Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za ratne vojne invalide, porodice poginulih te nosioce ratnih odlikovanja za juli 2023. godine u ukupnom iznosu od 28.553.502,22 KM.
Također su osigurana sredstva za isplatu civilnih invalidnina (tudja njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata za prethodni mjesec u ukupnom iznosu od 22.502.409,38 KM, priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.
Šatorović je napomenuo kako je sve trebalo biti završeno u sedmom mjesecu, ali sada je očekivanje da će taj set zakona i Zakon o minimalnoj plati biti u parlamentarnoj proceduri u septembru i da će tada biti usvojen
Nacrt zakona o minimalnoj plati u Federaciji Bosne i Hercegovine trebao bi se naći pred parlamentarcima u septembru kada bi trebao biti i usvojen, kazao je za BHRT Selvedin Šatorović predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
On je podsjetio da je u prošloj godini bila tematska sjednica parlamenta gdje je na zahtjev Saveza samostalnih sindikata BiH 5. oktobra 2022. usvojen u formi nacrta Zakon o minimalnoj plati od 1000 KM.
“Novoformirana Vlada FBiH ponovila da je to jedan od strateških ciljeva. Imali smo više sastanaka sa novoimenovanom vladom, više nego sa vladom Fadila Novalića i to pokazuje da pokušavaju kreirati bolju politiku.”
Kada će novi zakon biti u proceduri
Šatorović je napomenuo kako je sve trebalo biti završeno u sedmom mjesecu, ali sada je očekivanje da će taj set zakona i Zakon o minimalnoj plati biti u parlamentarnoj proceduri u septembru i da će tada biti usvojen:
“Dakle trebao bi biti u primjeni od 1.1.2024. godine, i ono što je jako važno, za razliku od prijedloga Udruženja poslodavaca, na principu da poslodavci mogu povećati platu do 400 KM, uz olakšavanja plaćanja određenih doprinosa, razlika između zakonskog rješenja našeg i poslodavaca je da će svaki poslodavac imati tu obavezu, neće biti prepušteno na volju ili milost i nemilost”.
Podsjetio je na odluku o isplati jednokratne pomoći, te da mnoge kompanije koje nemaju organizovane sindikate nisu radnicima isplaćivali pomoć, a nisu morali plaćati poreze na to.
“Razlika između nas i njih je što mi hoćemo sistemsko rješenje, dugoročno i koje će garantirati primjenu, ne želimo konfuziju među radnicima. Kako je nazvan polulano “Zakon o povećanju plata od 400KM”, i kada otvorite to zakonsko rješenje ne vidite nigdje priču o povećanju plata radnicima. Ostavlja se mogućnost, što je moglo se desiti, da onaj dio koji dobijaju u kovertama samo bude legaliziran i da bude isplaćivan preko računa. Nismo imali garanciju da će poslodavci koji imaju prijavljene radnike na 1000 KM, da ih neće odjaviti te radnike prijaviti na 600 i podići ovih 400 i imati neke subvencije.”
Šatorović je naglasio da potponu vjeruje novoj Vladi FBiH dok se ne dokaže suprotno, te da obećanje o zakonskom rješenju do kraja godine stoji.
Nakon što su ideri SDP-a, HDZ-a i SNSD-a Nermin Nikšić, Dragan Čović i Milorad Dodik usaglasili usvajanje seta proevropskih zakona, imenovanje novog ministra finansija BiH, te formiranje radnih tijela koje će raditi na reformi pravosuđa, nazirao se kraj krize vlasti u BiH. No, uslijedile su nove američke sankcije zvaničnicima Republike Srpske. Čeka li nas duga i hladna politička jesen?
Test najnovijeg političkog dogovora biće sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, 22. avgusta, na čijem dnevnom redu su proevropski zakoni o ombudsmanu, slobodi pristupa informacijama i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. Na istoj sjednici trebao bi biti imenovan i novi ministar finansija BiH, kadar SNSD-a, što su lideri Bošnjaka odbijali učiniti dok Republika Srpska ne odustane od, kako kažu, napada na državne institucije, uključujući Ustavni sud. U SNSD-u problem vide upravo u takvom narativu.
SNJEŽANA NOVAKOVIĆ BURSAĆ, delegat u Domu naroda PSBiH (SNSD)
Ukoliko bi neko posegnuo za donošenjem zakona koji su us kladu sa ustavom i Dejtonom, pri tome ne govorim samo o zakonima iz oblasti pravosuđa, tu je i izborni zakon… u Sarajevu se odmah smatra napadom na državu i neprijateljem.
Iako su Dodik, Čović i Nikšić navodno dogovorili da se krene u reformu pravosuđa, nisu iznijeli mnogo detalja. Najnovije američke sankcije političkim predstavnicima Srba dodatno, nakon donošenja zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, dodatno su poljuljale ionako narušene političke i etničke odnose.
IRFAN ČENGIĆ, zastupnik u Domu naroda PFBiH
To su sankcije onima koji podrivaju mir. Kad neko kaže da se podriva Dejton, to znači da se podriva mir. Jer je mir nastao s tim sporazumom. Ja kda sam bio u posjetu senatu i senatorima u Sjedinjenim amerićkim državama rekao sam da to više nije politićki već bezbjednosni prblem.
Usvajanje zakona koji su dio uslova na evropskom putu omogućilo bi otvaranje pregovora sa Briselom. Glavni kamen spoticanja trenutno je pitanje Ustavnog suda BiH. Ako najnoviji politički dogovor ne bude ispoštovan, to neće biti ništa novo, kaže analitičar Marko Šikuljak. Uticaj međunarodne zajednice, napominje, vrlo često je presudan.
MARKO ŠIKULJAK, analitičar
Kaže da se uvijek lideri načelno dogovore, a u javnosti nastave da guraju svoju priču. Vrtimo se u krug decenijama i mnogo toga zavisi od uticaja igrača sa strane.
U ovom trenutku izvjesno je samo to da RS ne odustaje od povlačenje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, jer smatra da se zahvaljujući njima odluke donose preglasavanjem i narušavaju autonomiju i ustavnu poziciju tog entiteta. Ne priznaje ni odluke Christiana Schmidta, jer ga kao visokog predstavnika međunarodne zajednice, kako navode, nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.
U Jablanici će sutra biti održani mirni protesti u znak podrške Enisi Klepo, koju je pretukao vlasnik hotela u kojem je radila.
Enisu Klepo (28) 1. augusta brutalno je pretukao vlasnik hotela “Jablanica”, Amir Džafić, nakon što je najavila otkaz i tražila da joj se isplati zarađena plaća za juli.
Džafić je iste večeri priveden, nakon što je Enisina majka pozvala policiju, ali za njega nije zatražen pritvor, iako je djevojci nanio teške tjelesne povrede, uključujući dvostruki prijelom u predjelu očne duplje, zbog čega je mogla izgubiti vid.
S obzirom na to da je ovaj slučaj izazvao ogromno uznemirenje i interesovanje javnosti poslali smo upit Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona sa pitanjem zbog čega je Džafić nakon svega pušten na slobodu.
Iz Tužilaštva HNK u odgovoru na naš upit su naveli da je Tužilaštvo odmah po saznanju o događaju uključeno u ovaj slučaj i da je od Policijske uprave Konjic dobilo “izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv A. Dž. (1979) iz Jablanice”.
Na osnovu tog izvješaja Tužilaštvo je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog krivičnog djela teška tjelesna povreda iz čl. 172. st. 1. KZ F BiH počinjenog na štetu oštećene E. K., iz Jablanice. Osumnjičeni je 1. augusta 2023. godine po lišenju slobode od policijskih službenika PU Konjic zadržan 24 sata, a potom po naredbi tužioca zadržan još 24 sata, u kojem roku je osumnjičeni ispitan, te je pribavljena određena dokumentacija od Policijske uprave Konjic. S obzirom na to da nisu ispunjeni zakonski razlozi za predlaganje pritvora prema osumnjičenom, istraga u ovom predmetu je nastavljena u redovnoj proceduri – naveli su iz Tužilaštva.
Dodaju da u saradnji sa PU Konjic provodi sve planirane istražne mjere i radnje u cilju utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja u navedenom slučaju.
– Postupajuća tužiteljica naložila je provođenje medicinskog vještačenja po vještaku medicinske struke, kao i vještačenje CD – videozapisa snimka sa lica mjesta, te je planirano ponovno saslušanje svjedokinje – oštećene i svjedoka, kao i osumnjičenog u Tužilaštvu – kazali su.
Tužilaštvo će po potrebi, ističu dalje, preduzeti i druge istražne radnje za kojima se ukaže potreba, te će po završetku istrage i prikupljanja svih dokaza donijeti tužilačku odluku u ovom predmetu.
Ovaj događaj izazvao je ogroman revolt javnosti i suosjećanje sa napadnutom radnicom, koja je u svojoj ispovijesti novinarima navela detalje surovog napada kojeg je preživjela.
– Nasilje nad jednom ženom, ugrožavanje radničkih prava, zajedno nas je kao društvo zgrozilo i ujedinilo s ciljem zaustavljanja nasilja nad ženama i zaštite radničkih prava, posebno u Jablanici, gdje nažalost nije prvi put da se krše radnička prava – poručili su organizatori sutrašnjeg protesta.
Protest organizira Udruženje žena “Nere” u saradnji sa Udruženjem žena “Most” Jablanica, Udruženjem “Dignitet” Mostar, Udruženjem “Inicijativa građanki i građana” Mostar, Udruženjem žena “Univerzum” Mostar i Udruženjem “Ja bih u EU” iz Sarajeva.
Planirano okupljanje u ulici Doljanka u 18 sati, a zatim će kolona ići ulicom Komuna Vejle, zatim Zlatnih ljiljana i Nikole Bojanovića do ulice Omladinsko šetalište.
– Mirnim protestima u Jablanici želimo poslati poruku podrške sugrađanski Enisi Klepo, ženi žrtvi nasilja, ali i da ćemo kao nevladnin sektor pratiti razvoj ovog slučaja i da nećemo stati dok se nasilje nad ženom, nezaštićenom radnicom, ne kazni – poručili su organizatori.
Vijeće Suda BiH kojim je predsjedavala sutkinja Enida Hadžiomerović, prihvatilo je prijedlog Tužilaštva BiH te za naredna tri mjeseca produžilo pritvor Seidu Hadžibajriću, sinu Ibrahima Hadžibajrića, i Elmedinu Karišiku, vlasniku firme “Plaza”, uhapšenima u okviru akcije “Start”.
Opasnost od bijega
– Sud Bosne i Hercegovine je 7.8.2023. godine donio rješenje kojim prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH na način da je osumnjičenima Elmedinu Karišiku i Seidu Hadžibajriću produžen pritvor za naredna 3 (tri) mjeseca, tako da isti može trajati do 7.11.2023. godine ili do nove odluke Suda – saopćeno je za “Avaz” iz Suda BiH.
U prijedlogu Tužilaštva kao razlog za produženje pritvora navedeni su opasnost od bijega i utjecaj na svjedoke i saučesnike.
Nove činjenice
Tužilac Džermin Pašić jučer je kazao da je u ovoj fazi postupka pritvor jedina mjera koja može osigurati ovaj krivični postupak te da su se tokom istrage pojavile nove činjenice kojima su dopunjeni raniji dokazi.
Most Počitelj nije ugrožen, saopćile su Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine nakon što su se u medijima pojavile tvrdnje o napuknućima mosta koji je još u izgradnji.
Autoceste FBiH u svom obrazloženju navode:
– Most Počitelj, jedan od najznačajnijih projekata na Koridoru Vc, ima neupitnu mehaničku otpornost i globalnu stabilnost, zaključak je sastanka koji su danas održali predstavnici investitora, Javnog preduzeća Autoceste FBiH sa predstavnicima drugih subjekata uključenih u izgradnju ovog kolosalnog projekta.
Sastanak je održan na inicijativu JP Autoceste FBiH kako bi se dobila potpuna informacija o nastalim pukotinama na jednom segmentu, dužine 4,75 m, od gotovo 200 segmenata na mostu te da se usaglasi plan otklanjanja nastalih oštećenja. Zaključak je da se u narednih deset dana inteziviraju radovi na otklanjanju ovih nedostataka.
Pored v.d. direktora investitora, Denis Lasić, sastanku su prisustvovali i predstavnici izvođača, konzorcija Azvirt Limited Liability Company, Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group, predstavnici podizvođača, firme Hering d.d. Široki Brijeg, te predstavnici nadzornog organa italijanske kompanije IRD Engineering, koja vrši nadzor nad cijelom dionicom Počitelj – Zvirovići i predstavnici projektanta IPSA Institut d.o.o. Sarajevo.
JP Autoceste FBiH kao investitor je potpisalo ugovor o građenju sa konzorcijem pomenutih kompanija koji bi, nakon što je most Počitelj u dužini od 980 m spojen rasponskom konstrukcijom početkom jula, trebao biti završen i pušten u promet do kraja godine.
Tokom izvođenja radova na mostu Počitelj došlo je do oštećenja (pojave pukotine) na donjoj ploči segmenta 15 mosta između stubova S3 i S4, prilikom izvođenja radova na prednaprezanju 2. faze polja 4.
Tehničkim rječnikom, prema izvršenim analizama, pokazuje se da manje promjene u geometriji kablova mogu dovesti do značajnih povećanja napona zatezanja u betonu. Nepravilnosti u pozicioniranju cijevi za kablove tokom izgradnje stvaraju radijalne skretne sile koje mogu dovesti do problema ili pojave naprslina lokalnog karaktera.
– Uzimajući u obzir da je izvođenje glavnih radova na mostu Počitelj još uvijek u toku, pojava ovakvih nedostataka nije neuobičajna imajući u vidu veličinu i kompleksnost projekta. Nadzorni inžinjer može odrediti izvođaču da ukloni i ponovo izvede bilo koje radove koji nisu u skladu s Ugovorom. U tom slučaju, izvođač će izvesti i dovršiti radove u skladu s Ugovorom i u skladu s uputama nadzornog inžinjera, odnosno otkloniti sve eventualne nedostatke na radovima. U skladu sa Ugovorom izvođač radova je odgovoran za primjerenost, stabilnost i sigurnost svih aktivnosti na gradilištu i svih metoda građenja. JP Autoceste FBiH će nakon tehničkog prijema preuzeti projekat sa isključivo ispravno i kvalitetno izvedenim radovima u skladu sa svim pravilima struke – kazao je Lasić.
Iako je cijena po kilogramu pšenice u odnosu na prošlu godinu niža za oko 40 feninga, to nije smanjilo cijene hljeba i pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj.
Naime, trenutna cijena pšenice po kilogramu je 27 feninga, dok je u istom periodu prošle godine cijena iznosila oko 66 feninga.
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, za “Nezavisne” ističe da su poljoprivrednici u velikom problemu jer je ovogodišnji prinos pšenice veoma mali, odnosno, kako kaže, situacija je katastrofalna.
“Mi smo kao udruženje predlagali da cijena pšenice bude oko 45 feninga, što bi bilo realno, jer smo imali najskuplju sjetvu do sada, te smo sada u velikom minusu i ne možemo opstati na ovakav način”, rekao je Bakajlić.
Kako ističe, mlinskopekarska industrija je učinila veliki grijeh prema proizvođačima, a država uopšte ne reaguje na to.
“Naše glavno pitanje je zašto je ovako skup hljeb, ako je cijena pšenice od 27 do 30 feninga?”, upitao je Bakajlić, dodajući da je normalna stvar da na osnovu ovakve cijene pšenice dođe do pojeftinjenja hljeba.
“Cijena hljeba treba da bude na osnovu cijene pšenice, odnosno ako je pšenica do 30 feninga, onda je realno da hljeb bude do 80 feninga, a ne po ovoj cijeni po kojoj se sada prodaje”, rekao je Bakajlić.
Prema njegovim riječima, država u ovom momentu ne stoji iza proizvođača nego iza pekara.
“Potrebno je zaštititi domaću proizvodnju jer bez nje nema života. Mlinskopekarska industrija je ta koja radi i proizvodi, odnosno mlinari vuku svoje konce, a pekari svoje, a mislim da najviše u tome udjela imaju pekari. Niko ne priča o gramaži njihovih proizvoda, a mislim da je tu zatajila i inspekcija, jer oni kontrolišu proizvođača, a ne njih kao prerađivača”, rekao je Bakajlić.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, te lanca pekara “Manja”, ističe za “Nezavisne novine” da je ove godine za niske cijene pšenice glavni razlog to što su prinosi bili veoma loši.
“Te cijene nisu objektivne, trenutno je na svjetskom tržištu tona pšenice oko 250 eura, te trenutno nema nikakvog osnova za smanjenje cijena pekarskih proizvoda i hljeba”, rekao je Trivić.
Prema njegovim riječima, prošle, kao i ove godine, u pekarstvu je prisutan porast plata, te, kako kaže, poljoprivrednici treba da se pozabave svojom proizvodnjom, a ne da gledaju u tuđi novčanik.
Podsjećamo, “Nezavisne” su i ranije pisale o ovom problemu, a kako je tada rekao Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, pekari su bili prinuđeni da radnicima podignu plate, odnosno niže cijene brašna iskoristili su da zadrže radnike, umjesto da smanje cijenu hljeba.
“Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama”, kazao je Pelemiš.
(akta.ba)
Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine (OS BiH) izvršili su sve potrebne pripreme i spremne su da upute resurse Oružanih snaga BiH na područja zahvaćenim katastrofalnim poplavama, nakon snažnog nevremena koje je proteklih dana zahvatilo Republiku Sloveniju.
Nakon provedenih zakonskih procedura za angažiranje raspoloživih kapaciteta Oružanih snaga BiH te Zaključka Predsjedništva BiH za angažiranje resursa OS BiH za potrebe pružanja pomoći civilnim tijelima u reagiranju na prirodnu nesreću, Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH pripremili su neophodne resurse za pružanje pomoći u poplavljenim područjima.
Procedura je pokrenuta nakon što je Republika Slovenija aktivirala Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu za pružanje pomoći u slučaju prirodnih nesreća, čija je članica i Bosna i Hercegovina, te mehanizam NATO-ovog centra za koordinaciju odgovora u slučaju prirodnih nesreća (NATO EARDCC).
U skladu sa raspoloživim kapacitetima i na osnovu zahtjeva, Oružane snage BiH pripremile su Jedinicu privremenog sastava Oružanih snaga BiH, od deset pripadnika inžinjerijskog bataljona, koji je uvježban za ovakve situacije, te potrebnu mehanizaciju.
Misija pripadnika Oružanih snaga BiH će biti pružanje podrške strukturama vlasti Republike Slovenije u reagiranju i otklanjanju posljedica poplava i djelovat će u zoni angažiranja sa pripadnicima Oružanih snaga Republike Slovenije, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MOBiH.
Cijene nafte na svjetskom tržištu neznatno su pale u ponedjeljak u odnosu na najviši nivo u petak, a špekulanti su imali koristi od obećanja Saudijske Arabije i Rusije da će ograničiti isporuke u narednom mjesecu.
Međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je jutros 86,07 dolara po barelu nakon pada cijene za 0,19 posto.
Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate (WTI) trgovala se po cijeni od 82,66 dolara po barelu poslije pada cijene za 0,19 posto.
Cijena nafte tipa brent u petak je porasla zbog zabrinutosti oko ponude nakon što su Saudijska Arabija i Rusija objavile planove za proširenje postojećih ograničenja proizvodnje.
Spori tempo ekonomskog oporavka Kine, kao i stepen do kojeg bi Saudijska Arabija i Rusija smanjile proizvodnju i izvoz zbog smanjenih svjetskih zaliha sirove nafte, ipak sprečavaju daljnji pad cijena nafte.
Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi 2,67 maraka po litru, a za dizel 2,65 maraka po litru.
Maloprodajne cijene dizela više su za šest posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca, izvijestili su iz Federalnog ministarstva trgovine.
Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi od 2,46 do 2,86 maraka po litru, a za dizel od 2,41 do 2,86 maraka po litru.
Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u periodu od 1. do 7. augusta ove godine zaprimljeno je ukupno 1.298 obavijesti o promjeni cijena i marži.
Većina maloprodajnih cijena za oba derivata na navedenim OPC obrascima viša je za 0,05 maraka po litru goriva.
Prosječne maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 u augustu 2023. godine više su za 3,49 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca.
Trenutni broj benzinskih pumpi u Federaciji BiH iznosi 723, s tim u vezi uzimajući u obzir broj zaprimljenih OPC obrazaca od 1. do 7. augusta ove godine i trenutni broj benzinskih pumpi može se zaključiti kako je u pitanju već drugo poskupljenje cijena goriva, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.
Tako je prosječna maloprodajna cijena bezolovnog benzina 95 u Federaciji bila 1,18 posto veća u julu nego u prethodnom mjesecu, a cijena dizela veća za 2,04 posto u odnosu na juni mjesec.
Ipak, kako ističu iz Ministarstva trgovine FBiH, cijene su znatno niže nego prošle godine u ovo vrijeme. Tako je bezolovni benzin 95 u julu 2023. jeftiniji za 22,05 posto u odnosu na juli 2022. godine, a dizel za 27,75 posto u odnosu na juli prošle godine.
Napominju kako je prosječna cijena bezolovnog benzina u regionu 2,95, a dizela 2,87 KM po litru.
U periodu januar-juli 2023. godine uplatili 4.245.369.659 KM javnih prihoda
Porezna uprava Federacije BiH obavještava javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-juli 2023. godine uplatili 4.245.369.659 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2022. godine više za 568.378.832 KM, ili za 15,46 %, a u odnosu na januar-juli 2019. godine više za 1.195.523.182 KM, ili za 39,20 %. Uplate javnih prihoda u periodu januar-juli 2023. godine u odnosu na januar-juli 2022. godine po kantonima prikazujemo u sljedećoj tabeli:
| R.br. | Kantoni | januar-juli 2022 | januar-juli 2023 | Index (jan-juli 23/22) | razlika u KM | učešće u ukupnoj naplati (%) |
| 1. | Sarajevski | 1.353.918.851 | 1.576.672.388 | 116,45 | 222.753.536 | 37,14 |
| 2. | Tuzlanski | 628.953.763 | 725.581.405 | 115,36 | 96.627.643 | 17,09 |
| 3. | Zeničko-dobojski | 491.264.889 | 537.490.223 | 109,41 | 46.225.334 | 12,66 |
| 4. | Hercegovačko-neretvanski | 423.475.293 | 499.846.939 | 118,03 | 76.371.645 | 11,77 |
| 5. | Srednjobosanski | 274.614.559 | 318.837.465 | 116,10 | 44.222.906 | 7,51 |
| 6. | Unsko-sanski | 219.773.520 | 244.510.631 | 111,26 | 24.737.111 | 5,76 |
| 7. | Zapadnohercegovački | 142.488.152 | 171.532.061 | 120,38 | 29.043.909 | 4,04 |
| 8. | Kanton 10 | 66.923.564 | 82.442.092 | 123,19 | 15.518.529 | 1,94 |
| 9. | Bosansko-podrinjski | 38.346.379 | 44.471.883 | 115,97 | 6.125.505 | 1,05 |
| 10. | Posavski | 37.231.858 | 43.984.572 | 118,14 | 6.752.714 | 1,04 |
| UKUPNO | 3.676.990.827 | 4.245.369.659 | 115,46 | 568.378.832 | 100,00 | |
Struktura naplate javnih prihoda za period januar-juli 2023. godine je sljedeća:
-porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit iznose 426.868.099 KM,
-porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica iznose 393.559.717 KM,
-porez na promet nepokretnosti i prava iznosi 55.223.136 KM,
-porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 30.854.745 KM,
-zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 316.026 KM,
-takse i naknade naplaćene su u iznosu 434.739.695 KM,
-novčane kazne naplaćene su u iznosu 35.568.931 KM,
-članarine naplaćene su u iznosu 7.682.067 KM,
-ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 3.971.769 KM.
U periodu januar-juli 2023. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.854.839.849 KM.
U strukturi doprinosa za period januar – juli 2023. godine naplaćeni su:
-doprinosi za PIO/MIO u iznosu 1.597.374.256 KM,
-doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.124.547.539 KM,
-doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 132.918.054 KM.
Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.07.2023. godine iznosio je 541.808. Ovaj broj veći je za 6.565 u odnosu na podatak od 31.07.2022. godine kada je broj zaposlenih iznosio 535.243. Broj zaposlenih na dan 31.07.2023. godine manji je za 1.032 u odnosu na podatak od 30.06.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 542.840.
| Broj zaposlenih prema prebivalištu osiguranog lica | |||
| Kanton | Broj zaposlenih po prebivalištu zaposlenika na dan 31.7.2023. | Broj zaposlenih po prebivalištu zaposlenika na dan 31.7.2022. | Razlika 2023 – 2022 |
| Kanton Sarajevo | 146.619 | 143.885 | 2.734 |
| Tuzlanski kanton | 103.876 | 103.554 | 322 |
| Zeničko-dobojski kanton | 87.667 | 86.652 | 1.015 |
| Hercegovačko-neretvanski kanton | 55.767 | 54.551 | 1.216 |
| Srednjobosanski kanton | 52.541 | 52.283 | 258 |
| Unsko-sanski kanton | 39.439 | 39.150 | 289 |
| Zapadnohercegovački kanton | 21.821 | 21.283 | 538 |
| Kanton 10 | 11.558 | 11.557 | 1 |
| Bosansko-podrinjski kanton | 7.573 | 7.585 | -12 |
| Posavski kanton | 5.780 | 5.794 | -14 |
| Republika Srpska | 8.292 | 8.107 | 185 |
| Brčko distrikt | 875 | 842 | 33 |
| Ukupno: | 541.808 | 535.243 | 6.565 |
Stanje broja zaposlenih na dan 31.07.2023. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku https://pufbih.ba/v1/public/upload/files/31_7_2023.pdf
III. Evidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja
Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31.07.2023. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 98.145 fiskalnih uređaja, putem kojih je u julu 2023. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.403.152.014,82 KM.
U odnosu na 31.07.2022. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.988, a evidentirani promet u julu 2023. godine je veći u odnosu na juli 2022. godine za 258.819.383,15 KM.
Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31.07.2023. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 6.400 fiskalnih uređaja. Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31.07.2023. godine je Općina Dobretići na čijem području je instalirano 6 fiskalnih uređaja.
Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupni promet u julu 2023. godine je Općina Novi Grad Sarajevo na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 435.629.923,23 KM.
Općina na kojoj je evidentiran najmanji ukupni promet u julu 2023. godine je Općina Dobretići na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 181.576,92 KM.
Podatke o evidentiranom prometu putem fiskalnih uređaja za mjesec juli 2023. godine možete preuzeti na linku https://pufbih.ba/v1/public/upload/files/31072023.pdf
Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i kupcu izdaju račun. Izdavanjem računa obveznici neće biti izloženi izricanju sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni.
Porezna uprava će na sve načine pomagati obveznike koji pokazuju da imaju namjeru i žele da izvršavaju sve svoje porezne obaveze, a iskazati odlučnost za poduzimanje svih mjera prema obveznicima koji ih žele izbjeći, te poduzetim mjerama i aktivnostima ove obveznike usmjeriti na zakonito postupanje.
Porezna uprava želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.
Porezna uprava se zahvaljuje svim medijima na saradnji. Svojim izvještavanjem o našem radu doprinijeli ste transparentnijem radu Porezne uprave i podizanju ukupne svijesti poreznih obveznika da izmiruju svoje obaveze. Pozivamo vas da i dalje pratite rad Porezne uprave.
Porezna uprava poziva sudove da blagovremeno u zakonom propisanom iznosu izriču sankcije kako bi iste imale brži i veći preventivni učinak, jer sankcija koja se brzo izriče i kad je manja ima veći učinak od sankcije koja se izriče nakon dužeg perioda.
Poreznoj upravi nije primarni cilj kažnjavanje poreznih obveznika, već je osnovni cilj da svaki porezni obveznik blagovremeno i u skladu sa zakonom plaća svoje porezne obaveze, u cilju efikasnijeg učinka sankcije.
Porezna uprava poziva računovodstvenu i revizorsku profesiju da radi na način koji služi javnom interesu i da postupa u skladu s važećim zakonima, kao i da se suzdrži od bilo kojeg ponašanja koje može štetiti javnom interesu i biti diskreditirajuće za računovodstvenu i revizorsku profesiju.
Odgovornost računovođe nije isključivo u tome da se zadovolje potrebe pojedinačnog poslodavca, nego da postupa u skladu s važećim propisima i tako djeluje u javnom interesu. Vaša struka može i treba da ima značajnu ulogu u sprečavanju nelegalnih aktivnosti poreznih obveznika i odgovornih lica, tako da svojim savjetima i radnjama utičete da ova lica ne vrše nezakonite radnje, a da one koji to čine prijavite Poreznoj upravi. Kako ne biste bili učesnici u vršenju nezakonitih aktivnosti pozivamo vas da Poreznoj upravi prijavite sve nezakonite radnje koje se odnose na izbjegavanje ili neplaćanje javnih prihoda poreznih obveznika kod kojih obavljate aktivnosti.
Budite partner i saveznik Porezne uprave u borbi protiv nezakonitog poslovanja.
Porezna uprava Federacije BiH poziva notare u Federaciji BiH da kao nosioci javne službe prilikom obavljanja pravnih poslova čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava vode računa o zakonskim uslovima koje je neophodno ispuniti za nesmetan promet i tako rade za dobrobit pravnog sistema i svih građana.
Porezna uprava poziva službu notara da u cilju efikasnije provedbe zakona prilikom sačinjavanja kupoprodajnih ugovora vode računa i o odredbama: Člana 55. Zakona o porezu na dobit, Člana 18. stav 1. i 3. Zakona o finansijskom poslovanju i Člana 31. stav 1. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH i tako zaključenjem ugovora izbjegnu rizik nepoštivanja zakona.
Budite partner Porezne uprave u poštivanju poreznih zakona.
Porezna uprava Federacije BiH poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika. Samo tako moći ćete ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa.
Učinite korak i pomozite sebi. Porezna uprava je odlučna da vam pomogne! Da li ste vi odlučni da pomognete sebi? Budite partner Porezne uprave u sprečavanju rada na crno!
Poštovani radnici, posebno mladi, ovo je vaša domovina i u njoj trebate ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatisani.
Ne dozvolite da vaša prava i sreću umanjuju oni koji vas ne prijavljuju i ne plaćaju poreze i doprinose varajući tako i vas i državu, a istovremeno uvećavajući svoje bogatstvo. Porezi i doprinosi su i vaš novac.
Zajedno učinimo društvo pravednijim.
Svaka prijava uživat će punu diskreciju, a prijave možete dostaviti anonimno putem:
Vaša Porezna uprava Federacije BiH