U skladu sa Zakonom o PIO/MIO, penzije za mjesec februar biće isplaćene danas preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.
Najniža penzija za februar iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM, objavili su iz Federalnog zavoda PIO/MIO.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za februar 370.422, iznosi 725,33 KM.
Penziju za februar primiće 457.276 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznose oko 296 miliona KM.
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojio Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, čime su uvedene strožije mjere zaštite žrtava i strože sankcije za počinioce.
Jedna od ključnih novina u zakonu jeste elektronski nadzor za nasilnike kojima su izrečene zabrane prilaska, čime se omogućava policiji da prati njihovo kretanje i brzo reaguje u slučaju kršenja mjera. Također, uvedene su hitne zaštitne mjere koje nadležni policijski organi mogu odmah primijeniti.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH ovaj zakon je odobrio 4. februara, također jednoglasno.
Jača zaštita žrtava i strože kazne Novim zakonom predviđeno je uspostavljanje besplatne SOS telefonske linije dostupne 24 sata dnevno, kako bi žrtve nasilja mogle dobiti savjete i podršku, uz očuvanje anonimnosti. Liniju će obezbijediti Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uz tehničku podršku Ministarstva prometa i komunikacija.
Zakonom je jasno definisano šta sve spada pod nasilje, uključujući tjelesno, psihičko i ekonomsko zlostavljanje, kao i postupci koji se preduzimaju u slučaju nasilja. Predviđeno je da žrtve imaju pravo na besplatnu medicinsku i psihološku pomoć, kao i podršku osoba od povjerenja.
Posebna pažnja posvećena je procjeni rizika za žrtve, naročito u slučajevima kada postoji opasnost od smrtonosnog ishoda ili ponovnog nasilja. U obzir se uzimaju faktori poput posjedovanja vatrenog oružja, ranijih nasilnih djela, prijetnji ubistvom ili samoubistvom, mentalnog zdravlja počinioca te zloupotrebe alkohola ili droga.
Također, zakon predviđa hitne mjere zaštite, poput zabrane povratka nasilnika u zajednički dom, zabrane prilaska i komunikacije sa žrtvom, posebno u slučajevima kada su u pitanju djeca. Policija je dužna odmah narediti zaštitne mjere i o tome obavijestiti tužilaštvo, a one mogu trajati do 48 sati.
Kazne su značajno pooštrene – sada kršenje zaštitnih mjera može rezultirati zatvorskom kaznom do tri godine, pri čemu otkup kazne novčanom uplatom nije moguć, piše Klix.
Početak godine je obećavajući kada je riječ o prihodima od indirektnih poreza u BiH. U periodu od dva mjeseca (januar i februar 2025.) oni bilježe rast od 2,51 posto, te iznose milijardu i 801 milion KM i veći su za 44 miliona KM u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili milijardu i 757 miliona KM. Oni koji su ostvarili zakonsko pravo, kako su saopćili iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH), za prva dva mjeseca ove godine ostvarili su povrat od 372 miliona KM, dok je milijarda i 429 miliona KM raspoređeno na državu, entitete i Distrikt Brčko.
Posmatrano samo za mjesec februar, prikupljeno je 921 milion KM indirektnih poreza što je za 33 miliona KM više u odnosu na februar 2024.godine.
Na finansiranje institucija 161 milion KM
Od navedenog iznosa na ime finansiranja državnih institucija za dva mjeseca ove godine otišlo je 161 milion KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 775 miliona KM, Republika Srpska 435 miliona KM i Brčko distrikt 43 milion KM, neveli su u UIOBiH.
Podsjećamo, u indirektne poreze spadaju porez na dodanu vrijednost (PDV), koji je i jedan od ključnih indirektnih poreza u našoj zemlji, te iznosi 17 posto, zatim akcize (posebni porezi koji se plaćaju na naftne derivate, duhan i duhanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol, alkoholna pića i voćna prirodna rakija, pivo i vino, kafu), te putarine, carine. Indirektne poreze plaćaju krajnji potrošači na svaku robu koju kupuju, bilo da se radi o hrani, odjeći, uslugama ili kupovini neke druge robe.
Od indirektnih poreza finansiraju se državne institucije, otplaćuje vanjski dug i izmiruju druge finansijske obaveze, ali se dobar dio sredstava raspoređuje na entitete i distrikt Brčko. Kako će biti raspoređen ovisi u kojem entitetu (i distriktu) je pdv naplaćen. Prodavnice, trgovački lanci i drugi poslovi subjekti koji su u PDV sistemu prilikom mjesečnog plaćanja PDV-a u državnu kasu imaju obavezu navesti u kojem dijelu Bosne i Hercegovine je PDV naplaćen od krajnjeg potrošača; u entitetu Federacija BiH, entitetu Republika Srpska ili Distriktu Brčko. Na osnovu tih podataka Uprava pravi plan vraćanja indirektnih poreza za navedene administrativne jedinice.
Za organe vlasti ovo su ohrabrujuće brojke, za ekonomiste poziv na alarm, jer je, kako duže vremena navode, evidentno da je rast prihoda od indirektnih poreza rezultat povećanja ulaznih cijena, odnosno cijena roba koje uvozimo i povećanja unutrašnjih cijena, te je samim time i osnovica za oporezivanje veća, na što je utjecala i inflacija kao i geostrateške i geopolitičke promjene, naročito kada je o energentima riječ.
Ne iseljavaju se građani BiH samo u inzemstvo, već naša zemlja ima i svoje unutrašnje migracije. U 2024. godini, unutrašnje migracije u Bosni i Hercegovini obuhvatile su 32.080 osoba koje su promijenile svoje prebivalište, pri čemu su zabilježene značajne razlike među entitetima i distriktom Brčko, pokazali su novi podaci o demografskim kretanjima, koje je objavila Agencija za statistiku BiH.
Federacija Bosne i Hercegovine primila je 21.678 stanovnika, što predstavlja porast od 6,8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je Republika Srpska zabilježila priliv od 9.919 stanovnika, što je povećanje od 8,3%. Brčko distrikt, s 483 novopridošlih, bilježi pad od 4,5%.
Istovremeno, u istom periodu, broj odseljenih iz FBiH iznosi 21.772. što u odnosu na isti period prošle
godine pokazuje povećanje za 7,1 %, iz RS 9,664. što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje povećanje za 8,0 %, Brčko distrikta 644 stanovnika što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje smanjenje za 4,2 %. Ukupni migracioni saldo Republike Srpske je 393, Federacije Bosne i Hercegovine – 94, a Brčko distrikta je – 161.
Podaci sugeriraju da su mladi i radno sposobni građani glavni akteri unutrašnjih migracija. Naime, najveći broj preseljenog stanovništva unutar Bosne i Hercegovine bilo je starosti od 20-39 godina (13.910
stanovnika) što predstavlja 43,4 % ukupnih kretanja. Posmatrano prema spolnoj strukturi, udio ženske
populacije u ukupnim migracionim kretanjima iznosio je 18.654 ili 58,2 % , a muške 13.426 ili 41,8 %
Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu za Forbes BiH kaže da se u unutrašnjim migracijama vrlo često prepoznaju kretanja iz urbanih centara ka ruralnim područjima ili, što je češći slučaj u Bosni i Hercegovini – kao i u mnogim drugim zemljama – iz ruralnih sredina prema urbanim centrima.
“Zašto dolazi do ovog fenomena i zašto je vrijedan pažnje? Iz jednostavnog razloga što je Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja je prije rata, odnosno prije 1991. godine, imala značajan potencijal u ruralnom razvoju, u postratnom, dejtonskom periodu taj segment zapravo gotovo marginalizirala i zanemarila, tako da mi danas imamo primarno mlade ljude, koji su upisali određeni nivo tercijarnog obrazovanja i onda u većini slučajeva nakon diplomiranja zapravo se javlja velika želja kod mladih ljudi da ostanu u gradu, najčešće u univerzitetskim gradovima kao što su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla, Bihać i drugi. Oni tu pronalaze posao, zasnivaju porodice, kupuju stanove, kuće, i planiraju svoj trajni boravak na tom prostoru”, kaže pojašnjava Osmić i dodaje:
Naša istraživanja konstantno pokazuju da su ekonomski faktori glavni pokretači međuentitetskih migracija, profesor Amer Osmić za Forbes BiH
“Imamo veliki broj mladih ljudi koji u BiH, a to su i neka od naših istraživanja pokazala, ukoliko nemaju izraženu želju za vanjskim migriranjem, dakle, izvan granica BiH, a ukoliko žive u manjim područjima, da imaju jasnu želju za migriranjem i trajnim boravkom u većim gradovima. Naprosto, razlog su: kvalitet života, infrastruktura, mogućnosti, ponuda svega onoga što je vezano za kulturu, sport, slobodno vrijeme i sve ostalo povezano sa kvalitetom života koji su prisutniji u većim urbanim sredinama.
Međutim, nama su mladi ljudi potrebni i u manjim sredinama, i kao društvo trebamo raditi na infrastrukturi, ponudi sadržaja, konekciji ruralnijih sredina sa prostorima koji su urbaniji.”
Zanimljive su i migracije među entitetima, a u ovom segmentu bismo u obzir mogli uzeti dva faktora. Jedan od glavnih faktora koji utječe na ove promjene jeste tržište nekretnina i zaposlenje. Rastuće cijene stanova u Sarajevu navele su mnoge stanovnike Federacije da kupe pristupačnije nekretnine u Istočnom Sarajevu, koje se nalazi unutar entiteta Republika Srpska. “Imamo jednu vrlo jasno situaciju, koja je i medijski popraćena u zadnje vrijeme, a to je kupovina nekretnina građana FBiH u Istočnom Sarajevu, koji su zbog enormno visokih cijena nekretnina u Sarajevu, zbog lakšeg obezbjeđivanja stambenog prostora odlučili sebi kupiti stan u drugom entitetu BiH, gdje su značajno niže cijene stambenog prostora”, govori profesor Osmić.
Iako je teško doći do preciznih brojki, bosanski političar Nebojša Vukanović prošle godine je procijenio da je oko 700 stanovnika Federacije kupilo nekretnine u Istočnom Sarajevu. Ako je ta brojka tačna, ona jasno pokazuje da administrativne granice imaju daleko manji značaj za građane BiH nego ekonomski faktori prilikom donošenja odluka o stanovanju i zapošljavanju.
S druge strane, mnogi građani Republike Srpske migriraju u Federaciju u potrazi za boljim poslovnim prilikama, naročito u urbanim središtima. Kao glavni ekonomski i administrativni centar zemlje, Sarajevo privlači radnu snagu iz cijele BiH, uključujući i one iz Republike Srpske.
U 2024. godini, unutrašnje migracije u Bosni i Hercegovini obuhvatile su 32.080 osoba koje su promijenile svoje prebivalište, pri čemu su zabilježene značajne razlike među entitetima i distriktom Brčko.
“Naša istraživanja konstantno pokazuju da su ekonomski faktori glavni pokretači međuentitetskih migracija,” objašnjava Osmić. “Bilo da se radi o povoljnijim nekretninama ili boljim poslovnim prilikama, ljudi donose pragmatične odluke. Vrlo mali broj građana razmatra entitetske granice prilikom planiranja svoje budućnosti, mnogi građani oba entiteta su zaista taj dio prevazišli, pogotovo mladi ljudi. Što se tiče demografije i stanovništva, njemu su potrebni adekvatni, kvalitetni uslovi života. Glavni razog odlaska iz BiH je nepovjerenje da će društveni sistem biti bolji, kada govorimo o vanjskim migracijama, a upravo to je ono na čemu bismo trebali svi zajedno raditi, povezivati insfrastrukturom naše gradove. Boli spoznaja da neko može da se protivi proširenju, naprimjer, mreže javnog gradskog prijevoza prema Istočnom Sarajevu, bilo da je riječ o trolejbuskom, tramvajskom ili drugom saobraćaju, jer to mnogo olakšava ljudima koji rade u Sarajevu, a žive u Istočnom Sarajevu, to samo može donijeti benefite, a nikad ni na koji način ne može donijeti ništa što bi bilo negativno”, zaključuje Osmić.
forbes
Predsjedavajući Tomislav Martinović sazvao je za danas sjednicu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Na dnevnom redu, između ostalog, naći će se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju po hitnom postupku.
Također, pred delegatima bi trebalo da se nađu i prijedlozi zakona o izmjeni Zakona o izmirenju obaveza po osnou računa stare devizne štednje u Federaciji Bosne i Hercegovine po skrećenom postupku, zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda
preduzeća ostvarenih radom termoelektrana – skraćeni postupak, te zakona o dopunama Zakona o stečaju, također po skraćenom postupku.
U predloženom dnevnom redu je i Prijedlog zakola o dopuni Zakona o utvrđivanju naseljenih mjesta i o izmjenama u nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama – skraćeni postupak, Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji
BiH, zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prekršajima, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku.
Također, delegati će raspravljati i o nacrtima zakona o o kontroli cijena te zakona o premjeru i katastru nekretnina.
federalna.ba/Fena
U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec februar bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u srijedu, 5. marta, objavili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.
Prosječna penzija korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za februar 370.422, iznosi 725,33 KM.
Penziju za februar primit će 457.276 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 296 miliona KM.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez nije dao saglasnost za slijetanje vojnog aviona iz Mađarske u BiH.
– Zašto je baš vojni avion trebao sletjeti na aerodrom u Banju Luku ostaje nejasno, ali u kontekstu dolaska 70 pripadnika specijalne antiterorističke jedinice MUP Mađarske kao podrška MUP RS, u ovom vremenu je svakako simptomatično. Premijer Mađarske Viktor Orban predsjedniku manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Miloradu Dodiku konstantno pruža podršku u njegovom nasrtaju i podrivanju ustavnog poredaka Bosne i Hercegovine. Duboku sam ubjeđen da je dolazak vojnog aviona iz Mađarske imao za cilj pružiti neki vid podrške Miloradu Dodiku i kliki okupljenog oko njega u razbijanju Bosne i Hercegovine – naveo je Helez.
Objava ministra. Screenshot
Dodaje da je zbog odbijanja davanja saglasnosti za pomenuti prelet/slijetanje vojnog aviona prethodna tri dana trpio ogromne pritiske, kako od dijela međunarodne zajednice, tako i od domaćih mešetara.
– Ništa nije važnije od Bosne i Hercegovine, niti ja, niti moja pozicija. Oni koji me poznaju, znaju da ne postoji pritisak pred kojim bih pokleknuo i promijenio odluku. Čak, što veći pritisak, to sam sigurniji u svoju odluku. S obzirom da predsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Milorad Dodik stalno govori da Bosne i Hecegovina nije država, da je RS država, pitam zašto mu onda nije sletio vojni avion u Banja Luku – poručio je Helez.
Na Međunarodni dan žena, 8. marta 2025. godine, od 10:00 do 10:30, više od 230 Bingo trgovina širom cijele BiH će stati sa radom. Sa radom će stati Dita, Pivara Tuzla, Ingram, Kaletex, Duka, naša fabrika tjestenine, fabrika papira, stat će i Bingo Farma, kao i sve ostale proizvodne kompanije koje posluju u okviru Bingo Group, sa više od 9.000 radnika.
Naša podrška nije samo simbolična.
Bingo Group je osigurao konkretnu materijalnu podršku od 1.000.000 KM. Između ostalog ova sredstava su namijenjena za finansiranje rada postojećih sigurnih kuća, za pomoć onim odvažnim i hrabrim ženama koje su napravile prvi korak i prijavile nasilje. Također, kako bi sve one imale priliku da osiguraju finansijsku neovisnost, koja je ključna za njihov budući život, obavezujemo se kao najveći poslodavac na pružanje prioriteta u zapošljavanju ženama koje su preživjele nasilje.
Dok Bingo Group staje, poziva sve građane da stanu i da svojim potpisom podrže Inicijativu za uvođenje femicida u Krivični zakon Federacije BiH, kao i Inicijativu za donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj. Ove inicijative su pokrenula udruženja „Glas žene“ Bihać, „Tim volim život“ Cazin, „Izvor“ Sanski Most, “Ženska vizija” Tuzla, „Inicijativa građanki/na Mostar“ za Federaciju BiH “Udružene žene” Banja Luka, Udruženje građana „Budućnost“ Modriča i Fondacija „Lara“ Bijeljina za Republiku Srpsku. Peticije će potpisati preko 9.000 naših uposlenika . Građani se mogu priključiti i 8.3. potpisati peticije u svim Bingo trgovinama širom BiH, ili online.
Na nivou grupe počinjemo sa razvojem programa podrške žrtvama nasilja, koji će našim kolegicama, u slučaju potrebe, omogućiti anonimnu prijavu i pristup adekvatnoj pomoći. Ove ćemo procedure podijeliti javno, kako bi i druge kompanije lakše implementirale iste ili slične sisteme.
Bingo Group poziva poslodavce da podrže ove inicijative, uz najavu da će od danas, pa do 8.3.2025., sav medijski prostor kompanije, inače korišten za reklame i promocije, biti ustupljen ovoj inicijativi, sa jednom ključnom porukom – Vrijeme je da stanemo i zaustavimo nasilje!
U FBiH trenutno se razmatraju izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), s ciljem poboljšanja materijalnog položaja penzionera.
Radna grupa, formirana pri Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, analizira prijedloge koje su dostavila udruženja penzionera, a rok za finalizaciju izmjena je kraj marta 2025. godine, piše Tuzlainfo.
Trenutno se penzije usklađuju na osnovu kombinacije rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksa potrošačkih cijena, pri čemu se uzima po 50% od svakog parametra. Predstavnici penzionera predlažu da se umjesto toga usklađivanje vrši prema rastu prosječne neto plaće i troškova života, u omjeru 70:30.
Ukoliko bi se ovi zahtjevi usvojili, najniža penzija bi sa sadašnjih 573 KM mogla porasti na 850 KM.
Direktor Federalnog zavoda PIO, Halil Subašić, potvrdio je da predstavnici Zavoda učestvuju u radu radne grupe te da se trenutno analiziraju pristigli prijedlozi.
Osim izmjena zakona, penzioneri su izrazili nezadovoljstvo dosadašnjim jednokratnim novčanim pomoćima, smatrajući ih nedovoljnim. Umjesto toga, zahtijevaju redovno i značajnije povećanje penzija kako bi se mogli nositi s rastućim troškovima života.
Očekuje se da će konačni prijedlozi izmjena zakona biti upućeni u parlamentarnu proceduru do kraja marta, što bi omogućilo da se nova pravila primijene već prilikom redovnog usklađivanja penzija 15. aprila 2025. godine.
Ukoliko se izmjene ne usvoje na vrijeme, povećanje penzija bi moglo biti minimalno, u skladu s postojećim zakonskim odredbama.
Penzioneri ističu da će nastaviti s pritiscima na vlasti kako bi se osigurale adekvatne izmjene zakona. U suprotnom, najavljuju mogućnost organizovanja protesta i drugih oblika građanskog neposluha.