Category: BiH

  • Završeno glasanje: Predstavnički dom usvojio dva ključna zakona za napredak ka članstvu u EU!

    Završeno glasanje: Predstavnički dom usvojio dva ključna zakona za napredak ka članstvu u EU!

    Zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su na daašnjoj hitnoj sjednici izmjene Zakona o strancima, kao i Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH.

    Ovim zakonima potvrđuje se odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija i tržišta vina, navedeno je iz Vijeća ministara koje je predložilo da se oba zakonska rješenja razmatraju po hitnom zakonodavnom procesu.

    Kada je u pitanju Zakon o strancima, njime se preuzimaju četiri uredbe EU donesene od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU.

    Dopunama zakona želi se olakšati boravak digitalnih nomada u BiH, a intencija Vijeća ministara BiH je dodatno produžiti njihov boravak u BiH, zbog čega je najavljena mogućnost amandmanskog djelovanja u ovom pravcu.

    Zakon se usklađuje s uredbama EU koje se odnose na područja izdavanja viza, stalnog i privremenog boravka, obrazovanja, istraživanja, učešća u programu razmjene, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga.

    S obzirom na značaj koji sektor vina ima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Prijedlogom zakona o organizaciji tržišta vina u BiH želi se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.

    Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima.

    Rješenja predložena u ovom zakonu imat će višestruki pozitivan utjecaj na proizvođače grožđa i vina i njihovu potpunu registraciju za obavljanje djelatnosti, kao i na potrošače koji će imati cjelovit uvid u kvalitetu domaćih vina na tržištu, naveli su iz Vijeća ministara.

    Zastupnici su danas započeli raspravu o Prijedlogu rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini koju su predložili Zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

    Budući da je na rezoluciju bio predložen veliki broj amandmana od kojih bi neki u potpunosti mijenjali tekst rezolucije, predlagači zakona, Klub SDP-a, zatražili su da se glasanje o njoj odgodi za narednu sjednicu kako bi se usaglasio jedinstven tekst rezolucije i onda glasalo za cjelokupan dokument.

    Nakon glasanja o ovim zakonima i odgađanju glasanja o rezoluciji okončana je današnja hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Radiosarajevo.ba

  • Zakon u septembru pred parlamentarcima: Minimalna plaća u FBiH 1.000 KM?

    Zakon u septembru pred parlamentarcima: Minimalna plaća u FBiH 1.000 KM?

    Pošle godine, usvojen u formi nacrta, Zakon o minimalnoj plaći u FBiH konačno bi mogao biti usvojen u septembru, a u Savezu samostalnih sindikata (SSS) BiH očekuju da njegova primjena počne od 1. januara 2024. godine.

    Na margini

    Ovim aktom najniža plaća trebala bi biti povećana na 1.000 KM, što iz SSSBiH već duže vrijeme zagovaraju.

    – Iako je taj iznos danas nominalno niži u odnosu na novembar 2019., kada smo pokrenuli kampanju “10 za 1.000”, to bi predstavljalo značajno poboljšanje ekonomskog položaja radnika i radnica koji sada primaju minimalnu plaću od 596 KM, koliko je za život dovoljnim smatrala vlada Fadila Novalića – kaže predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović.

    Za razliku od prijedloga Udruženja poslodavaca FBiH, koji podrazumijeva rast plaća do 400 KM, ali uz uvjet da se država odrekne poreza i doprinosa za uvećani dio, ovaj zakon i prijedlog Sindikata poslodavce bi obavezao da povećaju plaće ne čekajući na državu.

    Dodatni profit

    Upozorava da su hiljade radnika i članova njihovih porodica danas gladne i da im je 1.000 KM ogroman iznos, ali i signal da ih se ipak cijeni i da nisu na margini društva.

    Šatorović: Hiljade radnika danas su gladne. Facebook

    Uostalom, podsjeća Šatorović, to je prepoznato od nove Vlade FBiH, jer je premijer Nermin Nikšić u svom ekspozeu donošenje Zakona o minimalnoj plaći najavio kao jedan od prioriteta.

    – Sigurni smo da će parlamentarci pokazati spremnost da im pruže tu vrstu podrške i da već od narednog mjeseca imamo usvojen Zakon o minimalnoj plaći u iznosu od 1.000 KM. Sindikat podržava i smanjenje opterećenja na rad i očekuje da će se taj paket zajedno usvojiti na zasjedanju Parlamenta u septembru. Cijenimo svakog poslodavca koji svog radnika posmatra kao ljudsko biće, a ne kao sredstvo za stvaranje dodatnog profita. Takvi poslodavci su nam sve vrijeme i davali podršku – dodaje Šatorović.

    Mislim da ćemo imati neko novo, bolje poglavlje u odnosu prema radnicima i njihovim pravima, koje je potpuno devastirao nakaradni Zakon o radu iz 2016. godine. Rezultat tog zakona je 500.000 ljudi koji su trajno napustili ovu zemlju, navodi Šatorović.

  • Bh. turistički biser Blagaj: Tekija, Buna, utvrda, vile s bazenima

    Bh. turistički biser Blagaj: Tekija, Buna, utvrda, vile s bazenima

    Blagaj pokraj Mostara, u Bosni i Hercegovini, danas je turistički biser koji vrijedi posjetiti.

    U dolini Bune u davna vremena nastao je Blagaj. Na izvorištu rijeke prije pet vjekova i derviška ili sufijska tekija, a u novom vremenu pored nje niz objekata. Na brdu iznad je utvrda herceg Stjepana Kosače. Na obali Bune – stare kamene kuće porodice Velagić. Blagaj pokraj Mostara, u Bosni i Hercegovini, danas je turistički biser koji vrijedi posjetiti, piše AA.

    U središtu interesovanja je drevna tekija.

    “Što se tiče tekije prema arheolozima, objekat je iz 1520. godine. Mi se vežemo za prvi pisani trag. To je putopis Evlije Čelebije iz 1664. godine kada je naišao ovuda, i kako kaže zatekao društvo koje je raspravljalo o ozbiljnim naučnim temama. Od tada do sada tekija je prošla kroz razne sisteme. Hvala Bogu ona danas služi svojoj osnovnoj namjeni. Pored što je uključena u dio vjerskog turizma, dnevno smo otvoreni za sve posjetioce od pola devet ujutro do akšama. Večernji termini su predviđeni za zikrove koji se obavljaju četvrtkom, petkom i nedjeljom. Sad je na tom modelu funkcionisanja, što je različito od drugih tekija gdje stalno žive derviši sa svojim šejhom, a što je ovdje bila praksa do 1924. godine. Tada nije bilo dozvoljeno ući bilo kome osim onome ko je dio tog kruga. Okolnosti su se promijenile. Današnji način funkcionisanja i življenja je takav da derviši nisu stalno tu, nego dolaze u određenim terminima. Imaju svoje poslove, porodice, obaveze, obave zikrove, te se vraćaju svojim svakodnevnim tokovima. Objekat tekije je pravljen i namijenjen stalnom životu, pa je raspored takav da više podsjeća na stambenu kuću, koja ima prostorije i spratove. U prizemlju je prostorija – kuhinja ili čajdžinica. Soba do nje je za dnevne namaze i molitve. Zatim soba za žene. Potom čilehana ili soba za osamljivanje. Na spratu su dnevna soba, zikrhana i musafirska soba, te hamam. Sve je dostupno za pogledati svim posjetiocima uz poštivanje kućnog reda. Za ulazak u molitveni dio obavezan je dres kod. Sve to imamo na raspolaganju i sastavni je dio ponude“, rekao je u razgovoru za Anadolu referent za koordinaciju u Tekijskom kompleksu Edin Džiho.

    Svakog dana rijeke turista iz svih krajeva svijeta prolaze kroz kompleks tekije. Broj posjeta u ovoj godini bi trebao nadmašiti i dosad najbolju 2019.

    “U posljednje tri godine smo obogatili ponudu u turističkom dijelu sa prostorijom koju nazivamo muzejska soba, gdje smo izložili dio arheoloških nalaza koji su pronađeni prilikom iskopavanja temelja musafirhane. Taj poduhvat je vodio profesor Imamović. Dio građe je izložen kao racionalan dokaz o životu i prisustvu, te tragovima života prije toliko godina. Pored tih nalaza iz dvorišta koji pripadaju Osmanskom periodu, u jednoj vitrini smo izložili i nalaze iz pećine u sredini litice. Pojedini nalazi iz tog dijela prema Imamoviću su prahistorijski period. Ovaj lokalitet je bio primamljiv i prije nego što se tu našla tekija. Soba je novijeg datuma u ponudi i prezentaciji tekije i onoga što ona jeste. Uz arheološke nalaze imamo i video zapise što je naša produkcija radila, u trajanju od 12 minuta na tri jezika. On može pružiti osnovne informacije ljudima koji ne uđu u tekiju da dobiju informaciju. Što se tiče posjeta još smo u oporavku od korone, iako je to druga sezona. Zadovoljni smo jer napreduje, vraćamo se na parametre iz predpandemijskog perioda. To je ta 2019. godina. Bila je brojčano najjača. Tu smo negdje. Sa procentualnim dijelom smo blizu 2019. U svakom slučaju možemo biti zadovoljni oporavkom“, istakao je Džiho.

    Derviška tekija jeste najvažniji i najposjećeniji objekat u Blagaju, ali daleko od toga da je jedina atrakcija u ovom malom mjestu. Turistički potencijal je ogroman.

    “Još od 2006. godine kada je Čajka radila strategiju za razvoj turizma na području regiona Velež i naravno u taj dio bio je uključen i Blagaj, prepoznat je ogroman kapacitet i mogućnost razvoja raznih vrsta turizama na ovom području. Između ostalog, bio je veliki fokus na eko turizam. Blagaj posjeduje i prirodno, i kulturno, i historijsko, i sva druga bogatstva, te vidimo da svake godine sve veći broj turista dolazi u Blagaj. Ta bi ponuda trebala biti uvezana i sinhronizovana, i ono što ja uvijek ponavljam jeste da Blagaj mora imati razvojni plan i strategiju za narednih pet ili deset godina“, kazao je predsjednik Omladinskog kluba “Novi val“ Adnan Đuliman.

    Niz je atrakcija vezanih za samu rijeku Bunu.

    “Ono što ljudi mogu doživjeti u Blagaju jeste ono što je najatraktivnije – vile sa bazenima, kuće i objekti, posjeta Starom gradu, Vrelo Bune, kanu niz Bunu, sportsko penjanje – nezaobilazna priča, te uz Bunicu vožnja čamcem. Mislim da bi se ponuda Blagaja mogla više proširiti na domaćinstva i ruralni turizam. Tu mislim na plato Podveležja, Vranjeviće, Svačiće… Blagaj kao Blagaj ima odličan položaj, kapacitete, i sve ostalo, ali se mora raditi na sinhronizaciji i uređenju svega toga“, smatra Đuliman.

    PressMedia
  • Elektroprivreda BiH sutra raspravlja o deblokadi računa te isplati plaće za zeničke rudare

    Elektroprivreda BiH sutra raspravlja o deblokadi računa te isplati plaće za zeničke rudare

    Novoizabrana privremena Uprava Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, koju predvodi v. d. generalnog direktora Sanel Buljubašić, sutra će raspravljati o situaciji u Zavisnom društvu Rudnici mrkog uglja Zenica, u kojem se proizvodnja ne odvija još od 25. jula – potvrdio je u izjavi za Fenu Elvedin Avdić, predsjednik Samostalnog sindikata RMU Zenica.

    Zenički su rudari, nakon što im nije isplaćena plaća za mjesec juni, obustavili rad u drugoj smjeni 25. jula, a 27. jula direktor ZDRMU Zenica Mensur Hukić donio je i odluku o privremenoj obustavi proizvodnje u jedinom preostalom proizvodnom pogonu, jamskom pogonu “Raspotočje”.

    – Čekamo da nova uprava, koja će sutra zasjedati prvi put nakon imenovanja, osigura sredstva za isplatu naših plaća. Radnicima se sada već duguju dvije plaće, za juni i juli, jer je 25. augusta istekao zadnji rok za isplatu i julske plaće. Naravno, tu su i naknade za topli obrok – napominje Avdić.

    On dodaje kako su iz zeničkog rudnika prema svom vladajućem društvu, JPEPBiH, poslali sve potrebne dokumente za isplatu obaveza prema radnicima te prema povjeriocima koji su sudskim putem tražili isplatu svojih potraživanja.

    – Čim dobijemo informaciju da su osigurana sredstva za naše plaće i naknade za tople obroke, tražit ćemo od direktora Hukića da ukine odluku o privremenoj obustavi proizvodnje te da se započnu pripreme za nastavak rada. Svo ovo vrijeme u kojem se nije proizvodilo, nadležne inspekcije obilazile su jamu – napominje Avdić.

    FENA

  • Alarmantno: Više od 56 posto Bosanaca i Hercegovaca živi u inostranstvu!

    Alarmantno: Više od 56 posto Bosanaca i Hercegovaca živi u inostranstvu!

    Najnoviji podaci: BiH je 16. u svijetu po stopi emigracije. Lani je 3.210 josoba odjavilo prebivalište. Doznake od dijaspore u 2022. iznosile 4,5 milijardi KM

    Prema najnovijim zvaničnim podacima koje je od agencija i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH prikupilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijetlo iz BiH iznosi najmanje 2 miliona, što čini 56,6% u odnosu na 3.531.159 ukupnog stanovništva u BiH.

    Prema procjenama Svjetske banke taj postotak je nešto manji i iznosi 44,5 % što pozicionira Bosnu i Hercegovinu na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji (od ukupno 214 zemalja i teritorija). Važno je napomenuti da se podaci Svjetske banke odnose samo na prvu generaciju bosanskohercegovačkih emigranata, te otuda i razlika u ukupnom broju i stopi emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji.

    Migracijski profil

    Prema podacima Migracijskog profila BiH za 2022. godinu, zemlje u kojima živi najveći broj državljana BiH su Hrvatska (381.100), zatim Srbija (342.526), Njemačka (333.000) i Austrija (172.373). Značajan broj državljana BiH živi i u Sloveniji (122.235), SAD (104.136), Švedskoj (60.912), Švajcarskoj (57.783), i Kanadi (38.906).

    U 2022. godini 3.210 osoba je odjavilo prebivalište u BiH. Prema podacima EUROSTATA za 2021. godinu, 33.324 državljana BiH je prvi put regulisalo boravak u zemljama EU (uključujući Švicarsku i Norvešku), od toga najviše državljana BiH je regulisalo boravak po osnovu zaposlenja, odnosno 19.104 osobe, a po osnovu obrazovanja 11.728 osobe.

    Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za Bosnu i Hercegovinu u novembru 2022. godini iznose 4 milijarde i 488 miliona KM. Prema ovim podacima, učešće novčanih doznaka u BDP-u Bosne i Hercegovine je 10,1%, što Bosnu i Hercegovinu stavlja na 4. mjesto u Evropi po visini učešća novčanih doznaka u BDP-u.

    Kada su u pitanju, socioekonomske karakteristike iseljeništva, istraživanje „Mapiranje dijaspore iz BiH“ ukazuje na ,,visoku stopu zaposlenosti i veliku spremnost da iseljenici učestvuju u transferu vještina i znanja iz različitih oblasti bitnih za razvoj BiH

    Mnogi ostaju gdje su

    Većina ispitanih pripadnika dijaspore iz BiH odlučni su ostati u zemlji. prijema za stalno, iako bi određene okolnosti mogle uticati na to da promijene mišljenje. Pri donošenju takvih odluka pripadnici dijaspore iz BiH iz uzorka uzimaju u obzir članove porodice.

    Statistički podaci zemalja prijema, ukazuju na dobru obrazovnu strukturu pripadnika iseljeništva iz BiH, bolju u odnosu na obrazovnu strukturu stanovništva u BiH. Međutim, postoje i razlike u odnosu na zemlje prijema i vrste migracija koja dominira u njima. Visok procenat visokoobrazovanih iseljenika nalazi se u Australiji (54,6%), SAD (41,5%), Norveškoj (38%) i Švedskoj (29%), dok u zemljama prijema u kojima se dominantno odvijaju radne migracije-Slovenija, Njemačka, Austrija i Švajcarska-tercijarno obrazovanje je prisutno u procentu do pet posto.

    fokus

  • Hota-Muminović: Nema ukidanja predmeta Bosanski jezik i književnost, laž neće pobijediti istinu

    Hota-Muminović: Nema ukidanja predmeta Bosanski jezik i književnost, laž neće pobijediti istinu

    Ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović reagovala je na medijske navode o promjeni naziva predmeta Bosanski jezik i književnost u Izražavanje i stvaralaštvo.

    Ona je poručila da laž neće pobijediti istinu te demantovala te navode.

    – Nema ukidanja nijednog predmeta! Nema ukidanja predmeta Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnosti, Srpski jezik i književnost! Nazivi svakog predmeta vidljivi su kao i do sada – poručila je.

  • BiH dobila 95 miliona eura tokom pandemije, u toku novi projekti podrške zdravstvu

    BiH dobila 95 miliona eura tokom pandemije, u toku novi projekti podrške zdravstvu

    Osim 7,6 miliona eura za zaštitnu i medicinsku opremu, 13,7 miliona eura za nabavku vakcina, opremu i materijale za imunizaciju, opremu hladnog lanca i vozila za transport vakcina, EU je izdvojila 75 miliona eura bespovratnih sredstava za socioekonomski oporavak i zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih

    Zdravstveni sistem u BiH odavno je „obolio“ od raznih vrsta bolesti čije posljedice najviše osjećaju građani ove zemlje, prvenstveno pacijenti koji se godinama žale na neadekvatne zdravstvene usluge uprkos tome što im se od plata odbijaju značajni iznosi po ovom osnovu, a i iz budžeta se novac daje u te svrhe.

    Reforma zdravstva najavljuje se godinama, ali izuzev sporadičnih pomaka, učinkovitijih promjena još uvijek nema. Svi političari uoči izbora najavljuju i nesebično obećavaju poboljšanja i promjene u svim oblastima, pa tako i u zdravstvu, a građani su se davno uvjerili da obećanja i izbora neće nestati, a da se situacija teško mijenja, te da decenijama ustaljeni, negativni obrasci „preživljavaju“ svaku vlast.

    Nespremnost domaćih vlasti

    Sve slabosti zdravstvenog sistema najviše su došle do izražaja početkom i tokom pandemije Covid-19.
    Činjenica jeste da su se i mnogo razvijenije zemlje teško nosile s problemima koje je sa sobom donijela globalna pandemija, ali čak i nedostatak osnovnih zaštitnih sredstava za borbu protiv pandemije, poput najobičnijih rukavica i maski, čak i u zdravstvenim ustanovama, pokazao je koliko je BiH nespremna za bilo kakvu vrstu opasnosti po zdravlje ljudi.

    znacajne donacije EU 2

    Foto: Arhiv

    Svjedočili smo da su građani tokom pandemije sami morali kupovati čak i zaštitne maske iako ih je donirano na stotine tona, a lijekovi za koje se govorilo da pomažu pri liječenju Covid-19 u apotekama su prodavani od oko 300 maraka, koliko je svojevremeno koštala kutija turskog lijeka Favira koji se nije ni smio naći u prodaji, pa do Remdesivira koji je koštao oko pet hiljada maraka i koji su mogli priuštiti tek oni s najdubljim džepovima.

    O nabavci respiratora o kojoj su mediji detaljno izvještavali protekle tri godine i koja je dobila i sudski epilog, sve je već rečeno i to je samo jedna od brojnih netransparentnih nabavki s početka pandemije.

    S druge strane, donacije koje je BiH kao država dobijala tokom pandemije pojedinačno su uredno evidentirane i o njima se za potrebe raspodjele entitetima i Brčko Distriktu raspravljalo na sjednicama Vijeća ministara BiH, ali ni danas ne postoji jedinstven registar donacija iz kojeg bi bilo vidljivo koliko je tačno lijekova, vakcina, zaštitnih sredstava, medicinske opreme i druge vrste pomoći BiH dobila za borbu protiv Covid-19.

    Na stranici Ministarstva civilnih poslova BiH dostupni su nepotpuni podaci o donacijama tokom pandemije Covid-19, a na upit Fokusa koliko je naprimjer Evropska unija pomogla BiH u tom periodu i koliko pomaže zdravstveni sistem u našoj zemlji, odgovor nismo dobili.

    Isto pitanje uputili smo i Federalnom ministarstvu zdravlja, te Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali gotovo mjesec nakon upita odgovore nismo dobili.

    No, da je Evropska unija tokom pandemije izdvojila značajna sredstva za BiH govore podaci dostupni na stranici Delegacije EU u BiH.

    -Tokom pandemije virusa Covid-19 EU je BiH osigurala više od 95 miliona eura bespovratnih sredstava za ublažavanje krize i oporavak od pandemije u zdravstvenom i ekonomskom sektoru, i to 7,6 miliona eura za zaštitnu i medicinsku opremu, 13,7 miliona eura za nabavku vakcina, opremu i materijale za imunizaciju, opremu hladnog lanca i vozila za transport vakcina i 75 miliona eura za socioekonomski oporavak i zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih – podatak je Delegacije EU u BiH.

    znacajne donacije EU 3

    Foto: Arhiv

    Od početka pandemije, za potrebe bolnica i drugih javnih zdravstvenih ustanova širom Bosne i Hercegovine, Evropska unija isporučila je visokokvalitetnu medicinsku opremu koja uključuje respiratore, rendgen-aparate, ultrazvučne aparate, aparate za anesteziju, EKG monitore i drugu opremu, te više od 30 tona zaštitne medicinske opreme.

    I dok pacijenti koji uglavnom moraju sami kupovati brojne medicinske potrepštine i lijekove, čak i kada budu hospitalizirani i nosioci su zdravstvenog osiguranja, što bi im trebalo garantirati i besplatan liječnički tretman, ne znaju gdje završava njihov novac, a vlasti o tome ne brinu, Ured Evropske unije u BiH nastavio je s projektima pomoći za jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite u našoj zemlji.

    Ogromna pomoć i podrška EU

    Nedavno pokrenuti projekat vrijedan 10 miliona eura dio je kontinuirane podrške Evropske unije zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini, a implementirat će ga UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka.

    – Ne tako davno smo se – svi zajedno – suočili s jednim od najvećih izazova naših života – pandemijom Covid-19. U to vrijeme potrebe, EU je čvrsto stala uz BiH. Idalje smo najvjerniji i najpouzdaniji partner ove zemlje, koji pruža najodrživiju i najznačajniju podršku građanima BiH. Ulaganja u zdravstvo, poput projekta koji najavljujemo, nisu korisna samo sama po sebi već su dobra i za rast i stabilnost zemlje. Održiva i djelotvorna podrška predstavlja srž našeg djelovanja ovdje u BiH. Podržavamo zajedničku budućnost kada će BiH ponosno zauzeti svoje mjesto u EU – rekao je povodom najave ovog projekta šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler.

    U naredne četiri godine Projekat „Podrška EU za reformu zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini“ fokusirat će se na podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i osiguranje izgradnje kapaciteta u zdravstvenom sektoru BiH. Također, doprinijet će razvoju politika za povećanje zdravstvenih usluga za djecu, s posebnim fokusom na imunizaciju u dječijoj dobi, usluge ranog razvoja djece, ishranu i mentalno zdravlje.

    znacajne donacije EU 1

    Foto: Arhiv
    Sattler: EU ostaje najvjerniji i najpouzdaniji partner BiH

    Na upit Fokusa Zavodu za javno zdravstvo o pomoći Evropske unije zdravstvenom sistemu u FBiH također su ostali nijemi, pa odgovor i od njih čekamo duže od 20 dana.

    No, prema dostupnim podacima iz drugih izvora jasno je i da su ZZJ u FBiH i Institut za javno zdravstvo RS dobili značajnu pomoć od EU. Tako je ovim zavodima u martu ove godine Evropska unija uručila četiri nova terenska vozila za hladni lanac u vrijednosti od preko 250.000 eura čija je nabavka osigurana kroz projekat „EU4Health“.

    Značaj vozila za hladni lanac je veoma bitan u procesu održavanja temperature vakcina tokom transporta, jer izlaganje vakcina neodgovarajućim temperaturama može uticati na kvalitet i sigurnost same vakcine. Nova vozila će uveliko doprinijeti osiguravanju sigurnog transporta vakcina od javnih zdravstvenih institucija ka ambulantama širom BiH. Treba napomenuti da je riječ o svim vrstama vakcina neophodnim za imunizaciju stanovništva u našoj zemlji, a ne samo onima protiv Covid-19.

    Kako bi osigurala kvalitetan hladni lanac za skladištenje svih vrsta vakcina za djecu i odrasle, Evropska unija je zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini do sada isporučila 253 hladnjaka za kontrolirano skladištenje vakcina, rashladne komore, ručne rashladne kutije, ličnu zaštitnu opremu i dodatnu opremu kroz projekt “EU4Health”, vrijedan 13,7 miliona eura.

    Šef Operativnog odjela za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Gianluca Vannini je prilikom isporuke vozila istakao da su uručena vozila nastavak podrške jačanju hladnih lanaca zdravstvenih ustanova kako bi mogle bolje odgovoriti na potencijalne izazove procesa imunizacije stanovništva i dodao:

    – Evropska unija je uz Bosnu i Hercegovinu od prvih dana pandemije, radili smo na povećanju spremnosti zdravstvenih ustanova za pandemiju te poboljšanju njihovih ukupnih kapaciteta za pružanje drugih zdravstvenih usluga. Do sada smo osigurali više od 20 miliona eura bespovratnih sredstava za jačanje zdravstvenih ustanova u BiH kroz nabavku visokosofisticirane medicinske opreme i uređaja. Zajedno s lokalnim i međunarodnim partnerima nastavljamo podržavati jačanje i razvoj zdravstvenog sektora u BiH – kazao je Vannini.

    Vozila uručena ustanovama u BiH su prva vozila s hlađenjem koja su stekla pretkvalifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije za performanse, kvalitet i sigurnost i mogu se koristiti za pouzdan transport vakcina u temperaturnom rasponu od 2˚C do 8˚C. Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Evropi koja je dobila ovakvu vrstu vozila. Ovom donacijom unapređuje se transport vakcina iz centralnog skladišta do najudaljenijih zdravstvenih ustanova i mjesta u FBiH.

    čerkez

    Foto: Fena
    Čerkez: Važni projekti podrške EU zdravstvenom sistemu BiH

    Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH, za Fokus kaže da je program podrške „EU4Health“ tokom pandemije Covid-19 bio jedan od najkonkretnijih vidova pomoći, te da je Federalno ministarstvo zdravstva kroz Odjel za nabavku UNICEF-a nabavljalo određene stvari koje su u tom trenutku bile potrebne.

    – Posebno bih istaknuo pomoć pri uspostavljanju hladnog lanca zahvaljujući kojem smo uspjeli da osiguramo nesmetan prijem vakcina i da održimo cijeli proces imunizacije u BiH. Naravno, ne smijemo zaboraviti i druge vrste pomoći i podrške, posebno nabavku vozila za zdravstvene ustanove. Drago nam je da se programi podrške EU zdravstvu još uvijek realiziraju i nadamo se dobroj saradnji i u narednom periodu – ističe Čerkez.

    fOKUS

  • Danas sjednica Predstavničkog doma BiH: Na dnevnom redu dva evropska zakona i rezolucija o sprečavanju nasilja nad ženama

    Danas sjednica Predstavničkog doma BiH: Na dnevnom redu dva evropska zakona i rezolucija o sprečavanju nasilja nad ženama

    Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) razmatrat će danas na hitnoj sjednici izmjene Zakona o strancima, kao i Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH.

    Ovim zakonima potvrđuje se odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija i tržišta vina, navedeno je iz Vijeća ministara koje je predložilo da se oba zakonska rješenja razmatraju po hitnom zakonodavnom procesu.

    Kada je u pitanju Zakon o strancima, njime se preuzimaju četiri uredbe EU donesene od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU-a.

    Dopunama zakona želi se olakšati boravak digitalnih nomada u BiH, a intencija Vijeća ministara BiH je dodatno produžiti njihov boravak u BiH, zbog čega je najavljena mogućnost amandmanskog djelovanja u ovom pravcu.

    Odredbe o proizvodnji grožđa i vina

    Zakon se usklađuje s uredbama EU-a koje se odnose na područja izdavanja viza, stalnog i privremenog boravka, obrazovanja, istraživanja, učešća u programu razmjene, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga.

    S obzirom na značaj koji sektor vina ima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Prijedlogom zakona o organizaciji tržišta vina u BiH želi se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.

    Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima.

    Rješenja predložena u ovom zakonu imat će višestruki pozitivan utjecaj na proizvođače grožđa i vina i njihovu potpunu registraciju za obavljanje djelatnosti, kao i na potrošače koji će imati cjelovit uvid u kvalitetu domaćih vina na tržištu, naveli su iz Vijeća ministara.

    Poslanici opozicionih stranaka iz RS u Predstavničkom domu PSBiH zatražili su od Narodne skupštine RS da se izjasni o Zakonu o vinu tvrdeći da taj zakon znači prijenos nadležnosti s entiteta na državu, što, mišljenja su, nije u skladu s Ustavom BiH.

    Izmjene krivičnog zakonodavstva

    Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini koju su predložili poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

    Rezolucijom Predstavnički dom osuđuje svaki oblik nasilja nad ženama i uznemiravanja žena i apelira na nadležne pravosudne organe, da preduzmu hitne mjere u vezi s procesuiranjem delikata vezanih za nasilje nad ženama.

    Ovim dokumentom poslanici bi, ukoliko ga usvoje na današnjoj sjednici, zatražili od Vijeća ministara i drugih nadležnih organa da pristupe izradi dokumenata vezanih za definiranje okvira politika i mjera za zaštitu i pomoći svim žrtvama nasilja nad ženama.

    Rezolucijom se predlaže da se pristupi izmjenama krivičnog zakonodavstva na način da se femicid definira kao posebno krivično djelo, imajući u vidu da je to najekstremnija manifestacija nasilja usmjerenog prema ženama na osnovu njihovog rodnog identiteta.

    Sjednica počinje u 13 sati.

  • Godišnjica masakra na Markalama: Sjećanje na 43 ubijenih Sarajlija

    Godišnjica masakra na Markalama: Sjećanje na 43 ubijenih Sarajlija

    Drugi masakr na Markalama u Sarajevu izvršen je na današnji dan 1995. godine kada je sa srpskih položaja ispaljena granata koja ubila 43, a teško ranila 84 civila.

    Ovaj masakr smatra se jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.

    Gelerima minobacačke granate od 120 mm ispaljene iz pravca Trebevića, koja je eksplodirala u blizini sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu, ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žig.

    Prvi masakr na ovoj sarajevskoj pijaci dogodio se 5. februara 1994. godine kada su srpske snage ubile 68, a ranile 142 civila.

    Za ratne zločine nad stanovnicima Sarajeva, uključujući i dva masakra na Markalama, Međunarodni sud u Haagu osudio je visoke oficire Vojske Republike Srpske – Stanislava Galića na doživotni zatvor, a Dragomira Miloševića na 29 godina.

  • OSCE: Zakon o slobodi pristupa informacijama će biti efikasan samo uz pažljivo provođenje

    OSCE: Zakon o slobodi pristupa informacijama će biti efikasan samo uz pažljivo provođenje

    Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini ističe da prepoznaje potencijal Zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija u BiH koje je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH sredinom ove sedmice.

    – Zakon treba da unaprijedi transparentnost institucija BiH i da omogući dostupnije i transparentnije informacije – kazali su iz OSCE-a za Fenu.

    Misija je podsjetila da te zakone redovno koriste mediji i organizacije civilnog društva kao jedina dostupna sredstva za prikupljanje informacija o radu tijela vlasti u svrhu istraživačkog novinarstva, borbe protiv korupcije i u svrhu drugih oblika građanskog aktivizma.

    – Međutim, njegov stvarni uticaj će se mjeriti praktičnom provedbom i dosljednim poštovanjem njegovih ključnih principa. Zakon će biti efikasno implementiran samo uz pažljivo provođenje i istinsku posvećenost otvorenosti svih uključenih aktera – poručili su iz OSCE-a.

    Poslanici Predstavničkog doma PSBiH su u drugom čitanju podržali Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, ali su odbacili amandmane kojima bi se na drugačiji način regulirala žalbena procedura.

    Naime, poslanici iz opozicionih stranaka naglasili su da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara, što propisuje zakon, ne može biti drugostepeni organ u rješavanju po žalbama na rješenja institucija BiH. Međunarodna zajednica navela je ranije da je stoga potrebno usvojiti amandmane na predloženi zakon kako bi bio u skladu s pravnom stečevinom EU i relevantnim međunarodnim standardima.

    Zakon je utvrdilo Vijeće ministara s oznakom EI (evropske integracije) kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima Evropske unije u toj oblasti, ali poslanici su tokom ranijih rasprava upozorili da uspostavljanje Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH ne ispunjava kriterije nezavisnosti drugostepenog tijela i ne bi garantiralo efikasnost i brzo postupanje po žalbama.

    Poslanici iz vladajuće koalicije branili su zakon i tokom ranijih rasprava o njemu, navodeći da je cilj donošenja zakona sistemsko uređenje materije na nivou BiH kako bi se osigurala pravilna primjena zakona i poštivanje međunarodnih standarda, kao i promocija i zaštita prava na pristup informacijama.

     

    federalna.ba/Fena