Vlada Federacije BiH jučer je na hitnoj sjednici donijela Odluku kojom se utorak, 18. mart, proglašava Danom žalosti u ovom entitetu. Odlukom Vlade Republike Srpske, danas je Dan žalosti i u Republici Srpskoj. Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić također je donio Odluku o proglašenju Dana žalosti na području Distrikta Brčko.

Osim toga, iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Univerzitetskog kliničkog centra RS-a (UKC RS) stavili su se na raspolaganje ukoliko zatreba medicinska pomoć povrijeđenim građanima Sjeverne Makedonije.

Podsjetimo, požar u diskoteci u Kočanima uzrokovale su iskre pirotehničkih sredstava, a koja su korištena za svjetlosne efekte i koje su zapalile krov diskoteke.

Policija je pritvorila vlasnika kluba, a privedeno je više od 20 osoba. Vlasti su otvorile istragu o mogućoj korupciji. Noćni klub u kojem se dogodila tragedija nije imao dozvolu za rad, a u trenutku požara, u klubu je bilo 500 ljudi, a prodano je 250 ulaznica.

Prema istrazi, diskoteka nije imala hidrantsku mrežu i dovoljno aparata za gašenje požara, pirotehnička sredstva su korištena nelegalno, a između organizatora i grupe koja je nastupala te noći nije bio zaključen pisani ugovor.

Upravo zbog svih tih detalja koje pokazuje istraga, rastu bijes i napetosti na području Sjeverne Makedonije pa su tako građani protestovali, ali i demolirali kafić vlasnika diskoteke Puls u kojoj je izbio požar te su se kasnije uputili i pred njegu kuću i gađali je kamenjem i jajima.

Zastave na jarbolima državnih institucija u Sjevernoj Makedoniji spuštene su na pola koplja zbog pogibije 59 osoba. U toj zemlji je proglašena sedmodnevna žalost.

Izraze suosjećanja zbog tragedije, Sjevernoj Makedoniji su uputili brojni zvaničnici iz regije i svijeta.

Na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koja je ranije bila odgođena zbog bojkota ministara iz Republike Srpske, bit će razmatran zahtjev za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH, koji je dostavio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim ove tačke, na dnevnom redu sjednice nalazi se i Prijedlog programa ekonomskih reformi BiH za period 2025–2027. godine, kao i više nacrta zakona, uključujući one koji se odnose na zaštitu poslovne tajne, patente, žigove i industrijski dizajn. Ministri će također razmatrati Prijedlog odluke o usvajanju Strategije za razvoj e-uprave u institucijama BiH za period 2025–2029. godine.

Također, planirano je izjašnjavanje o Prijedlogu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Granične policije BiH, kao i o modelu saradnje između Vijeća ministara BiH i firme Oracle BH u vezi s korištenjem Oracle proizvoda u državnim institucijama.

Na sjednici će biti razmotrena i Informacija o raspodjeli neutrošenih sredstava iz Ugovora o nabavci vakcina protiv COVID-19 s Globalnom alijansom za vakcine (GAVI).

Pod oznakom povjerljivo, ministri će raspravljati i o Izvještaju o učešću pripadnika Oružanih snaga BiH i policijskih službenika u mirovnim operacijama u periodu od 1. jula do 31. decembra 2024. godine.

Lijepa vijest za sve u Bosni i Hercegovini je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u eurozoni

Trinaest komercijalnih banaka sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarilo je na kraju 2024. godine ukupnu (zbirnu) neto dobit od 599,8 miliona KM. Ovaj poslovni rezultat predstavlja opet svojevrsni rekord bankarskog sektora, jer su banke u FBiH 2023. završile sa 516 miliona KM neto dobiti, 2022. sa 361 milion KM profita, 2021. sa 293 miliona KM, 2020. sa 174 miliona KM, 2019. sa 273 miliona KM, 2018. sa 255 miliona KM, 2017. sa 239 miliona KM neto dobiti i tako dalje.

Dobra destinacija

Kao što se vidi iz gornjih podataka, komercijalnim bankama u FBiH profitabilnost posljednjih godina raste, a isti je ili veoma sličan slučaj i sa bankama u manjem bh. entitetu, u Republici Srpskoj. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), pokazatelji profitabilnosti banaka su sljedeći: dobit na prosječnu aktivu (ROAA – Return on Average Assets) iznosi u 2024. godini 1,97 posto, a dobit na prosječan ukupni kapital (ROAE – Return On Average Equity) 15,39 posto.

Naravno, ove brojke same za sebe većini ne znače apsolutno ništa ako se ne porede sa nečim. S obzirom na to da je KM fiksno vezana za euro, onda je logično da pokazatelje profitabilnosti bh. banaka uporedimo sa evropskim bankama. Prema podacima Statista, koji se pak poziva na podatke Evropske centralne banke (ECB – European Central Bank) i nacionalnih centralnih banaka, prosječni ROA za evropske banke u 2023. godini iznosio je 0,68 posto.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Bankama je Bosna i Hercegovina prilično dobro mjesto za poslovanje, jer naprosto njeni dioničari mogu ovdje zaraditi više nego na isti iznos kapitala u Evropi, naravno ako izuzmemo stalne političke nestabilnosti

S druge strane, prosječni ROE za evropske banke u prvoj polovini 2024. iznosio je, prema istom izvoru, 10,9 posto. A to znači, najjednostavnije rečeno, da su banke u (F)BiH profitabilnije nego banke u Evropi. Iako je to jasno samo po sebi, pomenimo i da veći broj ROA i ROE predstavlja veću profitabilnost. Kada, naprimjer, kažemo da je ROE u Bosni i Hercegovini 15,39 posto, to znači da je svaki dioničar banke na uloženih 100 KM u njene dionice na kraju fiskalne godine dobio (zaradio) 15,39 KM.

Ili drugačije rečeno – svaki dioničar koji je, recimo, prošle godine kupio dionice banke u FBiH po knjigovodstvenoj vrijednosti, za narednih će sedam godina u potpunosti vratiti uloženo. U Evropi je taj povrat, ipak, malo duži: tamo će (u prosjeku) dioničaru biti potrebna 9,1 godina da vrati uloženo. Iz pomenutog se, znači, može zaključiti da je bankama Bosna i Hercegovina prilično dobro mjesto za poslovanje, jer naprosto njeni dioničari mogu u BiH zaraditi više nego na isti iznos kapitala u Evropi, naravno ako pri tome izuzmemo stalne političke nestabilnosti.

A odakle banke u FBiH dolaze do sredstava za kreditiranje? Prema podacima FBA za treći kvartal 2024. godine, najznačajniji izvor finansiranja banaka bili su depoziti i to u iznosu od čak 81,3 posto. A to znači da na svakih 100 KM kredita koje odobre banke 81,3 KM su sredstva pribavljena iz depozita bh. građana, kompanija, udruženja i vlada. I u Evropi su najznačajniji izvori finansiranja banaka depoziti, s tim da se nivoi finansiranja banaka u prosjeku kreću između 50 i 70 posto. U Njemačkoj je to, naprimjer, 60 posto, a u Švajcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu oko 50 posto.

Dakle, i ovo pokazuje da je BiH za banke i bankare dobra destinacija, naravno ako (opet) izuzmemo konstantne političke nestabilnosti. Većina će dioničara radije prihvatiti da vrate uloženo za 9 godina nego za 7, jer ko zna šta se sve za sedam godina može desiti u nestabilnoj i hirovitoj BiH. A i to, naravno, treba imati na umu kada se govori o profitabilnosti banaka.

Struktura depozita u (F)BiH također pokazuje zanimljive stvari. Većina depozita u komercijalnim bankama je novac građana – čak 50 posto ukupnih depozita. Depoziti vlada na svim nivoima (država, entiteti, kantoni i distrikt Brčko) čime samo 13 posto ukupnih depozita, dok depoziti javnih preduzeća čine 7 posto, a depoziti ostalih kompanija 25 posto. Preostalo se odnosi na razne finansijske i nefinansijske institucije, udruženja i tako dalje.

Cijena kredita

Banke u BiH, dakle, kako smo već pomenuli, većinom iz depozita odobravaju kredite (81,3 posto), dok je u Evropi to niže. A kakva je cijena kredita (kamate) u BiH i u Evropi? Približno slična. Iako kod nas u BiH pojedini bivši bankari na blogovima pišu da su kamatne stope na kredite u BiH niže nego u Evropi, to nije u potpunosti tačno. Zbog različitih metodoloških obračuna samo se čini da su kamate u BiH niže.

Naime, ECB objavljuje podatke o prosječnoj nominalnoj kamatnoj stopi banaka, dok se u BiH objavljuju podaci i o nominalnoj i o efektivnoj kamatnoj stopi. U Evropi pri tome uopšte ne postoji institut efektivne kamatne stope, jer tamo banke sve troškove kredita ugrađuju u nominalnu kamatnu stopu. Ali kada se izjednači metodologija, onda dolazimo i do jednostavnog zaključka da su kamatne stope na kredite u BiH i u (prosjeku) Evropi približno iste ili slične, što je iskazano i na grafikonu Trading Economicsa.

U novembru 2023. prosječne kamatne stope na kredite u BiH su iznosile 4,08 posto, a u eurozoni u istom periodu oko 4,7 posto. S tim što su u Evropi kamate na kredite u januaru ove godine pale ispod 4 posto, dok za BiH još nema tih podataka. Lijepa vijest za sve u BiH je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u eurozoni. No, to ostaje pod velikim znakom pitanja s obzirom na političku situaciju kod nas.

Sve u svemu, možemo zaključiti da je generalno gledano bankama u prosjeku bolje i profitabilnije poslovati u BiH nego u Evropi, te da bi zaista i mogli imati jeftinije kredite nego što se nude u Evropi. Naravno, ako se izuzmu stalne političke nestabilnosti kod nas. A s obzirom na to da se nestabilnosti u BiH u posljednje vrijeme ne smiruju, nego se naprotiv intenziviraju, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da se filozofski pomirimo sa činjenicom da se i to plaća.

Vlada Republike Hrvatske pripremila je izmjene Zakona o strancima kojima se, u skladu s promjenama na razini Europske unije, unose značajne novine u zakon koji se primjenjuje posljednje četiri godine, piše Večernji list BiH.

Pravila za radnike

Njime su propisani uvjeti izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, pa i Bosne i Hercegovine, odakle i dolazi veliki broj radnika. Zakonom o strancima uveden je fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj koji može brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Podaci upućuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad. Tako je u 2024. godini izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, a u 2023. godini 172.499 dozvola. Usporedbe radi, u 2022. godini izdana je 124.121 dozvola za boravak i rad, što je povećanje za 51,4% u odnosu na 2021. godinu odnosno 86,2% u odnosu na 2020. te za 279,2% u odnosu na 2018. godinu.

Što se tiče promjena koje novi propis donosi, treba znati kako trenutačni model izdavanja dozvola za boravak i rad državljaninu treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad omogućava rad samo za poslodavca za kojeg je izdana, kao i samo na poslovima za koje je izdana, što znači da je u slučaju promjene zanimanja kod istog poslodavca ili promjene poslodavca, kao i za dodatni rad državljana treće zemlje, u skladu s općim propisom o radu, potrebno provesti novi postupak izdavanja dozvole za boravak i rad, što predstavlja administrativno opterećenje tijela koja sudjeluju u postupku, državljana trećih zemalja, kao i poslodavaca. Novim propisom regulirano je da u slučaju prestanka radnog odnosa neće doći do ukidanja dozvole za boravak i rad, već se omogućava da državljanin treće zemlje ostane u Republici Hrvatskoj i traži novog poslodavca za vrijeme dopuštene nezaposlenosti, čime se štite strani radnici i čime se omogućava poslodavcima zapošljavanje stranih radnika koji već borave u RH.

Dozvole za boravak i rad izdaju se na razdoblje trajanja ugovora o radu, a najdulje na rok od godinu dana, dok se dozvole za boravak i rad za sezonske radnike izdaju na maksimalno šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci. Mogućnost rada državljana trećih zemalja kao sezonskih radnika do maksimalno šest mjeseci, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, pokazala se nedovoljnom za potrebe turističkog sektora. Broj dozvola za boravak i rad koje se izdaju za cjelogodišnji rad u posljednjih nekoliko godina bilježi značajan porast, a ograničenje njihova trajanja na godinu dana ne prati potrebe gospodarskog sektora, uslijed čega dolazi do velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i tijela koja sudjeluju u postupku, upozoravaju iz Vlade RH.

U primjeni važećeg modela izdavanja dozvola za boravak i rad uočeni su određeni izazovi u smislu da poslodavci podnose veliki broj zahtjeva nerazmjerno broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekta, odnosno više poslodavaca za istog državljanina treće zemlje istodobno podnosi zahtjeve za dozvole za boravak i rad, što dovodi do administrativnog opterećenja svih tijela u postupku.

Situacije uočene u praksi

U praksi su uočene situacije kada poslodavac neposredno po dolasku državljana treće zemlje odustaje od njegova zapošljavanja ili državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja, što je rezultat neprovedenog ili nepotpuno provedenog selekcijskog postupka, slijedom čega se državljani trećih zemalja zatječu u neizvjesnim situacijama, pa i u nezakonitom boravku. Državljani trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za obavljanje takvih poslova kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage. Vezano uz smještaj stranih radnika, u praksi su uočene određene situacije kada su strani radnici bili smješteni u neodgovarajuće prostore s obzirom na kvadraturu i broj osoba.

Status studenata

Uzimajući u obzir pristupanje Republike Hrvatske schengenskom prostoru, u postupku odobrenja dozvola za boravak i rad potrebno je spriječiti zloupotrebu navedenog postupka, prije svega državljana određenih država koje predstavljaju migracijski rizik, kao i krijumčara ili fiktivnih poslodavaca kojima cilj nije obavljanje gospodarske djelatnosti u RH, nego je glavna svrha njihova osnivanja ili djelovanja olakšavanje ulaska državljana trećih zemalja na teritorij EU-a bez stvarne želje ili potrebe za radom u Hrvatskoj – objašnjavaju iz Vlade.

Ulaskom RH u schengenski prostor državljani država kojima je za ulazak potrebna viza za odlazak u druge države članice schengenskog prostora nisu u obvezi ishoditi dodatnu vizu za slobodu kretanja do 90 dana na područje drugih država članica. Također, studenti koji su imali odobren privremeni boravak u RH u svrhu studiranja, a s obzirom na ograničenja koja proizlaze iz pravne stečevine EU-a, dugotrajni boravak mogu steći nakon dvostruko više godina boravka u Hrvatskoj s obzirom na to da im se samo pola tog razdoblja računa za potrebe odobrenja dugotrajnog boravka.