Sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zakazana je za danas. Na dnevnom redu je, između ostalog, Prijedlog zakona o ujednačavanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, koji bi delegati trebalo da razmatraju po hitnom postupku.
Delegati bi trebalo da razmatraju po skraćenom postupku i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja građana u postupku privatizacije, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, te Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o konstituiranju novih opština u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja opština podijeljenih međuentiteskom i međukantonalnom crtom.
Na dnevnom redu je i Nacrt zakona o jakim alkoholnim pićima, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, Nacrt zakona o izmjenama i dopuni Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.
Takođe, trebalo bi da bude razmotren Prijedlog strategije razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine 2022-2027. godine, kao i Informacija o aktivnostima u postupku izdavanja Energetske dozvole za izgradnju fotonaponske elektrane “EPHZHB 1” od privrednog društva Javno preduzeće “Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne” dioničko društvo Mostar, sa Prijedlogom zaključka, Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za Projekat unapređenja kvaliteta zraka, te Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po sporazumu o zajmu između BiH i IBRD-a za Projekat finansiranja razvojne politike zdravstvenog sektora.
Vlada Federacije BiH, na prijedlog Kolegija Vlade, danas je donijela zaključak kojim je zatražena dostava podataka o neto platama članova uprava, te naknadama članova upravnih i nadzornih odbora, kao i rada u radnim tijelima i komisijama.
Vlada je zaključkom zadužila sva privredna društva sa učešćem državnog kapitala u kojima federalna ministarstva vrše ovlaštenja organa Federacije BiH, federalne ustanove i druge federalne institucije, zavode i agencije čiji je osnivač Federacija BiH, da u roku od tri dana Federalnoj vladi dostave podatke o neto platama članova uprava (direktora i izvršnih direktora), o naknadama članova upravnih i nadzornih odbora za 2022. i 2023. godinu, kao i da dostave akte na osnovu kojih je utvrđena visina istih.Također, rukovodioci navedenih institucija zaduženi su da u roku od sedam dana Vladi FBiH dostave pregled svih radnih tijela i komisija, koje su imenovali rukovodioci, odnosno organi upravljanja i nadzora, sa pregledom isplaćenih naknada po osnovu rada u istim za 2022. i 2023. godinu. Zaduženi su i da dostave akte na osnovu kojih je utvrđena visina ovih naknada.
Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji preko 70 institucija, agencija i ustanova koje se finansiraju u najvećoj mjeri iz budžeta. Ipak, ono što je itekako zanimljivo jeste da postoje neke institucije, koje i nisu toliko izložene javnom sudu i analizi, a čija uprava ima ogromne plate u odnosu na prosjek u FBiH.
Prosječna plata u FBiH iznosi približno 1.200 KM i varira od mjeseca do mjeseca. Za sedmi mjesec je naprimjer iznosila 1.257 KM. Ipak, s obzirom na inflaciju, rast cijena općenito rast plata je nešto što najviše zanima većinu građana.
Tako rukovodioc, odnosno direktor Agencije za vodno područje rijeke Save prima preko 8.000 KM platu. Konkretno, njegova mjesečna plata za juli 2023. godine je iznosila 8.460 KM. Direktor rukovodi agencijom koja ima 76 uposlenika. Treba istaći da je plata direktora u decembru prošle godine iznosila 7.450 KM te je za pola godine narasla za 1.000 KM.
Direktor Regulatorne komisije za energiju FBiH sa sjedištem u Mostaru mjesečno ima platu 7.420 KM, a ta institucija ima 38 zaposlenih.
Federalni zavod za zapošljavanje ima ima 63 zaposlena, a direktor ima mjesečnu platu 6.910 KM.
Direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje FBiH ima platu 7.390 KM, a institucija ima 53 zaposlenih.
Plate u ovim institucijama utvrđuju same institucije na osnovu internih pravilnika i uz odobrenje nadzornih odbora ili skupština, u zavisnosti od institucije. To upravama daje široke ovlasti da sami sebi određuju platne razrede pa tako dolazimo do ovakvih iznosa.
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT podijelila je zastrašujuće fotografije jedne od naljepših rijeka u Bosni i Hercegovini. Neretva je poprimila bijelu boju, a u vodi se dešava pomor ribe.
Fotografije su nastale u utorak, 3. oktobra, u mjestu Glavatičevo, a iz organizacije navode da se sve ovo dešava zbog izgradnje nove hidroelektrane.
Iako je nastupio period stabilnih vremenskih prilika, bez padavina, ovako rijeka Neretva izgleda danas. Fotografije su nastale u Glavatičevu, uzvodno od Konjica. Čuveni Ban Vir postao je neprepoznatljiv.
Napominjemo da par desetina kilometara uzvodno, u neposrednoj blizini entitetske linije, na trusnom i nestabilnom terenu, EFT Group, u vlasništvu Vuka Hamovića, gradi hidroelektranu “Ulog”.
Izuzev malobrojnih građana i nekoliko udruženja građana, nema odlučne reakcije lokalnog stanovništva i šire javnosti na uništavanje Neretve u gornjem (novi hidroenergetski objekti) i srednjem toku (industrijsko zagađenje)”, napisali su iz Fondacije Atelje za društvene promjene.
O jezivim prizorima oglasio se i bh. meterolog Nedim Sladić.
“Našim nemarnim postupcima prema jednoj od posljednjih divljih rijeka Europe dokazano je da smo de facto mi sami sebi najveći neprijatelji. Albanci su sačuvali Vjosu. Mi Neretvu, nažalost, očito nismo. Nama na dušu”, poručio je Sladić.
Meteorolog je na društvenim mrežama podijelio i video u kojem možete i saznati kako su Albanci sačuvali Vjosu.
Svoj komentar na fotografije dao je i bh. fotograf Dženad Džino.
“Ponio je đavo davno sve, samo dok dođe na red, jedno po jedno… Tuga…”, naveo je Džino.
Uslijed intenziviranja radova na izgradnji hidroelektrane (HE) Ulog, kod istoimenog mjesta u opštini Kalinovik, kako tvrde mještani i ribari, došlo je do pomora ribe u nekoliko navrata na dionici od par kilometara, a na dužem dijelu vodotoka Neretve, prema njihovim riječima, “prestao je život u rijeci”.
Krajem prošlog mjeseca, izlaskom na teren, predstavnici Centra za životnu sredinu utvrdili su da je dio toka rijeke Neretve kod mjesta Ulog zagađen, zbog čega je poslan i dopis inspekciji.
“Nekoliko zadnjih sedmica stanje Neretve je katastrofalno, to su nam rekli mještani, a to smo potvrdili i na terenu. Ovo sve liči na jednu ekološku katastrofu. Voda je totalno bijela i zagađena, ne znamo da li su u pitanju neki aditivi ili nešto drugo, ali je izvjesno da sve dolazi sa gradilišta HE Ulog. Dešava se pomor ribe u vodi, a ostali živi svijet strada i u vodi i oko vode. Vidno je da ribe iskaču iz vode usljed nedostatka kiseonika. Posljedice ovog zagađenja sigurno se mogu osjetiti i mnogo kilometara nizvodno, prema Bjelimićima i Glavatičevu. Potrebna je hitna reakcija i izlazak inspekcije na teren da bi se spriječila ova katastrofa. Dopis inspekciji smo danas poslali, nadamo se da će odmah reagovati”, rekao je Vladimir Topić, koordinator kampanje Sačuvajmo plave srce Evrope iz Centra za životnu sredinu.
Gornji tok rijeke Neretve, uzvodno od gradilišta hidroelektrane Ulog, je visokovrijedno prirodno područje za koje je Centar za životnu sredinu u okviru regionalne kampanje Zajedno za rijeke, pokrenuo proces zaštite i koje u konačnici treba biti proglašeno zaštićenim prirodnim staništem. Ovaj proces se trenutno vodi kod Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS.
Tokom istraživanja koja su u više navrata provedena na rijeci Neretvi, u okviru navedenih kampanja, otkriveno je preko 1300 vrsta. Od toga su 24 nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za nauku, od kojih je jedna i zvanično potvrđena.
“Analizirani fizičko-hemijski parametri vode ukazuju na izuzetnu čistoću vode, te je svrstavaju u i kategoriju kvaliteta, a ovaj dio toka Neretve je i stanište brojnih endemskih vrsta poput jadranske potočne pastrmke i bjelonogog primorskog raka.
Podsjećamo, da su u Strazburu prošle godine, usvojene preporuke za BiH zbog negativnih uticaja planiranih hidroenergetskih projekata na rijeci Neretvi, a na osnovu žalbe koju su podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini sa međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth”, navode iz Centra za životnu sredinu.
Često u javnosti možemo čuti kako “cijeli gradovi” svake godine napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Nesporno je da hiljade ljudi odlaze iz naše zemlju svake godine u potrazi za kvalitetnijim i mirnijim životom, no teško je utvrditi tačan broj s obzirom da se mnogi od njih ne odjavljuju prilikom odlaska.
Ponukani pričama ljudi koji su trajno zatvorili poglavlje života i rada u BiH, odlučili smo istražiti na koji način državljani BiH i formalno napuštaju zemlju, odnosno da li se igdje odjavljuju i ko vodi evidenciju te koliko se osoba odjavilo u posljednjih deset godina.U brojnim slučajevima odlazaka iz BiH, taj proces je bio vrlo jednostavan. Ljudi su spakovali kofere, eventualno ranije prodali imovinu (automobil ili stan), pozdravili se s prijateljima i familijom i odselili u Sloveniju, Njemačku, Austriju ili neku četvrtu evropsku zemlju. Na pitanje da li ste se negdje i formalno odjavili, svi su odgovorili sa “ne”.
A da li se potrebno odjaviti, zbog čega i kako se to radi, da li se odjavljuju djeca, koji period boravka u inostranstvu je potreban za odjavu u BiH – provjerili smo u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (Član 8b), državljanin može odjaviti prebivalište lično, neposredno kod nadležnog organa, a prebivalište može odjaviti i nadležni organ po službenoj dužnosti.
Po prijemu zahtjeva za prijavu prebivališta, nadležni organ kojem je podnesen zahtjev za prijavu prebivališta, elektronskim putem obavještava nadležni organ u mjestu ranijeg prebivališta državljanina radi odjave prebivališta. Nakon što dobije potvrdu o odjavi prebivališta od nadležnog organa, organ koji vodi postupak će prijaviti prebivalište. Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do odjave ranijeg prebivališta i do prijave novog prebivališta ne može trajati duže od 15 dana.
Iz IDDEEA-e ističu da je nadležni organ dužan da državljaninu odmah izda ovjerenu fotokopiju obrasca prijave, koja služi kao dokaz da je lice izvršilo prijavu prebivališta kako je predviđeno ovim zakonom.
U inostranstvu kraće ili duže od tri mjeseca
Isti Zakon u članu 9 navodi da državljanin koji se stalno nastani u inostranstvu, ili koji u inostranstvu boravi duže od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inostranstvu.
Državljanin koji u inostranstvu boravi duže od tri mjeseca, a koji ne namjerava da se stalno nastani u zemlji u kojoj trenutno boravi i ukoliko održava efektivnu vezu sa BiH (npr. ako ima porodicu ili članove porodice u BiH, ili ako u BiH ima kuću, stan ili preduzeće u vlasništvu i sl.), nije dužan da odjavi prebivalište u BiH, ne oduzima mu se lična karta državljanina BiH, ali je dužan da kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva prijavi mjesto boravka u inostranstvu, gdje ostvaruje sve konzularne i druge usluge.
Prijava/odjava maloljetne djece
Državljanin je dužan da odjavi svoju maloljetnu djecu ako su se ona stalno nastanila u inostranstvu ili ako borave u inostranstvu duže od tri mjeseca.
Ako se državljaninu koji se stalno nastanio u inostranstvu, ili koji u inostranstvu boravi duže od tri mjeseca, rodi dijete u inostranstvu, ono se ne prijavljuje kao lice sa prebivalištem u BiH u vrijeme svog rođenja.
Zakon predviđa i novčane kazne, od 200 do 1.000 KM, između ostalog i ako osoba ne izvrši prijavu odnosno odjavu prebivališta u rokovima određenim ovim zakonom i ako odmah ne izda potvrđen primjerak propisanog obrasca kao dokaz da se državljanin prijavio odnosno odjavio iz svog prebivališta odnosno boravišta.
U nastavku smo istražili koliko se tačno državljana BiH odjavilo iz Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu dana, tri godine, pet godina i deset godina te iz kojih općina su se najviše odjavili.
Napominjemo da su ovim zvaničnim podacima samo osobe koje su izvršile odjavu i da je mnogo onih koji nisu proveli ovu proceduru pa je samim tim broj osoba koji su otišli iz BiH daleko veći.
Infografika: A. L./Klix.ba
Prema evidentiranim podacima o broju odjavljenih osoba za inostrantsvo u evidenciji prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine evidentirano je:
Posljednju godinu dana (02.10.2022. – 03.10.2023) broj odjavljenih iznosi 3.258.
Infografika: A. L./Klix.ba
Prije tri godine (2020.) odjavilo se 3.551 državljana, 2021. godine 3.467 osoba, a prošle 3.258 osoba.
U posljednje tri godine odjavilo se ukupno 10.276 osoba.
Infografika: A. L./Klix.ba
Najviše osoba u BiH se odjavilo 2013. godine (5.041), a od tada broj varira između 3.200 do 4.500.
Infografika: A. L./Klix.ba
Kada govorimo o pojedinačnim općinama sa najvećim brojem odjavljenih za inostranstvo, u posljednjih godinu dana prednjači Brčko Distrikt (139 osoba). Iz Novog Sarajeva je odjavljeno 79 osoba, a iz sarajevske Općine Novi Grad 84. Tu su i Banja Luka, Bihać, Doboj, Tuzla, Mostar…
Infografika: A. L./Klix.ba
Čapljina, Mostar i Ljubuški su općine odakle su državljani BiH najviše išli u Hrvatsku u posljednjih deset godina.
U Sloveniju su najviše išli iz Cazina i Velike Kladuše, a u Njemačku iz Bijeljine, Tuzle, Prijedora, Brčkog, Novog Grada u Sarajevu i Sanskog Mosta.
Najviše odjavljenih koji su se prijavili u Austriji su iz Brčkog, Cazina i Bijeljine. Banjalučani su se najviše odjavljivali pri odlasku u Srbiju.
U nastavku pogledajte koliko su se državljani BiH odjavljivali u posljednje tri godine, pet i deset godina.
Infografika: A. L./Klix.ba
Infografika: A. L./Klix.ba
Infografika: A. L./Klix.ba
Infografika: A. L./Klix.ba
Poređenjem posljednjih zvaničnih podataka i popisa stanovništva iz 2013. godine, procjena je da Bosna i Hercegovina ima 3,3 miliona stanovnika, što znači da se broj stanovnika od 2013. smanjio za više od 152.300 ili 4,31 posto.
To su zvanični podaci entitetskih zavoda o kojima smo detaljno pisali u januaru ove godine, iako su neke procjene da je naša zemlje od 2013. do danas ostala bez mnogo većeg broja stanovnika.
Jedino je Kanton Sarajevo zabilježio porast broja stanovnika u posljednjih deset godina.
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uhapsili su 13 lica u akciji “Plug” tokom koje je na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona i opštine Srebrenica pretreseno 17 lokacija i oduzeto oko 3.250 kilograma duvana za nargilu i veća količina novca.
Prilikom pretresa otkriveno je i privremeno oduzeto 3.250 kilograma duvana za nargilu, 509 kilograma uglja za nargilu, 15.400 evra, 3.350 KM i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz da su počinjena krivična djela organizovani kriminal, nedozvoljen promet akciznih proizvoda, nedozvojeno skladištenje robe, krijumčarenje i zloupotreba službenog položaja.
Lica, uhapšena tokom jučerašnje akcije, sprovedena su u prostorije SIPA-e radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, nakon čega su četiri lica predata u dalju nadležnost Tužilaštvu BiH, saopšteno je iz SIPA-e.
U Federaciji Bosne i Hercegovine godinama se čeka na povećanje minimalne plate, što je dugogodišnji zahtjev Sindikata. Iz vlasti najavljuju iznos od 1.000 KM, ali nije poznato kada bi se to moglo desiti. U tom slučaju, prema aktuelnim zakonskim propisima, minimalna plata povećala bi se i u Distriktu Brčko.
Minimalna plata u FBiH trenutno iznosi 596 KM, što je ujedno i najniža plata u Evropi. Prema posljednjim zakonskim izmjenama, u Brčko distriktu BiH osnovica za obračun plate ne može biti niža od najniže plate u enitetima. U RS-u trenutno iznosi 700 KM.
“To je jedan iznos koji po statistici ne zadovoljava pola potrošačke korpe samo za hranu. Smatramo da to treba da se poveća i da konačno poslodavci u realnom sektoru shvate da radniku moraju povećati platu, jer samo to ga zadržava ovdje na ovim prostorima”, kaže Igor Babić, predsjednik Sindikata Brčko distrikta BiH.
“Mi jesmo za povećanje svih plata, a samim time i minimalne plate, uz neke preduslove. Treba rasteretiti privredu, raditi sistemski, mijenjati zakone o doprinosima, zakon o porezu na lični dohodak i zakon o minimalnoj plati”, poručuje Milijan Mirković, predsjednik Udruženja poslodavaca Brčko distrikta BiH.
Ukoliko najniža plata u FBiH bude povećana na 1.000 KM, automatski bi isto morali učiniti i u Brčko distriktu BiH. Stoga se iz opozicije pitaju hoće li to biti veliko opterećenje za budžet ove lokalne zajednice.
“Možemo zaključiti da je to povećanje od oko 40%, što bi u principu značilo i povećanje izdataka za plate u okviru budžeta Distrikta Brčko sigurno na nivou od nekih 40 miliona”, upozorava Eldad Mrkaljević, zastupnik SDA u Skupštini Brčko distrikta BiH.
“Ne mislim da će biti neko opterećenje, ali ako bude neko enormno povećanje i opterećenje, moramo pratiti fiskalnu stabilnost Brčko distrikta BiH i možda na neki način promijenimo model finansiranja tih najnižih plata”, ističe gradonačelnik Brčko distrikta BiH Zijad Nišić, (SBiH).
Povećanje minimalne plate u FBiH najvjerovatnije se neće desiti do kraja ove godine, mišljenje je naših sagovornika. Tu odluku dodatno odgađa i preporuka MMF-a da se zbog visoke infacije ograniči rast plata.
Prema podacima Centralne banke BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 1.041.700.000 maraka stranih ulaganja u BiH, što predstavlja povećanje od 30,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) ocijenili su u razgovoru za Fenu kako navedeni podaci potvrđuju trend rasta stranih investicija u prvoj polovici ove godine.
Međutim, dodaju, ostaje za vidjeti kakva će biti kretanja u ovoj oblasti do kraja godini.
Najviše ukupnih stranih investicija registrirano je u oblasti financijskih usluga (3.42 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1.75 milijardi KM) i trgovinu na veliko (1.68 milijardi KM).
Na te tri oblasti, ističu iz FIPA-e, odnosi se gotovo 40 posto iznosa investicija.
“Prema grupama djelatnosti, u okviru proizvodnje (primarna, industrijska i proizvodnja struje) investirano je 37,7 posto od ukupnih direktnih stranih investicija u BiH, slijedi bankarski sektor sa 19.6 posto, trgovina 14,3 posto i telekomunikacije (ICT) 11,4 posto”, kažu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
Pritom napominju kako je najviše investicija stiglo iz Austrije i Hrvatska.
“Prema ukupnim iznosima, zaključno s prosincem 2022. godine, zemlje koje su investirale najviše u BiH su: Austrija (2,690 milijuna KM ili 2,7 milijardi KM), Hrvatska (2,543 milijuna ili 2,5 milijardi KM), Srbija (2,427 milijuna ili 2,4 milijarde MK) i Slovenija (1,307 milijuna KM ili 1,3 milijarde KM)”, pokazuju podaci FIPA-e.
U odnosu na druge zemlje regije, BiH zauzima treće mjesto po registriranim stranim ulaganjima, nakon Srbije i Albanije.
Istodobno, strani investitori koji žele ulagati u našu zemlju naviše se žele na dugotrajne procedure za dobivanje građevinske dozvole, upotrebne dozvole, urbanističke suglasnosti i sporost sudova.
Također se žele i na dugotrajne procedure vezane za naplatu potraživanja i za izdavanje PDV broja, parafiskalne namete, neusklađene propise, nedostatak podsticaja, nedostatak pravne zaštite, neusklađenost obrazovanje s potrebama tržišta radne snage, odliv radne snage, itd.
Što se tiče novih stranih ulaganja u BiH već su najavljene investicije u sektoru energetike, turizma, auto-industrije, te sektoru usluga, kazali su za kraj iz spomenute agencije.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas bi trebalo da razmatra Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom državnog Parlamenta.
Predložene izmjene predviđaju da posebnim znakom mogu biti obilježena i vozila u kojima se za vrijeme prevoženja nalaze osobe sa stepenom invaliditeta 80 posto i više, dok važeća odredba propisuje da je to stepen invaliditeta 100 posto.
Kako su ranije pojasnili predlagači zakona, suština izmjene je spuštanje stepena invaliditeta za izdavanje znaka pristupačnosti s dosadašnjih 100 posto, na 80 posto i ukidanje diskriminacije osoba sa invaliditetom u odnosu na takve osobe u susjednim državama i u državama Evropske unije, gdje je uglavnom taj procenat 80 posto, nekada i niži.
Delegati bi trebali razmatrati i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH, koji je predložio Predstavnički dom.
Predstavnički dom je ranije usvojio predloženi zakon koji predviđa da nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta.
Definirano je da ovo pravo može koristiti i zaposlenik – otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu ili osoba koja se brine o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ukoliko roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju da se brinu o djetetu.
Također se predviđa da žena s djetetom ili zaposlenik – otac djeteta imaju pravo da rade polovinu punog radnog vremena dok dijete ne navrši tri godine, ako mu je, prema nalazu ovlaštenog doktora medicine, potrebna pojačana njega.
Delegati bi, između ostalog, trebalo da razmatraju i principe Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) koji je također predložio Predstavnički dom, a kojim je predloženo povećanje granice za registraciju poreskih obveznika sa 50.000 KM na 100.000 KM zbog inflatornih kretanja i povećanja cijena roba i usluga.
Na dnevnom redu sjednice trebalo bi da se nađe i Izvještaj o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2022. godinu, te Prijedlog odluke o osnivanju Ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH za provođenje postupka imenovanja Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH.
Dom naroda bi trebao da razmatra i delegatsku inicijativu Kemala Ademovića, koju jučer nije podržala Zajednička komisija za odbranu i sigurnost, a kojom se od Vijeća ministara BiH, posebno od Ministarstva sigurnosti BiH, traži hitno pokretanje procedure za proširenje kapaciteta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova za minimalno stotinu polaznika u roku od tri mjeseca od dana usvajanja inicijative.
Ademović je na sjednici Zajedničke komisije kazao da je, nakon što su razmatrali izvještaj o radu granične službe za 2022. godinu, došao na ideju da pokrene ovu inicijativu zato što izvještaj o radu granične službe, kako je naveo, ukazuje na veliki broj nepopunjenih radnih mjesta u graničnoj službi.
Humanitarnoj organizaciji (HO) ‘Pomozi.ba’ danas je uručena prva donacija hrane pred istekom roka trajanja, koja je oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV). Radi se o prvoj donaciji hrane u količini od oko 20 tona na koju neće biti plaćen PDV, a koju je osiguralo sedam bh. kompanija nakon što je na snagu stupio Zakon o izmjenama Zakona o PDV-u, te doneseni podzakonski akti, neophodni za primjenu tog zakona.
Ovaj humanitarni događaj, kruna je aktivističke kampanje pod nazivom ‘Niko gladan. Niko sam’, koju je uz finansijsku podršku američke Vlade, odnosno USAID-a, inicirala Fondacija Mozaik zajedno s partnerskim organizacijama – Fondacijom Hastor, Udruženjem Pomozi.ba, Mrežom za izgradnju mira, Fondacijom Trag i organizacijom ‘Catalyst Balkans’.
Sudionike događaja pozdravila je direktorica USAID-ove misije u Bosni i Hercegovini Cortney Chubb, najavljujući kako će javne kuhinje u zemlji u narednim danima dobiti prve donacije hrane koja je oslobođena plaćanja PDV-a.
“Prije nego što su izmjene zakona stupile na snagu, kompanijama je bilo skuplje donirati hranu, nego je baciti”, podsjetila je Chubb, navodeći kako su zbog obaveze plaćanja PDV-a na hranu pred istekom roka, tone hrane uništavane, umjesto da nađu put do ljudi kojima je potrebna.
Istovremeno je iskazala zahvalnost svima koji su doprinijeli uspjehu kampanje i prevladavanju dubokih političkih podjela, istaknuvši kako je rezultat tih aktivnosti jedna od tek nekoliko jednoglasnih odluka u novijoj historiji Parlamentarne skupštine BiH, pritom aludirajući na donošenje spomenutog zakona.
“Pokazalo se da je kombinacija USAID-ovih globalnih resursa i iskustava, s jedne strane, i vještina i poznavanja specifičnih potreba i prednosti svojih zajednica kod lokalnih partnera, s druge strane, formula za uspješan napredak”, potcrtala je Chubb, izražavajući spremnost Vlade SAD-a da i nadalje podržava i osnažuje lokalne partnere u BiH kako bi postali predvodnici razvoja i napretka u vlastitim zajednicama.
Na značaj najnovijih postignuća na humanitarnom planu ukazao je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić, ocijenivši kako je spomenuta kampanja pokazala kako zajednički i predan rad nevladinih organizacija i institucija vlasti BiH može rezultirati u korist građana i potrošača u BiH.
U osvrtu na širi kontekst koji se tiče ishrane stanovništva i enormnih gubitaka u tom pogledu, podsjetio je kako je Generalna skupština UN-a 29. septembar proglasila Međunarodnim danom svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane.
Hajrić je naglasio kako raspoloživi pokazatelji svjedoče o tome kako se 783 miliona ljudi u svijetu tokom 2022. godine suočavalo s glađu, dok više od 3,1 milijardu ljudi nije bilo u mogućnosti osigurati zdravu ishranu.
“Istovremeno, 13 posto proizvedene hrane na globalnom nivou propada u lancu ishrane od faze berbe i žetve do maloprodaje, a dodatnih 17 posto gubitaka hrane nastaje u domaćinstvima, ugostiteljstvu i maloprodaji”, upozorio je.
Na sve ono što je pratilo realizaciju kampanje ‘Niko gladan. Niko sam’, uključujući i angažman na izmjenama Zakona o PDV-u, osvrnuli su se direktor Fondacije Mozaik Zoran Puljić i Elvir Karalić, osnivač ‘Pomozi.ba’.
Podsjetili su kako su izmjene Zakona o PDV-u inicirane nakon saznanja o tome da određene kompanije uništavaju hranu kojoj ističe rok upotrebe, “jer na taj način na tu hranu ne moraju platiti PDV, dok u slučaju doniranja javnim kuhinjama to moraju učiniti (platiti PDV)”.
To ih je, kako su kazali, dodatno motiviralo da učine sve kako bi situacija u kojoj jedni gladuju, a drugi bacaju hranu bila izmijenjena u korist onih prvih, odnosno ljudi u potrebi.
U tom su kontekstu izrazili zadovoljstvo činjenicom da je ono što je u početku izgledalo kao ‘nemoguća misija’ danas postalo realnost, navodeći kako je u svemu nezaobilazna uloga USAID-a u BiH koji je svojevremeno objavio poziv za program ‘Pravni okvir za filantropiju’ u sklopu projekta ‘Snaga lokalnog’.
Prema prezentiranim podacima, godišnje se u Bosni i Hercegovini uništi hrana kojoj je istekao rok trajanja u vrijednosti od oko 130 miliona KM, a radi se o količini kojom se može osigurati više od 700.000 obroka.
Ukidanjem PDV-a na doniranu hranu kompanije se, kako je rečeno, stimuliraju da prehrambene proizvode poklone, umjesto da ih uništavaju, čime se, između ostalog, ostvaruje korist i jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama, koji u svojim budžetima izdvajaju novac za javne kuhinje.
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Courtney Chubb, Elvir Karalić, Zoran Puljić
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu su danas, u sklopu operativne akcije „Plug“, na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona i opštine Srebrenica započeli pretrese stambenih i poslovnih objekata i pokretnih stvari na 17 lokacija.
Navedene aktivnosti provode se zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela „Organizovani kriminal“, „Nedozvoljen promet akciznih proizvoda“, „Nedozvojeno skladištenje robe“, „Krijumčarenje“ i „Zloupotreba službenog položaja“ propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.
Do sada je slobode lišeno 12 lica koja se sumnjiče da su od marta 2023. godine sporazumno djelovala na sticanju protivpravne imovinske koristi nedozvoljenim prometom akciznih proizvoda na način da su vršili nabavku duvana za nargile u Republici Srbiji, nakon čega su istu krijumčarili u Bosnu i Hercegovinu, te nezakonito skladištili na više lokacija i vršili dalju prodaju njima poznatim kupcima, pri čemu su izbjegavali vršenje obračuna i plaćanja poreskih davanja propisanih poreskim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, u cilju sticanja protivpravne materijalne koristi, na koji način je nanesena šteta po budžet Bosne i Hercegovine u iznosu od najmanje 750.000,00 konvertibilnih maraka.
Prilikom pretresa do sada je otkriveno i privremeno oduzeto oko 1000 kilograma duvana za nargilu, veća količina novca i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz da su počinjena navedena krivična djela.
Pretresi se vrši po nalozima Suda Bosne i Hercegovine i pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine u saradnji sa policijskim službenicima Federalne uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona kao i Upravom za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
O konačnom ishodu operativne akcije „Plug“ javnost će biti informisana naknadno
