Category: BiH

Za cijelu prošlu godinu izvoz oružja iz BiH je iznosio 253 miliona KM, ako se nastavi trend iz prvih 9 mjeseci, rekord će biti boren 2023.

Izvoz oružja, municije i eksploziva iz Bosne i Hercegovine nikad nije bio veći, i može se vidjeti da će ove godine biti zabilježen rekord, piše BiznisInfo.ba.

U prvih devet mjeseci vrijednost izvoza oružja i municije iz BiH iznosila je 218,7 miliona KM, što je za oko 20 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Za cijelu prošlu godinu izvoz je iznosio 253 miliona KM. Ako se nastavi trend iz prvih devet mjeseci, ovaj iznos će biti uveliko premašen i 2023. će biti rekordna godina.

Najveći kupac ove godine su Sjedinjene Američke Države sa 71,3 miliona KM, a zanimljivo je da je na drugom mjestu Bugarska u koju smo izvezli ove robe u vrijednosti od 27,3 miliona KM. Bugarska prošle godine nije bila ni među prvih deset kupaca.

Slijede Turska (26,2 miliona KM), Saudijska Arabija (15,4 miliona KM), Malezija (11,2 miliona) i Srbija (9,2 miliona KM).

 

Izvoz oružja iz BiH raste

Ovoj statistici treba dodati još jednu sličnu vrstu proizvoda koji se vode odvojeno, a to su eksplozivi i protietički proizvodi.

Njih smo ove godine izvezli u vrijednosti od skoro 59 miliona KM. Tu nam je najveći kupac Srbija sa 12,2 miliona KM.

 

Najveći izvoznici

Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.

Međutim, Amerikanci su u četverogodišnjem razdoblju povećali izvoz za dodatnih 14 posto i sada na njih otpada čitavih 40 posto globalnog izvoza oružja.

Francuska je povećala svoju prodaju za čak 44 posto i učvrstila se na trećem mjestu.

 

Evropa se naoružava

Europske su države u posljednje četiri godine (2018.-2022.) nabavile 47 posto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013.-2017.). Europske članice NATO-a povećale su uvoz naoružanja za čak 65 posto.

 

Ukrajina na trećem mjestu po nabavi oružja

Glavni je razlog za rast kupovine stranog oružja je rat u Ukrajini. To je tu zemlju u prošloj godini dovelo na treće mjesto u svijetu po uvozu oružja. SIPRI u izvještaju analizira sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu.

Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja. Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, uprkos velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Te su zemlje, naime, kupile najmodernije američke skupe sisteme. A u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz američkog arsenala, čija je vrijednost manja.

Dok se čeka hoće li Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH definitivno odbiti ili pak ostaviti “u životu” prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH po kojem se osobama s invaliditetom od 80 posto omogućava da na vozilu imaju posebnu naljepnicu, umjesto što sad to pravo imaju osobe sa stopostotnim invaliditetom, u parlamentarnu proceduru upućen je još jedan prijedlog izmjena i dopuna istog zakona.

 

Nova inicijativa

 

Nakon što je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio inicijativu koja je stigla iz Kluba zastupnika DF-a, kojom se zadužuje Vlada Federacije BiH da planira nabavu brzih testova za testiranje sudionika u prometu na prisutnost narkotika, Klub zastupnika iste stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pokrenuo je inicijativu za izmjenu Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH. Ovim prijedlogom izmjene Zakona, kako je navedeno, predviđena je kazna od 4000 KM za vozača ili instruktora koji odbije testiranje na prisutnost alkohola u krvi, opojnih droga ili lijekova koji ne bi smjeli biti korišteni prije i za vrijeme vožnje. Osim novčane kazne, predviđene su i druge mjere, a to su: zabrana vožnje na šest mjeseci i dodjeljivanje šest kaznenih bodova. U obrazloženju ovog prijedloga navodi se kako smo u BiH svjedoci sve češćih prometnih nesreća s fatalnim posljedicama te pokretači izmjena i dopuna Zakona smatraju kako se odbijanje sudionika u prometu da se podvrgnu zakonom propisanom testiranju na prisutnost alkohola ili narkotika treba kažnjavati puno rigoroznijim kaznama nego što je sada slučaj.

– Postoje učestali slučajevi da sudionici u prometu pod utjecajem alkohola ili narkotika svjesno i namjerno odbijaju testiranje kako bi platili manju kaznu za taj čin od kazne propisane za osobe za koje se utvrdi da u organizmu imaju nedopuštena sredstva – navedeno je u ovoj inicijativi. Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH 27. rujna ove godine usvojio je zaključak kojim zadužuje Vladu Federacije BiH i resorna ministarstva da pri planiranju proračuna za iduću godinu i ubuduće planiraju dodatna proračunska sredstva za Federalno ministarstvo unutarnjih poslova kako bi moglo u suradnji i koordinaciji sa županijskim ministarstvima unutarnjih poslova pokrenuti postupak nabave uređaja – testova za oralno testiranje sudionika u prometu na prisutnost droga u organizmu (saliva rapid screening test) te iste, kao jednoobrazne i procesno prihvatljive, distribuirati županijskim ministarstvima, kao nadležnim za kontrolu prometa.

 

Ranije izmjene

– Ovlašteni policijski službenici ne mogu preventivno djelovati i isključiti takve sudionike iz prometa iz jednostavnog razloga što isti olako i gotovo nekažnjeno odbijaju testiranje kojim bi se na licu mjesta utvrdilo jesu li vozač ili suvozač pod utjecajem nedopuštenih sredstava – ističu predlagači izmjena i dopuna zakona. Nešto ranije su u Parlamentu usvojene dvije izmjene istog zakona, a odnose se na kažnjavanje nepropisnog parkiranja na mjestu predviđenom za osobe s invaliditetom te kažnjavanje “šaranja” natpisa na ćirilici ili latinici na pločama. Zakonom je uvedena kazna od 400 KM do 1000 KM za one koji preboje ili na drugi način prekriju natpis na ćirilici ili latinici. Također, propisano je i kažnjavanje vozača koji parkiraju na mjestu za osobe s invaliditetom, a na to nemaju pravo, i to kaznom od 200 KM. Da vožnja pod utjecajem nedopuštenih sredstava nije rijetkost, posvjedočio je i Dino Bajrić iz Sarajeva, koji slovi za prvaka ekstremnih sportova. On je u srijedu na Facebooku objavio kako je njegova supruga ozlijeđena u prometnoj nesreći u Istočnom Sarajevu. – Da sam ikad pomislio da ću morati ovo pisati, rekao bih sam sebi da sam lud! Dana 16. 10. 2023. oko 20.30 imali smo tešku prometnu nesreću u Istočnom Sarajevu. Zašto pišem ovo? Pišem zato što je autom, koji je prešao u naš trak pri ogromnoj brzini i izravno udario u naš auto u kojem smo bili Elma i ja, upravljala osoba koja nije imala vozačku, pod utjecajem alkohola, supstancija i koja je, po riječima očevidaca, bježala od policijske kontrole ili patrole – napisao je.

Vjenčali ste se i uzeli muževljevo prezime, ali poslije ceremonije slijedi promjena ličnih dokumenata. Za ovaj proces potrebno je vremena i strpljenja, ali i brojna papirologija.

Evo koje dokumente trebate promijeniti nakon udaje.

Čim se upišete u matičnom uredu, odnosno vjenčate se, matičar mijenja vaše prezime na rodnom listu i državljanstvu.

Tom prilikom potrebno je donijeti, osim stare lične karte, i sljedeće dokumente:

•             izvod iz matične knjige rođenih (matični ured/opština),

•             izvod iz matične knjige državljana (matični ured/opština),

•             dokaz o uplati naknade (pošta/banka) i

•             obrazac lične karte koju mijenjate ili rješenje o poništavanju ukoliko je izgubljena (MUP).

Naknada za ličnu kartu je 18 KM.

Mjesto prebivališta

Tokom procesa prijave prebivališta i adrese stanovanja državljani BiH su dužni MUP-u priložiti dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju. Kao dokaz da državljanin ima validan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuje smatra se jedan od sljedećih dokaza:

•             dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje,

•             ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca,

•             potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.

Pasoš

Za novi pasoš potrebna vam je lična karta te uplata na račun banke/pošte, i to u iznosu od 50 KM.

Tom prilikom je obavezno ponijeti stari pasoš. Rok za izdavanje novog pasoša je 30 dana, a trebalo bi da ga podignete u roku od 90 dana. Pasoš za punoljetne državljane ima rok važenja 10 godina.

Vozačka dozvola

I vozačka dozvola se takođe dobija u MUP-u, a kako biste je promijenili, potrebni su vam sljedeći dokumenti:

•             zahtjev koji dobijete na lokaciji, bez naknade,

•             ljekarsko uvjerenje (ne starije od šest mjeseci),

•             stara vozačka dozvola,

•             dokaz o uplati propisane naknade u iznosu od 60 KM.

Zdravstvena knjižica i radna knjižica

Ako ste zaposleni, u svoju firmu trebalo bi da odnesete vjenčani list, a zatim će se izvršiti neophodne promjene u vezi sa vašim zdravstvenim i socijalnim osiguranjem. Ono što vam je potrebno je važeća zdravstvena knjižica, fotokopija nove lične karte i izvod iz matične knjige vjenčanih i obrasci koje ćete dobiti na licu mjesta.

Ispravke u radnoј knjižici za nezaposlene osobe se vrše u opštini prebivališta, a za zaposlene u opštini gdje se nalazi sjedište radne organizaciјe. Za ispravku prezimena potrebno јe: važeća radna knjižica, nova lična karta i izvod iz matične knjige vjenčanih.

Bankovni računi i kartice

Na kraju, nakon što ste promijenili sva lična dokumenta, još vam preostaje da promijenite podatke u vašoj banci.

Naime, potrebno je da sa novom ličnom kartom odete u banku i prijavite ovu promjenu.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, institucija koja predstavlja mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kao i čuvanja istine i istraživanja zločina genocida, tokom ove godine, tačnije do kraja septembra, posjetilo je oko 86.000 posjetilaca, uključujući i domaće i strane posjetitelje.

Glasnogovornica Memorijalnog centra Almasa Salihović, govoreći o organiziranim posjetama učenici osnovnih i srednjih škola s područja Federacije BiH, kazala je da je najveći broj posjeta ove godine iz Kantona Sarajevo, s obzirom da Ministarstvo obrazovanja tog kantona provodi projekt “Njegovanje kulture sjećanja” koji obuhvata posjetu učenika drugih razreda srednjih škola, što je nastavljeno već treću godinu zaredom.

-Ovim projektom nisu obuhvaćene posjete ostalih razreda srednjih i devetog razreda osnovnih škola, kojih je bilo zaista mnogo tokom ove kalendarske godine, uključujući period proljeća te period septembra i oktobra, odnosno početka nove školske godine – kazala je Salihović u izjavi Feni.

Dodala je da Tuzlanski kanton također provodi projekte kojima Vlada TK kroz Ministarstvo obrazovanja dovodi u posjete Memorijalnom centru učenike svih razreda srednjih škola te učenike devetog razreda osnovnih škola, sa svih općina tog kantona.

– Brojne su školske posjete iz Mostara, Srednjobosanskog te Zeničko-dobojskog kantona. Posjete iz Cazina, Bugojna, Čapljine, Goražda, Stoca, Bosanske Dubice također nisu izostale. Možemo reći da su nas s prostora Federacije BiH posjetili brojni građani – kaže Salihović.

Govoreći o planovima Memorijalnog centra do kraja godine, naglasila je da će Centar nastaviti provedbu započetih projekata važnih za memorijalizaciju, a tim ljudi koji radi s posjetama će i u narednom periodu imati mnogo posla, s obzirom na brojne najavljene grupe koje ne uključuju nužno školske posjete s područja Federacije BiH, jer su mnoge posjete one koje dolaze iz zemalja regije ili studenti i grupe posjetitelja iz zemalja Evrope, ali i brojnih zemalja svijeta.

– Iza nas je obilježavanje 28. godišnjice genocida u Srebrenici, nekoliko organiziranih konferencija, ljetnih škola za mlade, tako da se do kraja godine možemo posvetiti već ranije započetim projektima, čija je realizacija u toku ili tek treba da započne, a tiče se obnove infrastrukture Memorijalnog centra te izgradnje depoa koji će služiti za pohranu i arhiviranje artefakata i predmeta koji su pripadali žrtvama genocida u Srebrenici. Tu je i stalna postavka koju pripremamo i koja će za nas biti sigurno generacijski projekt, a koju ćemo realizirati uz saradnju i podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) – kazala je Salihović.

Istakla je da će se realizacija projekata koji su od iznimne važnosti za memorijalizaciju, a koji se provode već nekoliko godina, nastaviti istim tempom, a to su projekti prikupljanja predmeta i artefakata radi trajnog arhiviranja koji su pripadali žrtvama genocida.

– Svakako, tu je i projekt usmene historije, a u novembru ćemo sumirati sve ono što smo uradili s volonterima za ovaj projekat. Pred nama su i važni datumi, poput 25. novembra, koji uključuju i prigodne ceremonije obilježavanja – navodi Salihović.

Kada je riječ o najaktuelnijim programima i projektima na kojima se trenutno radi u ovom centru, Salihović je naglasila da je ono što je trenutno aktuelno u Memorijalnom centru izgradnja depoa u sklopu kompleksa, koji će biti izgrađen zahvaljujući USAID-ovom projektu Pro-budućnost i CRS-u, gdje će se po svim postojećim standardima arhivirati i trajno pohraniti artefakti i predmeti koji su pripadali žrtvama genocida u Srebrenici.

Aktuelan je i projekt usmene historije koji uključuje snimanje preživjelih svjedoka genocida u svrhu trajne pohrane priča svih onih koji su preživjeli, a čija priča će ostati trajni podsjetnik i svjedočanstvo za buduće generacije.

U pripremi su također i mnoge publikacije edukativnog sadržaja, rad na budućem Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici u javnom prostoru, mnoge razmjene koje uključuju posjete uposlenika sličnim partnerskim institucijama radi stručnog usavršavanja, kao i aktivnosti Međureligijskog odbora Memorijalnog centra koje uključuju posjete mnogim vjerskim institucijama svih konfesija unutar BiH.

 

federalna.ba/Fena