Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Zukan Helez poručio: Bosna i Hercegovina ne želi Mađarsku na čelu EUFOR-a

    Zukan Helez poručio: Bosna i Hercegovina ne želi Mađarsku na čelu EUFOR-a

    Vlasti u BiH nastoje spriječiti donošenje odluke kojom bi Mađarska preuzela zapovjedništvo nad misijom EUFOR-a, a razlog tog protivljenja su im bliske veze koje je mađarski premijer Viktor Orban uspostavio s Miloradom Dodikom, potvrdio je ministar obrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez.

    Helez je to poručio uoči puta u Beč i sastanka s Klaudijom Tanner, ministricom obrane Austrije koja trenutno ima svog generala na čelu EUFOR-a.

    Vojna operacija Europske unije u BiH pod nazivom Althea uspostavljena je 2002. godine kada je okončana misija SFOR-a koju je predvodio NATO, a zadaća znatno manjeg kontingenta vojnika iz država Unije i pridruženih zemalja ostala je nadzirati poštivanje Daytonskog sporazuma i stanja sigurnosti.

    “U Austriju idem zbog produženja mandata misije Althea. Problematično je ko će biti zapovjednik”, kazao je Helez. Potvrdio je kako je cilj pokušati ishoditi da Austrijanci i daje vode EUFOR, odnosno blokirati planove Mađarske.

    “Nemamo ništa protiv Mađarske, ali s obzirom na Orbanove stavove i stavove oko BiH, moramo reagirati kako bismo pokušali to spriječiti. Orbanov režim je sličan onome Dodika i Putina”, kazao je ministar obrane BiH.

    Na pitanje ima li što protiv sudjelovanja Hrvatske vojske u misiji Althea, što je ranije predlagao hrvatski predsjednik Zoran Milanović, Helez je odgovorio konstatacijom kako je rasprava o tome suvišna.

    “To je davno definisano i ne bih ulazio u te zamke. Potpuno je nebitno. Imamo pripadnika toliko država, to je multietnički sastav. Nama je bitno da ovdje bude mir i da sačuvamo stabilnost“, zaključio je.

    Radiosarajevo.ba

  • Da li će poskupjeti obuka u autoškolama i zašto država godinama žmiri na sivu zonu

    Da li će poskupjeti obuka u autoškolama i zašto država godinama žmiri na sivu zonu

    Sektor autoškola u cijeloj Bosni i Hercegovini je na izdisaju i stanje je porazno već godinama, upozorava u razgovoru za Klix.ba instruktor i stručni voditelj autoškole “Semafor” iz Sarajeva. Istražili smo zašto je to tako.

    Bila je 2007. godina kada je Zakonom o sigurnosti u saobraćaju određena minimalna cijena jednog časa obuke od 20 KM. Od tada, ovaj sektor nije napredovao, a apeli instruktora i vlasnika autoškola da se unaprijede ova oblast ostala je na molbama i obećanjima.

    Od 2018. godine na Vijeću ministara stoji odluka da mininalna cijena časa bude 30 KM, no uprkos svim potrebnim odobrenjima i obećanjima ništa se nije dogodilo. Zbog toga, iz autoškola upozoravaju da ne postoji nikakva ekonomska računica da uopće rade po cijenama od prije 16 godina.

    Također, ističu da u javnosti vlada pogrešan narativ kada se kaže da obuka košta npr. 1.000 KM. Mnogi misle da taj ukupan iznos ide autoškolama, no naš sagovornik iz sarajevske autoškole ističe da to nije tako.

    “Ako je cijena 1.000 KM, manje od pola ide autoškoli jer treba platiti Crveni križ, ispite Ministarstvu obrazovanja, takse, troškove državi… i gdje je na kraju rad instruktora, rad automobila, gorivo?”, pita se Begić.

    Obaranje cijena, kupovanje potvrda, kriminal, a država se pravi slijepa

    On kaže da su autoškole izgubile svaku nadu da će se nešto kvalitetno uraditi.

    “Stanje je porazno. Tu ima svega, to je postala prava pijaca. Imali smo obećanja da će cijena biti uređena. Država je ta koja regulira, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH donosi zakone vezane za oblast sprovođenje vozačkih škola i onda to oni spuštaju na ministarsva obrazovanja kantona, entitetsko u RS-u i Brčko distriktu, koja bi trebala sve kontrolisati i provoditi. No, godinama igraju igru, pa se šalje ministarstvima da se izjasne o cijeni. Oni od njih traže mišljenja, a oni su tu zapravo da sprovode zakon”, govori.

    Instruktor i stručni voditelj Edin Begić

    Instruktor i stručni voditelj Edin Begić

    Ističe da država niti autoškolama kupuje vozila niti plaća instrukture već samo uzima novac, a zauzvrat ne daju ništa poput edukacija ili nekih programa za poboljšanje sektora.

    “Kada je u pitanju poskupljenje, znam kakva se slika odmah stvara u javnosti, ali je zaista porazno da je u cijenu od 15 KM po času uključen i rad instruktor i rad auta i troškovi goriva i troškovi države. Evo laički, sjednite u automobilu i vozite se sat vremena za 15 KM pa recite isplati li se raditi autoškoli za taj iznos”, kaže Begić.

    On smatra da su ovim obaranjem cijena i neuređenim sektorom širom otvorena vrata za sivu zonu, loše obuke.

    “I onda imate posljednično sve što se dešava na cestama. Nemate motivisane instruktore, neće niko da radi za platu 400-500 KM… PA ne možete ni odrediti minalnu cijenu, jer uvijek ima niže od nižeg. 2007. godine smo po Zakonu o sigurnosti saobraćaja, koji je bio veliki iskorak, imali ukupnu minimalnu cijenu od 20 KM. Mi ni tu cijenu nemamo danas jer mnoge škole rade i ispod toga”, ističe.

    Kako neko može održati 35 časova za 400 KM?

    Naglašava kako je nevjerovatno da se od nadležnih niko ne zapita kako je moguće da neko vrši obuku za 400-500 KM, sa svim uključenim troškovima.

    “Ne možete napraviti kuću od 100 kvadrata s 10.000 KM ako vam treba samo materijala 30.000 KM. Kako se niko ne pita šta se dešava, kako te autoškole funkcionišu. Pa javna je tajna da neke autoškole prodaju potvrde, da se polovi broj časova. To je kriminal”, naveo je i istakao da je situacija najgore u istočnoj Hercegovini i na sjeveroistoku BiH.

    Kaže i da autoškole ne mogu biti bez odgovornosti kada su u pitanju brojne saobraćajne nesreće, a niko ne vodi evidenciju iz kojih autoškola najčešće dolaze vozači koji skrive nesreću.

    “Mi smo prvi u tom lancu bezbjednosti. To su navike i stavovi koje kandidati budući vozači ponesu iz autoškole”, dodao je.

    Kako saznajemo, Hercegovačko-neretvanski kanton je po ovom pitanju i najbolje uređen što se tiče cijena jer kod njih obuka košta 1.200 KM plus ostali troškovi od blizu 500 KM(ljekarski, prva pomoć/Crveni križ, testovi…).

    U Sarajevu se cijene ukupne obuke (sa svim troškovima) kreće od 900 do 1.200 KM, dok su u Banjoj Luci malo niže.

    “Sami sebi smo napravili podvalu i pristali na nju. Mi kada danas govorimo o cijeni obuke, govorimo o svim troškovima (obuka, ljekarski, testovi, prva pomoć i ostalo) i sve je to oko 1.000 KM. I onda kandidat misli da autoškoli ide svih 1.000, a ustvari joj ne ide pola”, naglašava.

    U Sarajevu postoji više od 100 autoškola, a pravilnicima je omogućeno da neko osnuje autoškolu nakon mjesec dana instruktorske obuke što unosi dodatne probleme.

    “I šta onda oni mogu ponuditi tržištu nego rušenje cijena. To je jedan užas o kojem se priča i u javnosti. Pa kako će neko izvesti obuku kompletnu za 400 KM? To je naprosto nemoguće i niko ne istražuje šta se događa”, rekao je.

    Posljednjim pravilnikom “srušena” je maksimalna starost automobila koji se može koristiti za obuku pa tako se danas obuka može vršiti i vozilima starim po 30 godina. I tako, umjesto da se standardi podižu, sektor se srozava.

    “Ako poskupimo, znam kakvi će biti komentari. Ali naš posao je na izdisaju, tvrdim odgovorno. Svi instruktori koji su kvalificirani će to reći. Nadamo se godinama da će biti bolje, ali od toga ništa”, kazao je vidno razočarani Edin Begić iz autoškole “Semafor”.

    Na ovu temu obratili smo se i Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, a evo šta su odgovorili za Klix.ba:

    “Cilj donošenja Odluke je eliminiranje nelojalne konkurencije i neprirodno niska cijena osposobljavanja kod pojedinih autoškola, a koja ide nauštrb kvaliteta procesa osposobljavanja. Krajnji cilj je veća sigurnost saobraćaja na cestama, posebno imajući u visok postotak učešća mladih vozača u saobraćajnim nezgodama sa teškim posljedicama”, naveli su.

    Dalje navode da bi se stupanjem na snagu ove odluke uspostavio osnov za utvrđivanje minimalnih proračunskih elemenata nastavnog časa osposobljavanja kandidata za vozača iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja.

    “Autoškole će i dalje slobodno formirati cijene osposobljavanja, ali će prilikom utvrđivanja cijena biti u obavezi pridržavati se minimalnih proračunskih elemenata propisanih ovom odlukom”, dodali su.

    Kažu i da s obzirom na to da predmetna oblast nije uređena od stupanja na snagu izmjena Zakona iz 2017. godine, resorno ministarstvo je ponovno pokrenulo aktivnosti s ciljem donošenja ovog propisa, a na inicijativu brojnih autoškola u BiH.

    “Pripremljen je Prednacrt odluke koji je dostavljen na mišljenje nadležnim ministarstvima obrazovanja, nakon čega će biti proveden dalji postupak, uključujući i javne konsultacije. Kako je ovoj fazi još radni materijal, iznos cijene koji će u konačnici biti predložen u Odluci tek treba biti utvrđen uz konsultacije sa svim relevantnim sudionicima ovog procesa”, zaključeno je.

    Klix.ba

  • Imenovani novi direktori zatvora u Sarajevu i Tuzli

    Imenovani novi direktori zatvora u Sarajevu i Tuzli

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine imenovala je nove direktore kazneno-popravnih zavoda u Sarajevu i Tuzli.

    Faruk Zupčević smijenjen je sa čela KPZ-a Sarajevo, a na njegovo mjesto imenovan je Munib Isaković.

    Sa dužnosti je smijenjen i direktor KPZ-a Tuzla Jasmin Omerbegović, a na njegovo mjesto je imenovan Adem Mahovkić.

    Direktor i zamjenik direktora kazneno-popravnog zavoda postavljaju se na četiri godine i nakon isteka tog roka mogu biti ponovo postavljeni.

    Na prethodnoj sjednici Vlade Federacije BiH smijenjen je direktor KPZ-a Zenica Redžo Kahrović, a na tu poziciju imenovan je Rusmir Isak.

  • Početkom novembra iznošenje žalbi na presudu Novaliću i ostalima

    Početkom novembra iznošenje žalbi na presudu Novaliću i ostalima

    Ročište na kojem će se iznijeti žalbe na presudu kojom su bivši federalni premijer Fadil Novalić, te Fahrudin Solak i Fikret Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka tokom pandemije korona virusa, zakazano je za 2. novembar, potvrđeno je za Detektor.

    Istom presudom je bivša federalna ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena optužbe za nesavjestan rad u službi.

    – U predmetu Fadil Novalić i drugi je za četvrtak, 2. novembra 2023. godine, zakazana javna sjednica Vijeća Apelacionog odjeljenja – rečeno je iz Suda BiH za Detektor.

    Početkom aprila Sud BiH je prvostepenom presudom osudio bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića, suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka tokom pandemije korona virusa.

    Firma “Srebrena malina” proglašena je odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom, te joj je izrečena novčana kazna od 200.000 KM koja se mora platiti u roku od 60 dana od dana pravosnažnosti presude. Presudom je naloženo oduzimanje protivpravno stečene imovinske koristi u iznosu od 694.747 maraka od Hodžića i “Srebrene maline”.

    Novalić, Solak i Hodžić su proglašeni krivim za zloupotrebu položaja, a Solak i za krivotvorenje isprave. U nedostatku dokaza, oslobođeni su optužbi za udruživanje za činjenje krivičnog djela pranje novca, krivotvorenje ili uništavanje poslovnih knjiga, a Novalić i za primanje nagrade.

    U presudi se navodi da se 100 uvezenih respiratora nije moglo koristiti za teže pacijente na intenzivnoj njezi.

    Tokom izricanja prvostepene presude, predsjedavajući Sudskog vijeća Branko Perić je imao izdvojeno mišljenje, zbog čega je protiv njega pokrenut disciplinski postupak.

    Tužilaštvo je nakon izricanja prvostepene presude najavilo da će, po zaprimanju pisanog otpravka, donijeti odluku o ulaganju žalbe na oslobađajući dio presude, kao i eventualno na visinu izrečenih sankcija. Odbrane su također tada najavile ulaganje žalbi.

  • Britanski Telegraph o BiH: Predivna europska zemlja gdje ručak vani košta manje od pet funti

    Britanski Telegraph o BiH: Predivna europska zemlja gdje ručak vani košta manje od pet funti

    Dok popularne turističke destinacije u susjedstvu Bosne i Hercegovine i dalje širom Europe privlače horde turista tokom cijele godine, malo istočnije, u BiH, mnoga mjesta se često zanemaruju, što je, smatra autorica putopisa objavljenom u britanskom Telegrafu, nepravda za ovu predivnu zemlju.

    Nadahnuta zemljom

    Pažljivo odabranim riječima opisala je svoj boravak u BiH, a u jednom autorskom tekstu pokušala je opisati sve njene ljepote koje su je ostavile bez daha.

    Kako ističe autorica putopisa Laura Sanders, nadahnuta potcijenjenom reputacijom zemlje, ali i činjenicom da boravak u BiH košta manje od pola cijene najbliže hrvatske alternative, odlučila se za sezonski bijeg u našu zemlju i nije tražila dalje od ovog “balkanskog autsajdera”.

    Grad čuvara mosta

    Očarana Mostarom, Saunders kratko podsjeća na tešku ratnu historiju hercegovačkog grada, ali i na njegovo buđenje u postratnom periodu.

    Ističe šarenilo i multikulturalnost hercegovačkog bisera, sa džamijama, crkvama, katedralama i sinagogama smještenim u neposrednoj blizini Starog mosta. Zadivio ju je pogled s minareta Koski Mehmed-pašine džamije iz 17. stoljeća, za koju kaže da je veličanstvena.

    – Nakon što sam se popela uskim stepenicama minareta, bila sam nagrađena nenadmašnim pogledom na Mostar i okolne Dinarske Alpe. Pet puta dnevno tamo počinje ezan i preplavljuje dolinu, budeći svoju braću da se pridruže namazu dok odjekuje nizvodno – opisuje britanska reporterka. Trenutak je zabilježila video zapisom i objavila ga na svom Instagram profilu.

    avaz.ba

  • Ovo su namirnice kojima je propisana najviša marža, lista je povećana sa devet na 15 proizvoda

    Ovo su namirnice kojima je propisana najviša marža, lista je povećana sa devet na 15 proizvoda

    Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela novu Odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području Federacije propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

    U odnosu na raniju odluku Vlade donesenu krajem augusta ove godine današnjom odlukom je povećan broj proizvoda sa devet na ukupno 15, odnosno, kako je obrazloženo, uvršteno je još dodatnih šest prehrambenih proizvoda za koje je ocijenjeno da su neophodni za podmirenje osnovnih potreba stanovništva.

    Odluka stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH, a primjenjivat će se do 31. decembra ove godine.

    Obaveza iz današnje odluke odnosi se na sljedeće proizvode: pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma (veleprodajna marža šest posto, a maloprodajna osam posto), hljeb polubijeli pšenični 100 posto od 400 i više grama (veleprodajna marža pet posto, a maloprodajna šest posto), zatim jestivo suncokretovo ulje od litar (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto), so od kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto). Zatim, šećer kristal bijeli od kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), makaroni 400 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), riža dugo zrno 800 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), te litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto) kao i jogurt od litar 2,8 posto mliječne masti (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto).

    Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i biljni margarin 250 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), svježa konzumna jaja M klase 30 komada (veleprodajna marža šest, maloprodajna marža osam posto), zatim svježe cijelo pile u kesi kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), svježa juneća rebra s kostima kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), te deterdžent za veš u prahu tri kilograma (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna marža 12 posto) i deterdžent za suđe tečni litar (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna 12 posto).

    Kako je obrazloženo, Federalno ministarstvo trgovine održalo je dva sastanka sa predstavnicima Udruženja poslodavaca u FBiH na kojim su razmatrane pojedine odredbe ranije Odluke i njena primjena u praksi. Na tim sastancima je bilo zaključeno da je potrebno revidirati postojeću Odluku s ciljem proširenja broja proizvoda na koje se odnose mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne marže u trgovini.

    Također je obrazloženo da je u dijalogu sa predstavnicima trgovaca zaključeno da će se na ovaj način pomoći građanima, posebno onim sa najnižim primanjima i niskom kupovnom moći, a trgovci će dosljednom primjenom Odluke pokazati svoje opredjeljenje da prihvataju dio tereta ekonomske realnosti i pokazati društvenu odgovornost.

    Faktor

  • Helez razgovarao s Banožićem: Hrvatska ne podržava nikakav oblik secesije u BiH

    Helez razgovarao s Banožićem: Hrvatska ne podržava nikakav oblik secesije u BiH

    Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez sastao se u četvrtak u Sarajevu s ministrom odbrane Hrvatske Mariom Banožićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti BiH.

    Dvojica ministara održali su bilateralni sastanak u zgradi Ministarstva odbrane BiH, nakon čega je uslijedio zajednički sastanak delegacija dviju zemalja.

    Banožić je izjavio nakon sastanka da je s bh. kolegom razgovarao o različitim oblastima odbrambene saradnje i podizanju sigurnosti BiH.

    – Republika Hrvatska snažno podržava cjelovitost BiH. Raduju nas pozitivni pomaci koji omogućuju učinkovit rad Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH. Tu najprije mislim na donošenje proevropskih akata, usvajanje odbrambenog budžeta, a isto tako i posvećenost reformskim procesima. U tom kontekstu Republika Hrvatska prepoznaje važnost NATO-a i Evropske unije, instrumenata kojima se mogu jačati kapaciteti Oružanih snaga BiH – rekao je Banožić.

    Na današnjem sastanku potpisan je i sporazum o nastavku školovanja bh. kadeta i vojnih lica u Hrvatskoj. Banožić je rekao da je time omogućen nastavak aktivnog doprinosa Hrvatske potrebama ministarstva odbrane.

    – Drago mi je da pripadnici Oružanih snaga BiH, zajedno s kadetima, čine najbrojniju grupaciju stranih vojnih polaznika kojih u ovom trenutku imamo na školovanju u Hrvatskoj. Potičemo i školovanje Hrvata iz odbrambenog sistema BiH, jer brigu za njihovo vojno školovanje uistinu smatramo svojom obavezom – rekao je Banožić.

    Istakao je da će Ministarstvo odbrane Hrvatske nastaviti intenzivirati saradnju s Ministarstvom odbrane BiH i po pitanju zaštite stanovništva od prirodnih katastrofa.

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez izrazio je zadovoljstvo što je u Sarajevu održan treći državnički susret između njega i hrvatskog ministra odbrane i što Banožić u BiH, kako je kazao, “ne dolazi poluilegalno kao što to rade neki zvaničnici”.

    – Nastavit ćemo saradnju. Drago mi je da imamo već treći susret, jer je Hrvatska, s obzirom na granice sa BiH, s obzirom na historijat, demografsku strukturu, naš ključni vanjskopolitički saveznik i, da kažem, komšija. Raduje me da je hrvatski ministar odbrane potpuno jasno rekao da Republika Hrvatska ne podržava nikakav oblik secesije kada je u pitanju BiH. Na tome im hvala. Podržavaju cjelovitost, teritorijalni integritet, suverenitet BiH. Želim da naglasim da je Hrvatska predvodnik država EU-a i NATO saveza kada su u pitanju euroatlanske integracije – rekao je Helez.

    Dodao je da BiH na putu da, preko Hrvatske i NATO saveza, konačno nadgleda svoje nebo.

    – Mi trenutno nemamo uvid u to. Imamo nešto civilno, ali vojno nemamo i na dobrom smo putu da nadgledamo naše nebo i da ne može više niko ilegalno prelijetati kada su u pitanju vojni avioni – kazao je Helez.

    Zahvalio se ministru odbrane Hrvatske na podršci i saradnji te je najavio nastavak saradnje.

    – Konačno je vrijeme da ove dvije države budu prijatelji i partneri na svakom polju. Jako je bitna stabilnost Zapadnog Balkana ukoliko su ove dvije države u dobrim odnosima. Sada kako stvari stoje, imamo izuzetne odnose. Hrvatska nas podržava i nastaviće nas podržavati dok konačno ne uđemo u EU i NATO – rekao je Helez.

    Anadolija

  • Savo Milošević postaje novi selektor reprezentacije BiH, potvrda stiže u petak

    Savo Milošević postaje novi selektor reprezentacije BiH, potvrda stiže u petak

    Srbijanski nogometni stručnjak Savo Milošević će postati novi selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, a potvrda tome bit će na sjednici Izvršnog odbora u petak, rečeno je za Klix.ba.

    Nakon što su čelnici Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine dva puta pogazili svoju riječ i smijenili Faruka Hadžibegića i Mehu Kodru iako su im dali povjerenje do kraja baraža, u ovom kvalifikacionom ciklusu ćemo dobiti i trećeg selektora Zmajeva, a to će biti Savo Milošević.Da bi Milošević i službeno postao novi selektor Zmajeva morat će dobiti podršku Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH. Čelnici krovne kuće bh. nogometa će o Miloševićevom angažmanu glasati na sjednici u petak, a poučeni iskustvima iz prošlosti, nema sumnje kako će odluka o njegovom imenovanju biti jednoglasna, te bismo novog selektora mogli gledati na konferenciji za novinare već istog dana u prostorijama Saveza.

    Pedesetogodišnji Bijeljinac je tokom igračke karijere važio za jednog od najboljih balkanskih napadača, a za reprezentaciju SR Jugoslavije, a potom Srbije i Crne Gore, te Srbije je u 102 nastupa postigao 37 pogodaka i treći je na listama igrača s najviše nastupa i pogodaka u historiji Srbije koja uključuje i SFR Jugoslaviju.

    Za razliku od igračke karijere u kojoj je nastupao za Partizan, Aston Villu, Zaragozu, Parmu, Espanyol, Celtu, Osasunu i Rubin Kazanj, Milošević se ne može pohvaliti uspješnom trenerskom karijerom.

    Prvi trenerski angažman je imao sa 46 godina u Partizanu kojeg je vodio od 28. marta 2019. do 1. septembra 2020. godine kada je podnio neopozivu ostavku. U 67 utakmica je upisao 43 pobjede, 8 remija i 16 poraza, te je osvojio jedan Kup Srbije.

    Drugi i posljednji angažman prije sjedanja na klupu Zmajeva Milošević je imao u ljubljanskoj Olimpiji koju je tokom 2020. godine vodio samo četiri mjeseca i nakon 12. kola je dobio otkaz.

    Milošević će na klupi Zmajeva debitovati već 13. oktobra kada naša selekcija gostuje Lihtenštajnu u Vaduzu u sedmom kolu kvalifikacija za Euro.

    S obzirom da na Euro naša reprezentacija ne može otići kroz kvalifikacije, Milošević će preostale četiri utakmice u kvalifikacionom ciklusu morati iskoristiti kao pripremu za utakmice baraža, naravno pod uslovom da mu čelnici Nogometnog saveza BiH ne pokažu “palac dolje” kao što su to učinili Hadžibegiću i Kodri.

    Klix.ba

  • Ugostiteljima od petka neograničeno radno vrijeme

    Ugostiteljima od petka neograničeno radno vrijeme

    Kafići, klubovi, restorani, u centru Banjaluke, ukoliko to žele, od petka, mogu raditi do jutra tokom cijele godine, odnosno, imaće neograničeno radno vrijeme. Jedini uslov je da su udaljeni bar kilometar od stambenih objekata, odluka je to koju je Skupština grada Banjaluka izglasala još skoro prije dva mjeseca, a tek će u narednim danima stupiti na snagu.

    Naime, realizacija tih odluka koje je Skupština grada Banjaluka odobrila 11. jula, nije mogla početi zbog blokade Službenog glasnika grada Banjaluka. Taj problem riješen je sredinom ovog mjeseca. U Službenom glasniku grada od 21. septembra je objavljen set odluka koji se odnosi na ovu novinu, a precizirano je da one stupaju na snagu osmog dana od dana objave, tačnije 29. septembra.

    Pa je tako regulisano i novo radno vrijeme ugostiteljskih objekata koje predviđa da u toku trajanja ljetne i zimske turističke sezone, od sedam ujutru do pet časova idućeg dana, radnim danom i vikendom mogu raditi restorani, ugostiteljski objekti za ishranu i piće, koji se nalaze u nultoj i prvoj zoni gradskog građevinskog zemljišta.

    U tu novinu nisu uključeni ugostiteljski objekti, koji se nalaze u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja, koji će se morati pridržavati trenutno propisanog radnog vremena.

    Drugom odlukom su regulisane naknade koje ugostitelji moraju plaćati za duže radno vrijeme. Prema usvojenim izmjenama, ugostitelji koji se nalaze u nultoj zoni, a žele duže da rade moraće plaćati 500 KM mjesečno za tu privilegiju, a oni koji se nalaze u prvoj zoni 300 KM mjesečno.

    Program N1 

  • Objavljene najopasnije ceste na svijetu: Pogledajte na kojem mjestu je BiH

    Objavljene najopasnije ceste na svijetu: Pogledajte na kojem mjestu je BiH

    Europa je poznata po prekrasnim krajolicima, bogatoj historiji i raznolikim kulturama. Uz razgranatu mrežu cesta koje povezuju kontinent, nije ni čudo da su cestovna putovanja popularan način za istraživanje Europe.

    Međutim, nisu sve ceste jednake, a neke mogu biti nevjerojatno opasne. Na temelju izvještaja WEF-a o globalnoj konkurentnosti 2019. godine i drugih izvora, istražuju se najgore ceste u Europi.

    Jedna od najozloglašenijih cesta je Transfăgărășan Highway. Rumunjska autocesta Transfăgărășan poznata je po zadivljujućim pogledima i zavojima od kojih se diže kosa na glavi. Građena između 1970. i 1974. godine, ova cesta duga 90 kilometara penje se na nadmorsku visinu od 2042 metra, što je čini drugom najvišom asfaltiranom cestom u zemlji.

    Autocesta ima oštre zavoje, strme uspone i uske trake, što je čini posebno opasnom tokom lošeg vremena. Iako pogledi oduzimaju dah, važno je ostati koncentrisan i oprezno voziti ovom cestom.

    Perivoj Stelvio – Italija
    Prijevoj Stelvio i dalje je jedan od najopasnijih planinskih prevoja u Europi, uprkos relativno dobrom 23. mjestu Italije u izvještaju WEF-a s ocjenom 4.4.

    Ovaj prevoj, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 2.757 metara, otvoren je samo od kraja maja do početka novembra zbog intenzivnih snježnih padavina tokom zimskih mjeseci. Cesta je poznata po svojih 48 oštrih zavoja, suženim trakama i strmim usponima.

    Prevoj Gotthard – Švicarska
    Švicarska ima drugu najvišu ocjenu WEF-a za kvalitetu cesta u Europi, s ocjenom 6.3. Njihove su ceste izuzetno dobre ne samo u Europi, već se smatraju i jednima od najboljih cesta na svijetu.

    Međutim, prevoj Gotthard, historijski planinski prevoj u švicarskim Alpama, vrlo je izazovna dionica. Cesta ima brojne oštre zavoje, uske dijelove i strmu promjenu visine. Vožnjom ovom cestom možete doživjeti nagle promjene vremena, a ista može biti prekrivena snijegom čak i tokom ljetnih mjeseci.

    Ibarska magistrala – Srbija
    Srbija je na 33. mjestu u izvještaju WEF-a s ocjenom kvalitete cesta od samo 3.5. Tako je Republika Srbija dom nekih od najgorih europskih cesta.

    Jedna od najozloglašenijih cesta u zemlji je Ibarska magistrala, poznata i kao Autocesta smrti. Ova cesta duga 300 kilometara povezuje glavni grad Srbije Beograd s crnogorskom obalom. Uske trake, oštri zavoji i strmi usponi, u kombinaciji s gustim prometom i neopreznom vožnjom, čine je jednom od najopasnijih cesta u Srbiji.

    M18 – Bosna i Hercegovina
    Bosna i Hercegovina je na 39. mjestu u izvještaju WEF-a s ocjenom kvalitete cesta od 2.8 – drugom najlošijom ocjenom u cijeloj Europi.

    Cesta M18 je jedna od najzahtjevnijih cesta u zemlji. Ovaj put se proteže od Sarajeva do istočnog dijela zemlje, prolazeći kroz lijepe, ali opasne planine.

    M18 ima uske trake, oštre zavoje i nagle promjene visine, što je čini posebno opasnom tokom lošeg vremena. Bitno je voziti oprezno i ​​održavati sigurnu brzinu dok se krećete ovom cestom, piše Direktno.

    Radiosarajevo.ba