Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu čuva vrijedne knjige i rukopise, među kojima je i “Encikopedija islama” Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija, koja je više od 80 godina starija od Povelje Kulina bana.
U najstarijoj biblioteci na Balkanu, koja radi kontinuirano od osnivanja 1537. godine, nalaze se i rukopisi iz raznih krajeva islamskog svijeta koji tretiraju islamske i prirodne nauke, matematiku, algebru, geometriju, astronomiju i druge oblasti.
Najstariji rukopis u biblioteci
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci, među skoro 11.000 kodeksa rukopisa, nalazi se i rukopis komentara najpoznatijeg dijela Ibn Sine iz oblasti medicine “Al-Qanun fi at-tibb”.
Najstariji rukopis u biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela “Ihya’ ‘ulum al-din”, odnosno “Encikopedija islama” Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. Djelo je prepisano 1106. godine, pet godina prije smrti autora
– Ovo djelo predstavlja najčitanije djelo u muslimanskom svijetu, nakon Kur’ana (sveta knjiga muslimana). Prvi dio četvrtog sveska ovog djela Kitab al-Tawba, čije je prepisivanje dovršio Abdulgabbar Hasanabada (Hasanabad, grad u provinciji Isfahan u Iranu) 1107. godine. Koliko je nama poznato, to je najstariji prepis ovog poznatog djela u svijetu – rekao je Hamza Lavić, viši bibliotekar u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Kulturna institucija
Iako Gazi Husrev-begova biblioteka u svom nazivu ima odrednicu da je biblioteka, ona je u suštini kulturna institucija koja pokriva mnogo širi opseg literature i izvora koji su veoma značajni za BiH, a i za Bošnjake koji žive na ovim prostorima u zadnjih 500 godina.
– Osim rukopisne zbirke koja predstavlja najznačajniju zbirku biblioteke, a koja se sastoji od blizu 11.000 kodeksa rukopisa, veoma značajne kolekcije biblioteke čine i arhivske kolekcije – kazao je Lavić.
Kada je riječ o arhivskim kolekcijama, tu su veoma značajna dva fonda, prije svega arhiv Islamske zajednice u BiH koji čuva kompletnu arhivsku dokumentaciju institucija Islamske zajednice od njenog službenog osnivanja 1882. godine pa do danas.
– To predstavlja veoma značajan izvor ne samo za izučavanje historije institucija unutar Islamske zajednice nego i generalno institucija na ovim prostorima u posljednjih oko 150 godina – pojasnio je.
Arhiva osmanskih dokumenata
Druga veoma važna kolekcija arhivskih zbirki je i kolekcija arhiva osmanskih dokumenata.
– Tu se radi o oko 20.000 pojedinačnih dokumenata koji potiču iz perioda osmanske uprave u BiH – od dolaska Osmanlija na ove prostore 1463. godine pa do kraja 1878. godine – rekao je Lavić navodeći da tu postoji više podkolekcija, a najznačajnija je podkolekcija vakufnama – njih oko 800, a koje govore o osnivanju i razvoju pojedinih vakufa u BiH koji su značajno doprinijeli općem društvenom i urbanom razvoju pojedinih gradova u BiH.
– Svaka vakufnama predstavlja rodni list određenog grada – poručio je.
U biblioteci je i komentar prve knjige Ibn Sine, centralne ličnosti u islamskoj intelektualnoj historiji u različitim oblastima.
Njegovo najpoznatije djelo iz oblasti medicine je djelo “Al-Qanun fi at-tibb”, koje predstavlja pregled cjelokupnog medicinskog znanja vremena u kome je nastalo. Sastoji se od pet knjiga i u njemu su sistematizirane i definirane, u to vrijeme poznate grane medicinske nauke.
– Prepisano je u više primjeraka. Posebno su interesantni komentari na to djelo – rekao je Lavić.
Kur’an iz 1849.
U biblioteci se čuva i bogata zbirka prijepisa Kur’ana iz različitih perioda. U zbirci se posebno ističe rukopis koji je 1265/1849. godine prepisao Ahmad bin Muhammad al-Muhagir al-Dagistani al-Makki.
– Radi se o mushafu koji je posebno pripreman da bi drugi bili prepisivani iz njega, a kako bi se smanjila mogućnost pogrešaka pri prevodu. Ima izuzetno bogatu kaligrafiju i ukrase. Predstavlja jedan od najznačajnijih kulturoloških blaga BiH. On je treća generacija prvog mushafa u islamu koji je sakupio halifa hazreti Omer – rekao je Lavić.
U biblioteci se nalazi i šest djela sačuvanih iz prve kolekcije biblioteke, a među njima je bilješka Gazi Husrev-bega da je uvakufio te rukopise.
Kompletna zbirka rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, s 10.585 rukopisnih kodeksa, upisana je na UNESCO-vu listu “Memory of the World” 2018. godine i jedina je zbirka te vrste koja je upisana na ovu prestižnu svjetsku listu iz Bosne i Hercegovine.
avaz.ba
