Category: BiH

Redakciji Faktora obratili su se čitatelji sa pitanjem da li postoje dvostruki aršini kod kontrole poslodavaca u Federaciji.

Navode kako su pojedinim poslodavcima inspektori na vratima ako par sati zakasni uplata doprinosa za plaćom, a drugi mogu godinama da ne plaćaju radnicima doprinose, da kasne sa plaćama, uplaćuju zdravstveno kada im se prohtije a da ne snose nikakve posljedice.

– Poznajem kolege kojima poslodavac, “ugledni privrednik” ne uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko mjesecima. Daje im mizerne plaće koje su neredovne, uposlenici ovjeravaju knjižicu kada se vlasnik smiluje da uplati nešto novca za zdravstveno i nije kažnjen. Gleda kako će koji hotel da kupi a radnici mu gladuju, ne mogu da sastave kraj sa krajem.

Svojim poslušnicima daje visoke plaće da bi tjerali uposlenike da rade. A imate vlasnike malih firmi koji svaki fening isplate na vrijeme radnicima i ako se dogodi da uplati doprinose a to odmah ne prođe kroz sistem, eto kontrole na vrata – govori nam jedan od čitatelja.

 

Pojašnjenje smo potražili u Poreznoj upravi Federacije BiH.

– Na vaše navode “kako je po zakonu da poslodavci prvo radnicima uplate doprinose, a potom plaće”, napominjemo da je zakonom propisano da se doprinosi plaćaju sa isplatom plaće. Samo u slučaju da plaća nije isplaćena, doprinosi se obračunavaju i plaćaju do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Porezna uprava Federacije BiH, odnosno njene organizacione jedinice, svakodnevno provode određene postupke/upravne postupke te tako kontrolišu stanje u bazi i poduzimaju zakonom propisane mjere u slučajevima kada porezni obveznici ne izvršavaju svoje porezne obaveze – navode za Faktor iz Porezne uprave FBiH i dodaju:

– U svim slučajevima nepodnošenja poreznih prijava, specifikacija i drugih propisanih obrazaca, pozivaju se porezni obveznici da izvrše određene obaveze, podnose se prijave u ime obveznika, izdaju potrebna uvjerenja i potvrde, izdaju nalozi za plaćanje, vrše inspekcijski nadzori, prinudno naplaćuju obaveze, podnose prekršajni nalozi i slično.

Naglašavaju kako Porezna uprava poduzima mjere shodno zakonskim propisima kako bi utvrdila obaveze po osnovu doprinosa kao i mjere na naplati istih, blokadom transakcijskih računa, zapljenom imovine itd.

– Ako porezni obveznik nije likvidan, odnosno ako nema novčanih sredstava na računu ili ako nema imovine, na što Porezna uprava ne može utjecati, postupak naplate doprinosa može trajati duži vremenski period – kazali su nam.

Gradonačelnik Gradačca Elvis Dervišagić danas je za N1 kazao da prema informacijama kojima raspolaže, povrijeđeni policajac je u stabilnom stanju, te da je i druga povrijeđena osoba bolje. Također, dodao je da je unutar MUP-a u Gradačcu pokrenuta istraga da se utvrdi eventualna umiješanost pripadnika MUP-a u događaje koji su doveli do trostrukog ubistva.

“Po informacijama kojima raspolažemo, stanje policajca je stabilno od početka. Na sreću i druga povrijeđena osoba je u boljem zdravstvenom stanju. I dalje je ugrožena životno, ali stanje se popravlja i nadamo se da će biti dobro”, kazao je Dervišagić.

“Razumijem interesovanje javnosti, to je razumljivo zbog tragedije koja je zadesila Gradačac, ali morate razumijeti da i meni informacije dolaze na kapaljku i nisam direktno uključen u aktivnosti. Ono što znam da je unutar MUP-a pokrenuta istraga o eventualnoj umiješanosti pripadnika MUP-a u umiješanost u ove događaje“.

 

Poručio je da se odgovornost mora utvrditi i da se ništa ne smije zataškati.

“Molim javnost za strpljenje da se istraga dovede do kraja. Odgovornost se mora utvrditi, bez obzira ko je u cijelom procesu i slučaju kriv. Ništa se ne smije zataškati. Koliko sam mogao urgirao sam na nadležne da se slučaj profesionalno dovede do kraja i da se javnost upozna sa događajima koji su se desili ne samo taj dan, nego koji su i prethodili“.

Nezvanično, postoje evidentni propusti i insistira se na profesionalnom pristupu procesu do kraja istrage.

“Imam nezvanične informacije da postoje evidentni propusti i još jednom ponavljam, insistiram na profesionalnom i do kraja odrađenom procesu istrage. Očekujem da javnost bude informisana do kraja. Ovo je događaj koji itekako ima veze sa propustima nadležnih institucija. Ja ću insistirati da se proces dovede do kraja profesionalno i da se ništa ne ostavlja pod tepih”.

 

N1

Na današnji dan prije 28 godina od posljedica ranjavanja od agresorske granate preminuo je Karim Zaimović, kao civilna žrtva granatiranja Sarajeva. Tada 24-godišnji Karim ranjen je 1. augusta u jednom od mnogobrojnih granatiranja bh. glavnog grada, a nakon 13 dana borbe za život napustio je ovaj svijet.

Karim Zaimović bio je bosanskohercegovački novinar i pisac. Nakon završetka sarajevske Prve gimnazije 1989. godine i odsluženja vojnog roka upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, sa koje poslije nekoliko mjeseci prelazi na studij komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Od najranije mladosti intenzivno se bavi crtanjem i čitanjem naročito književnosti. U tim godinama kod njega se razvija velika ljubav prema stripu zahvaljujući kojoj izrasta u poznavaoca domaćeg i svjetskog stripa, tako da je napisao više članaka kritika, osvrta i recenzija iz ove oblasti. Sa nepunih 15 godina se počinje baviti novinarstvom, sarađuje na Radio Sarajevu). Piše o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito, u mnogim časopisima, nedjeljnim i dnevnim listovima: Naši dani, Lica, Vidici, Quorum, Kvadrat, Patak, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Književna revija, Mladina, Start, Erasmus, Oslobođenje, Večernje novine, Avaz, Ven, Sineast, Fantom slobode, Dani.

Bio je stalni saradnik Nezavisnog radija Zid, a u prijeratnom periodu povremeno je sarađivao na Trećem programu TV Sarajevo i programima Radio Sarajeva. Sve vrijeme rata proveo je u Sarajevu. Nakon demobilizacije iz Armije Republike Bosne i Hercegovine, u magazinu Dani uređuje oblast kulture. Sa Semezdinom Mehmedinovićem pokreće časopis za kulturu Fantom slobode u kojem obavlja dužnost zamjenika glavnog urednika. Piše pripovijetke i scenarija. Ostala su mu u rukopisu, nedovršena, dva romana. Umro je 13. augusta 1995. od posljedica ranjavanja – kao civilna žrtva granatiranja Sarajeva.

1996. godine osnovana je Fondacija Karim Zaimović radi očuvanja imena i djela Karima Zaimovića. Osnivači Fondacije su bili Nezavisni magazin Dani iz Sarajeva, Radio Zid iz Sarajeva, Nezavisna unija profesionalnih novinara iz Sarajeva, izdavačka kuća SAF iz Celja, te porodica Zaimović, a u svrhu stipendiranja studenata sa izrazitim talentom iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva, kao i pružanja pomoći mladim talentima.

federalna.ba/AA

vropska unija pitanje ravnopravnosti spolova prepoznaje u okviru 14 prioriteta koje je potrebno ostvariti u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovine.

Prioritet 9 nalaže institucijama vlasti da jačaju zaštitu prava svih građana, naročito kroz osiguravanje provođenja zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti polova. Osim toga, brojne direktive Evropske unije, kao obavezujući zakonodavni instrumenti za sve članice, regulišu pitanja vezana za osiguravanje ravnopravnosti žena i muškaraca u oblasti rada, radnih odnosa i zapošljavanja. EU je u procesu usvajanja posebne direktive o nasilju prema ženama i nedavno je ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici, koja je za Bosnu i Hercegovinu već obavezujuća, budući da smo je ratifikovali 2013.g.

Iako se može reći da smo postigli neki nivo napretka kroz uspostavljanje zakona i strategija u brojnim oblastima vezanim za rodnu ravnopravnost, u praksi nedostaje efikasna primjena i pristup zaštiti zakonom garantovanih prava.

Iz Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine kažu da je Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije zaprimio u 2022. godini 209 predmeta, od kojih su u 98 slučajeva žene podnositeljice pritužbi, a 92 slučaja muškarci. U tekućoj godini Odjel je zaprimio 95 pritužbi, od čega su se u 38 slučajeva obratile žene, 42 slučaja muškaraci.

Bitno je istaknuti da postoji određeni broj predmeta u kojima nije označen spol (pritužbama s više podnositelja, predmetima otvorenim po službenoj dužnosti, anonimnim pritužbama i drugo).

“Bosna i Hercegovina ima najmanji nivo učešća žena na tržištu rada i to svega 35 % na tržištu radne snage u jugoistočnoj Evropi, a još uvijek su prisutni stereotipi o tipično ‘ženskim i muškim poslovima’ kao i razlike u platama između muškaraca i žena. Ekonomska neravnopravnost žena izvor je svih drugih oblika kršenja prava žena na osnovu spola, njihovog bračnog i porodičnog statusa i materinstva”, kažu za BUKU iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.

Dodaju da su Ombudsmani postupali u više predmeta u kojima su navodi pritužbi ukazivali na povredu rodne ravnopravnosti, konkretnije, na činjenicu da su žene koje su ostale u drugom stanju bile suočene sa kršenjem prava iz radnog odnosa, da vanbračna zajednica ne uživa de facto isti stupanj zaštite kao bračna u pogledu ostvarivanja pojedinih imovinskih prava, kao što su pravo na izdržavanja ili nasljeđivanje zajedničke imovine.

“Mobing se javlja kao najčešći vid diskriminacije. Građani se susreću sa degradacijom radnih uvjeta, uskraćivanjem prilika koje su pružaju drugim zaposlenim, otežanim pristupom tržištu rada, nefizičkim oblicima nasilja, uznemiravanja ili prijetnji, te selektivnog i nepotpunog ostvarivanja prava iz radnog odnosa”, dodaju.

Ističu da je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala većinu međunarodnih standarda iz oblasti ljudskih prava žena i zabrane diskriminacije, što uključuje i i Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) 2013. godine i brojne druge. Zakon o ravnopravnosti polova koji je usvojen 2003. godine garantuje ravnopravnost polova za sve u svim sferama društva, uključujući, ali ne ograničavajući se na, obrazovanje, privredu, zapošljavanje i rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, sport, kulturu, javni život i medije.

“Ova zabrana diskriminacije dodatno je ojačana Zakona o zabrani diskriminacije. Uprkos brojnim usvojenim dokumentima, kako na međunarodnom tako i na nivou Bosne i Hercegovine, činjenica je da su žene i dalje izložene diskriminaciji u gotovo svim oblastima života, a posebice u sferi rada i zapošljavanja”, dodaju i ističu da se Bosna i Hercegovina obavezala se osigurati najviše međunarodne standarde u oblasti prava žena. U cilju potpune implementacije preuzetih obveza i usvojenih zakonskih propisa u oblasti ravnopravnosti spolova i zabrane diskrimnacije, nužno je osigurati sveobuhvatno i učinkovito učešće žena u svim procesima odlučivanja u političkom, ekonomskom i javnom životu.

“U prethodnom periodu učinjeni su određeni napori u cilju unapređenja i harmonizacije javnog okvira, javnih politika i učinkovitog provođenja specifičnih rodno odgovornih mjera za efikasno poboljšanje položaja žena i zaštite njihovih temeljnih ljudskih prava.  Međutim, nužno je ulaganje dodatnih napora u pravcu osiguranja stvarne ravnopravnosti žena u Bosni i Hercegovini, a posebno njihovog učešća u javnom životu, poduzimanja mjera na sprječavanju nasilja nad ženama, što uključuje nasilje putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, govora mržnje, kao i povećanja zastupljenosti žena na tržištu rada u Bosni i Hercegovini”, ističu.

Ombudsmani za ljudska prava Bosne i Hercegovine mišljenja su da predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju poduzeti dodatne napore u cilju osiguranju jednake pažnje i zaštite prava svakog građanina, insistirati na ostvarivanju i efikasnoj zaštiti prava žena uvijek kada su ona ugrožena, na njihovoj jednakosti i većoj ulozi u procesima donošenju odluka, te na uspostavljanju nulte tolerancije na sve oblike nasilja nad ženama.

Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava, kaže da Ustav Bosne i Hercegovine garantuje rodnu ravnopravnost i uživanje prava i sloboda svim osobama u zemlji bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, uključujući pol.