Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Federalno ministarstvo obrazovanja : Prijavite grešaka u odobrenim udžbenicima u FBiH

    Federalno ministarstvo obrazovanja : Prijavite grešaka u odobrenim udžbenicima u FBiH

    Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH je stavilo u funkciju email adresu: prijaviudzbenickugresku@fmon.gov.ba, na koju se mogu prijaviti eventualne greške u odobrenim udžbenicima u FBiH.

    Ministarstvo će prikupljati te podatke, te iste analizirati i u skladu s tim adekvatno reagirati.

    Ministarstvo poziva prosvjetne radnike i sve zainteresirane da prijave uočene greške i nepravilnosti, te na taj način daju svoj doprinos.

    Sektor za udžbeničke politike koji će se aktivno baviti problematikom udžbeničke politike, FMON će uspostaviti do kraja ove godine.

    Ministarstvo će se zalagat da pitanje udžbenika i politike izbora udžbenika bude na dnevnom redu ministarstava obrazovanja svih kantona ali i FMON, kako bi osigurali kvalitetno obrazovanje za sve učenike.

    izvor: FMON

  • BiH nedostaje 600 graničnih policajaca

    BiH nedostaje 600 graničnih policajaca

    Izvor: Srna (A.P.)

    Najizraženiji problem u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine je velika kadrovska nepopunjenost, s obzirom na to da ovoj agenciji nedostaje 600 graničnih policajaca, istaknuto je na sastanku delegacije Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost sa predstavnicima Granične policije u Gradišci.

    Na sastanku je naglašeno da u vezi sa ovim problemom veliku pomoć pružaju Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), kao i kantonalni MUP-ovi, što je posebno izraženo u sprečavanju ulaska ilegalnih migranata, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

    Iz Granične policije BiH ocijenili su da bi izmjene i dopune dopune Zakona o policijskim službenicima, te dogradnja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i niza drugih podzakonskih akata bili neophodni za ubrzavanje procesa popune Granične policije BiH s ciljem efikasnijeg terenskog rada i snažnije borbe protiv prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija.

    Delegaciju Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost činili su Sanja Vulić, Jasmin Imamović i Slavko Matić, te parlamentarni vojni povjerenik BiH Boško Šiljegović.

    bhrt1

  • Objavljena svjetska lista promjene broja stanovnika: Evo koliko je otišlo ljudi iz BiH prošle godine

    Objavljena svjetska lista promjene broja stanovnika: Evo koliko je otišlo ljudi iz BiH prošle godine

    Globalna mreža “World of Statistics” objavila je popis država kod kojih je primjećena najveća promjena broja stanovnika proteklu godinu.

    Prema tom popisu, najveća promjena u broju stanovnika zabilježena je u Ukrajini (2.957,105 stanovnika).

    Naravno, jasno je da se ovo promjena u Ukrajni desila uslijed ratnih dešavanja i agresorskog čina Rusije nad njenim stanovništvom.

    Na drugom mjestu je Japan u kojem je broj umanjen za više od 650 hiljada, a na trećem je Rusija sa 270 hiljada ljudi manje.

    Bosna i Hercegovina je zauzela 16. mjesto jer je državu u proteklih godinu dana napustilo 22.679 osoba. Kada se radi o zemljama u regiji, najviše ljudi je napustilo Srbiju (72.288) i ona je na devetom mjestu. Mjesto ispod BiH je Hrvatska (21.741).

    Kada se radi o onim zemljama u kojima je porastao broj stanovnika, na vrhu je Indija s porastom od 11.4 miliona, te Nigerija 5.2 miliona.

    Radiosarajevo.ba

  • Počela kampanja “POŠTUJ ŽIVOT, NE ORUŽJE”

    Počela kampanja “POŠTUJ ŽIVOT, NE ORUŽJE”

    Pod sloganom “Poštuj život, ne oružje” počela je velika kampanja koja se istovremeno provodi na cijeloj teritoriji Bosne  i Hercegovine, a kao odgovor na veliki broj incidenata uzrokovanih vatrenim oružjem sa tragičnim posljedicama koji su se dogodili u bliskoj prošlosti. Cilj kampanje je podizanje svijesti javnosti o opasnostima posjedovanja vatrenog oružja i teškim posljedicama po život i zdravlje ljudi, ali i poziv na konkretnu opštu akciju kako bi se spriječili slučajevi upotrebe oružja, te prevenirao i smanjio posjed nelegalnog oružja u Bosni i Hercegovini.

    “Svaka šesta smrt u Bosni i Hercegovini povezana s vatrenim oružjem posljedica je nesretnog slučaja, dok se vatrenim oružjem počini više od polovine ubistava u BiH, od čega se u 95 posto slučajeva koristi nelegalno oružje. Posebno zabrinjava činjenica da se ubistva povezana sa vatrenim oružjem najčešće dešavaju u privatnim prostorima, a svako drugo ubistvo se desilo u kući, stanu ili dvorištu žrtve. Ubistva počinjena u krugu porodice čine skoro trećinu svih ubistava, što znači da je svaku četvrtu osobu ubijenu u BiH ubio član porodice. Nažalost, žene su primarne žrtve, a dvije trećine svih ubijenih žena ubiju članovi porodice. Skoro 40% ubistava žena počinjeno je vatrenim oružjem”, neke su od činjenica na koje se upozorava kroz sveobuhvatnu kampanju “Poštuj život-ne oružje”.

    Kampanju provode Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, svih 10 kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova u Federaciji Bosne i Hercegovine, te Policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, uz kontinuiranu informisanost i podršku Koordinacionog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini, a sve u saradnji sa i tehničkom podrškom koju pružaRazvojniprogram Ujedinjenih nacijau BiH (UNDPu BiH).

    Kroz kampanju će tokom narednog perioda fokus biti stavljen na teme femicida, odgovornog držanja oružja i predaju nelegalnog oružja. Kampanja skreće pažnju i na to da nedozvoljeno posjedovanje vatrenog oružja predstavlja značajan rizik za sigurnost građana i građanki BiH, te poziva na dobrovoljnu predaju nelegalnog oružja.

    Zakon o nabavci, držanju i nošenju oružja i municije SBK/KSB dozvoljava predaju oružja „B“ kategorije u nelegalnom posjedu bez sankcije. Anonimno kontaktirajte nadležnu policijsku agenciju pozivom na 122 unutar prijavljenog mjesta prebivališta kako biste dobili više informacija o dobrovoljnoj predaji. Pozivom prema nadležnoj policijskoj agenciji bez sankcije se mogu anonimno prijaviti i municija i eksplozivne naprave uočene na javnim mjestima ili površinama. 

    Kampanja je podržana je kroz projekat „Prevencija i smanjenje posjeda nelegalnog oružja u BiH“, kojeg finansiraju Njemačka, Nizozemska, Švedska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška, uz podršku Evropske unije, kroz Multilateralni povjerilački fond Ujedinjenih nacija (MPTF), a provodi ga UNDP u BiH.

     

                                                                                                             URED KOMESARA

  • Hapšenja i pretresi na području Banje Luke, Zenice i Novog Travnika

    Hapšenja i pretresi na području Banje Luke, Zenice i Novog Travnika

    Po nalogu postupajućeg tužioca Posebnog odjela za organizovani kriminal, privrednii kriminal i korupciju Tužilaštva Bosne i Hercegovine, policijski službenici Granične policije BiH vrše hapšenja osumnjičenih osoba i pretrese na više lokacija na području Banje Luke, Zenice i Novog Travnika.

    Te aktivnosti nastavak su rada na predmetu kodnog imena “Golub”, a usmjerene su na tri osobe, koja su osumnjičena za organizovani kriminal, povezan sa neovlaštenim prometom većih količina opojne droge marihuana-skank, koja je krijumčarena sa područja Albanije, preko Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu, kao i dalje prema Hrtvatskoj i zemljama EU-a.

    U predmetu su korišteni dokazi dobijeni iz Sky i Anom aplikacija.

    Nakon okončanja aktivnosti na terenu, postupajući tužilac donijeće odluku o daljim aktivnostima, saopćeno je iz Državnog tužilaštva.

    Fena

  • Danas novi sastanak koalicionih partnera na državnom nivou: Korak ka EU ili nova politička kriza u BiH?

    Danas novi sastanak koalicionih partnera na državnom nivou: Korak ka EU ili nova politička kriza u BiH?

    Čelnici vladajuće državne petorke HDZ-a BiH, SNSD-a te stranaka trojke, SDP-a, NiP-a i Naše stranke danas će u Mostaru održati novi koordinacijski sastanak.

    Domaćin sastanka je HDZ BiH, a stranački lideri će pokušati usaglasiti zakone koji bi se u posljednjem krugu trebali naći pred Vijećem ministara BiH i u parlamentarnoj proceduri, a čime bi povećali izglede za pozitivnu ocjenu Evropskog vijeća za BiH o otvaranju pregovora s Evropskom unijom.

    Usvajanje zakona

    Na tom tragu jučer je bila izjava Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a, koji je rekao kako se iskreno nada da će na tom sastanku ono što je dogovoreno krenuti u daljnju realizaciju.

    – Spremni smo da tražimo rješenja oko svih otvorenih pitanja. Smatram da je vrlo važno da ono što smo do sada uradili kapitaliziramo usvajanjem još dva ili tri zakona iz Agende, čime bismo otvorili zaista značajan fond podrške za sve građane u BiH – rekao je Nikšić.

    Naglasio je kako postoje značajne naznake od jednog dijela predstavnika međunarodne zajednice da bi to bilo dovoljno za otvaranje pregovora BiH za status u Evropskoj uniji.

    – Smatram da je to zalog za koji se isplati pomučiti i tražiti kompromis, jer od toga će korist imati svi građani BiH – poručio je Nikšić.

    S druge strane, teško je, sudeći prema izjavama Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, procijeniti hoće li ishod sastanka donijeti pozitivan pomak ili će rezultirati novom političkom krizom. On je jučer u Mostaru poručio da pomak neće biti moguć dok se ne riješe dva pitanja – Ustavni sud BiH i Izborni zakon.

    – To nije nikakva prijetnja. Mislim da smo mi pokazali kroz podršku pet zakona koje smo imali u posljednje vrijeme da smo ozbiljni u tome. Ali ne može se dešavati da se samo jednima rješava problem, a drugi da se ignorišu – kazao je Dodik.

    Ž4 = Radna grupa

    Naveo je i da će predložiti da se u Parlamentu BiH donese deklaracija o suverenosti BiH, budući da, kako je naveo, u Federaciji BiH stalno pričaju o teritorijalnom integritetu i suverenosti BiH.

    Dodik se jučer u Mostaru opet obrušio na visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita i američkog ambasadora Majkla Marfija govoreći uvredljivo o njima.

    U vezi s izmjenama Izbornog zakona očekuje se da će na sastanku biti predstavljeni rezultati Radne grupe, koju čine funkcioneri SDP-a, HDZ-a i SNSD-a. Važan dio odnosi se na izbor Centralne izborne komisije (CIK).

    Podsjetimo, promjena članova CIK-a svojevrsni je uvjet HDZ-a i SNSD-a. Prema nezvaničnim informacijama, taj dio se još „pegla“ između partnera, budući da je jedan od prijedloga da članove CIK-a bira, imenuje i razrješava Parlamentarna skupština BiH, a u HDZ-u požuruju proces kako bi bio okončan do 31. decembra, s obzirom na to da se izmjene članova CIK-a ne vrše u izbornoj godini.

    – Mislim da ćemo brzo doći do Izbornog zakona, ali tako isto i Zakona o Ustavnom sudu – kazao je nedavno Dragan Čović, lider HDZ-a BiH.

    Spremni na kompromis

    – Ove izjave koje smo u posljednje vrijeme čuli, uvjetovanja, ne čine mi se da idu u tom pravcu i iskreno se nadam da su one više neka populističko-medijska pozicija nego realizacija onoga što smo se dogovorili. Mi u ime trojke i sada dolazimo kao što smo dolazili na svaki sastanak, spremni da razgovaramo, spremni na kompromise, bez spremnosti da mi nekog ucjenjujemo ili da nas neko ucjenjuje – rekao je Nikšić.

    avaz.ba

  • Osoba koja ostane bez posla u FBiH,umjesto 510 KM nakande imat će mjesečno 760 KM

    Osoba koja ostane bez posla u FBiH,umjesto 510 KM nakande imat će mjesečno 760 KM

    Nezaposlenoj osobi koja je u potpunosti iskoristila novčanu naknadu prilikom ponovnog sticanja ovog prava u vrijeme provedeno na radu uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvrđenog prava na ovu naknadu.

    Federalno ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite krenulo je s ozbiljnom reformom Federalnog zavoda za zapošljavanje i službi za zapošljavanje u segmentu posredovanja u zapošljavanju kao mjerom koja će unaprijediti zapošljavanje i omogućiti kvalitetnije vođenje evidencije nezaposlenih, a sve kroz Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, čiji je prednacrt već pripremljen i pušten u proceduru.

    DEFINICIJA NEZAPOSLENE OSOBE

    Zahvaljujući ovom zakonu, ako bude usvojen u predloženom obliku, osobe koje ostanu bez posla u ovom bh. entitetu mogu očekivati veće naknade za nezaposlene

    Naime, iz Ministarstva su naveli kako je novim zakonom, među ostalim, predviđeno povećanje iznosa naknade u slučaju prestanka radnog odnosa na 60 posto iznosa prosječne neto plaće.

    Također je dana nova definicija nezaposlene osobe, a shodno tome i striktna pravila koja će omogućiti jasniju sliku stvarne nezaposlenosti, odnosno nezaposlenih koji traže posao i nezaposlenih koji se na evidenciji vode radi zdravstvenog osiguranja.

    Ostavljena je i mogućnost stimulacije onim poslodavcima koji doprinose smanjenju nezaposlenosti kroz aktivne mjere zapošljavanja, a sve usluge posredovanja u zapošljavanju, bilo putem službi za zapošljavanje bilo putem privatnih agencija za posredovanje, besplatne su, dok će županijske službe u cilju praćenja i pravodobnog ažuriranja podataka svoje evidencije slati Federalnom zavodu za zapošljavanje.

    Također, iz Ministarstva dodaju kako će tako svaka nezaposlena osoba u Federaciji biti vidljivija potencijalnim poslodavcima koji traže radnike, a samo posredovanje u zapošljavanju bit će svrsishodnije i učinkovitije. Prema trenutačno vrijedećim propisima, visinu novčane naknade čini 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku, što trenutačno iznosi nešto više od 500 KM (510). U FBiH pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci s prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Kada je riječ o razdoblju u kojem osoba koja je ostala bez posla ostvaruje pravo na novčanu naknadu, ono ovisi o razdoblju provedenom u zasnovanom radnom odnosu. Tako se, prema zakonu, novčana naknada isplaćuje nezaposlenoj osobi tri mjeseca ako je provela na radu od osam mjeseci do pet godina. Ako je radila od pet do 10 godina ima pravo na naknadu u trajanju od šest mjeseci. Osoba koja je u radnom odnosu bila od 10 do 15 godina naknadu višu od 500 KM ima pravo primati devet mjeseci. Na 12 mjeseci pomoći ima pravo onaj tko ima od 15 do 25 godina staža, 15 mjeseci ako je osoba provela na radu od 25 do 30 godina, zatim 18 mjeseci za one s od 30 do 35 godina staža i 24 mjeseca ako je osoba provela na radu više od 35 godina.

    RS

    Nezaposlenoj osobi koja je u cijelosti iskoristila novčanu naknadu prilikom ponovnog stjecanja ovog prava u vrijeme provedeno na radu uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvrđenog prava na ovu naknadu. Kada je riječ o RS-u, vrijede drugačija pravila. Naime, osobe koje, ne svojom krivnjom, ostanu bez posla, ove godine primaju naknadu u visini od 560 KM.

    • Iznos novčane naknade ne može biti niži od 80 posto najniže plaće u RS-u ni viši od iznosa prosječne plaće nakon oporezivanja u RS-u za prethodnu godinu ako je nezaposlena osoba bila zaposlena na puno radno vrijeme – objasnili su iz Zavoda za zapošljavanje RS-a. Razlika je i u dužini primanja naknade. Osoba koja u RS-u ostane bez posla i ima godinu staža, dobit će pomoć mjesec dana; od jedne do dvije godine staža – dva mjeseca pomoći; od dvije do pet godina staža – tri mjeseca pomoći; od pet do deset godina – ima pravo ostvariti naknadu šest mjeseci, a od deset do 20 godina – devet mjeseci pomoći.

    Osobe s od 20 do 30 godina staža ostvaruju pravo na 12 mjeseci pomoći, a od 30 do 35 godina primat će pomoć 18 mjeseci. Osoba koja je ostala bez posla, a ima više od 35 godina staža, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u razdoblju od dvije godine, piše Večernji.ba.

    (Večernji.ba)

  • Istječe rok za usvajanje fiskalnih zakona i utvrđivanje visine minimalne plaće u BiH

    Istječe rok za usvajanje fiskalnih zakona i utvrđivanje visine minimalne plaće u BiH

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine finalizira zakonska rješenja iz oblasti fiskalne reforme koja podrazumijevaju smanjenje doprinosa na plaće i povećanje minimalne plaće, ali to se radi u tajnosti. Ako se do kraja septembra ne donesu potrebni zakoni bit će kasno upozoravaju ekonomski analitičari.

    Intezivno radimo na pripremi seta fiskalnih zakona uz potrebnu procjenu efekata implementacije. S obzirom na navedeno, kao i na proceduru usvajanja zakonskih rješenja, u ovom trenutku nismo u mogućnosti dati detaljnije informacije, odgovorili su na naše pitanje iz Ministarstva finansija Vlade FBiH.

    – Ono što je problem svima mi ne znamo šta predlaže Vlada FBiH oko povećanja minimalne plaće smanjenja doprinosa, jer nemamo konkretan prijedlog i mi možemo samo da teoteriziramo, jer nemamo konkretan prijedlog. Imamo neke zakone koje je predložila Novalićeva vlada koji ne bi trebali biti identični, jer što ih je aktuelna vlast povlačila iz procedure ako će biti isti, ali nemamo pravo rješenje i tek kada budemo imali neki prijedlog onda možemo ocjeniti je li to izvodljivo. Zabrinjavajuće je što se fiskalni zakoni pripremaju u tajnosti, jer to su zakoni o kojima se treba raspravljati u javnosti i ozbiljno analizirati. Već je kraj septembra i ništa se ne zna i mogu reći da je već sada kasno da se za tako ozbiljne zakone prijedlog da u javnost na razmatranje. I kad bi se sad usvojio treba vremena da zakoni ožive da se razrade pravilnici, pa primjena i to bi trajalo više od godine – smatra Igor Gavran, ekonomski analitičar.

    Kada je prvi put prije godinu-dvije spomenuta minimalna plaća od 1.000 maraka, to se nerealnim.

    – Ako Federacija BiH sada odgodi povećanje plaće još jednu godinu, onda će minimalna plaća biti mizerija. Država mora regulisati zakonska rješenja da se nakon povećanja minimalne plaće ne povećavaju ostale plaće u državnom sektoru. Ne može se nekom koji ima plaću 2.000 maraka pomnožiti sa koeficijentom minimalne plaće. Ako bi to uradili onda bi morali drastično rezati sve doprinose da bi ovo bilo izvodljivo. Gledam to sa dva aspekta jedan je da trenutni nivo minimalne plaće (596 maraka) je neprihvatljiv. Koliko god se poslodavci žalili na opterećenja, na granici ljudskih prava je da neko radi za postojeću minimalnu plaću. Oni poslodavci koji nisu u stanju isplatiti plaću bez obzira koliko iznosi na nivou koja momogućava ljudsku egzistenciju ne treba da posluju. Do države je da omogući da je broj takvih poslodavaca što manji – pojašnjava Gavran.

    Oko rezanja doprinosa da bi se radnicima povećale plaće postoje neki drugi izvori da se premosti novonastalo fiinasijsko stanje.

    – Naravno, kada se doprinosi smanje privremeno će doći do pada prihoda u fondovima. Međutim, dugoročno punjenje fondova će rasti zato što će i neki koji rade u sivoj ekonomiji početi plaćati doprinose koje sada ne plaćaju. Sniženje doprinosa ne znači da će poslodavac manje plaćati i fondovi manje puniti već da bi neto plaća bila veća. Ako bi se išlo na to samo da se smanje doprinosi, a da se ne povećavaju isplate radnicima onda bi se nedovoljno punili fondovi za penziono i zdravstveno osiguranje. Zato ne bi smjela biti tendencija da se isti nivo isplate zadrži svima, a da se smanji doprinos na fondove već da se smanji procenat doprinosa, a da plaće idu gore tako da apsolutni iznos koji se plaća u budžetu ostane bliži ovom sadašnjem. Ne treba se gledati izlovano samo za smanjivanje doprinosa već i na druga sredstva već i sve ostale prihode u budžetu, pa da Vlada FBiH to predividi bar za godinu dana ili neki duži period. Pošto se prikupljaju rekorni prihodi od poreza dio sredstava bi se trebao upućivati u fondove u periodu premošćavanja – kaže Gavran.

    Je li realno da se minimalna plaća poveća na 1.000 maraka o čemu se govori u javnosti.

    – Neophodno je da se što prije poveća minimalna plaća. Da li je to 1.000 maraka ili neka druga cifra, ali ne mogu da prihvatim da neko radi za minimalnu plaću od 596 mraka koliko trenutno iznosi u FBiH. Da li se treba povećati minimalna plaća o tome se ne treba diskutovati, već je samo zadatak Vlade FBiH da to omogući. Ako se povećaju plaćće uz smanjenje doprinose to ne znači da će doći u pitanje funkcionisanje PIO i zdravstvenog fonda za koje se najviše odvaja iz plaća, ali u smanjenju poreznih obaveza treba imati mjeru. Već godinama se govori o promjenama Zakona o doprinosima i o porezu na prihod pa se još nisu promjenili. Znači mora se obaviti sveobuhvatna reforma – ističe naš sagovornik.

    Po mišljenju Gavrana poslodavci koji ostvaruju enormnu dobit koji imaju mnogo viška novca za povećanje plaća svojim radnicima država ne bi trebala umanjivati ništa od doprinosa.

    – Ne razumijem zašto bi iko i jedan promil umanjio doprinose recimo bankama, telekomima i drugim firmama koje ostvaraju dobit od više destaka miliona maraka. Njima ne treba davati nikakvu povlasticu. Idealno rješenje moglo bi biti koje pravi razliku između djelatnost ukoliko je to pravno moguće. Bilo bi bacanje para da se nekoj banci koja je ostvarila recimo 50 miliona dobiti, koja može svojim radnicima duplirati plaće ako hoće, da se njima daju neki ustupci u smanjenju poreza – zaključuje Gavran.

    Zoran Pavlović, poslovni savjetnik, ekonomski analitičar, tvrdi da razgovarati o povećanju mininalne plaće je suludo ako se ne govori o smanjenju opterećenja na te plaće.

    – Zadnji put kada su povećanje plaće u Republici Srpskoj sa 590 na 650 maraka razgovarao sam sa poslodavcima i rekli su mi da su za pola godine uplatili dotanih uplata 50 miliona maraka na minimalne plaće. Strategija dreba biti drugačija i trebamo da se vratimo u situaciju koja je bila 50 posto opterećenja na isplaćene plaće to je bilo u RS-u do kraja 2010. godine i onda bi bile i minimalne i ostale plaće realne. Bilo bi više para u fondovima i ne bi bilo isplate plate na račun i u gotovom novcu – kaže Pavlović.

    On tvrdi da imamo pogrešan pristup oko visine minimalne plaće.

    – Sindikati se bore za povećanje minimalne plaće, a poslodavci su u situaciji da povećanje bilo koje plaće rezultira u povećanim troškovima poslovanja. Trenutno je otežano poslovanje u Evropi i padaju narudžbe. Došli smo u situaciji da se sindikati državnih službenika uglavnom izbore za povećanje plaće, a s druge strane u privatnom sektoru neke firme se zatvaraju. Firma Alma Ras je zatvorila svoju fabriku u Bosanskom Petrovcu zbog gubljenja narudžbi i 50 ljudi je ostalo bez posla. Ako je isplaćena plaća opterećena na nivou od 65 posto i poslodavac plaća deset posto na dobit koju firma ostvari, onda je moja definitivna varijanta da vadim gotovinu na račun svog poreza koji sam platio i dio plaće isplatim u gotovom novcu. Radnici nam odlaze iz BiH jer ne mogu od svoje plaće kupiti stan na kredit, jer imaju malu plaću, koju su dobili pola preko računa, a pola u gotovom novcu – pojašnjava Pavlaović.

    Naš sagovornik kaže da se minimalna plaća mora povećati, ali država mora smanjiti svoje zahvatanje.

    -Ako bi to država uradila povećana plaća imala bi niže porezno opterećenje, isto stanje bi bilo u fondovima, a ljudi bi imali bolje plaće. Nije tačno ako bi se doprinosi smanjili da bi zdravstveni i PIO fond ušao u finansijske probleme. To se zove ekonometrija. Dakle, snimite koliko trenutno ima zaposlenih radnika i koliko iznose doprinosi i kada bi se povećale plaće i smanjili doprinosi spomenuti fondovi bi ostali na istom, odnosno ne bi im se smanjiio dotok novca. Međunarodni monetarni fond kazao je vlastima u BiH da se zaustavi rast plaća u javnom sektoru i da se smanji potrošnja jer to nema ko da plati. To je poenta, a ne da sindikati guraju u povećanje plaća, a država uzima kredite da bi finansirala javni sektor, potrošnju i plaće, a ništa nije pametno riješeno. S druge strane u zdravstvu se troše enormne pare bez kontrole. Onda imamo nedovoljan broj radnika koji uplaćuju penziono osiguranje. Hoću da kažem da je čitav sistem nakaradan, ali to ne vide ni sindikati ni Vlada RS – kaže Pavlović.

    Faktor

  • Ubijena 33-godišnja radnica pekare u Zavidovićima, 45-godišnji ubica počinio i samoubistvo

    Ubijena 33-godišnja radnica pekare u Zavidovićima, 45-godišnji ubica počinio i samoubistvo

    U sinoćnjoj pucnjavi u zavidovičkoj pekari “Central”, u ulici Zlatnih ljiljana, poginuli su radnica D. A. i muškarac H. M. – potvrdio je Feni portparol Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Elvedin Fišek.

    Dežurni tim Policijske stanice Zavidovići dojavu o pucnjavi zaprimio je u 21.17 sati, a istragu su obavili pripadnici Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP-a ZDK i pod nadzorom dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Zenica.

    – Uviđaj je trajao do 1.35 sati. Na mjestu događaja identifikovana je žrtva, radnica pekare D. A., rođena 1990. godine te muškarac H. M., rođen 1978. godine. Pretpostavlja se da je H. M. počinilac ubistva te da je nakon toga počinio i samoubistvo – kaže Fišek.

    Radi se na utvrđivanju motiva ubistva i samoubistva, ali prema izjavama svjedoka, žena i muškarac nisu bili u srodstvu niti u bračnoj vezi, ali će se vještačenjima utvrđivati, kako je rekao Fišek, da li su bili i u kakvoj vezi.

    Fena

  • Italijani najčešći strani gosti u Srebrenici, uče o ratu i obilaze prirodne ljepote

    Italijani najčešći strani gosti u Srebrenici, uče o ratu i obilaze prirodne ljepote

    U Memorijalnom centru Potočari i u Srebrenici juče i danas je boravila jedna grupa italijanskih srednjoškolaca.
    Profesorica Emanuela je ovdje i prije četiri godine dolazila sa učenicima. Sada je došla sa nekoliko kolega dovodeći i grupu učenika iz Parme u Italiji.
    “Došli smo na studijsko putovanje pod motom „Sjećanje na Bosnu“ i najprije smo bili u Mostaru, zatim u Sarajevu, a evo nas na kraju u Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici. Tu je pedeset učenika i profesora iz pet srednjih škola u Parmi. Došli smo kako bismo nešto više saznali i naučili o tome šta se ovdje dešavalo tokom rata devedesetih”, kaže Italijanka.
    Kako bi se što bolje upoznali sa današnjim životom ljudi u Srebrenici mladi su boravili u kućama Srebreničana, a drugi razlog je i to što danas u Srebrenici ne radi ni jedan hotel ili pansion.

    Godinama iza rata u Srebrenicu dolaze organizovane grupe stranaca. Italijani su najčešći strani gosti u Srebrenici i godinama dolaze različitim povodom, ali u suštini sa istim ciljem, upoznati Bosnu i Hercegovinu, njene ljude, prirodne ljepote i saznati više o ratu koji se desio u periodu od 1992. do 1995. godine na ovim prostorima.
    Za dolazak velikog broja Italijana u Srebrenicu zaslužno je nekoliko ljudi. Sve je to počelo kada je 2005. godine, nedavno preminula, Srebreničanka sa tuzlanskom adresom, neuropsihijatar dr.Irfanka Pašagić dobila međunarodnu nagradu italijanske Fondacije Aleksander Langer, nagradu koja se od 1997. godine dodjeljuje osobama koje aktivno rade za slobodu, demokratiju, pravdu i suživot. Nakon dobivanja ove nagrade, želeći da na neki način pomogne svome rodnom gradu, ona inicira prvu manifestaciju „Sedmica sjećanja“ najprije u okviru neformalne grupe koja ubrzo prerasta u udruženje “Prihvati Srebrenicu” (Adopt Srebrenica). Od tada ovo udruženje radi razne projekte sa partnerima iz Italije a često im se za pomoć u organizaciji obraćaju i drugi koji u Srebrenicu dovode grupe Italijana.

    Andrea Rizza Goldstein je u Srebrenici prvi put bio 2006. godine sasvim slučajno, a zatim od 2010. do danas radeći za Fondaciju „Aleksander Langer“ redovno je više puta godišnje u Srebrenici najčešće kao organizator, vođa i prevodilac za grupe mladih, ali i starijih Italijana koji dolaze na višednevne ekskurzije u Bosnu i Hercegovinu a u kojima je nezaobilazna posjeta Srebrenici.
    “Mladi koje dovodim su učenici završne godine srednje škole i oni u istoriji 20.vijeka o ratu u Jugoslaviji uče na pola stranice. Najviše ih zanima zašto nama na Zapadu, tako da kažem, još uvijek nije jasno gdje je Evropa. Kada je počeo rat u Ukrajini bio je to kolektivni šok i pitali smo se kako je moguće da se dešava rat u Evropi, prvi nakon Drugog svjetskog rata? Kao da rata u Bosni nije bilo, jer se to kod nas ne smatra evropskim ratom”, kaže čovjek koji se u Srebrenici osjeća kao kod kuće.
    Poznaje ga veliki broj Srebreničana, a i on njih, dobro govori naš jezik jer po ocu je Italijan, a majka mu je Jevrejka iz Zagreba gdje je on, kod bake živio do svoje sedme godine života.

    Irvin Mujčić je drugi mladić koji je zaslužan za dolazak velikog broja Italijana u Srebrenicu. Irvin je rođeni Srebreničanin koji je sticajem ratnih okolnosti odrastao i školovao se u Italiji. Pored maternjeg on govori još italijanski, francuski i engleski. Radio je u Tunisu, Egiptu i Belgiji, ali se prije osam godina vratio u rodni grad. Veliki je ljubitelj prirode i najprije je imao ideju da ovdje izgradi „Kuću prirode“ koja bi bila u vidu hostela ili planinarskog doma, pa je neko vrijeme boravio u selu Osmače i dovodio grupe mladih mahom iz Italije, ali i iz drugih zemalja.

    Posjetioci su bili oduševljeni domaćom hranom, spavanjem kod mještana i njihovim pričama o nekadašnjem i današnjem životu na selu, kao i o dešavanjima u ratu. Kupio je zatim jedno seosko imanje usred šume, između dvije rječice u blizini sela Lipovac i Slapovići na 12-ak kilometara od Srebrenice i tu je počeo i još uvijek gradi etno-selo.
    Govoreći o sadržajima koje nudi svojim gostima – strancima, Irvin kaže kako najviše radi planinarske ture po kanjonu rijeke Drine i posjete Nacionalnom parku „Drina“.
    “Na tim turama idemo u sela gdje noćimo u kućama mještana, a turistima poslužujemo domaća jela spremljena na tradicionalni način što je za njih velika atrakcija. Korist imaju i mještani jer tako nešto zarade. U etno-selu, gdje dolaze uglavnom mladi, gosti mogu dosta toga i da nauče ili nađu mir i inspiraciju za pisanje i slikanje. Organizujemo neku vrstu višednevnih kurseva. Ove godine po prvi put smo imali kurs pisanja za grupu učenika iz Italije koji su došli sa profesorom”, kaže Mujčić.

    Posjetioci koji u Srebrenicu dođu na više dana i imaju priliku pored Memorijalnog centra obići barem dio drugih kulturno-istorijskih spomenika i prirodnih ljepota budu oduševljeni ljepotom srebreničkih sela, okolne prirode i gostoprimstvom ovdašnjih ljudi.
    Ipak najupečatljiviji utisci svima koju dođu u Srebrenicu su zasigurno ono što vide i čuju prilikom posjete i obilaska Memorijalnog centra Potočari i same Srebrenice.
    “Zovem se Federika, moj prvi utisak po dolasku u Srebrenicu je da je ovo mrtav grad, za razliku od Sarajeva. Čini mi se da ovdje nema snage i želje da se vrati život kakav je nekada bio, valjda zbog dimenzija onog što se tu desilo”, kaže mlada Italijanka i dodaje: ”Ono što ću najduže pamtiti su oči i tužni pogledi ljudi, svjedoka zla koje su preživjeli i o kojem sam slušala.”

    Za Srebrenicu se, naročito posljednjih nekoliko godina, često u izjavama mještana može čuti da je to grad koji polako, po drugi put umire, kako stagnira i kako iz nje odlazi sve više ljudi, posebno mladih jer ovdje ne vide svoju perspektivu. Zapitan da kao višegodišnji redovan posjetilac Srebrenice kaže kakve promjene u gradu i među ljudima on vidi Andrea Rizza nam je kazao:
    “To stagniranje i odumiranje grada je očigledno. Kada sam prvi put 2010. godine ovdje doveo prvu grupu iz Italije tu je radilo pet-šest kafića u kojima je bilo puno mladih ljudi. Imalo je nekoliko restorana gdje se moglo dobro jesti. Danas gotovo ništa od toga nema. Vidio sam više bezuspješnih otvaranja nekih firmi koje nisu zaživjele, od malih pekare, mesare itd. do one fabrike za preradu krompira, zatim pokretanje Banje Guber o kojem se samo priča i ništa ne radi, te drugih projekata u koje se polagalo mnogo nade da će biti više posla za mlade ljude koji bi ostali u Srebrenici. Sve je to malo, po malo nestalo, ugušeno, pokradeno ili zloupotrebljeno kako mogu čuti od ljudi što tu žive i koje poznajem.”

    Andrea za N1 iznosi jedno zanimljivo, ali za Srebrenicu nimalo lijepo poređenje.
    “Rekao sam na početku da ja po majci imam židovsko porijeklo iz porodice čijih puno članova su ubili nacisti u Drugom svjetskom ratu. Iz tih porodičnih razloga sam više puta bio u Aušvicu. Kada sam prvi put 2006. vidio Srebrenicu ja sam se naježio jer sam vidio sliku koju sam vidio i u Aušvicu. Postoji na karti mjesto Aušvic u kojem niko ne živi i postoji Memorijalni centar Aušvic-Birkenau. Čini mi se, da se i ovdje Srebrenica kao grad želi izbrisati sa karte i da ostane samo Memorijalni centar koji je takođe kao u Aušvicu, van Srebrenice u Potočarima. Nekoliko godina poslije 2010. ovdje su mi se činile optimistične, ali onda je nekako krenulo nizbrdo. Ta slika Aušvica kao budućnost Srebrenice mi se ovdje danas ponovo vraća”, izgovara Andrea Rizza crnu slutnju za koju i mnogo Srebreničana misli da nekima i jeste želja koja bi se mogla ostvariti.

    N1