Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Sigurnost hrane u BiH: Uništene tona voća, šta građani jedu

    Sigurnost hrane u BiH: Uništene tona voća, šta građani jedu

    Nedavno uništavanje 80 tona banana i 2.000 kilograma breskvi u Bosni i Hercegovini zbog prekoračenja dozvoljenih vrijednosti pesticida ukazuje na duboke probleme u usklađivanju domaće legislative sa evropskim standardima sigurnosti hrane. O ovom alarmantnom slučaju, kao i o općem stanju sigurnosti hrane na tržištu BiH, govorili su Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, i profesorica Arnela Okić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u emisiji Novi dan.

    Tanković je istakao da je glavni razlog za ovakve mjere nesklad između propisa Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Dok je EU još 2022. godine podigla dopuštene vrijednosti određenih pesticida zbog pojave nove štetočine, BiH i dalje primjenjuje strožije, starije norme, što znači da roba prihvatljiva na evropskom tržištu ne može ući u BiH. S druge strane, postoje i primjeri gdje BiH ima opuštenije propise u odnosu na EU, što može direktno ugroziti zdravlje potrošača.

    Primjer za to je pesticid hlorpirifos u breskvama — roba koja je vraćena iz Hrvatske zbog previsokih ostataka pesticida bila je u BiH legalna za prodaju, što pokazuje neujednačenost i zastarjelost propisa.

    Profesorica Okić je dodatno pojasnila da su promjene dozvoljenih vrijednosti pesticida posljedica razvoja nauke i uvođenja nove generacije pesticida koji su ciljano manje štetni za ljude i okoliš. Ipak, priznaje da domaća legislativa često ne prati tempo naučnih otkrića i promjena u politici zaštite hrane.

    Profimedia

    Otvoreno je pitanje i budućeg pravca u regulaciji pesticida i aditiva u hrani, s obzirom na različite standarde u svijetu — od stroge evropske regulative do liberalnijih američkih pravila. Tanković naglašava da svaka država mora pronaći svoj balans kako bi zaštitila svoje građane.

    Sa zdravstvenog aspekta, profesorica Okić podsjeća na dugoročnu štetnost akumulacije pesticida u organizmu, naročito kod djece, zbog čega je ključna stroga kontrola i usklađivanje sa savremenim evropskim standardima.

    Ovaj slučaj uništavanja voća nije samo pitanje carinske procedure, već signal hitne potrebe za reformom i usklađivanjem sigurnosnih standarda hrane u BiH kako bi se zaštitilo zdravlje građana i omogućila sigurna trgovina na regionalnom i međunarodnom nivou.

    ForbesBIH

  • Izmjene Zakona o PIO-u: Ko dogodine ode u penziju sa 15 godina staža, imat će 390 KM penzije, a ove godine 599 KM

    Izmjene Zakona o PIO-u: Ko dogodine ode u penziju sa 15 godina staža, imat će 390 KM penzije, a ove godine 599 KM

    U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji još nije došao na Vladu Federacije, a koji se nalazi u posjedu Faktora, stoji kako je značajno izmijenjen član 81, a prema kojem, najjednostavnije rečeno, onaj ko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. januar 2026) će imati otprilike 390 KM penzije, a ko ode ove godine sa istim uvjetima imat će nekih 600 KM ili tačnije 599,28 KM.
    Sa 35 godina staža imat ćete penziju 553 KM 
    U izmjenama stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti. Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uvjetima, imat će penziju 599 KM.
    Dalje, prema izmjenana i dopuna Zakona o PIO-u, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina, penzija ne može biti niža od 65 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je kada se izračuna prema sadašnjoj prosječnoj penziji 423 KM.
    Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne penzije, a što je po izračunu 456 KM.
    Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 posto od prosječne penzije, a što je 553 KM.
    Za 40 godina penzijskog staža i više penzija ne može biti niža od 95 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je 618 KM.
    – Na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u Federaciji BiH, trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjena, gdje je zadržan zaštitni mehanizam najniže penzije uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije korisnicima prijevremene starosne penzije. Prijedlog udruženja penzionera je ukazao na potrebu da se sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštititi od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, prema kojem osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Izračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1. člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cirka 590 KM – navodi se u obrazloženju izmjena zakona čiji je predlagač Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
    Mlađi osiguranici rade bez prijave uzimajući bruto plaće 
    Navodi se kako razliku od stvarnog izračunatog iznosa penzije do najnižeg iznosa penzije plaćaju drugi osiguranici koji su radili puni radni vijek, što je nepošteno.
    – U tom kontekstu osiguranici idu svjesno na minimalan period (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije i na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu. Budući da na osnovu odluka najviših sudskih instanci više nema ograničenja u pogledu istovremene mogućnosti primanja penzije i plaće to uplata na najniži iznos penzije postaje atraktivna i skoro pa pravilo naročito kod mlađih osiguranika.
    Mlađi osiguranici u ovakvom stanju rade bez prijave na osiguranje, uzimajući bruto iznos plaće bez plaćanja doprinosa što nesporno vodi urušavanju penzijskog sistema. Također, destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zagarantovanom penzijom u iznosu cirka 680. KM. Dakle, imamo situaciju da onaj ko radi 15 godina ima najnižu penziju od cca 590 KM, a osiguranik koji radi 40 godina i više ima zagarantovani iznos penzije od cirka 680 KM, a razlika je svega cirka 100 KM – navodi se u obrazloženju predloženih izmjena.
    Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako je Ministarstvo rada i socijalne politike tražilo izmjene člana 81. Zakona o PIO-u, a što su penzioneri podržali.
    – Mi smo tražli izmjene članova 79, 80, 147. Sada su na penzionere natovarili razlog izmjena člana 81. Morat će oni malo preformulisati taj član. Moraju naći bolju definiciju, ali ne može ni ostati kako je bilo. Ne može onaj sa 40 godina staža i sa osam godina staža imati istu penziju, a takvih imamo 180.000 u FBiH. Sada je sva socijalna kategorija svrstana u minimalne penzije, morat će se to promijeniti, ali ne na ovaj način – govori Trakić.
    Što se tiče izmjena člana 79. koji se tiče usklađivanja penzija, u izmjenama zakona stoji da će se penzije usklađivati dva puta godišnje i to 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u Federaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i to po stopi koja predstavlja zbir 60 posto stope rasta, odnosno, smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto stope rasta, odnosno, smanjenja bruto plaće.
    Iako su penzioneri protiv toga, iz zakona je izbrisan član 80. koji se tiče vanrednog povećanja penzija.
    Negativni efekti po stabilnost penzijskog sistema
    – Brisan je član 80. Zakona koji uređivao / propisivao mogućnost vanrednog povećanja penzija. Analiza postojećeg zakonskog rješenja (postojanje vanrednog usklađivanja) su pokazale da ovakva mogućnost koja se koristila u prethodnom periodu dugoročno imala značajne negativne efekte po stabilnost penzijskog sistema. Naime, takva mogućnost se najčešće koristila u periodima u kojim opadaju parametri razvoja društva (kriznim periodima), što je apsolutno neprimjereno, jer u situaciji kada padaju parametri / prihodi značajno su povećavani rashodi.
    Primjera radi, mogućnost vanrednog povećanja penzija dovodi do sljedećeg: s obzirom na to da je u 2025. godini očekivana stopa rasta bruto plaće je otprilike 17 posto, u projekciji stopa vanrednog usklađivanja je 10 posto. U slučaju primjene vanrednog usklađivanja penzija od npr. 10 posto, ukupna stopa rasta penzija u 2026. godini bila bi nekih 23 posto, što znači da bi stopa rasta penzija bila značajno veća od stope rasta plaća. Takav sistem bi svakako bio neodrživ – stoji u obrazloženju izmjena zakona.

     

    Faktor

  • Da bi se živjelo komotno – znate li kolika bi trebala biti plata u BiH

    Da bi se živjelo komotno – znate li kolika bi trebala biti plata u BiH

    Prosječna neto plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1. 601 KM, pokazuju zvanični podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH. Plata je u odnosu na prethodni mjesec nominalno veća za dva posto, a realno za 1,8%. Kada je o godišnjem poređenju riječ, prosječna neto plata u sedmom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,8%, a realno za 9,5%. Koliko ona prati cijenu potrošačke korpe?

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za juli mjesec iznosila je 3.202,70 KM, a za mjesec august 3.541,80 KM, što predstavlja porast od 10,59%.

    Dakle, prosječna plata u BiH pokriva tek oko 45, 2 % mjesečnih troškova potrošačke korpe. Da bi sustigla njen rast iz augusta, plata bi se morala povećati za 121%, a da bi pružila “solidan” život, što znači 20 posto više od potrošačke korpe, što bi uključivalo pristojan život, štednju ili nepredviđene troškove, morala bi porasti za 165, 4 %, tj. lični dohodak bi trebao iznositi nešto više od 4.000 KM. Također, inflacija od 4,8 % čini realni standard još nižim, jer ima manju kupovnu moć nego prošle godine.

    Visoka neaktivnost, niska stopa zaposlenosti

    U drugom kvartalu 2025. godine, radnu snagu činilo je 1,405 miliona osoba od kojih je 1,221 milion (86,9%) zaposlenih i 184 hiljada (13,1%) nezaposlenih. U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,7 %, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 1,8%.

    Stopa aktivnosti je bila 48,9%, stopa zaposlenosti 42,5%,  stopa nezaposlenosti 13,1%  i stopa neaktivnosti 51,1%. Od ukupnog broja radne snage, 60,5% su muškarci, a 39,5% su žene. Ovakvi podaci pokazuju da je samo polovina građana radno aktivna na tržištu rada. Stopa neaktivnog stanovništa od 51,1% pokazuje da više od polovine ljudi nije ekonomski angažovano, dakle niti radi niti traži posao. Uzimajući u obzir da je u EU stopa zaposlenosti oko 76%, Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog nivoa. Tu se primijećuje i značajan spolni disbalans zbog manjeg broja zaposlenih žena i njihovu visoku stopu neaktivnosti.

    CBBiH

    Od ukupne radne snage 66,5% osoba pripada starosnoj dobi od 25 do 49 godina,  26,6% starosnoj dobi od 50 do 64 godine, 5,9%  od 15 do 24 godine i 1,0%  65 i više godina. Ovi podaci ukazuju na relativno zrelu radnu snagu, koja ulazi u fazu starenja. Znakovit je i podatak da zaposlenost mladih iznosi tek 5.9%.

    Najveće učešće u obrazovnoj strukturi onih koji čine radnu snagu, imaju osobe sa završenom srednjom školom i to 69,1%, zatim slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 21,8% i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 9,1%. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 69,9% osoba ima završenu srednju školu, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 15,6% i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 14,5%.

    Zaposlenih je najviše u uslužnim djelatnostima (59,4%), zatim industriji i građevinarstvu (33,2%), a 7,3% se odnosi na poljoprivredu, šumarstvo i ribolov.

    Iako nominalna plata u Bosni i Hercegovini raste, njen stvarni značaj slabi zbog porasta stope inflacije, visoke neaktivnosti, demografskih izazova…, koji sve više opterećuju ekonomski sistem.

    Amela Hasanbašić Forbes.bih

  • Manje djece i brakova u BiH – ovo više nije samo statistika već problem koji traži ozbiljnu analizu

    Manje djece i brakova u BiH – ovo više nije samo statistika već problem koji traži ozbiljnu analizu

    U Bosni i Hercegovini tokom prvih šest mjeseci ove godine rođeno je 10. 831 dijete, 2,79 posto manje nego u istom periodu prošle godine, pokazuju zvanični podaci.

    Istovremeno u prvih šest mjeseci ove godine umrlo je 18.162 lica, 5,14% više nego u prvih šest mjeseci 2024.godine.

    Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH tokom prvih šest mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini je sklopljeno 6.129 brakova, što u odnosu na isti period 2024. godine pokazuje smanjenje za 4,13%. Tokom prvih šest mjeseci razvedeno je 1.009 brakova, 5,44% manje u odnosu na isti period prošle godine.

    Kako stoje Hrvatska i Srbija

    Pad nataliteta više se ne može posmatrati samo kao statistika, već ozbiljan problem koji je zahvatio gotovo sve zemlje kako u našem okruženju tako globalno.

    Republički zavod za statistiku (RZZS) saopštio je kako je u prvih pet meseci ove godine u Srbiji zabilježen negativni prirodni priraštaj od 18.513 osoba.

    “U periodu januar-maj 2025. godine, broj živorođenih iznosio je 22.351. U odnosu na isti period prethodne godine, kada je broj živorođenih iznosio 24.114, bilježi se pad od 1.763 odnosno za 7,3 posto.

    Prošle godine u Hrvatskoj je rođeno 32.069 djece, najmanje u posljednjem desetljeću, prenio je Glas Slavonije, navodeći kako su negativni trendovi najizraženiji u slavonskim i ličkim županijama, dok se priobalne regije bilježe kao rijetki primjeri migracijskog rasta, uglavnom zahvaljujući doseljavanju stranih radnika.

    Prema podacima koje je objavila američka nezavisna istraživačka organizacija Pew Research Center, Južna Koreja je zemlja sa najnižom stopom fertiliteta u 2025. godini (0,75), dok je procijenjena stopa nataliteta u Kini 1,0 porođaja po ženi.

    Trenutno, Evropa i Sjeverna Amerika imaju najniže stope fertiliteta na svijetu, sa 1,4 odnosno 1,6 porođaja po ženi.

    Afrika se još drži

    Za razliku od globalnog prosjeka, Afrika je i dalje regija s najvišim stopama fertiliteta, procijenjenim na 4.0 u ovoj godini. Međutim, i u Africi se očekuje postepen pad prema 2.0 do kraja stoljeća. Također se predviđa kako će do 2100. godine, žene mlađe od 25 godina imati mnogo manji udio porođaja nego žene starosti od 25 do 34 godine u svakoj regiji. I u svakoj regiji osim Afrike, one će također činiti manji udio porođaja nego žene starije od 34 godine.

    Dok zemlje poput Afrike i Indije još uvijek bilježe relativno visoke stope fertiliteta, većina razvijenih zemalja suočava se s izazovima starenja stanovništva i smanjenja broja radno sposobnih osoba.

    Nekoliko evropskih zemalja je još prije četiri godine potrošilo više od 3,0% BDP-a na porodične programe kao što su dječji dodaci, subvencionirana briga o djeci i poreske olakšice. Naprimjer, Poljska je potrošila oko 3,6% svog BDP-a na porodične beneficije, uključujući 2,5% na novčane transfere vezane za djecu. Island je izdvojio oko 3,8% svog BDP-a – najveći udio u OECD-u. SAD oko 1,0% svog BDP-a, a Japan 2,4% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

    Analitičari sugeriraju kako uzrok za pad nataliteta nije jedan, već se može tražiti u odgađanju roditeljstva, visokim troškovima života, stanovanja i obrazovanja koji često odvraćaju parove od osnivanja porodica, zatim socijalne promjene, ali ne treba isključiti i zdravstveni problem, gdje mnogi parovi nisu u mogućnosti ostvariti se u ulozi roditelja. Procjenjuje se da oko 10–15% parova reproduktivne dobi (15–49 godina) ima poteškoća sa začećem.

    WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) i studije poput one iz jednog od najprestižnijih i najutjecajnijih medicinskih i zdravstvenih časopisa na svijetu, navode da su problemi s fertilitetom prisutni u svim regijama svijeta, te da uzroci variraju.

    Šta kažu stručnjaci

    Kako je ranije za Forbes BiH pojasnio Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, balkanski prostor će se po strukturi značajno promijeniti, upravo zbog stanovitih migracijskih kretanja stanovništva prema zemljama zapada (zbog posla ili drugih razloga, op.a), te će nepostojanje dugoročnih strategija planiranja vezano za dinamiku kretanja stanovništva i ekonomskog razvoja, imati svoje posljedice.

    “Prema podacima internacionalnih organizacija, koje rade procjene, ukoliko se nastavi postojeći trend, BiH će 2070.godine imati milion i po stanovnika od čega će 40 posto biti starije od 65 godina. Ako uzmemo u obzir afrički kontinent, prosječna starost u tim zemljama je između 15 i 18 godina, kod nas je prosječna starost 43 godine po procjenama, po popisu stanovništva 39.5”, kaže Osmić.

    Forbes.bh

  • Evropska komesarka Marta Kos u posjeti Bosni i Hercegovini

    Evropska komesarka Marta Kos u posjeti Bosni i Hercegovini

    Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, boravit će u Bosni i Hercegovini od 21. do 24. septembra, s ciljem da istakne podršku Evropske unije za budućnost zemlje kao EU članice. Posjeta dolazi u svjetlu odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine, kojom je dato zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju BiH.

    Tokom posjete, komesarka Kos će se sastati s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Vijeća ministara, predstavnicima Parlamenta, Centralne izborne komisije, organizacija civilnog društva, medija, lokalnih zajednica, mladih i žena u biznisu.

    Pored sastanaka s vlastima, Marta Kos će obići projekte finansirane sredstvima EU, uključujući zdravstvene i sportske objekte, kulturne inicijative poput izgradnje novog muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, te lokalne zajednice uključene u projekte jačanja povjerenja i kohezije.

    Posjeta također uključuje susrete s mladima i sportistima, među kojima je i poznati atletičar Amel Tuka, u okviru 10. Evropske sedmice sporta, te ceremonije potpisivanja ugovora i otvaranja konferencija o važnim društvenim pitanjima.

    Cilj posjete je da ohrabri vlasti da poduzmu sve relevantne korake u procesu EU integracija, prateći napredak BiH i jačajući suradnju na projektima koji doprinose razvoju zemlje i lokalnih zajednica.

    Infomracije https://www.fena.ba/

  • Velika Kladuša domaćin 16. Međunarodnog festivala folklora “KUD Biser 2025”

    Velika Kladuša domaćin 16. Međunarodnog festivala folklora “KUD Biser 2025”

    Velika Kladuša, ove godine, po šesnaesti put zaredom organizuje Međunarodni festival folklornih igara “KUD Biser 2025.” Manifestacija je započela svečanim defileom učesnika ulicama grada, a festivalski program, nastavljen je  u Gradskoj sportskoj dvorani. Na festivalu su nastupila kulturno-umjetnička društva iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije, među kojima su KUD “Biser” (domaćin), KUD “Vrnograč”, KUD “14. februar” iz Banje Luke, KUD “Hasan Mujezinović” iz Cazina, KUD “Carza” iz Poličnika (Hrvatska), ansambl narodnih igara i pjesama iz Vojnića, te KUD “Kočevje.” Organizatori ističu da je cilj festivala očuvanje kulturne baštine, njegovanje folklorne tradicije i stvaranje prijateljskih veza među učesnicima iz različitih zemalja. Festival je prepoznatljiv događaj u regiji i svake godine okuplja ljubitelje folklorne umjetnosti i kulture.

    Preuzeto https://avaz.ba/vijesti

  • Danas sjednica Vijeća ministara BiH

    Danas sjednica Vijeća ministara BiH

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo razmatrati Nacrt osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Konvenciji Vijeća Evrope protiv trgovine ljudskim organima.

    Predviđeno je i razmatranje Izvještaja o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za period januar – juni 2025. godine.

    Trebao bi biti razmatran i Godišnji izvještaj o implementaciji Strategije javnih nabavki za period  2024. – 2028. godine u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.

    Predviđeno je i razmatranje Analize trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu.

    Na dnevnom redu bi, između ostalog, trebalo da se nađu i Izvještaji o radu institucija Vijeća ministara BiH za 2024. godinu

    Ministri bi trebali razmatrati i prijedloge odgovora na više poslaničkih i delegatskih pitanja.

  • Akcija pošumljavanja požarom pogođenih površina u BiH

    Akcija pošumljavanja požarom pogođenih površina u BiH

    Projekt pošumljavanja područja koja su pogođena šumskim požarima pod nazivom “Boranka“ zvanično je krenuo i u BiH, a prve akcije bit će izvedene na opožarenim površinama brda Fortica iznad Mostara.

    Potvrdio je to za Fenu koordinator projekta u BiH Rijad Gosto, koji je kazao kako “Boranku“ u BiH provodi Savez izviđača FBiH te da na otvorenju projekta očekuju i predstavnike saveza izviđača iz susjednih zemalja.

    “U prvoj akciji u Mostaru koja će biti održana 8. novembra na Fortici planirana je sadnja najmanje 2.000 stabala, s tim da će možda na tom lokalitetu biti izvedene dvije akcije. Na zvaničnom otvorenju “Boranke” očekujemo i predstavnike saveza izviđača iz Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije”, kazao je Gosto.

    Po njegovim riječima, projekt je izvorno nastao u Republici Hrvatskoj 2018. godine, a pokrenuo ga je Savez izviđača Hrvatske, zatim je 2023. godine pokrenut u Sjevernoj Makedoniji, pa onda 2024. u Crnoj Gori, da bi od 1. maja 2025. zvanično krenuo i u BiH.

    “Projekt finansira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH i finansirani smo prvih 18 mjeseci, gdje imamo u planu posaditi 20 hiljada stabala u BiH. Trenutno smo više koncentrisani na Hercegovinu jer je na tom području bilo više požara, ali planiramo raditi u cijeloj državi”, naglasio je Gosto.

    Kaže kako će na terenu u akcijama biti članovi Saveza izviđača FBiH, s tim da će tehnički izvođač biti Savez izviđača Grada Mostara.

    “Za početak će akcije biti izvedene na Fortici u Mostaru, na Rujištu, u Čapljini i u Jablanici, a kasnije, moguće, u Konjicu, na Blidinju i drugim mjestima. Neke lokacije su već dogovorene, a za neke tek dogovaramo”, dodao je.

    Naglasio je kako je ideja „Boranke“ da se rade isključivo požarom uništena područja, s tim da Savez izviđača FBiH generalno radi pošumljavanja kad god se ukaže prilika, nevezano za šumske požare.

    “U Mostaru planiramo saditi crni i bijeli bor na lokaciji Fortice, dok će se na Rujištu saditi munika. Sve radimo u dogovoru sa strukom, a za ovaj spomenuti predio zaduženo je Šumarstvo srednje neretvansko s kojim ostvarujemo odličnu saradnju. Imamo logistiku, ljude, volju, ali u svemu tome savjetujemo se sa strukom kako, šta i gdje saditi, da se ne desi izašlo stotinu ljudi da posadi, a ne odradi se posao. Cilj nam je da se to drveće i primi i da izaberemo prave vrste”, pojasnio je koordinator projekta.

    Projekt ima i edukativni karakter te će u sklopu njega biti održane radionice u osnovnim školama, dok će srednje škole biti direktno uključene u akcije pošumljavanja.

    Gosto poručuje kako im je cilj da obezbijede uslove kako bi ovaj projekt što duže trajao.

    “Nadamo se da će projekt trajati vječno, dok ne bude potrebe za pošumljavanjem, a toga će uvijek biti. Prvih 18 mjeseci projekt finansijski podržava Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, a cilj nam je da u svemu tome iznađemo neke sponzore kako bi se projekt nastavio. Nije ovo priča u kojoj tražimo novac. Ono što nam je potrebno su sadnice, a može se pomoći i kroz obezbjeđenje transporta učesnika, prehrane, osvježenja, jer sve su to stvari koje nam puno pomažu u realizaciji”, poručio je koordinator “Boranke” u BiH Rijad Gosto.

    Izvor: Radiosarajevo/Fena

  • Pravilnik koji će omogućiti povrat PDV-a na prvu nekretninu prošao UO UIO

    Pravilnik koji će omogućiti povrat PDV-a na prvu nekretninu prošao UO UIO

    Upravni odbor (UO) Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) razmatrao je na redovnoj sjednici nacrt Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona PDV-u koji se odnosi na kupovinu prve nekretnine te je ovaj podzakonski akt upućen u proceduru javnih konsultacija.

    Svi zainteresovani moći će se informisati na ekonsultacije.gov.ba te dati svoje primjedbe i sugestije u narednih 15 dana.

    – Nakon što se završe javne konsultacije, UO UIO će se izjasniti o ovom pravilniku i nakon njegovog usvajanja počinje primjena i proces podnošenja zahtjeva za povrat PDV-a prilikom kupovine prve nekretnine, kako je to propisano Zakonom o PDV-u koji je stupio na snagu 12. aprila ove godine.

    Pravilnikom je bliže propisano koju je dokumentaciju neophodno dostaviti prilikom podnošenja zahtjeva za povrat PDV-a, te kolika je propisana kvadratura stambenog prostora i dokazivanje da u prethodnom periodu kupac nije bio vlasnik neke nekretnine – saopćeno je iz Upravnog odbora UIOBiH.
    Na posljednjoj sjednici je usvojena i odluka o količinama dizel goriva na koje se ne plaća putarina za 2025. godinu, prema kojoj Željeznice Federacije BiH imaju pravo na oslobađanje u ukupnoj količini od 2.888.430 litara, a Željeznice Republike Srpske u ukupnoj količini od 1.060.000 litara.
    Usvojena je i odluka o visini stope kompenzatorne kamate za drugu polovinu ove godine koja iznosi 12 posto i ostaje nepromenjena.
    Članovi UO su usvojili i izmjene Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO čime se, nakon provedenog tendera, uključuju odabrane banke za svakodnevno prikupljanje i transfer prikupljenog prihoda na Jedinstveni račun kod Centralne banke BiH.
    Ni na posljednjoj sjednici nisu usvojene odluke o raspodjeli prihoda od putarina te privremenih koeficijenata o raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa za period juli – septembar ove godine kao ni odluke o drugom privremenom poravnanu za 2023. i 2024. godinu.
    Članovi UO su usvojili i izmjene Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO čime se, nakon provedenog tendera, uključuju odabrane banke za svakodnevno prikupljanje i transfer prikupljenog prihoda na Jedinstveni račun kod Centralne banke BiH.
    Izvor: Faktor
  • Obavijest o planskim radovima – privremeni prekid električne energije

    Obavijest o planskim radovima – privremeni prekid električne energije

    JP Elektroprivreda BiH obavještava kupce da će zbog planskih radova na elektrodistributivnoj mreži u nedjelju, 7. septembra 2025. godine, od 12:00 do 18:00 sati, te u ponedjeljak, 8. septembra 2025. godine, od 10:00 do 12:00 sati, doći do privremenog prekida u isporuci električne energije na pojedinim područjima (tačne ulice i mjesta dostupne su u prilogu).

     

    Za sva dodatna obavještenja kupci se mogu obratiti Službi za odnose s javnošću i informisanje kupaca, svakim radnim danom u periodu od 07:30 do 16:00 sati, na broj telefona 030 259 654.