Category: BiH

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ustvrdio je uoči sutrašnjeg koordinacijskog sastanka koalicijskih partnera na razni Bosne i Hercegovine, da se isplati pomučiti i tražiti kompromis jer će od toga imati koristi svi građani BiH.
“Iskreno se nadam da ćemo krenuti u realizaciju onoga što smo dogovorili. Mi u ime Trojke i sutra, kao što smo i dosad, na sastanak dolazimo spremni da razgovaramo”, kazao je Nikšić.

Rekao je i da su spremni da traže rješenja oko svih otvorenih pitanja, kao i na kompromise, bez da njih ili oni nekoga ucjenjuju.
“Smatram da je vrlo važno da ono što smo dosad uradili kapitaliziramo usvajanjem dva ili tri zakona iz agende čime bi otvorili jedan značajan fond podrške za sve građane u BiH, jer postoje značajne naznake od jednog djela predstavnika međunarodne zajednice da bi to bilo dovoljno za otvaranje pregovora BiH za status u EU.

“Ja smatram da je to zalog za kojega se isplati pomučiti i tražiti kompromis jer će od toga imati koristi svi građani BiH”, ocijenio je premijer FBiH.

Vlasti u RS-u nastavljaju s ograničavanjem fundamentalnih prava u ovom entitetu. Nakon usvajanja zakona o kleveti na red je došao Zakon o neprofitnim organizacijama. Naime, NSRS bi već naredne sedmice trabala razmatrati zakon kojim će, ukoliko bude usvojen, biti nametnut strogi nadzor nad radom nevladinih organizacija u tom entitetu, a one koje dobivaju bilo kakva sredstva iz inozemstva obavezati da se registriraju kao “strani agenti”. Ovakve odredbe institucije Evropske unije, Vijeća Evrope i OSCE-a okarakterisale su nedemokratskim. Da li je konačni cilj vlasti ugušiti sve kritike na njihov račun?

Organizacije u RS-u koje se djelimično ili u potpunosti finansiraju iz inostranstva biće označene kao agenti stranog uticaja. Kao i u slučaju kriminalizacije klevete, udruženja i aktivisti upozoravaju na pogubnost ovakvog zakona po demokratiju.

“Targetiranje neprofitnih organizacija kao stranih agenata, diskriminacija u odnosu na udruženja koja se finansiraju samo iz budžeta, zabrana političke aktivnosti, što je protiv Ustava BiH i RS-a, da ne govorimo o evropskim konvencijama koje se tiču fundamentalnih prava na udruživanje, okupljanje, slobodu mišljenja i govora – sve se to ovim zakonom krši”, ističe Aleksandar Žolja, predsjednik Udružnja Helsinški parlament građana Banjaluka.

Aktivisti vjeruju da je zakon usmjeren protiv organizacija koje na bilo koji način propituju i kritikuju poteze vlasti. Apsurdno je, navode, i to što su neke nevladine organizacije koje su sada na udaru osnovane upravo jer vlast nije u dovoljnoj mjeri radila svoj posao.

“Ukoliko bi se zakon usvojio ovakav kakav jeste, ne biste imali pravo da kritikujete neki zakon koji je predložen, ne biste imali pravo da predložite neki zakon ili amandman, da kritikujete uopšte političare jer se i to može uzeti kao političko djelovanje”, naglašava Stefan Blagić, predsjednik Udruženja Restart Srpska.

Iz misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini pozivaju vlast u RS-u da povuče nacrt zakona. Pisali su pojedinačno svim poslanicima. Upozoravaju da RS krši preuzete obaveze.

“Što se tiče OSCE-a, BiH, i s njom RS, preuzela je obaveze pristupanjem OSCE-u da se pridržavaju vladavine prava iz prostora za nevladine organizacije u kojem one djeluju”, ističe Thomas Busch, zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH.

Nacrt zakona o neprofitnim organizacijama će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini naći u utorak, 26. septembra.

federalna.ba

Na društvenoj mreži X (nekadašnjem Twitteru) stranica “World of Statistics” objavila je listu zemalja u kojima se popije najviše kilograma kafe po glavi stanovnika godišnje.

Sedma pozicija

Na prvom mjestu je Finska gdje se godišnje popije čak 9,6 kilograma po stanovniku.

Slijede Norveška sa 7,2 kilograma, Nizozemska sa 6,7, Švedska sa 6,5 pa Slovenija sa 6,1.

U top 10 su i Austrija u kojoj se po stanovniku popije 5,5 kilograma kafe godišnje, a odmah iza nje, na sedmoj poziciji je Srbija s 5,4 kilograma. Slijede Danska i Njemačka s po više od 5 kilograma godišnje te Belgija s 4,9 kilograma kafe.

Posljednje mjesto

Bosna i Hercegovina na 12. mjestu s 4,3 kilograma kafe godišnje, a Hrvatska je tri mjesta niže s 3,8 kilograma. Sjeverna Makedonija je 18. i ovoj državi se po stanovniku popije oko 3,6 kilograma kafe godišnje.

Posljednje mjesto na ovoj listi zauzima Nigerija s 0,03 kilograma kafe.

Oko 19.000 građana Bosne i Hercegovine hrani se u 57 javnih kuhinja širom zemlje. Gotovo svaki peti stanovnik ne može priuštiti sebi nijedan obrok dnevno, a javne kuhinje su postale jedino mjesto gdje to mogu dobiti. I dok je iz dana u dan spisak korisnika sve duži, a sredstava sve manje, nadležni šute.

Broj socijalno ugroženih raste, a donacija je sve manje. Stanje u društvu mnogo je lošije nego što se to da pretpostaviti – tvrde u udruženjima za pomoć ugroženim licima. Samo u Bijeljini broj korisnika se svakodnevnmo povećava.

“Već pet godina radim humanitarne akcije porodicama i zauzmem se kao da su moje. Želim da obezbijedim što više sredstava da su mirne bar nekoliko mjeseci. Što se tiče institucija, one su gluhe o ovoj temi. Razumijem da ima mnogo onih koji su ugroženmi i bolesni, ali bi trebalo da rade na tome da se smanjuje ovaj broj”, govori Trajan Janković, predsjendik Humanitarnog udruženja “Humani čovjek”.

Od kako je osnovana bijeljinska Narodna kuhinja broj korisnika već se tri puta se povećao. Podjela hrane vrši se na šest punktova – četiri u Bijeljini i dva u Janji. Za 50 korisnika koji nisu u mogućnosti doći na neki od punktova obrok se odnosi na kućnu adresu. Iz gradske uprave izdvaja se više od 120.000 KM za nabavku i distribuciju hrane.

“Plus svi ostali troškovi – za struju, vodu, goriva za distribuciju hrane, plate radnika koji pripremaju hranu i koji je dijele”, ističe Mitar Škorić, rukovodilac Službe za zajedničke poslove Grada Bijeljina.

Povećanje zahtjeva bijeljinskom Centru za soijalni rad prvenstveno se ogleda u oblasti zahtjeva za dodatak za pomoć i njegu drugog lica.

“Tu imamo povećanje preko 150 korisnika više nego prošle godine. Trenutno je 1.976 korisnika za pomoć i njegu drugog lica”, navodi Mila Stojanović, socijalni radnik Centra za socijalni rad Bijeljina.

Povećani su i zahtjevi za smještaj u socijalnu ustanovu, ali i onih kojima je narodna kuhinja jedini način da prežive dan. No u odnosu na realne potrebe, to je još uvijek nedovoljno. Veliki broj sugrađana nema ni za osnovne životne potrebe, a donatora je sve manje. Danas još možda jedino humanitartna udruženja nastoje nadomjestiti razliku u broju skrbljenih i onih građana koji su u stanju socijalne potrebe. Podaci su poražavajući.

“Za tri godine humanitarnog rada uspjeli smo podijeliti 142.000 KM što se tiče hrane, paketića, pomoći za Vaskrs, skupljanje za oboljele od karcinoma… Kad sam preko ‘humanog Djeda Mraza’ djeci dijelo paketiće, prve godine smo podijelili 320, druge 500, a treće godine 700 paketića. Broj samo raste, niko ne pokušava da ga smanjuje”, ističe Janković.

Prognoze nisu optimistične. Analitičari vjeruju da će s nadolazećom inflacijom u narednim godinama biti sve više korisnika u stanju socijalne potrebe. Da “sit gladnom ne vjeruje” najbolje potvrđuje podatak da su u proteklom periodu revizori utvrdili niz propusta u izvršenju budžeta Bosne i Hercegovine, tj., da pojedini članovi nadzornih i upravnih odbora te komisija u institucijama Bosne i Hercegovine, kojima je mandat odavno istekao, redovno dobijaju naknade, dok se takođe na pojedinim rukovodećim mjestima nalaze ljudi koji su odavno stekli uslove za penziju.

federalna.ba

Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je 13,1 posto i dvostruko je viša u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji. Veću stopu nezaposlenosti ima samo Albanija. Ovi su podaci pomalo iznenađujući s obzirom na to da poslovna zajednica već duže vremena upozorava kako na tržištu nema radnika, zbog čega su ih prinuđeni dovoditi iz drugih država. Jedno od obilježja vremena u kojem živimo je svakako dinamična migracija stanovništva.

U julu 2023. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 350.461. U odnosu na juni povećao se za 1,1%, a u poređenju sa julom 2022. godine smanjio se za 3,1%. Broj zaposlenih osoba u junu ove godine iznosio je 850.480. U odnosu na maj broj zaposlenih osoba se povećao za 0,2%“.

Iako nam je stopa nezaposlenosti dvostruko veća u odnosu na evropski prosjek, zadnjih desetak godina u konstantnom je padu.

BORIS PUPIĆ, Agencija za rad i zapošljavanje BiH

“2017. godine ta stopa nezaposlenosti u BiH je bila 20,5 posto. U 2020. godini oko 16 posto. Tako da ipak imamo jedan dobar trend smanjivanja nezaposlenih osoba i anketa o radnoj snazi i anketa o stopi nezaposlenosti i govore u tom prilogu.”

Poslodavci tvrde da je naša ponuda radne snage iscrpljena, jer većina onih koji su na biroima su upitne kvalifikacione strukture. Nije mali broj onih koji rade na crno ili u inostranstvu, a na evidencijama se vode samo zbog određenih socijalnih davanja. Zbog toga se sve više angažuju strani radnici.

Iako posla ima više nego ikada, sve veći broj građana napušta Bosnu i Hercegovinu. Ne pomažu ni veće plate. U zadnjih 10 godina u inostranstvo je otišlo oko 600 hiljada bh. građana. Političari znaju za ove brojke, ali ne preduzimaju ništa.

bhrt

U Sarajevu se danas održava 15. skupština Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine kojoj prisustvuje 70 delegata i gosti.

“Skupštini prisustvuju gosti iz regiona i Turske, iz sindikalnih centara s kojima je SSS BiH u Regionalnom sindikalnom savjetu solidarnost. Danas ćemo razmatrati i usvajati izvještaj o radu, o finanskijskom poslovanju, program rada i planove za naredni četvorogodišnji mandat. Imaćemo izbore za organe sindikata, članove upravnog odbora i izbore za predsjednika SSS BiH”, rekao je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Osvrnuo se i na informaciju da je Vlada Federacije BiH pripremila set fiskalnih zakona koji bi trebali olakšati poslovanja u ovom entitetu, ali istovremeno omogućiti i viši standard za građane. Očekuje se da će se to dogoditi kroz stope doprinosa na platu koja bi, umjesto trenutnih 41,5 trebala iznositi oko 30 posto. Istovremeno, minimalna plata podigla bi se na 1.000 KM, što je odavno zahtjev sindikata u u tom entitetu.

“Ako uzmemo u obzir to da smo u prethodne četiri godine imali apsolutno negiranje svih mogućnosti donošenja zakona o minimalnoj plati od strane prethodnog premijera i prethodne Vlade FBiH, moram istaći da smo imali puno više sastanaka za ova četiri mjeseca po ovom pitanju sa novoizabranim premijerom i njegovim članovima Vlade. Sigurno smo i moramo istaći da će taj paket od 1.000 KM vjerovatno biti i puno veći, da će se naći mogućnost i modalitet da se poslodavci dodatno rasterete, ali ono što želimo jeste da imamo garanciju da ono čega država oslobodi poslodavca, će zaista završiti u džepovima radnika”, rekao je Šatorović.

Dodao je i da 1.000 KM u odnosu na potrošačku korpu od 3.300 KM nije garant dostojanstvenog života, ali je značajan iskorak od prethodnih 596 KM.

Među prisutnima na današnjoj skupštini bio je i Rašid Fetić, predsjednik sindikata ArcelorMittal Zenica, čiji su se radnici u petak okupili ispred upravne zgrade tog preduzeća, kako bi polusatnim protestom izrazili nezadovoljstvo zbog činjenice da nije potpisan novi pojedinačni kolektivni ugovor, mada im je prethodni ugovor istekao 31. maja.

“Kod nas 70 posto radnika prima platu ispod prosjeka FBiH, to jest 944 KM. Također, imamo problem s radnom snagom. Od posljednje sistematizacije koja je bila 2019. do danas imamo 400-500 radnika manje. Pokušavamo da objasnimo kompaniji i to je jedan od razloga zašto tražimo povećanje plate od 30 posto. S obzirom na to da je plata manja od 1.000 KM a znamo da je potrošačka korpa već 3.300 KM, pitam se kako ljudi žive. Četvoročlanoj porodici plata traje oko sedam dana”, rekao je Fetić.

Najavljeno je da će u utorak održati sjednicu predsjedništva sindikata te kompanije, a u četvrtak, 28. septembra, Skupštinu Sindikata AMZ-a, na kojoj će se razmatrati mogućnost stupanja u generalni štrajk.

Izvor: federalna/AA

Odbor za žalbe građana Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je tokom devet mjeseci ove godine zaprimio 105 žalbi, a najveći broj žalbi odnosi se postupanje policijskih službenika Granične policije BiH.

Ukupno 93 žalbe zaprimljene su na rad i postupanje policijskih službenika Granične policije BiH, sedam žalbi na rad i postupanje policijskih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, te pet žalbi na rad i postupanje policijskih službenika SIPA-e.

U naznačenom periodu, kako su iz te institucije naveli, Odbor za žalbe građana na sjednicama je razmatrao 98 žalbi i izvještaja nadležnih policijskih agencija, među kojima je i 15 žalbi na rad i postupanje policijskih službenika Granične policije BiH koje su zaprimljene krajem 2022. godine.

– Žalbe podnesene na rad i postupanje policijskih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i SIPA-e uglavnom se odnose na neprofesionalno postupanje i zloupotrebu službenog položaja – kazali su za Fenu iz Odbora za žalbe.

Kada je riječ o žalbama na rad i postupanje policijskih službenika Granične policije BiH, te žalbe se većinom odnose na dužinu čekanja na graničnim prijelazima.

– Građani se žale na način vršenja graničnih kontrola i provjera, neprofesionalno postupanje, neprimjerena i neprofesionalan komunikacija policijskih službenika prilikom vršenja službenih radnji, isticanje državnih obilježja na prelazima, prelazak državne granice maloljetnih lica s važećim pasošem, lični sukobi, te u manjem obimu žalbe koje imaju elemente koruptivnog djelovanja policijskih službenika – pojašnjavaju iz Odbora.

Od ukupnog broja razmatranih žalbi utvrđena je osnovanost u 14 predmeta, i to u tri predmeta protiv policijskog službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, te u 11 predmeta po žalbama protiv policijskih službenika Granične policije BiH.

U svim slučajevima provedeni su, odnosno pokrenuti disciplinski postupci. Odbor za žalbe građana prati okončanje svih postupaka, i zahtijeva od nadležnih polcijskih agencija informacije o ishodu disciplinskih postupaka koja obavezno mora sadržavati podatke o vrsti i visini disciplinske sankcije, ukoliko je ista izrečena.

U devet slučajeva Odbor za žalbe građana vratio je izvještaje nadležnim policijskim agencijama s uputama o dostavljanju dodatnih informacija i izvođenju dodatnih dokaza, nakon čega su predmeti ponovno razmatrani.

U dva slučaja Odbor je izdao preporuke rukovodstvu nadležnih policijskih agencija o mjerama koje je potrebno poduzeti da bi se otklonile određene nepravilnosti, a koje su uočene na temelju žalbi građana.

U jednom slučaju Odbor je zatražio suspenziju policijskog službenika, jer su prema ocjeni članova Odbora bili ispunjeni zakonski uslovi za istu.

Izvor: N1/Fena

U bh. entitetu Republika Srpska, u posljednje tri sedmice, registrovano je 15 pacijenata oboljelih od kovida, saopštila je za N1 Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Nakon perioda bez hospitolazovanih osoba u bolnicama, prošle sedmice testirane su 93 osobe, među kojima je 10 bilo pozitivnih na SARS-CoV-2.

Iako ovaj broj nije visok, Đaković Dedić navodi da treba znati da je virus u cirkulaciji u populaciji i očekuje se učestalost javljanja dolaskom jeseni i zime, kao i da se očekuje povećana učestalost svih respiratornih infekcija.

U svijetu u posljednje vrijeme dolazi do rasta broja novoboljelih, prije svega zbog nove varijante virusa SARS-CoV-2, a koja predstavlja podvrstu omikron varijante koju međunarodne organizacije za sada kvalifikuju u varijante od interesa.

“Zemlje bi trebale pažljivije pratiti njeno kretanje”, kaže Đaković Dedić i dodaje da na osnovu do sada dostupnih naučnih podataka, ova varijanta virusa, zbog izmjena u strukturi, uspješnija je u izbjegavanju imuniteta, koji je prethodno stečen prirodnom infekcijom ili vakcinacijom i lakše se prenosi. Za sada, kaže, nema podataka da ova varijanta izaziva teže kliničke forme bolesti u odnosu na prethodne varijante.

Ipak, u predstojećem zimskom periodu osobe bi trebalo da svoje ponašanje prilagode svom individualnom riziku. Osobe starije životne dobi, osobe koje imaju određena hronična oboljenja, osobe koje su imunokompromitovane kao i sve osobe koje žele da smanje rizik od dobijanja infekcije, trebalo bi da vode računa o situacijama u kojima postoji riziik za zaražavanje, te da primjenjuju preventivne mjere, saopštili su iz Instituta za javno zdravstvo RS.