Category: BiH

“Svaki građanin u ovoj zemlji je socijalno ugrožen jer, jednostavno, naši prihodi ne mogu više odgovoriti na potrošačku korpu”

Stalni, gotovo svakodnevni rast cijena natjerao je brojne bh. građane da se odreknu određenih navika, proizvoda i usluga, piše Večernji list BiH.

Trude se, kažu, uštedjeti pa u trgovinama uglavnom kupuju samo nužno jer, objašnjavaju, nisu sigurni koliki će ih skok cijena dočekati sutradan.

– Dok suprug i ja kupimo lijekove i platimo račune, od penzije nam i ne ostane puno. Ljeti nam je život malo jeftiniji jer koristimo povrće i voće koje zasadimo, a i kvalitetnije je nego kupovno.

Zima nam, istina, malo više komplicira život, ali snalazimo se. Kupujemo samo na akcijama i sniženjima kako bismo prošli jeftinije. Neke proizvode smo potpuno “ukinuli” s trpeze jer bez njih možemo.

Žalosno je što smo nakon toliko godina rada i truda i relativno lijepog života došli u poziciju da moramo birati koji proizvod kupiti, a koji ostaviti na polici – priča penzionerka Anica.

 

“Mislio sam, kada se zaposlim, da ću si moći priuštiti sve”

Iako su penzioneri kategorija društva koja najteže živi i “krpi” troškove od penzije do penzije, ni mladi nisu u dobroj poziciji.

– Dok nisam radio, imao sam potpuno drugačiju sliku o finansijama. Mislio sam, kada se zaposlim, da ću si moći priuštiti sve što prije nisam mogao. Želja mi je bila više s društvom putovati da zajedno upoznajemo nove države, ljude, kulture…, ali od toga nema ništa.

Radim za minimalac i jedva si priuštim odlazak na more, i to izvan sezone u skromnom smještaju. Visoke cijene “zabranile” su nam i izlaske te se uglavnom okupljamo u kućama i vikendicama – kaže tridesetogodišnji sagovornik.

Koliko su cijene rasle, najbolje pokazuje izračun Saveza samostalnih sindikata BiH, prema kojem je u pet godina potrošačka korpa skuplja za više od 1000 maraka. Naime, prema posljednjem podatku iz septembra ove godine, potrošačka korpa iznosila je 2993,50 KM, a u istom mjesecu 2019. godine za nju se izdvajala 1942,61 KM.

Kada preračunamo ova dva iznosa, dolazimo do podatka da je potrošačka korpa u pet godina poskupjela za 1050,89 KM. S druge strane, plaće ni blizu nisu rasle kao potrošačka košarica.

Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku koje je Savez samostalnih sindikata koristio, vidimo kako je prosječna plaća za promatrano vrijeme rasla tek za 317 KM.

Prosječna plaća u julu ove godine (posljednji podatak objavljen na stranici Federalnog zavoda za statistiku) iznosila je 1257 KM, a u istom mjesecu 2019. godina iznosila je 940 KM.

Kako ističu iz SSS BiH, pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom ove godine je 41,99%, dok se 2019. godine prosječnom plaćom moglo pokriti 48,39% korpe.

Kako je prikazano u detaljnoj analizi, hrana je u pet godina poskupjela za 448,45 KM. Ove godine u septembru samo za hranu izdvajalo se 1238,50 KM, dok je u istom mjesecu 2019. godine za hranu bilo potrebno izdvojiti 790,05 KM.

Stanovanje i komunalne usluge u pet godina poskupjeli su za 83,44 KM, odjeća i obuća za 100 KM, obrazovanje i kultura za 180 KM, održavanje domaćinstva za 80 KM, higijena i održavanje zdravlja za 159 KM, dok se, prema podacima, za prijevoz izdvajao isti novac – 138 KM, ali je udio u ukupnoj potrošačkoj korpi pao sa 7,1% na 4,61%.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

“Apsolutno nije ni začuđujuće što sva poduzeća zahtijevaju povećanje cijena”

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge potrošača “DON” iz Prijedora, istaknula je kako su građani tokom posljednje tri godine izloženi poskupljenjima od osnovnih životnih namirnica do usluga koje pružaju javna komunalna poduzeća.

– Sve ovo nema nikakvog plana i strategije. Nema nikakvog odgovora da se pomogne potrošačima, tako da apsolutno nije ni začuđujuće što sva poduzeća zahtijevaju povećanje cijena. S druge strane, trebamo biti realni. Određena poduzeća trebaju imati neka poskupljenja – rekla je Marić.

Dodaje da na poskupljenja utječu više cijene goriva i drugih sirovina. Istaknula je kako se o penzionerima, kao ni o socijalno ugroženim kategorijama građana, uopće ne razmišlja.

– Svaki građanin u ovoj zemlji je socijalno ugrožen jer, jednostavno, naši prihodi ne mogu više odgovoriti na potrošačku korpu – kazala je Marić za Nezavisne novine.

Olimpijski centar Bjelašnica od završetka zimske sezone 2022./23. intenzivno radi na brojnim projektima unapređenja skijališta i prateće infrastrukture koja omogućava povećanje broja snježnih dana za skijanje, kapaciteta skijališta te poboljšanju uslova za skijanje općenito, kazali su Feni iz Olimpijskog centra Bjelašnica -Igman.

Iz tog centra naglašavaju da je veliki rast interesovanja za OC Bjelašnicu kao skijašku destinaciju što govori i održavanje Evropa kupa i drugih značajnih takmičenja a koji su planirani i za novu sezonu.

– Sve to u konačnici dovodi do boljih finansijiskih rezultata i daljnjem razvoju našeg Olimpijskog centra Bjelašnica-Igman – ističu iz tog centra.

Navode također da su pored značajnog proširenja staza Kolijevka, Gornja koljevka, staza 5, 5a i 5b, te staze Štinji do, kroz četiri mjeseca intenzivnog rada na Bjelašnici uspjeli humusirati i zatraviti više od 40 posto ukupne površine staza.

To je, kako dodaju, veliki korak za uspostavljanje idealne snježne plohe za ski staze kao i zaštite opreme skijaša u danima kada bude manje snijega na stazama.

Ekipa za vještačko osnježenje Olimpijskog centra, kako ističu, gradi savršen ambijent za nezaboravnu sezonu. Montirano je 50 novih topova, napravljeno je 10 kilometara novog cjevovoda, te pumpna stanica PS4.

Staze koje će ove godine biti spremne za osnježavanje su: Gornja staza 4, Donja staza 4, Staza 5, Staza 5a, Staza 5b, Staza 6, Staza 2 do akumulacije 2 i Plato Babin do.

Dok se radi na projektu izgradnje sistema vještačkog osnježenja, topovi prolaze kroz temeljiti remont kako bi bili spremni za sve izazove koje zima donosi.

– Brinemo se i o našim akumulacionim jezerima kako bismo osigurali dovoljno snijega za savršene staze, ističu iz OC Bjelašnica-Igman. Na četverosjednoj žičari Vučko instaliran je novi pogonski motor veće snage, 95kW uz koji je postignut i projektovani kapacitet žičare od 600 skijaša po satu uz ostvarenje maksimalne brzine od 2,6 mps – kazali su Feni iz Olimpijskog centra.

Svi površinski ski liftovi bit će spremni za rad u nadolazećoj sezoni. Poseban zahvat bio je remont ski lifta Kotlovi te očekuju puštanje te instalacije u rad kada vremenske prilike, u prvom redu odsustvo magle, to budu dozvoljavali. Puštanjem svih instalacija u rad očekuje se kapacitet vertikalnog transporta od oko 6.000 skijaša po satu.

Završena su finalna testiranja garaže za korpe šesterosjedne zičare Olimpijski spust, a u garažni prostor smještat će se 65 korpi te instalacije.

Garaža za korpe šesterosjeda je objekat koji se maksimalno nastojalo iskoristiti i za komercijalne svrhe. U tom smislu, u suterenskom dijelu objekta bit će opremljeni javni toaleti koje će korisnici centra moći koristiti tokom cijele godine, a time se rješava značajan problem nedostatka ove vrste infrastrukture i usluge na ski centru Bjelašnica, dok će na krovu garaže zablistati ugostiteljski objekat sa najljepšim pogledom na staze OC Bjelašnica i na cijeli Babin do – kazali su iz OC Bjelašnica-Igman.

Istakli su da su aktivno radili na nadogradnji rasvjete na skijaškim stazama za noćno skijanje. Instalirano je i osvjetljenje za noćno skijanje na stazama broj 5, 5a i stazi Štinji do.

 

federalna.ba/Fena

Granica Bosne i Hercegovine ponovo je pod pritiskom. Od početka godine u nezakonitom prelasku spriječeno je oko 4.500 migranata, a u istom periodu u Bosnu i Hercegovinu ih je ušlo pet puta više. Vidljivo je to i u Unsko-sanskom kantonu koji je godinama unazad nosio i najveći teret migrantske krize.

Migranti, prije nego što krenu u tzv. game, najčešće borave u Privremeno-prihvatnom centru Lipa nadomak Bihaća koji je danas utočište za više od hiljadu njih. Na uslove se ne žale. Nakon nemilih scena i brojnih problema u proteklom periodu, danas kažu da imaju sve, ali podsjećaju da im je to samo usputna stanica. Pokušavajući preći granicu mnogi od njih se vrate sa masnicama, ogrebotinama, oštećenim mobitelima. U trenutnom ozračju u kojem se migracija tumači kao prijetnja, djelovanje protiv međunarodnih zakona o izbjeglicama i nasilje postali su opis posla za većinu graničara Evrope.

“Za ovo su krivi hrvatski policajci. Nisam jedini. Udarali su i druge. Ove rane koje vidite na mojoj ruci su rane od pasa koje su puštali na nas”, priča migrant iz Afganistana dok pokazuje rezultate susreta sa, kako tvrdi, policijom u susjedstvu.

Zbog straha od novih posljedica žele ostati anonimni.

“Kada su nas uhvatili, ubacili su nas u jednu prostoriju i počeli udarati kao da smo životinje. Zatim su nas pretresli i oduzeli stvari”, dodaje migrant iz Maroka koji je tri puta bezuspješno pokušavao kročiti na tlo Evropske unije.

Porastom broja migranata sve je više i “lova u mutnom”. I taksista na ulicama Bihaća koji je zadnjih godina nosio i najveći teret krize. Dok su se ture od kampa Lipa do samog grada ranije odvijale uglavnom noću, sada se to radi usred bijelog dana, navodno za dobre novce. Proteklih godina je izdano skoro stotinu licenci, više nego što je propisano, ističe predsjednik Udruženja taksi vozača u Bihaću Zarif Zulić.

“Porast broja taksista u Bihaću pripisao bih upravo migracijama. Ljudi traže brzu zaradu. Mi smo sugerisali u nekoliko navrata Gradskoj upravi i resornom ministarstvu da je brojka onih koji rade taj posao daleko veća u odnosu na broj stanovnika. Vjerovatno ima i onih koji rade suprotno zakonu, ali svako neka za sebe odgovara”, kaže Zulić.

Pitanje koje se danas nameće je – ima li Bosna i Hercegovina uopšte kapaciteta i spremnosti da odgovori na novi val? Najizraženiji problem u Graničnoj policiji je kadrovska nepotpunjenost s obzirom na to da ovoj agenciji nedostaje šest stotina policajaca za obavljanje redovnih aktivnosti. Na terenu je stanje takvo da u praksi jedan policajac čuva nekoliko kilometara granice.

“Najveći broj nezakonitih prelazaka migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, odnosno u graničnom pojasu, a u prvih šest mjeseci zabilježena su i 33 kaznena djela krijumčarenja ljudi i organiziranje skupine ili udruživanja za izvršenje kaznenog djela krijumčarenja migranata“, kaže Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Dok ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić tvrdi da kriza trenutno ne postoji i da je stanje stabilno, drugi upozoravaju.

“Trenutno u kampovima imamo registrovanih oko 2.700 migranata. Karakteristično je da se u Bosni i Hercegovini kratko zadržavaju i da je koriste kao tranzitno područje. Definitivno je da kriza nije iza nas i da se u narednom periodu ovom pitanju treba posvetiti velika pažnja. Ono što je jako važno, obzirom da sam tu radio, jeste da Granična policija što prije popuni svoje redove i uvjeren sam da će sve sve smanjiti za 50 posto”, smatra Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima.

U Bosni i Hercegovine je ove godine registrovano oko 25.000 migranata, najviše iz Afganistana, Maroka, Bangaleša, Pakistana, a zbog ratnih događanja na Bliskom istoku nije isključena mogućnost veće migracije.

Izvor: BHRT/Anadolija