Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U nezakonitom prelasku granice BiH za par mjeseci otkriveno više od 9.000 osoba

    U nezakonitom prelasku granice BiH za par mjeseci otkriveno više od 9.000 osoba

    Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine su tokom posljednjih nekoliko mjeseci u nezakonitom prelasku i u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrili više od 9.000 osoba, što je za gotovo 30 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    Prema državljanstvima, najviše zatečenih osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice su državljani Avganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Sirije, Iraka, Bangladeša.

    Iz Granične policije BiH su naveli da je najveći broj nezakonitih migranata otkriven van područja graničnih prelaza, odnosno u graničnom pojasu, a od samog početka migrantske krize najviše nezakonitih pokušaja ulazaka u Bosnu i Hercegovinu je u zoni odgovornosti Terenskog ureda istok – Višegrad na području koje pokrivaju jedinice granične policije Zvornik, Višegrad i Hum – Foča.

    Specijalizovane jedinice Granične policije preraspoređene su u navedene jedinice radi obavljanja aktivnosti s ciljem sprječavanja nezakonitih prelazaka državne granice, presijecanja migrantskih ruta te otkrivanja i procesuiranja osoba koje se bave krijumčarenjem migranata.

    “Pripadnici Granične policije BiH preduzimaju složene mjere i radnje uz primjenu svih raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava u zaštiti državne granice te, uz pojačanje iz drugih jedinica GP i preraspodjelu policijskih službenika na dijelovima granice gdje je najveći migracijski pritisak, u zoni odgovornosti TU Istok – Višegrad ispomoć pripadnicima GP pružaju i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Državne agencije za istrage i zaštitu”, naveli su.

    Dodali su da Granična policija BiH, uprkos limitiranim kadrovskim kapacitetima, kontinuirano prati stanje nezakonitih migracija na državnoj granici i ulaže  maksimalne napore, u skladu sa zakonom, s ciljem učinkovite zaštite državne granice i suzbijanja nezakonitih migracija.

  • Trgovci koji su digli marže za osnovne životne namirnice kažnjeni sa 20.000 KM

    Trgovci koji su digli marže za osnovne životne namirnice kažnjeni sa 20.000 KM

    Nakon stupanja na snagu odluke o kontroli cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, kantonalni tržišno-turistički inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS su, s ciljem zaštite interesa potrošača, te stabilizacije tržišnih prilika, intenzivirali inspekcijske nadzore.

    Od 12. oktobra inspektori provjeravaju da li se trgovci pridržavaju ograničenja marži za 15 osnovnih namirnica.

    Kako su za Faktor kazali iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, prilikom inspekcijskih nadzora u fokusu su sva privredna društva i druga pravna i fizička lica koja proizvode i obavljaju trgovinu naveliko i trgovinu namalo.

    – Prema izvještaju Inspektorata tržišno-turističke inspekcije zbog nepridržavanja marži za osnovne životne namirnice i osnovne higijenske potrepštine u proteklom periodu izvršeno je 53 inspekcijska nadzora, a izdata su 32 prekršajna naloga u ukupnom novčanom iznosu od 19.750,00 KM.

    Istakli bi da je Federalno ministarstvo trgovine dostavilo ovom organu pojašnjenje pojma propisane maksimalne marže za naftne derivate koje nam je bilo od iznimne važnosti u postupanju – kazali su nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

    Podsjećaju da je odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utrvđivanjem maksimalne visine marži, koja je usvojena na sjedinici Vlade FBiH 04. novembra na snazi do kraja 2023. godine i da će kantonalni tržišno-turistički inspektori nastaviti vršiti nadzore u cilju kontrole primjene odluke od subjekata nadzora.

    Kako saznajemo, Federalno ministarstvo trgovine uputilo je Vladi Federacije prijedlog izmjena Zakona o kontroli cijena, a kojima se predviđa pooštravanje kazni, između ostalih, i za trgovce koji se ne pridržavaju ograničenja marži.

    Podsjetimo, za ovih 15 namirnica Vlada FBiH je ograničila maržu do kraja godine: pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma, hljeb polubijeli pšenični 100 posto od 400 i više grama, jestivo suncokretovo ulje od litar, so od kilogram, šećer kristal bijeli od kilogram, makaroni 400 grama, riža dugo zrno 800 grama, litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa, jogurt od litar 2,8 posto mliječne masti. Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i biljni margarin 250 grama, svježa konzumna jaja M klase 30 komada, cijelo pile u kesi kilogram, svježa juneća rebra s kostima kilogram, deterdžent za veš u prahu tri kilograma i deterdžent za suđe tečni litar.

    faktor

  • Prijeti li BiH opasnost od terorističkih napada?

    Prijeti li BiH opasnost od terorističkih napada?

    Povećanjem tenzija na Bliskom istoku i većim terorističkim prijetnjama, širom Evrope se uvode privremene mjere kontrola na granicama. Slovenija je pojačala granične kontrole s Mađarskom i Hrvatskom, a naša zemlja je podigla mjere predostrožnosti na viši nivo. Mogu li se naše sigurnosne službe suočiti s mogućim terorističkim prijetnjama?

    Sigurnost je dinamična pojava i promjenjiva je, podsjećaju stručnjaci, i ističu da je sigurnosna situacija u BiH trenutno dobra. Usložnjavanje je moguće i zato su potrebne mjere opreza u vezi sa svim dešavanjima u državi, ali i na vanjskopolitičkom planu.

    “Uvijek se nešto može desiti da se naruši stepen bezbjednosti u bilo kojoj zemlji, pa time i BiH sa svojim entitetima nije imuna na takve stvari”, ističe Radislav Jovičić, bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    “Koliko znam Ministarstvo sigurnosti radi na tome da se pojača protok i razmjena informacija i to nam je jedna od garancija da će nas zemlje zapadne Europe ozbiljno shvatiti”, kaže Nedžad Korajlić,  profesor Fakulteta za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA-e.

    Na pitanje kako se BiH suočava sa sigurnosnim prijetnjama – ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je istakao da građani ne trebaju biti zabrinuti i da bh. sigurnosne institucije djeluju preventivno. Ministarstvo vanjskih poslova, također, ima veliku ulogu u intenziviranju odnosa sa našim susjedima, koji imaju brže reakcije, naročito u migracionim tokovima.

    “Ja sam uputio svim agencijama u okviru Ministarstva bezbjednosti, da preduzmu odgovarajuće mjere u radnji kako ne bi došlo do ugrožavanja bezbjednosti građana i imovine unutar BiH. Da djelujemo represivno, silom da spriječimo bilo kakvu mogućnost nekog takvog napada, bilo unutar BiH, bilo u Europi”, naglašava Nešić.

    “Koliko može, ograničenim resursima ljudskim i materijalnim, BiH odgovara na ovo, no potrebna nam je pomoć Europske unije, EU je apsolutno spremna da sa BiH ide potpisivanje sporazuma o Frontexu. O sporazumu koji će dati javne policijske ovlasti nekim stranim policijskim agencijama na teritoriju BiH”, navodi Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

    Aktivnosti na praćenju i prevenciji mogućih terorističkih aktivnosti u BiH objedinjene su Nacrtom Strategije za borbu protiv terorizma u BiH za period od 2021. do 2026. godine. Da li će sigurnosna situacija u BiH ostati dobra, ovisi o tokovima migranstke krize s kojom se suočavaju sve zemlje jugoistočne Evrope.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja sedmice

    Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja sedmice

     

    Temperature zraka danas, 26. oktobra 2023. u 14 sati (°C): Bjelašnica 5; Ivan Sedlo 14; Livno 17; Drvar, Sarajevo-Bjelave, Sokolac 18; Bugojno, Široki Brijeg 20; Bihać, Trebinje 21; Stolac, Zvornik 22; Banja Luka, Neum, Prijedor, Sanski Most, Srebrenica 23; Mostar, Tuzla 24; Zenica 25;

    Sutra će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno oblačno vrijema sa kišom i lokalnim pljuskovima. Intenzivnije padavine u Hercegovini i jugozaopadnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 16 do 22, a dnevna od 18 do 24 °C.

    U subotu 28.10.2023., u Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u ostatku zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Lokalni pljuskovi su mogući u Hercegovini i ponegdje na istoku i zapadu Bosne. Vjetar slab južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 16 do 22, u sjevernim područjima Bosne do 24 °C.

    U nedjelju 29.10.2023., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, a dnevna od 16 do 22, u sjevernim područjima Bosne do 24 °C.

  • Znate li svoja prava o otpremnini? Političari u državnim institucijama itekako razumiju

    Znate li svoja prava o otpremnini? Političari u državnim institucijama itekako razumiju

    Treba istaći da pravo na otpremninu postoji u slučajevima kada poslodavac otkazuje ugovor. Međutim, u situacijama gdje radnik sam otkazuje ugovor ili u slučaju sporazumnog raskida, isplata otpremnine je oporeziva u punom iznosu. U tim slučajevima, poslodavac je dužan obračunati porez na dohodak i sve doprinose.

    Važno je napomenuti i da sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze.

    Privatna preduzeća

    U privatnim preduzećima, visina otpremnine može biti određena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili internim pravilima preduzeća. Generalno, zakon o radu i kolektivni ugovori mogu postaviti minimalne standarde za otpremnine i prava radnika u privatnom sektoru. Međutim, privatna preduzeća često imaju fleksibilnost u određivanju visine otpremnine pod uvlovom da se poštuju minimalni zakonski standardi.

    Faktori koji utječu na visinu otpremnine svakako jesu dužina radnog staža, plaća, interni dogovori, ili u krajnjem slučaju odluka suda i činjenica je da, što je radnik duže vrijeme proveo radeći u preduzeću, otpremnina obično raste s povećanjem godina radnog staža. Visina otpremnine često zavisi od prosječne mjesečne ili godišnje plate radnika, zbog toga i slučaj iz Bužima zabrinjava na ekonomsku realnost koja je u našoj zemlji.

    U nekim slučajevima treba dodati da se radnicima može isplatiti određeni broj plata kao otpremnina, pa tako imamo primjere u javnim ustanovama kao što su škole, policija itd.

    Jasno je da preduzeća mogu imati vlastite politike koje određuju visinu otpremnine, a ove politike mogu varirati od preduzeća do preduzeća. U slučaju masovnih otpuštanja, kao što je ovaj posljednji u Bužimu, preduzeća su često dužna sastaviti socijalni plan koji uključuje određene naknade za otpuštene radnike, uključujući otpremnine.

    U saopćenju Prevent grupacije stoji kako je zatvaranje njihovog pogona u Bužimu bilo neophodno, zbog, kako navode, promijenjenih uvjeta na tržištu i negativnih ekonomskih pokazatelja. Socijalna zbrinutost sa ovim visinima otpremnina svakako nije “plan” koji će pomoći ljudima da prebrode gubitak posla i vrijeme koje će im biti potrebno da pronađu alternativu i riješenje za nadolazeće egzistencijalne probleme.

    Ambasador Bosne i Hercegovine u Berlinu Damir Arnaut, govoreći za Klix.ba o ovom problemu naglašava da je svrha otpremnine da olakša tranziciju s plate na penziju.

    “Svrha otpremnine je da olakša tranziciju sa plate na penziju. Ta svrha se potpuno gubi kod političara koji ogromne plate nastavljaju primati i nakon formalnog penzionisanja. Zbog toga sam četiri puta predlagao radikalno rezanje otpremnina i to je svaki put palo zbog SNSD-ovog četvrtog delegata. Žao mi je što je nakon prošlih izbora ponovljena greška sa tim četvrtim delegatom jer to garantuje još jedan mandat sa ovim sramnim privilegijama”, poručio nam je Arnaut.

    Kao paradoks cijeloj priči treba podsjetiti na jaz visina otpremnina radnika i političara u državnim institucijama. Zbog visokih prosječnih plaća, prosječno oko 4.800 KM, za otpremninu jednog izabranog i imenovanog funkcionera u državnim institucijama se izdvaja blizu 30.000 maraka.

    Ove neopravdano visoke otpremnine u potpunosti oslikavaju nesrazmjernost ekonomskoj i socijalnoj situaciji u BiH i samo su jedan od brojnih primjera potpunog odsustva kolektivne svijesti.

    Izvor: klix.ba

  • Lideri vladajućih stranaka i dalje daleko od dogovora

    Lideri vladajućih stranaka i dalje daleko od dogovora

    Koalicija na državnom nivou ni danas se nija usaglasila oko nekoliko važnih pitanja za Bosnu i Hercegovinu.

    Sastanku su prisustvovali predsjednici SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović, te lideri “trojke” koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto, a bili i potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas u Sarajevu da lideri vladajućih stranaka nisu postigli saglasnost u vezi sa usvajanjem paketa zakona o sprečavanju terorističkih aktivnosti i pranja novca, koji je skoro pa bio usaglašen, što posebno nije slučaj sa zakonom o sudovima.

    “Problem je sjedište apelacionog odjeljenja, jer mi smatramo da to treba da bude u Banjaluci, ali partneri iz Federacije BiH kažu – može u Republici Srpskoj, ali ne i u Banjaluci. Zašto im je Banjaluka prljava, zašto im to smeta, to nije korektno”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare nakon sastanka lidera parlamentarnih stranaka koje čine većinu na nivou BiH.

    Prema njegovim riječima, dogovoreno je formiranje radne grupe za izradu i izmjena Izbornog zakona, Federacija BiH treba da riješi svoje dileme u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH sa područja ovog entiteta, a Republika Srpska ostaje pri svom ranije poznatom stavu o izboru srpskog člana sa teritorije Srpske.

    “Žao mi je što nismo usaglasili ovaj paket zakona, iako smo ovaj sastanak označili kao ključan”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je Republika Srpska željela da ispuni očekivanja Brisela, ali to, nažalost, danas nije bilo moguće.

  • Sastanak lidera koji čine državnu koaliciju: Najavljeno usvajanje novih zakona

    Sastanak lidera koji čine državnu koaliciju: Najavljeno usvajanje novih zakona

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović istakao je tada zadovoljstvo načinom komunikacije i nivoom usaglašavanja “mada ima još puno toga što treba ispeglati”

    Novi sastanak predstavnika stranaka koje čine koaliciju na državnom nivou u Bosni i Hercegovini bit će održan danas u Sarajevu.

    Predstavnici vladajućih stranaka nastavit će razgovor od prije deset dana o određenim zakonskim rješenjima iz 14 prioriteta iz mišljenja evropske komisije, prije svega o Sudu BiH, kako bi ih Parlamentarna skupština mogla usvojiti do kraja mjeseca.

     

    Podrška za dva zakona

    Lider Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić nakon prošlog sastanka u Istočnom Sarajevu izjavio je da bi se vrlo lako moglo desiti da ta dva zakona dobiju podršku do kraja mjeseca u državnom parlamentu, odnosno prije posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, “što bi značilo da su učesnici sastanka spremni, radi evropskog puta BiH, malo i potisnuti svoje političke odluke i nešto s čime se vjerovatno u načelu ponekad i ne slažemo”.

    -Jako je važno da nastavimo u ovoj atmosferi. Dogovorili smo intenziviranje saradnje, sastanke, do usvajanja ovih zakona – kazao je Nikšić.

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović istakao je tada zadovoljstvo načinom komunikacije i nivoom usaglašavanja “mada ima još puno toga što treba ispeglati”.

    Finalizirano je, kako je rekao Čović nakon sastanka u Istočnom Sarajevu, da neke stvari treba ubrzano raditi na nivou Vijeća ministara kako bi oba doma Parlamentarne skupštine BiH zasjedala također u relativno kratkom vremenu i usvojili neke od potrebnih zakonskih akata prije dolaska predstavnika Evropske unije.

    Kad je riječ o Izbornom zakonu, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je dogovoreno da se to pitanje „dalje kreće prema radnoj grupi koja bi trebalo da utvrdi elemente“.

  • Parlamentarci se odrekli mjesečnog paušala: Donirat će ga stanovnicima Pojasa Gaze

    Parlamentarci se odrekli mjesečnog paušala: Donirat će ga stanovnicima Pojasa Gaze

    Na prijedlog zastupnika Amela Mekića, kasno sinoć na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, većinom glasova je prihvaćen zaključak kojim su članovi Doma pozvani da se odreknu mjesečnog zastupničkog paušala u korist stanovnika u Pojasu Gaze.

    Neposredno prije tog zaključka, na ovoj sjednici rekordnog trajanja, većinom glasova su prihvaćeni Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta Federacije BiH, kao i prateći akt, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju budžeta.

    Oba navedena akta treba da prihvati i Dom naroda da bi mogli stupiti na snagu. Većinom glasova su potom podržane izmjene i dopune ovogodišnjih finansijskih planova Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja te federalnog Fonda solidarnosti.

    Ova vanredna sjednica Predstavničkog doma počela je jučer ujutro iza deset sati a okončana iza 3 sata jutros, 26. oktobra.

    Dopredsjedavajuća Edina Gabela, zatvarajući zasjedanje je obavijestila zastupnike da će redovna sjednica Doma, sazvana prvobitno za 10 sati danas, početi u 11 sati.

  • Predstavnički dom prihvatio sinoć u 2.30 sati Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta FBiH

    Predstavnički dom prihvatio sinoć u 2.30 sati Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta FBiH

    Predstavnički dom Federalnog parlamenta odobrio je sinoć na sjednici Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.

    Federalna vlada predložila je Parlamentu da rebalansirani ovogodišnji budžet FBiH iznosi ukupno 6.937.563.355 KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na sadašnji.

     

    Hitni postupak

    Obrazlažući zašto je rebalans predložila po hitnom postupku, Vlada je navela revidirane projekcije makroekonomskih indikatora za 2023. godinu i revidirane projekcije indirektnih poreza, kao i mjere Evropske centralne banke u borbi s inflacijom (podizanje referentnih kamatnih stopa) te nemogućnost izvršavanja pojedinih rashoda koji su na osnovu usvojenih amandmana postali sastavni dio važećeg budžeta FBiH za 2023.

    U obrazloženju Ministarstva finansija navedeni su ključni razlozi za rebalans a podrazumijevaju otklanjanje tehničkih grešaka na pojedinim ekonomskim kodovima u budžetu i Zakonu o izvršavanju budžeta, nastalih kao posljedica usvojenih amandmana tokom parlamentarne procedure prvobitnog usvajanja budžeta; usvajanje izmjena i dopuna Zakona osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata, kao i Odluke o vanrednom usklađivanju penzija u procentu 3,9, s primjenom od maja 2023.

    Razlozi su i povećanje iznosa za kamate u otplatama vanjskog duga usljed rasta euribora te potreba za dodatnim novcem u primjeni Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, kao i potrebno povećanje iznosa u Fondu solidarnosti pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

     

    Čeka se Dom naroda

    S obzirom na to da je Vlada Federacije BiH na trećoj sjednici 19.5.2023. donijela Odluku o vanrednom usklađivanju penzija 3,9 posto, počev od isplate majske penzije, za ovo usklađivanje treba osigurati dodatnih 69,6 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini, navedeno je između ostalog iz Vlade.

    Osim toga, usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom došlo je do povećanja osnovice koja se primjenjuje od 1.4.2023. godine te je pored planiranih 160 miliona KM, bilo potrebno osigurati još oko 67 miliona KM.

    Da bi rebalans stupio na snagu, potrebno je da ga odobri i Dom naroda.

    Sjednica Predstavničkog doma počela je jučer, 25. oktobra iza deset sati, a rebalans budžeta prihvaćen u 2.30 sati jutros, 26. oktobra.

  • Kirija i režije u Njemačkoj neizdrzive za mnoge radnike iz naše zemlje

    Kirija i režije u Njemačkoj neizdrzive za mnoge radnike iz naše zemlje

    Život je preskup, od jedne plaće ne ostaje ništa, novca za slanje kući više nema, radikalne skupine redovito se sukobljavaju. Da je neko 2019. to govorio za Njemačku, vjerojatno bi ga proglasili neuračunljivim, međutim, spomenute stavke su nakon pandemije, rata u Ukrajini, novog rata u Izraelu i Palestini postale činjenica i pitanje je gdje će se sve završiti.

    Ovih dana isplivala je priča, odnosno ispovijest podstanarke iz Gelsenkirchena koja je stan plaćala 719 eura, a vlasnici su je obavijestili o novoj cijeni od čak 1265 eura. Nadoplata za režije toj podstanarki iznosit će čak 4139 eura i tvrdi da se boji kako će sa svojih troje djece završiti na ulici.

    Grijanje je najviše poskupjelo, a sve ostalo pratilo je taj rast, možda ne u tom obimu, međutim, činjenica je da nema toga čemu nije rasla cijena. I uz tu cijenu vrijedi spomenuti i da se grijanje svako malo kvarilo u Njemačkoj. Pa, jesu li to bile namjerne sabotaže da država nešto uštedi ili je uistinu baš toliko kvarova bilo u prošloj sezoni grijanja, pitanje je. Kompanija za promet nekretninama LEG, koja ima 167 hilada stanova i pola miliona stanovnika, povećala je dodatne troškove za režije svima, a samo su hladno objasnili da su se troškovi temeljili na uobičajenim prilagodbama tržišnih cijena i da je ranije najavljeno da će rasti i najamnine i režije.

    Također su kazali i kako će oni kojima se otkrije pogreška na računima dobiti povrat sredstava, no otkrivanje pogreški uglavnom ode na štetu onoga tko se žalio, što su u ovom slučaju korisnici njihovih stambenih jedinica. O problemu previsokih cijena stanova nedavno smo razgovarali i s najpoznatijim gastarbajterom Dinom Klepom iz Jablanice.

    – Cijene najma su “eksplodirale”, dok su cijene nekretnina – kuća i stanova u padu. Nagli porast vodeće kamatne stope centralnih banaka doveo je do zaustavljanja gradnje u Njemačkoj. Uz to, imali smo posljednjih godina nagli porast cijena materijala. Što to znači ukratko; manje se gradi, manje je stanova na tržištu, cijene najma rastu. Na sve to dolazi oko milion ukrajinskih izbjeglica i milioni migranata u posljednjih 10 godina. Znači, naši ljudi konkuriraju s masom ljudi na tržištu stanova. Najamnine su i do 15 posto porasle u posljednjih pet godina. U većim gradovima, poput Berlina, Stuttgarta, Münchena, Hamburga, Kölna, ne samo da je nemoguće naći stan nego u međuvremenu i plaćati ga. Divim se svim našim gastarbajterima koji od svoje srednje plaće uspiju izdvojiti 1500 eura za najam, na koji još idu struja i internet. To su za mene istinski borci – istaknuo je Klepo. Kaže i kako Njemačka dobrih 50 godina nije vidjela pravu krizu, od naftne krize iz 70-ih godina i sada je ponovno suočena s krizom.

    – Prvo je korona unijela nemir i ogromne izdatke u državni budžet. Nakon nje šok ukrajinskog rata koji naglo poskupljuje resurse, ali posebno hranu i ogrjev. Mislim da te stavke ljudi najviše osjete i ne ostaje više toliko novca od plaće na kraju mjeseca, što je i bio glavni argument za naše građane da dođe u Njemačku. Poskupljenje, pogotovo industrijske struje, dovest će do odljeva industrije u druge zemlje. Primjer, statistička činjenica da više od 30 posto kompanija i tvornica srednje veličine, takozvani Mittelstand, koji je srž njemačke ekonomije, planira relocirati svoju proizvodnju izvan Njemačke. Većinom se spominju Amerika, Kina, Indija, istočna Europa. Ne piše se dobro ekonomiji u skorijoj budućnosti. Kad-tad će se ekonomska i industrijska kriza odraziti na broj zaposlenih u Njemačkoj i od inflacije će nastati deflacija – istaknuo je za Večernji list.