRNA
Iako su mediji u RS-u prenijeli da se radi o “ratnoj zastavi” odnosno zastavi Armije Republike Bosne i Hercegovine, prema fotografijama koje su nastale na mjestu događaja vidljivo je da se radi o zastavi Republike Bosne i Hercegovine koja je korištena kao zvanično obilježje od 1992. do 1998. godine.
Riječ je o zastavi koja se, između ostalog, nalazila i ispred zgrade Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, predstavljajući nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu.
