Category: BiH

Današnji sastanak lidera stranaka partnera u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine bio je priprema za novi koji će biti održan za 15 dana, a na kojem će biti usaglašen novi set zakona za evropski put BiH, izjavio je lider SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Nikšić je rekao da će te zakone pokušati da usvoje na Savjetu ministara i u Parlamentranoj skupštini BiH i na taj način stvoriti pretpostavke za otvaranje pristupa udruženim fondovima i pregovora za pristupanje EU.

On je naveo da su rezultati razgovora na sastancima lidera vladajućih stranaka u BiH vidljivi i da je to korak ka uspostavljanju funkcionalne vlasti na nivou BiH.

“Ovo je korak ka uspostavljanju vlasti koja će u interesu građana razgovarati o onome oko čega je moguć razgovor i koja će staviti po strani ono oko čega se ne može razgovarati”, rekao je Nikšić novinarima u Sarajevu nakon sastanka lidera stranaka partnera u vlasti na nivou BiH.

On je rekao da je posljednji sastanak lidera, koji je održan u avgustu u Istočnom Sarajevu, rezultirao sprovođenjem skoro svih zaključaka, te da je samo ostao još zakon o sudovima u BiH.

Nikšić je naveo da nije u potpunosti tačna ranija informacija da je zakon o sudovima usaglašen sa Evropskom komisijom.

“Današnji sastanak je protekao bez trzavica i rasprava. Dosta je stvari na koje različito gledamo, ali to smatramo prednošću. Svako se argumentima bori za svoje stavove da bi na kraju došli do određenih rješenja”, rekao je Nikšić.

On je naveo da postoji dogovor da budu formirane radne grupe koje će raditi na izradi zakona o Ustavnom sudu BiH.

“Neki će reći da smo se dogovorili i da ćemo izdati interese neke. Ništa od toga se nismo dogovorili. Ljudi iz struke će raditi na zakonu i on će biti u skladu sa evropskim zakonima. To ne znači da ćemo brisati strane sudije. Oni neće biti brisani do onog trenutka kada postane izvjesno da postoje opterećenja, a to je kada postane izvjesno da ćemo biti članica EU, jer ne možemo biti članica sa stranim sudijama”, pojasnio je Nikšić.

On je dodao da je na sastanku razgovarano i o izmjenama Izbornog zakona u BiH, te da i tu postoje različiti stavovi, kao i o presudi Suda u Strazburu.

“Pričali smo i o visokom predstavniku, mi tu imamo svoj pogled. Nažalost, mi smo zemlja u kojoj još postoji potreba za Kancelarijom visokog predstavnika. Izjave (lidera SNSD-a) Milorada Dodika smo čuli, ali naravno, kao što ni on ne može uticati na naše stavove, ne možemo ni mi uticati prema njemu”, rekao je Nikšić.

On je dodao da je danas razgovarano i o istočnoj i o južnoj gasnoj konekciji, te investicijama i novcu koji je na računu “Elektroprenosa BiH”, te raspodjeli sredstava od akciza.

Nikšić je demantovao navode novinara da su predstavnici SNSD-a izašli ranije sa sastanka zbog bilo kakvih neslaganja, pojasnivši da su najavljeno otišli ranije zbog obaveza u Banjaluci.

Forto: Izrada paketa za dalji napredak u narednih 15 dana

Lider Naše stranke Edin Forto izrazio je nadu da će za 15 dana, kada je planiran novi sastanak partnera u vlasti na nivou BiH, biti “izrađen paket sa kojim će se ići naprijed”.

Forto je, nakon sastanka u Sarajevu, rekao da razgovaraju o “tri bloka stvari”, od kojih je jedan prioritetni evropski paket, drugi su zakoni koji nisu dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a treći su “sve oni stvari koje se dešavaju u stvarnom životu”.

“Drugi blok su zakoni koji su potrebni da se donesu u resorima i o kojima nema ništa sporno. Danas smo pomenuli neke od njih, a riječ je o zakonima o sajber bezbjednosti, o elektronskom potpisu, spoljnim poslovima, kontroli granice, kao i drugim kojima se usklađuje pravna tekovina sa EU”, rekao je Forto.

Konaković: Napravili smo male korake o nekim temama i dogovorili se za nastavak razgovora

Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković rekao je da je susret bio teži od nekih uobičajenih.

“Danas smo napravili male korake po nekim temama i dogovorili se za nastavak razgovora u skorom vremenu, u kojem ćemo precizirati i definirati neka nova gledišta i otvoriti nove priče te dogovarati donošenje zakona koji bi trebali koristiti svima”, naveo je Konaković.

Osvrnuo se na pet usvojenih zakona u državnom parlamentu koji su dio uslova koje je Evropska unija stavila pred BiH, navodeći da će oni koristiti svim građanima Bosne i Hercegovine što će biti njihova za nastavak rada i dalje razgovore i dogovore.

Potvrdio je da je danas razgovarano o Zakonu o sudovima, ali i o Zakonu o sukobu interesa, a otvorene su i rasprave o istočnoj i južnoj interkonekciji te se može govoriti o konkretnijim rezultatima i efektima koji su iza njih i sastancima koji treba da proizvedu nove.

“Implementacija prethodnih sastanaka je viđena na sjednicama i to je bio važan i lijepi dio našeg dogovora koji s ponosom pristavljamo i Briselu i za to očekujemo da dobijemo nešto zauzvrat”, podvukao je Konaković.

Sastanku su prisustvovali predsjednici Socijaldemokratske partije (SDP), Naroda i Pravde (NiP), Naše stranke (NS), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Nermin Nikšić, Elmedin Kokanović, Edin Forto, Dragan Čović i Milorad Dodik.

Izvor: BHRT

Sastanak lidera stranaka koje čine vlast na državnom nivou počeo je u zgradi Parlamenta BiH.

Sastanku prisustvuju lideri trojke, HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko SNSD-a.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović se već nalazi u zgradi Parlamenta, gdje je nedavno okončana sjednica Doma naroda PSBiH.

Radi se o redovnom sastanku na kojem će biti na sto postavljena mnoga otvorena pitanja.

Posljednji sastanak održan je 22. avgusta u Lukavici. Tada je odblokirano imenovanje ministra finasija BiH Srđana Amidžića i dogovoreno usvajanje seta evropskih zakona.

Iako je jučerašnji dan bio označen kao posljednji za zaključivanje ugovora o koncesiji jablaničkom “Granitu”, inače preduzeću u stečaju, ipak je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na prošlosedmičnoj sjednici prolongirala rok do konca godine.

Prvobitno je predloženo da to bude do 31. oktobra, međutim, usaglašeno je da se kao konačan datum za potpisivanje tog ugovora odredi 31. decembar ove godine.

Iz Ministarstva privrede HNK pojašnjeno je Avazu da je Vlada HNK, kao vlasnik 67 posto državnog kapitala u “Granitu” svojom posljednjom odlukom o dodjeli koncesije tom preduzeću na period od 30 godina, precizirala uvjet koji se odnosi na to da „Granit“ u roku od četiri mjeseca zaključi ugovor sa strateškim partnerom, kako je to predviđeno stečajnim planom.

U međuvremenu je “Granit” zaključio ugovor sa strateškim partnerom, kompanijom LAKE d.o.o. Sarajevo, čiji je vlasnik Nedžad Bubica, a u Ministarstvu privrede zatražili su od koncesionara da im dostavi dodatnu dokumentaciju, dok su određena pojašnjenja zatražena i od Općinskog suda u Sarajevu.

– Od koncesionara smo dobili tražene dokumente, a od stečajnog sudije Općinskog suda Sarajevo nam je potvrđeno da je predmetni ugovor dokaz o ispunjenju uvjeta. Sada smo u fazi pripreme prijedloga ugovora o koncesiji i bit će potrebno poduzeti još niz radnji, od konačnog usaglašavanja s koncesionarom, pribavljanja mišljenja Kantonalnog javnog pravobranilaštva, kao i saglasnosti Vlade. Stoga, u skladu sa zakonom, zatraženo je i produženje roka – rečeno nam je iz Ministarstva privrede HNK.

Abid Šarić, stečajni upravnik “Granita”, kazao je da je s njihove strane sve pripremljeno za potpisivanje ugovora te da, praktično, čekaju Vladu HNK kako bi se ta priča konačno završila.

Po okončanju cijele procedure ponuđač će položiti sredstva na račun i krenuti u izmirenje obaveza, a Šarić je podsjetio da se radi o obavezama u iznosu od 20,5 miliona KM koje se trebaju namiriti iz kupoprodajne cijene.

Jablanički “Granit” je već 10 godina u stečaju, a nešto više od 180 radnika i dalje radi u ovom preduzeću za minimalne plaće.

Vrijednost granitne sirovine procijenjena je na nevjerovatnih 40 milijardi američkih dolara.

Pepco, jedan od najvećih i najbrže rastućih multiproduktnih maloprodajnih lanaca u Evropi, s više od 3.300 trgovina u 18 zemalja, dolazi u BiH. Svoje prve trgovine u Bosni i Hercegovini službeno otvaraju 14. septembra.

Prve Pepco trgovine u Bosni i Hercegovini bit će svečano otvorene u Sarajevu 14. septembra, u TC Intershopu, na adresi Kolodvorska 12, te u West Gate shopping centru, prenosi Poslovni.hr.

Poznati trgovački lanac obiteljima nudi široku ponudu raznovrsnih proizvoda, uključujući odjeću za djecu i odrasle, modne dodatke, igračke, ukrase, tekstil i potrepštine za kućanstvo.

“Naša ponuda osmišljena je tako da našim kupcima omogući što bolju kupnju i što lakši pristup svim proizvodima koje svakodnevno žele i trebaju, kako bi odjenuli cijele obitelji te uredili i opremili svoje domove.

Veliki interes vlada na svim tržištima na kojima smo prisutni – poput Hrvatske i Slovenije, gdje naše trgovine postoje od 2017., ili Srbije, gdje smo od 2020. otvorili više od stotinu trgovina. Jednako pozitivan prijem očekujemo iu Bosni i Hercegovini tržište,” rekao je Aleksandr Cikaidze, direktor maloprodaje.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćerke i tek rođenog sina, kako bi došao da radi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ashok sa kolegama iz Nepala kaže da je zadovoljan uslovima rada i smještaja u BiH i da zarađuje 1.800 maraka mjesečno uz plaćen smještaj i hranu.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

 

Niske kvote za zapošljavanje

“Upravo prije par dana sam čuo da bi bez radnika iz Napala izgradnja sarajevske pruge trajala mnogo duže. Jako ih hvale kao radnike, a čini se da su i oni zadovoljni”, kaže za RSE predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović.

Zapošljavanje stranih državljana u nekim slučajevima ne ulazi u kvotu koju odobrava država. Tu spada zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova, zaposlenje po osnovu međunarodnog sporazuma, rad gostujućih profesora ili profesionalnih sportista.

Smailbegović objašnjava da niske državne kvote još uvijek nisu problem, jer ih poslodavci ionako ne mogu dostići zbog sporih administrativnih procedura pri zapošljavanju stranih radnika.

“Kvote još nisu zapele, jer vam spore procedure onemogućavaju da uopšte dostignete kvotu. Ali, kad se procedure slože i ubrzaju, onda će se kvote pojaviti kao problem”, kaže Smailbegović.

Dodaje da je poslodavcima potrebno šest mjeseci do godinu dana da ishoduju radne dozvole stranim radnicima. Kaže da je proces neizvjestan, jer se u završnoj fazi dešava da BiH odbije izdati vize radnicima.

“Jutros sam imao jedan slučaj zbog kojeg sam bio u Uredu za poslove sa strancima BiH. Dvije naše firme zapošljavaju petnaest Pakistanaca i poslije osam mjeseci su sve procedure završene. I onda na kraju naša ambasada nije izdala vize. Zašto, ne znam”, kaže Smailbegović.

Dodaje da je neophodna nostrifikacija diplome (priznavanje strane diplome), čak i za najobičnijeg pomoćnog radnika, poput sobarica u hotelu. Zatim se traži radna dozvola od zavoda za zapošljavanje, nakon čega ide provjere u Uredu za strance BiH. Na kraju se čeka poziv za vize.

“I kraju dođete u ambasadu i tu vas ili odbije ili čekate. Imao sam slučaj u jednoj firmi gdje je postupak izdavanja vize trajao šest mjeseci. Sve završeno i samo viza traje šest mjeseci”, kaže on.

Napominje da je kvote, koje određuje Vijeća ministara BiH, nemoguće doseći uz ovakve procedure.

 

Liberalizacija uvoza radne snage i domaćeg tržišta rada

Poslodavci predlažu da država liberalizira uvoz radne snage. Smailbegović dodaje da je poslodavcima u interesu da nađu radnike koji žele da rade, pa bi, navode, država trebala ubrzati i pojednostaviti procedure.

Dodaje da je procjena Udruženja poslodavaca da trenutno tržištu rada u BiH nedostaje oko 30.000 radnika, ali da bi te potrebe rasle ako bi se liberaliziralo. Objašnjava da trenutno poslodavci koji imaju priliku da šire poslovanje to ne rade.

“Ne razmišlja niko o proširenju, jer zna da nema nema radne snage. A državna administracija tako koči razvoj”, kaže on.

Nezaposlenost je u BiH smanjena za trećinu u posljednjih šest godina. Trenutno se na evidencijama dva zavoda za zapošljavanje u entitetima Republika Srpska i Federacija BiH nalazi oko 336.000 nezaposlenih građana BiH.

 

Smailbegović ističe da poslodavci ne mogu naći radnu snagu na zavodima, jer veliki broj registrovanih ne traže posao ali zadržavaju status nezaposlenih kako bi imali zdravstveno osiguranje, što im omogućavaju domaći propisi.

Prema Smailbegovićevim riječima, udruženje je učestvovalo u izradi prijedloga izmjena zakona o posredovanju pri zapošljavanju, kako bi se tim ljudima riješilo zdravstveno osiguranje na neki drugi način.

Dodaje da bi država morala omogućiti da i studenati i penzioneri, koji to žele, mogu legalno raditi. Trenutno zaposleni studenti automatski gube status redovnog studenta, dok poslodavci penzionerima koje eventualno zaposle moraju plaćati pune doprinose.

“Dakle, uz liberalizaciju uvoza radne snage moramo i lokalno tržište rada liberalizirati”, kaže Smailbegović.

Objašnjava da najviše radne snage nedostaje u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, te u industrijskoj proizvodnji. Evropa je otvorila granice za zapošljavanje, pa su brojni bh. građani otišli ka Zapadu za boljim uslovima i većim platama, poput Nepalaca koji dolaze u BiH.

“Samo Njemačkoj danas nedostaje oko milion i po radnika. Tako da smo dio lanca tih radnih migracija koje su posljednjih godina opšteprisutan trend, koji neće baš lako ni brzo stati. Nemoguće je to zaustaviti, ali se sigurno može smanjiti”, kaže Smailbegović.

 

U RS ubrzavaju izdavanje dozvola

Saša Ačić, direktor Unije udruženja poslodavaca u entitetu Republika Srpska, kaže da procjenjuje da će u narednih pet godina samo poslodavcima iz ovog entiteta trebati između 20.000 i 30.000 stranih radnika.

U ovom entitetu, prema njegovim riječima, procedura izdavanja radnih dozvola stranim radnicima skraćena je na oko dva mjeseca, ali da će “to morati brže”.

Kaže da bi BiH trebala raditi, po uzoru na Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku, koje trenutno stranim državljanima izdaju 50.000 do 60.000 radnih dozvola godišnje.

“Naša populacija u velikoj mjeri napušta ovaj prostor i odlazi u zemlje razvijenijih ekonomija, a za one poslove koje nudimo mi u BiH ne postoji interes radne snage na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Tako da je izvjesno da poslodavci ne mogu računati na ono što mi imamo na evidenciji, a epilog je da mi već imamo značajno prisustvo strane radne snage”, objašnjava Ačić.

Zavod za zapošljavanje FBiH je 2021. godine proveo istraživanje tržišta rada, anketirajući oko 1.290 firmi sa oko 75.000 radnika.

Anketa je pokazala da je više od polovine poslodavaca planiralo novo zapošljavanje, iskazujući potrebu za više od 6.300 radnika.

 

fokus

Građani tvrde da ipak izbjegavaju kredite. To je uvijek posljednja opcija. Trude se da pametno ulože posuđen novac

Da li moguć život bez kredita? Podaci neumoljivo pokazuju kako u Bosni i Hercegovini nije. Povećava se broj zahtjeva za kreditima u drugom tromjesečju. Potrošački krediti postaju sve dominantiji. Zaduženost bh. građana je između 10 i 11 milijardi maraka.

Inflacija. Plata suštinski postaje sve manja. Krediti postaju potreba. To pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto je izraženija nego za stambenim kreditima. Procjena banaka je da će se takva situacija održati do kraja godine, javlja BHRT.

 

Puko preživljavanje

-Inflacija je natjerala da raspoloživ dohodak nije dovoljan i dostatan za neku širu ili komotniju potrošnju, tako da se ta potrošnja preusmjerila u puko preživljavanje, tvrdi Senad Softić, guverner Centralne banke BiH

Malo ko će priznati da to zaista radi. Građani tvrde da ipak izbjegavaju kredite. To je uvijek posljednja opcija. Trude se da pametno ulože posuđen novac.

Nekretninama ne opada vrijednost. Ulaganje u nekretnine predlažu i ekonomisti. Ipak, prognoze o kretanju cijena nekretnina ne mogu se donositi.

-Da se gleda samo tržište Bosne i Hercegovine građani bi mogli očekivati pad. Međutim, na snažan rast cijena nekretnina poprilično su uticali i naši građani koji ne žive u Bosni i Hercegovini, poručuje ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

 

Život sve skuplji

-Ulaganje u sve potrošačke stvari, od automobila i tako dalje, ne prave novu vrijednost. Nekretnine su uvijek dobar način da sami sebe dovodite u poziciju za prisilnu štednju, mišljenja je Zoran Pavlović, također ekonomski analitičar.

Firme u Federaciji BiH duguju čak 2,6 milijardi KM: Ovo su rekorderi

Ipak, više je onih koji ne mogu da štede ni iz želje a kamoli prisile. Život postaje sve skuplji. Prosječna porodica u Bosni i Hercegovini usmjerena je na ispunjavanje osnovnih životnih potreba.