Fondacija Istina za Goražde organizuje protestni skup u ponedjeljak, 21. avgusta u terminu od 12 do 13 sati ispred Tužilaštva i Suda BiH u Sarajevu.
– Protesti su organizovani protiv nepravednog progona branitelja Bosne i Hercegovine, pripadnika Armije RBiH i MUP-a RBiH, kojima se želi relativizirati prošlost i provesti historijski revizionizam, odnosno negirati prošlost i činjenice utvrđene i presuđene u dva suda Ujedinjenih nacija u Haagu. Progonom naših branitelja pokušavaju se nametnuti laži kojima se štiti agresor. Istovremeno, ne procesuiraju se zločinci koji su Sarajevo, Goražde, Žepu, Tuzlu i Bihać držali u okruženju i ubijali civile iako su to bile zaštićene zone Ujedinjenih nacija. Cilj protesta je borba za istinu i pravdu! Posljednji slučaj, koji je prelio kap, je podizanje optužnice protiv 13 pripadnika Armije RBiH koji su branili Podrinje i Goražde, a koji su optuženi za najteža djela čak i genocid nad Srbima! To je nastavak sistemskog progona najboljih sinova jedine nam Domovine – naveli su te dodaju:
– Ovim putem, pozivamo Vas da svojim prisustvom date podršku skupu sa kojeg će se poslati jasne poruke i ozbiljni zahtjevi na sve relevantne domaće i međunarodne adrese, a čiji cilj će prije svega biti insistiranje na dosljednom provođenju Strategije za procesuiranje ratnih zločina (posebno Aneksa „B“ iste), kako bi se zaustavio smišljeni poduhvat izmjene karaktera rata, izjednačavanje žrtve i agresora te ponižavanje branitelja Bosne i Hercegovine. Kao i zahtjev da se formira međunarodna komisija koja će istražiti dešavanja u Podrinju, kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, odnosno nastaviti rad Haškog tribunala koji Tužilaštvo BiH želi da izbriše.
Sa protesta u Sarajevu uputit ćemo pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija obavještavajući ga o nepoštivanju rezolucije UN-a kojom je pokrenuto osnivanje Suda i Tužilaštva BiH, nepoštivanju haškog naslijeđa, kao i o tome da Tužilaštvo BiH progoni branitelje iz zaštićenih zona dok ne procesuira one koji su te zone držali u okruženju i svakodnevno ubijali civile i djecu.
Masovni odziv je važan kako bi poruke koje ćemo poslati bile jače i glasnije. Zbog toga očekujemo Vaš dolazak, kao i da pozovete što je više moguće ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu i kojima je stalo do odbrane istine i pravde.
Prema podacima IQAir web stranice, nakon mjerenja u 9.25 sati, na tablici uživo – indeks zagađenosti zraka u glavnom gradu BiH je 150, što nas svrstava na neslavno četvrto mjesto.
Najzađeniji grad na svijetu je Bagdad (Irak) sa indeksom zagađenosti od čak 153.
Kuvajt City (Kuvajt) je na drugom, a Džakarta (Indonezija) na trećem neslavnom mjesto.
Inače, loš kvalitet zraka u Sarajevu najčešće je u zimskom periodu.
Kakva je kvaliteta zraka u vašem gradu možete provjeriti na linku OVDJE.
U Sarajevu je u 78. godini preminuo veliki bosanskohercegovački književnik Marko Vešović, potvrdili su članovi porodice za N1.
Vešović je rođen 1945. godine u mjestu Pape u Crnoj Gori, a književno stvaralaštvo i akademsku karijeru proveo je u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, gdje je umirovljen kao profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Radio je na Odsjeku za komparativnu književnost u Sarajevu.
Otpor u ratu
Od Karadžićevog SDS-a i medija pod kontrolom SDS-a bio je na samom početku rata u BiH optužen kao izdajica srpskog naroda. Tada je, na konferenciji za medije, Vešović poručio da od Karadžićevih zločina ljudska pamet staje, a usta se kamene.
Odbio je ponuđenu funkciju člana Predsjedništva BiH rekavši da on nije za politiku niti je politika za njega.
“Ali kada bih imao i trunku političkih ambicija, trke bih prihvatio ponuđenu kandidaturu, zato što me, između ostalog, Srna proglasila izdajnikom srpskog naroda. Doduše, ja sam Crnogorac, ali kad god me neko ubroji u Srbe kako bi mogao da pljune na mene ja privremeno postanem i Srbin”, rekao je Vešović.
On je potom priznao da jeste izdajnik srpskog naroda.
“I priznajem, jesam izdajnik srpskog naroda. Jer nas Crnogorce silno obavezuju naši očevi. Nadodajem se na svoga ćaću partizana kao što se Karadžić nadovezuje na svoga tatu četnika. Ne pitajte kako i zašto, to je u Crnoj Gori naprosto tako i tačka. Izdao sam onog dana kad su Karadžićevi snajperisti u Ulici bratstva i jedinstva pucali na goloruke demonstrante i na moje oči ustrijelili dvoje djece. A kako je prolazilo vrijeme, moja izdaja mi je postajala sve milija jer se ispostavilo da sam izdao ljude koji vole da pale, recimo, džamije. A ja sam uvjeren da je poštovanje tuđih svetinja temelj svakog uljuđenog življenja. Izdao sam ljude koji vole, naprimjer, igrati nogomet odrubljenim muslimanskim glavama. A za mene, ljudska glava, muslimanska ili ne, najveća je svetinja u svemiru jer to je dom ljudskom duhu koji nas diže nad životinje. Izdao sam ljude koji pucaju iz snajpera na trogodišnje djevojčice, izdao sam ljude koji iz zasjede ubijaju ljekare hitne pomoći, izdao sam ljude koji noževima urezuju krstove u muslimansko meso. Jednom riječju, izdao sam ljude koji su izdali sve moguće norme na kojima se zasniva moralni kodeks čovječanstva”, rekao je tada Marko Vešović.
riliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2022. iznosio je 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos
Trend rasta priliva stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu se nastavlja i u 2023. godini.
-Prema podacima Centralne banke BiH za prva tri mjeseca ove godine, registrirano je 426,61 milion KM stranih investicija, što predstavlja povećanje od 80 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine kada je registrirano 237,66 miliona KM – rečeno je Feni iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,69 milijardi KM ili 15,4 posto ukupnog stanja investicija), Hrvatsku (2,54 milijarde KM ili 14,6 posto) i Srbiju (2,43 milijarde KM ili 13,9 posto).
-Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM i taj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovanih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama – dodali su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2022. iznosio je 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos.
Institut za razvoj mladih KULT je u saradnji sa dr.sc. Farukom Hadžićem sačinio Analizu troškova korupcije u bh. društvu sa fokusom na gubitak ulaganja u obrazovanje i troškove koji se stvaraju kroz iseljavanje mladih
Rezultati Istraživanja o položaju mladih u BiH Instituta za razvoj mladih KULT iz 2021. godine pokazali su da je želja mladih za odlaskom iz BiH visoka budući da je više od 50 posto mladih iskazalo želju da se odseli iz zemlje. Kao jedan od najčešćih razloga za odlazak mladi navode korupciju, koja im je na četvrtom mjestu ljestvice problema o kojima najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije.
Tokom niza radionica sa preko 350 mladih u okviru inicijative Reci NE korupciji u Kantonu Sarajevo koju Institut za razvoj mladih KULT od septembra 2021. godine provodi u saradnji s Uredom za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, a zahvaljujući podršci Ambasade Kraljevine Nizozemske, mladi su imali priliku upoznati se sa pojmovima vezanim za korupciju, institucionalnim i strateškim odgovorima koje BiH realizira u borbi protiv korupcije a tokom dijaloga i promišljanja o značaju borbe protiv korupcije iznijeti stavove o onome što je bitno za prevenciju i borbu protiv korupcije.
Mladi dobro prepoznaju korupciju
Iako je problematika korupcije, po stavovima mladih, značajna za rješavanje, većina koruptivnih radnji koje mladi dobro prepoznaju su postupci i ponašanja gdje se posljedice osjete odmah, odnosno radnje traženja i nuđenja mita u javnim ustanovama i svakodnevnom životu. Stav mladih sagovornika uključenih u inicijativu Reci NE korupciji u Kantonu Sarajevo i zaključak svih održanih radionica glasi da je osnaživanje moralne osude i neprihvatljivosti korupcije prvi korak koji društvo mora načiniti kako bi stavilo korupciju pod kontrolu ali istovremeno priznaju da se uglavnom rijetko razmišlja o dugoročnim posljedicama i ishodima koruptivnih radnji, pa tako i o gubitku javnih sredstava koji se javljaju kao posljedice korupcije.
Imajući u vidu rezultate Istraživanja o položaju mladih u BiH i vezu između korupcije kao jednog od ključnih faktora koji tjera mlade ljude iz BiH i iseljavanje koje predstavlja jedan od najvećih problema za dugoročnu održivost naše zemlje, Institut za razvoj mladih KULT je u saradnji sa dr.sc. Farukom Hadžićem sačinio Analizu troškova korupcije u bh. društvu sa fokusom na gubitak ulaganja u obrazovanje i troškove koji se stvaraju kroz iseljavanje mladih.
Direktni i indirektni gubici
U okviru ove analize, prikupljeni su podaci koji se odnose na aspekt iseljavanja iz BiH kroz prve i trajne boravišne dozvole u zemljama članicama EU a zatim su na osnovu tih podataka, drugih studija i radova, izračunati direktni gubici ulaganja u obrazovanje koji se mogu povezati sa koruptivnim aktivnostima. Utvrđeno je da iznos ulaganja u obrazovanje osoba koje su otišle iz BiH iznosi 9,96 milijardi KM, što ujedno predstavlja i nivo izvezenog ljudskog kapitala iz naše države. Indirektni efekti korupcije na iseljavanje odrazili su se i na nivo nenaplaćenih doprinosa i poreza, što je vidljivo i iz činjenice da su se godišnji iznosi nenaplaćenih doprinosa po radniku povećali sa 561,8 miliona KM u 2014. godini, na 842,5 miliona KM u 2019. godini, koji bi bili naplaćeni da je navedeni broj naših građana ostao da živi i radi u BiH.
Kao prvi korak u utvrđivanju ekonomskih efekata korupcije bila je procjena troškova obrazovanja jedne osobe u BiH za koju su iskorišteni rezultati studije koju je 2020.g. provela Westminster fondacija[1] u BiH koja je između ostalog ispitivala: a) Koliko je iznos prosječnog troška školovanja visokoobrazovanog lica? i b) Koliki je oportunitetni trošak u pogledu gubitka potencijalnog BDP-a generiran godišnjom emigracijom stanovništva?
Studija prikazuje izračunate troškove ulaganja u obrazovanje pa tako troškovi osnovnog obrazovanja jedne osobe iznose 25.306,5 KM, osobe koja ima završeno srednje obrazovanje 39.544,9 KM, za završeno visoko obrazovanje osobe potrebno je izdvojiti 56.589 KM, dok je 84.364,7 KM suma koja je potrebna za obrazovanje osobe koja ima završen doktorski studij. Ovi iznosi su praktično troškovi koje ima društvo u procesu ulaganja u obrazovanje, jer dio troškova obrazovanja direktno snose i porodice, ali također i indirektno kroz plaćanje poreza iz kojih se finansira obrazovni sektor u cjelini.
Izvezeni ljudski kapital
Podaci Eurostata o broju izdatih dozvola za državljane BiH po nekom osnovu pokazuju da je od 2014. do 2020. BiH napustilo 261.713 građana, što je 9,96 milijardu KM izvezenog ljudskog kapitala, koliko je uloženo u njihovo obrazovanje. Samo iseljavanjem mladih osoba u dobi od 25 do 34 godine BiH je izgubila 2,4 milijarde KM koje su uložene u njihovo obrazovanje a što iznosi četvrtinu vrijednosti ukupno izgubljenog ljudskog kapitala, odnosno ulaganja u obrazovanje ovih osoba.
Analizom kumulativnog broja izdatih dozvola za BiH državljane dolazi se do podatka da je čak 87% izdatih prvih dozvola zbog zaposlenja i porodičnih razloga. Podaci pokazuju da je kategorija emigranata starosti 15-34, koja predstavlja mlade osobe, ujedno i najveća u ukupnom broju građana BiH koji su dobili trajnu dozvolu u Evropskoj uniji (149.283 izdate dozvole na kraju 2019. godine) a također i kategorija u kojoj je došlo do najvećeg povećanja broja izdatih dozvola na kraju 2019. godine u usporedbi sa 2014. godinom (38.362 dozvola više u odnosu na podatak iz 2014. godine).
Kada se ovim podacima pridodaju i podaci koji se odnose na kategoriju 35-49, onda se može vidjeti da je 61,8% svih izdatih trajnih dozvola izdato osobama iz BiH koje imaju između 15 i 49 godina, odnosno da je 61,8% iseljenih iz BiH zapravo populacija koja je najprogresivniji dio društva i države, ali i najveći potrošači. Ovi su podaci poslužili kao osnova za dalju procjenu troškova ulaganja u obrazovanje i izgubljene naplate poreza i doprinosa kao posljedica iseljavanja, koje je potaknula korupcija u BiH.
Stvarni gubitak teško procijeniti
Na osnovu podataka o izdatim trajnim dozvolama i podataka vezano za prosječne plate, izračunate su poreske obaveze koje je poslodavac trebao platiti na taj iznos prosječne plate čime je sačinjena procjena izgubljene naplate doprinosa i direktnih poreza kao posljedica iseljavanja. Samo u 2019., ukupni iznos nenaplaćenih doprinosa je iznosio 842,5 miliona KM izgubljenih doprinosa i poreza na dohodak, koji bi bili naplaćeni da je navedeni broj naših građana ostao da živi i radi u BiH. Samo zbog odlaska mladih u dobi od 25 do 34 godine u 2019. godini kao nenaplaćene doprinose po radniku BiH je izgubila 251,6 miliona KM. Brojke se odnose na godišnji, a ne kumulativni iznos nenaplaćenih doprinosa, a bitno je napomenuti i to da ovaj broj nije konačan, jer ne uključuje podatke o izgubljenoj naplati drugih poreza, konkretno poreza poput PDV-a i akciza, koji bi bili prikupljeni kroz potrošnju da su ove osobe ostale živjeti i raditi u BiH.
Stvarni gubitak zbog nerealizirane potrošnje ljudi koji su se iselili iz BiH je vrlo teško procijeniti jer od sklonosti potrošnje svakog pojedinca zavisi i iznos multiplikatora potrošnje, na osnovu kojeg se može izračunati i naplata poreza na potrošnju poput PDV-a.
Dalja analiza procjene nenaplaćenih doprinosa, koji su u 2019. godini iznosili 842,5 miliona KM ukazuje da se od ovog iznosa, 300,5 miliona KM odnosi na izgubljene doprinose za zdravstvo, dok se 416,9 miliona KM odnosi na neostvarene doprinose za PIO, koji je mogao poslužiti za povećanje penzija i standarda života penzionera. Da se navedeni iznos doprinosa za PIO uspio naplatiti i podijeliti penzionerima, u prosjeku bi svaki od 691.488 penzionera na evidenciji 2019. godine u toj godini dobio još 603 KM ili 50,3 KM više mjesečno. Nemogućnost poboljšanja finansijske sigurnosti penzionera je direktna posljedica gubitaka koje trpimo zbog korupcije koja je dovela do iseljavanja iz Bosne i Hercegovine.
Šta se moglo kupiti i izgraditi za taj novac
Gubitak nenaplaćenih doprinosa za zdravstvo od 300,4 miliona KM u 2019., pokušaćemo približiti prikazom šta se za taj novac moglo učiniti za unapređenje zdravstvenog sistema. Da se kojim slučajem ovaj novac naplatio i usmjerio u zdravstveni sistem, samo u jednoj godini se od ovog iznosa moglo izgraditi 6 potpuno novih bolnica gdje bi svaka koštala 50 miliona KM. Pored ovoga, da se izabrao drugi vid ulaganja, moglo se je od ovog novca nabaviti 300 uređaja za magnetnu rezonancu, pod pretpostavkom da je svaki uređaj koštao milion KM.
Kao dodatni primjer se može navesti i nabavka mamografa. Uz pretpostavku da jedan 3D uređaj za mamografiju košta 500.000 KM, za ovaj novac moglo se kupiti 601 takvih uređaja. Ovaj iznos se mogao usmjeriti i u besplatne ginekološke usluge za žene. Na ovaj način, moglo se ostvariti 2.006.667 besplatnih ginekoloških usluga, gdje bi jedna takva usluga sa Papa testom koštala 150 KM. Međutim, efekti korupcije koja je uticala i na iseljavanje iz BiH, doveli su do ogromnih indirektnih posljedica koji se ogledaju u pružanju lošijih zdravstvenih i socijalnih usluga.
Za 9,96 milijardi KM koliko je uloženo u obrazovanje ljudskog kapitala izgubljenog iz BiH od 2014. do 2020. mogli smo…
izgraditi 200 km novih kilometara autocesta – ako 1 km košta 50 miliona KM u prosjeku
ili nabaviti 996 miliona udžbenika – ako jedan košta 10 KM
ili nabaviti 3,98 miliona pametnih tabli u školama.
Mogli smo – ali nismo jer je od 2014-2020. godine iz BiH otišlo 261 713 osoba, dobrim dijelom zbog korupcije!
Nemamo analiza koje bi dale odgovora na pitanje koliko nas neposredno i posredno koštaju posljedice koruptivnih radnji kod javnih nabavki, tendera za gradnju infrastrukture i sl., nemamo analiza o tome koliko plaćamo posljedice i nesankcioniranje zloupotrebe položaja iako smo svjedoci šteta u domenu sigurnosti, obrazovanja, zdravlja, ekologije, ekonomije … , i gubitaka, kako materijalnih tako i ljudskih života.
Osnovni sud u Banjaluci je presudom u koju je Detektor imao uvid, obavezao tuženu RS da Dragičeviću po osnovu naknade nematerijalne štete isplati 5.000 maraka
Osnovni sud u Banjaluci donio je prvostepenu presudu u korist Davora Dragičevića, oca ubijenog Davida Dragičevića, koji je tužio Republiku Srpsku zbog diskriminacije te naredio da mu se isplati odštetni zahtjev u visini od 5.000 konvertibilnih maraka, potvrđeno je za Detektor.
Davor Dragičević je Republiku Srpsku tužio zbog višestruke, kontinuirane i neposredne diskriminacije koja je učinjena neposredno putem Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a. On je odštetnim zahtjevom tražio nadoknadu u iznosu od 3.000 maraka, ali i sudsku odluku kojom će policiji biti zabranjena daljnja diskriminacija.
Osnovni sud u Banjaluci je presudom u koju je Detektor imao uvid, obavezao tuženu RS da Dragičeviću po osnovu naknade nematerijalne štete isplati 5.000 maraka.
„Analizom dokaza sud je utvrdio da je tužilac učinio vjerovatnim da je tužena prema njemu izvršila diskriminaciju. Sud je utvrdio da tužena nije dokazala da nije došlo do diskriminacije, a na njoj je, shodno citiranoj odredbi zakona, bio teret dokazivanja navedene činjenice“, piše između ostalog u presudi Osnovnog suda u Banjaluci.
Sud u presudi navodi i da je iz iskaza tužioca i saslušanih svjedoka utvrđeno da su u saglasnosti sa izvedenim materijalnim dokazima i video materijalima, odnosno da je tužilac „učinio vjerovatnim“ da tužena putem pripadnika MUP-a vrši neposrednu diskriminaciju prema tužiocu, tako što ga stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na ostale građane ograničavajući mu pravo pristupa javnim prostorima.
„Ovo je istorijska presuda kako za mene tako i za grupu ‘Pravda za Davida’, ali i za sve građane Bosne i Hercegovine i da se jednom kaže dosta je ali i da posluži, nadam se, presuda i kao pravni lijek. Da se jasno kaže da se ne mogu pripadnici MUP-a na ovakav način ophoditi ni prema jednom građaninu“, rekao je Dragičević za Detektor.
U obrazloženju presude sudija Miloš Čizmović se, između ostalog, pozvao i na tekst Detektora, „Diskriminacija i targetiranje banjalučkih aktivista ostali nekažnjeni“ koji je objavljen u junu 2021. godine.
Na prvostepenu presudu dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Banjaluci.
Ranije su pravosnažno presudu po tužbi zbog diskriminacije protiv Republike Srpske dobile aktivistkinje „Pravde za Davida“ Sofija Grmuša i Aleksandra Ninić Vranješ.
Vrhovni sud Republike Srpske je u decembru 2022. odbio, kao neosnovan, zahtjev Pravobranilaštva RS-a za revizijom te presude. Presuda još nije provedena.
Republiku Srpsku su zbog diskriminacije tužili i majka Davida Dragičevića Suzana Radanović i aktivista „Pravde za Davida“ Ozren Perduv. Ti procesi su u toku.
Prije nekoliko dana građani Kupresa su imali zanimljivog gosta – priliku za šetnju iskoristio je i jedan mali medo.
Video koji je objavljen na Facebooku izazvao je brojne komentare.
Jedni su se našalili kako je medo došao na godišnji odmor, drugi su kritikovali vozače koji su, kako kažu trubili i stvarali buku pa se medvjed preplašio.
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH započeo je tromjesečnu kampanju promocije cijepljenja protiv HPV virusa.
Kampanja je društveno odgovornog i nekomercijalnog karaktera, usmjerena na nekoliko ciljnih segmenata. Dio se odnosi na cijepljenje djece, njihovu redovitu imunizaciju i zaštitu mladih djevojaka protiv HPV virusa i nosi naziv “Za zdravlje od početka”, dok je dio koji je usmjeren na cijepljenje starijih osoba kojima se sprečava rizik obolijevanja od težih oblika bolesti nazvan “Za zdravlje koje prati godine”.
Edukativna radionica na temu „Uvođenje imunizacije protiv HPV infekcije u Federaciji BiH“ odražat će se u prvoj sedmici mjeseca septembra u Travniku, za područje Srednjobosanskog kantona. Tročlana ekipa JU Dom zdravlja Donji Vakuf uzet će učešće na pomenutoj radionici.
“Roditeljima mališana želimo ukazati na važnost redovne imunizacije djece, cijepljenja kao sigurne i učinkovite mjere kojom se mogu spriječiti bolesti, a cijepljenje nam pruža i dragocjenu zaštitu kroz život. Odgodom ili odbijanjem cijepljenja djeca se izlažu riziku obolijevanja od zaraznih bolesti. U programu redovite imunizacije dostupna su cjepiva koja štite od deset bolesti”, naveo je direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić.
Iz Zavoda su upozorili i na kontinuirano povećanje broja dijagnosticiranih karcinoma grlića materice. Godišnje se prijavi više od 150 žena s invazivnim karcinomom, od čega ih 60 preživi bolest.
“Najčešći uzrok je infekcija HPV virusom koji je jedan od najrasprostranjenijih uzročnika spolno prenosivih bolesti. Zavod kampanjom želi osvijestiti i roditelje, i djecu da ne zatvaraju oči pred činjenicom da je zbog sve ranijeg stupanja u spolne odnose poražavajuća statistika stalnog povećanja zaraženih mladih djevojaka HPV-om”, ističe Aida Ramić – Čatak iz Zavoda.
Zavod kampanjom nije izostavio ni najstariju populaciju koju se nastoji spriječiti od obolijevanja od težih bolesti.
“Stariji su slično kao i najmlađi osvjetljivi na zaraze. Ovome se može pridružiti i smanjen imunitet za bolesti na koje se tokom života stekao imunitet. Osobama starije dobi cijepljenje je životno važna i korisna preventivna zdravstvena mjera”, kazao je Sanjin Musa.
Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja pred učenicima se nalaze dvije opcije: nastavak školovanja ili ulazak na tržište rada. Oni koji se odluče da potraže svoj prvi posao, sanjaju o samo jednoj stvari – da pronađu posao u struci. Za mnoge u BiH to predstavlja veliki izazov, neki od njih čak kažu da je to „nemoguća misija“, a većina svoju sreću pronalazi u zemljama članicama EU.
Kao zemlja koja teži tome da postane dijelom Evropske unije, u jednom trenutku ćemo se i mi morati suočiti s nekoliko ključnih izazova: reformom obrazovanja, usklađivanjem s tržištem rada EU i time kako spriječiti odlazak mladih iz naše zemlje.
Politička nestabilnost
Kako je u razgovoru za „Dnevni avaz“ rekao Senad Redžić, IT ekspert koji je iz BiH otišao u Njemačku zbog stanja u državi, odluka da napusti domovinu nije bila jednostavna.
– Neki od razloga proizlaze iz političke nestabilnosti, nepredvidivosti koja prožima društvo, kao i osjećaja da se udaljavamo od osnovnih principa pravde i solidarnosti. Istinske i trajne promjene zahtijevaju sveobuhvatne sistemske reforme, koje, nažalost, do sada nisu bile adekvatno adresirane.
Iako je teško staviti tačku na iseljavanje mladih iz BiH u ovom trenutku, vjerujem da se mora uložiti značajan napor u kreiranju stimulativnog ekonomskog okruženja. Takva atmosfera mogla bi motivirati mlade koji su se školovali i stekli iskustvo u inozemstvu da se vrate i doprinesu svojoj domovini, bilo kao investitori, edukatori ili inovatori. Naša zemlja ima potencijal da procvjeta, ali to će zahtijevati vizionarsko liderstvo i strategiju za budućnost – govori nam Redžić.
Dodaje da prvi korak u reformi bh. obrazovnog sistema mora biti sveobuhvatna analiza trenutnog stanja.
– Da bi reforme bile svrsishodne, imperativ je razumjeti izazove koje želimo adresirati kroz te reforme. Neophodno je, dakle, detaljno analizirati trenutni obrazovni sistem, njegove prednosti, slabosti i segmente koji zahtijevaju optimizaciju. U proces koncipiranja reformi moraju biti uključeni svi relevantni akteri: pedagozi, studenti, roditelji, poslodavci i obrazovni eksperti – navodi Redžić.
Redžić: Moramo insistirati na transparentnosti. Facebook
S njim je saglasan i Anes Hadžiomerović, profesor i mentor robotičke reprezentacije BiH.
– Zaista, za naš sistem obrazovanja ne možemo reći da je loš, ali je opširan. Djecu uče nepotrebnim stvarima, tu bi trebalo korigirati naše kurikulume, tako da bi ova analiza trebala uključiti predmete postojećih kurikuluma, nastavnih metoda, tehnološke infrastrukture i nakon toga obrazovanje stručnjaka iz različitih sektora, obrazovanje pristupne tehnologije i drugih relevantnih oblasti – govori nam Hadžiomerović i dodaje:
– Trenutno ono što je popularno u svijetu, naprimjer, jeste umjetna inteligencija (AI) i programeri treba da se više fokusiraju na umjetnu inteligenciju, jer za nekih pet godina, a možda i prije, neće uopće biti potrebe za programerima, jer umjetna inteligencija može napraviti aplikaciju.
I Redžić ističe da je potrebna modernizacija kurikuluma.
Kritičko razmišljanje
– Ovdje prije svega mislim na potenciranje učenja stranih jezika od ranog uzrasta. Osim toga, još od ranog uzrasta, kod učenika je neophodno razvijati digitalne vještine, sposobnost timskog, rada ali prije svega sposobnost kritičkog razmišljanja – ističe Redžić.
Ono što zasigurno nedostaje gotovo na svim obrazovnim nivoima trenutno, jeste daleko intenzivnija praktična obuka. Povećanje mogućnosti za prakse i stažiranje kako bi studenti stekli praktično iskustvo. U zemljama koje važe za vodeće ekonomije u Evropi gotovo je nezamislivo da student završi fakultet, a da nema dana radnog iskustva.
Naredni korak bi bio karijerno vođenje i savjetovanje. Drugim riječima, pomaganje učenicima da bolje razumiju tržište rada i svoje mogućnosti unutar njega.
Dugoročni ciljevi
Kada se spomenu reforma obrazovanja i usklađivanje s tržištem rada u EU, mnoge zabrinjava to da naši ljudi opet neće ostajati u BiH. Hadžiomerović ističe da se ovo može spriječiti prije svega kreiranjem dugoročnih ciljeva.
Hadžiomerović: Uče djecu nepotrebnim stvarima. Facebook
– Koliko ja vidim, imamo samo kratkoročne ciljeve, od izbora do izbora. Moramo imati cilj za 10 godina šta trebamo realizirati, za 20 i 50 godina. Krajnje je vrijeme da političari sjednu i imaju lično opredjeljenje u kojem pravcu treba da se kreće, važno je samo da imamo dugoročni cilj prema kojem ćemo se svi kretati. To se treba pod hitno raditi jer kasnimo za ostatkom svijeta s tehnologijom. Krajnje je vrijeme da se to promijeni. Naša djeca su pokazala da su inteligentnija od djece iz drugih zemalja svijeta i to nam govori da imamo i pamet i omladinu koja želi da se usavršava kako bi nama bilo bolje – kaže Hadžiomerović.
Kolateralna šteta
Redžić je poslao jasnu poruku bh. političarima.
– Edukacija je previše važna tema da bi se politizirala. Shvatam kompleksnost političke situacije u Bosni i Hercegovini, ali budućnost naše djece ne smije biti kolateralna šteta političkih spletki i kalkulacija.
Osim toga, po uzoru na način kako EU zemlje provode reforme, moramo insistirati na transparentnosti. Dakle, redovno informiranje javnosti o reformskim planovima i napretku.
Reforma obrazovanja mukotrpan je proces koji iziskuje vrijeme. Značajni rezultati neće biti vidljivi u toku jednog političkog mandata. Mislim da je to i jedan od razloga zbog kojih donosioci odluka nemaju ambiciju da ulaze u ovakve projekte. Međutim, važno je misliti dugoročno i izbjegavati kratkoročne političke koristi. Kao što rekoh, obrazovanje je previše važno da bude dio političkih kalkulacija.
Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić (NiP) na konferenciji za medije poručio je da očekuje da dobije otkaz uposlenica Zavoda „Pazarić“ koja je udarala dječaka štićenika ovog zavoda.
– Osuđujem ovaj gnusni čin. Moj zahtjev je da se već sutra ujutro otpusti radnica koja je je učestvovala u ovom činu. Tražit ćemo da Zavod „Pazarić“ podnese krivičnu prijavu i protiv radnice koja je udarala dijete, ali i protiv radnika koji su nijemo to posmatrali, pa čak i snimali to, a nisu poduzeli ništa da to spriječe – kazao je Delić.
Ističe da Ministarstvo vrši nadzor nad zakonitošću rada te da će poduzeti sve aktivnosti da svi oni koji su učestvovali u ovom činu budu adekvatno sankcionisani.
– Ministarstvo će se sutra zvaničnim dopisom obratiti Tužilaštvu, MUP-u i svim nadležnim institucijama, kako bi se rasvijetlio ovaj događaj, za koji trenutno ne znamo ni kada se dogodio, ni ko je učestvovao, ni koji su motivi. Pozivamo i tv kuću koja je objavila ovu priču i novinarku da budu na raspolaganju Tužilaštvu i da daju sve informacije – rekao je Delić.
izvor: avaz.ba
On traži da se ispita svaki detalj ovog slučaja i ističe da je žalosno da ljudi nemaju hrabrosti pa ovo iznose u javnost, kriju se iza anonimnih prijava.
– Nikada za vrijeme mandata nisam dobio nijednu prijavu, jer ovakvih slučajeva ima ne samo u Pazariću, a to niko ne spominje – istakao je Delić.
