O toj velikoj gesti za portal “Avaza” govorio je uposlenik ovog kolektiva Zlatan Begić, koji je već pet godina uposlenik ove kompanije.
Kako je pojasnio uposlenici odlaze u nekoliko grupa, a trenutno je na more otišla druga grupa žena.
– Naš kolektiv broj 34 uposlena. Riječ je o mladom biznismenu i on je odlučio da sve radnike počasti odlaskom na more u trajanju od tri dana, a ostalim je dao slobodne dane. Mislim da je ovo stvarno jedna lijepa gesta i malo je takvih situacija u ovom teškom vremenu kada mnogi odlaze iz države, bježe od privatnika – rekao je Begić za portal “Avaza” te dodao:
– To je jedna motivacija za rad, stvara se odmah drugačija slika i pristup radniku, sam odlazak na posao čini drugačijim.
Proizvodnja kornišona vrlo je isplativ posao jer se na malim površinama, uz dosta rada i truda i upotrebu agrotehničkih mjera, te zalijevanje na principu „kap po kap“, ostvaruju značajni prinosi i dobra i sigurna zarada. Tim prije što se oko 80 posto proizvedenih krastavaca izveze na tržište Evropske unije.
ZZ Gračanka, u ugovorenoj proizvodnji kornišona na 200 dunuma u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu te RS, prednjači u ovoj oblasti.
Kap po kap
U društvu diplomiranog inžinjera Gračanke Sabahudina Avdića, posjetili smo jednog od desetina proizvođača kornišona. Riječ je o Hazimu i Jasmini Mešić iz Donje Orahovice kod Gračanice.
– Proizvodnjom kornišona bavimo se već treću godinu. Postižemo sve bolje rezultate. Računamo da će ovo biti rekordna godina, a plan je da na 1,5 dunuma proizvedemo 15 tona kornišona prve i nešto malo druge klase i sve to predajemo Gračanki. Računamo da ćemo zaraditi oko 15.000 maraka. Mi smo naučili raditi i ovaj posao nije lagan. Kada dođe berba, onda se mora poraniti i brati dok se može zbog vrućina, pa nastaviti u večernjim satima. Pomažu nam i unuke, ali ništa ne bi bilo da nije našeg inžinjera Sabahudina Avdića. On je naša desna ruka – kaže Jasmina.
Hazim je na dnu njive iskopao bunar i uveo navodnjavanje „kap po kap“. Najesen će kopati još jedan bunar i njemu suše ne mogu naškoditi.
Prvi kamion
– Gračanka će ove godine u kooperaciji proizvesti 1.500 tona kornišona. Hiljadu tona ide na njemačko tržište u firmu Apimex, a 500 tona domaćim prerađivačima.
Cijena kilograma kornišona je 1,2 marke prve klase, 0,75 maraka druge i 0,15 maraka treće klase – naveo je Avdić i dodao da je ponosan na izvozne rezultate naše domaće poljoprivredne proizvodnje.
Avdić: Desna ruka kooperantima
FOTO: H. ČALIĆ
Prvi kamion od 25 tona kornišona za Njemačku iz Gračanke krenuo je u četvrtak.
S obzirom na to da je ovogodišnja sjetva zbog naglog poskupljenja gnojiva i sjemena bila skupa, mi smo putem IFADA svim našim kooperantima sa 50 posto regresirali proizvodnju kornišona i osigurali sav potreban repromaterijal, tvrdi Avdić.
U Bosni i Hercegovini se danas očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U ranim jutarnjim satima u centralnim i sjevernim područjima Bosne su mogući pljuskovi s grmljavinom. Poslijepodne ili krajem dana lokalni pljuskovi se očekuju u istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i ponegdje na istoku Hercegovine.
Vjetar slab do umjeren, uglavnom, sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 27 do 34, na jugu do 40 °C.
U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima i tokom poslijepodneva su mogući lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura oko 21, a dnevna oko 33 °C.
Obzirom na poskupljenja osnovnih životnih namirnica, ali i goriva, građani sve više iskazuju nezadovoljstvo radom političara. Zbog toga je za sutra najavljena protestna vožnja u organizaciji neformalne grupe građana.
Kako je navedeno, okupljanje je u 19:30 sati na poligonu ispred zgrade Energoinvesta odakle će krenuti prema centru grada.
– Zahtijevamo da se smanje cijene goriva, jer je ovo što se dešava čista pljačka. Cijena jednog barela nafte u svijetu košta 100 dolara, a kod nas 605 KM. Mi nismo ovce koje će šutjeti i trpjeti, dok se političari na vlasti stalno izvlače ratom. Ovo je samo upozorenje. Ukoliko našim zahtjevima ne bude udovoljeno, pokazat ćemo da ako političari mogu izazvati kolaps, da možemo i mi – poručuju organizatori.
Skup je prijavljen policiji, a organizatori poručuju da ovom prilikom neće biti blokade gradskih saobraćajnica, te da je ova vožnja samo upozorenje.
Na dan obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, nacionalistička proruska organizacija najavila je da će, nekoliko kilometara od mezarja u Potočarima, održati prikazivanje filma u kojem planiraju pustiti govor Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid i druge zločine u julu 1995. godine.
Prorusko udruženje “Istočna alternativa”, čiji članovi negiraju genocid i veličaju Ratka Mladića, najavilo je da će u Srebrenici 11. jula prikazati film o “oslobađanju Srebrenice”, u kojem, između ostalog, planiraju pustiti govor bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), za kojeg navode da je “u tim događajima zauzeo historijsku ulogu”.
U najavi događaja Udruženje piše da će prikazati film o zločinima nad srpskim narodom u Podrinju “povodom oslobađanja Srebrenice 11. jula od strane zločinačkih hordi”.
Film će prikazati Ratka Mladića
– Ovim događajem želimo obilježiti dan oslobađanja, nastanka mira i života u Podrinju – navodi se u saopćenju ovog udruženja.
Prikazivanje filma u trajanju do 60 minuta planiraju od 17 sati u objektu “Despot Stefan Lazarević”, koji je dio parohijskog doma, na dan kada će se nekoliko kilometara dalje obilježavati godišnjica genocida u kojem je u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, a prognano je više od 40.000 žena, djece i staraca.
Vojin Pavlović, predsjednik udruženja “Istočna alternativa”, kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kako će u filmu biti prikazana svjedočenja onih koji su učestvovali u onome što naziva oslobađanje srpskih sela, te vojnika i generala Vojske RS, kao i sirovi snimci iz tog perioda.
Objasnio je da će film prikazati i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske RS-a. Pavlović smatra da na taj način neće doći do veličanja osuđenog ratnog zločinca, što je zabranjeno izmjenama Krivičnog zakona koje je prošle godine nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
U Bratuncu već bila projekcija
– Mi nemamo šta Ratka Mladića da veličamo. On je svojim postupcima uradio to što je uradio. (…) Mi uzimamo sirov snimak sa YouTubea, sa kaseta ranijih. U filmu biće vjerovatno i njegova izjava, ali za nas ono što je Ratko Mladić uradio, mi znamo šta je to. Zakon znamo kakav je, ali ne može niko zabraniti da se pomene ime generala Ratka Mladića. Šta je tu sporno? Niko ne veliča zločin, ali mi pričamo o zločinu nad Srbima koji je počinila Armija BiH iz zaštićene zone, pod međunarodnom zajednicom, gdje su ubijali Srbe – kaže Pavlović.
Ovo udruženje je u junu prošle godine u Bratuncu održalo projekciju filma u čast Ratka Mladića.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, smatra da će se prikazivanjem filma još jednom negirati genocid koji je počinjen u Srebrenici.
– Postoje masovne grobnice, postoje bijeli ništani u Potočarima, postoje dokazi, postoje presude, postoji sve – kaže Subašić.
Rođena je 1. jula 1961. godine u Sandringhamu u Ujedinjenom Kraljevstvu, a prošle godine na rođendan nikad prežaljene princeze od Walesa, u Kensingtonskoj palači je otkriven njezin spomenik.
Diana Spencer bila je kćerka osmog grofa Spencera i njegove supruge Frances Roche. Roditelji su očajnički željeli sina koji bi naslijedio titulu, kojeg su i dobili nakon Diane, a zatim se razveli. Djeca su pripala ocu.
Lady Di tragično je stradala 1997. godine u prometnoj nesreći. Dogodilo se to godinu dana nakon vrlo burnog razvoda od princa Charlesa koji je finaliziran 28. novembra 1996. Vjenčali su se 29. jula 1981. S princom Charlesom Dianu je upoznala njezina starija sestra, koja je jedno vrijeme izlazila s njim. Vjenčanje iz bajke prenosile su 74 TV stanice širom svijeta, a mladu je gledalo preko 750 miliona ljudi. Ceremoniji u katedrali svetog Pavla u Londonu prisustvovalo je 2.650 gostiju. Engleska je tada dobila buduću kraljicu.
Brak s Charlesom je bio loš, a o njihovim problemima su svakodnevno pisali mediji. Nakon razvoda, tada 36-godišnja princeza prihvatila je poziv na ljetovanje na jugu Francuske s obitelji egipatskog milijunaša Mohammeda Al Fayeda, vlasnika poznate robne kuće Harrods.
Tada je upoznala njegova sina Dodi Al Fayeda i s njim ušla u vezu.
U noći 31. augusta 1997. poginula je u automobilskoj nesreći u Parizu. Vijest je odjeknula u medijima, pa samo pola sata nakon smrti pojavile su se različite teorije zavjere, između ostalog i ona da su je ubili agenti MI6. Ostala je zapamćena kao dobri anđeo, po svom humanitarnom radu, a osim toga i istančanom stilu.
Njena posljednja posjeta u sklopu humanitarnih aktivnosti bila je upravo u BiH, 10. augusta 1997. godine. Princeza je u našoj zemlji provela tri dana i obišla je žrtve u nekoliko bh. gradova, pružila im podršku i nadu u bolje sutra.
Princezu je u Sarajevu dočekao Ken Rutherfod, britanski profesor, jedan od osnivača organizacije Landmine Survivors Network (LSN).
Princeza Diana se tijekom posjete BiH nije željela susretati s političarima, ona je svoju posjetu opisala kao “potpuno privatnu”. Željela je posjetiti domove žrtava mina i sresti se s lokalnim udruženjima invalida i specijalista za rehabilitaciju.
Mnogi su bili sretni zbog posjete i cilja princeze Diane na ukazivanje na veliki problem, posebno u zemlji za koju se tada procjenjivalo da ima oko milion zaostalih mina iz rata.
Direktor bolnice “Sveti Apostol Luka” u Doboju Mladen Gajić optužen za nesvjestan rad u službi, a u vezi sa nabavkom medicinske opreme tokom pandemije virusa korona u RS, samoinicijativno je isplatio štetu od 82.320 KM pričinjenu budžetu grada Doboj, tako što je uradio reprogram svog kredita i uplatio navedeni iznos.
Potvrđeno je to danas na ročištu Gajiću na kojem su pročitani detalji sporazuma o priznanju krivice koji je sklopio sa Republičkim javnim tužilaštvom i pristao na 10 mjeseci zatvora.
On je optužen da je proveo postupak javne nabavke zaštitnih odijela i maski za potrebe bolnice, kao i Javne ustanove “Dom za starija lica Doboj” pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, ukupne vrijednosti 136.918 KM sa PDV-om.
Putnička agencija nabavljala maske
Dodaje se da je optuženi, svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa i propuštanjem nadzora, koji se ogleda u tome da je umjesto ugovorene medicinske isporučena nemedicinska roba, oštetio budžet grada Doboja za 82.320 KM. Radi se o razlici između nabavne i krajnje prodajne cijene.
Gajić je ugovor o nabavci zaštitnih odijela i maski zaključio sa agencijom “Travel 4 fun” d.o.o Banjaluka, koja nije ispunjavala kvalifikacione uslove za učešće u predmetnoj nabavci, jer se radi o putničkoj agenciji.
– Umjesto ugovorene medicinske robe, isporučena je nemedicinska roba. Umjesto zaštitnih odijela isporučena su odijela bez adekvatne zaštite i deklaracije, a umjesto profesionalnih zaštitnih naočara, naočare za varenje”, kazala je danas republički tužilac Sanja Tadić – Stojisavljević.
Ukoliko Okružni sud Banjaluka prihvati sporazum i Gajić bude osuđen, ovo će biti prva presuda u aferi “korona ugovori”. Republičko javno tužilaštvo još uvijek vodi istragu protiv bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo RS Branislava Zeljkovića i drugih koji se takođe sumnjiče za brojne zloupotrebe u postupcima javnih nabavki tokom pandemije.
Predsjednik sudskog vijeća Blagoje Dragosavljević je za 18. jul zakazao ročište za razmatranje sporazuma.
– Ovo je prvi postupak iz tzv. “korona predmeta” koji se odnose na sumnje u visoku korupciju tokom pandemije virusa korona u RS. Osuđujuća presuda u ovom predmetu, bila bi značajna Tužilaštvu za drugi postupak koji će uslijediti”, kazala je danas republički tužilac Sanja Tadić – Stojisavljević.
Neubičajena situacija
Ona je navela kako se u predmetu Gajić desila “neubičajena situacija”.
– Tužilaštvo se, prije zaključenja sporazuma, obratilo zakonskom zastupniku Grada Doboja, Pravobranilaštvu RS (sjedište zamjenika u Doboju), u vezi sa izjašnjenjem o naknadi štete prouzrokovane ovim krivičnim djelom. Od njih smo primili dopis u kojem su podnijeli prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva. Nakon toga su dostavili novi podnesak u kojem ga povlače”, rekla je Tadić – Stojisavljević.
Ispostavilo se da je Gajić sam isplatio pričinjenu štetu od 82.320 KM, a uplatnicu je danas donio i na sud.
Potvrdio je to i njegov branilac, advokat Siniša Mikić.
– U ovom djelu nije bilo koruptivnog elementa. Svjedoci su potvrdili da niko nije tražio i uzeo novac. Gajić je od početka insistirao da, ukoliko se utvrdi šteta, obešteti gradski budžet. Odmah je uradio reprogram svog kredita i opteretio se dugom, da bi vratio novac”, kazao je Mikić.
Gajić se neposredno nakon puštanja iz pritvora, u fazi istrage, vratio na mjesto direktora dobojske bolnice, a inače je i odbornik u Skupštini grada Doboja.
– Apsurdno je i da je on instruktor mnogim institucijama za postupke javnih nabavki. To mu je uža oblast iz magisterija”, kazao je danas u sudu njegov branilac prenosi Mondo.ba.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalni centar Srebrenica ove godine javnosti su predstavili spomen sobu i muzejsku zbirku s ličnim predmetima žrtava genocida u Srebrenici, koje su donirali preživjeli. Projekat je simboličnog naziva – “Životi iza polja smrti”. Cilj je jedan, vratiti priču na ljude koji su iza strašnih brojki ubijenih u genocidu i očuvati istinu za sve generacije koje dolaze.
Aiša Omerović, srebrenička majka, koja dijeli sudbinu sa hiljadama drugih majki. U mezarju u Potočarima sahranjeno je kaže 40 članova njene porodice. U Potočarima je ukopan i njen stariji sin Eso, koji je poginuo sa samo 22 godine. Uspomenu na njega čuva zajedno sa mlađim sinom i unučadima. Ali voljna je zbog istine i mlađih generacija da njegove stvari budu sačuvane upravo u Potočarima, spomen sobi – Životi iza polja smrti.
“To će ostati zauvijek, mi ćemo stariji pomrijeti, omladina ne zna ni čuvati. Šta će moj unuk od mlađeg sina, šta on zna šta ja to. Ja sam je donijela iz Poljske. Prije se išlo, neobična majca crvene boje, on je nju volio, nosio, ona je meni ostala, ja sam nju sačuvala iza njega, ostavila sam je da je dam, hoću da je čuvam”, priča Aiša.
U spomen sobi izloženo je 45 ličnih predmeta koji su pripadali žrtvama genocida, najčešće, pronađeni su pored njihovih tijela u masovnim grobnicama.
Spomen soba i izložba iza polja smrti svjedoči o životu prije i poslije genocida. Zanimljivo je da su čak vojnici holandskog bataljona UN-a koji su ’95. bili u Srebrenici dali dječije crteže, koji su tada djeca poklanjala njima. Ipak, najviše predmeta na trajno čuvanje poklonile su majke Srebrenice.
“Svjesne su da na ovom mjestu, gdje su možda im posljedni put vidjele žive svoje sinove i muževe, da će na ovom mjestu taj predmet pronaći neku dodatnu vrijednost i da će pričati priču onu koju su one tad jedine znale”, ističe Almasa Salihović, glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica.
Bitna stavka projekta “Životi iza polja smrti” jesu snimci 100 svjedočanstava preživjelih žrtava genocida. Preživjeli i članovi porodica žrtava odlučili su podijeliti najteža iskustva i javno govoriti o posljedicama genocida. Ovo je jedinstven arhiv koji priču vraća na ljude, a ne brojeve, kažu u BIRN-u.
“Mislim da je jedinstven alat, neću reći projekat, alat borbe protiv revizionizma i negiranja genocida. Ono što nam je značajno da već postoje u BiH projekti koji uključuju mlade i daju im ovakve alate da se educiraju o ratu u BiH i genocidu u Srebrenici”, kaže Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH.
Sve više mladih uči i čuva istinu ovo podneblja. Jedan takav je Đorđe, porijekolm Grk, a student u Londonu. Sa 23. godine ovo ljeto provešće u Memorijalnom centru i učiti o genocidu i njegovim posljedicama. Njegova poruka je da mladi moraju čuvati istinu.
“Ja bih rekao da je prevažno da svijet zna da su žrtve u Srebrenici kao prvo ljudi”, ističe Đorđe Konstandi, student iz Velike Britanije.
Đorđe je danas vršnjak Ese, sina Aiše sa početka priče. Danas širom svijeta prenosi i Esinu istinu i hiljade priča i istina ubijenih Srebreničana i njihovih majki. I to je zadaća kako ove arhive, tako i našeg obrazovanja kao kamena temeljca da se sačuva istina o genocidu.
Prema ranijoj odluci Vlade Federacije BiH o vanrednom usklađivanju, penzije sa izuzetkom najviših i ostvarenih u 2022 godini su povećane za 3,5 posto.
Prosječna samostalna penzija iznosi 544,79 KM, koju će primiti 353.731 korisnika. Najniža penzija iznosi 424,43 KM, zajamčena 531,86 KM, a najviša 2.174,48 KM.
Potrebna sredstva za isplatu penzija s uračunatim troškovima za mjesec juni iznose oko 215 milijuna KM, istaknuli su iz FZ MIO PIO.
U Neumu su jutros viđena četiri delfina kako plivaju Jadranskim morem, što je brojne turiste koji su ih vidjeli, kao i građane jedinog bh. grada na moru iznenadilo s obzirom na to da se njihova pojava veže za velike vode i da su rijetka pojava u bh. vodama.
Pojava delfina u Neumu je izazvala oduševljenje kod mnogih koji su ih nastojali fotografirati i snimiti svojim aparatima za trajna sjećanja, a čitatelji portala Klix.ba ovaj događaj su odlučili podijeliti sa javnosti.
U videozapisu se jasno vidi kako je pojava delfina izazvala među promatračima veliki interes svojim načinom plivanja, jer su prvo mislili kako je riječ o kitovima, dok nisu uočili poznata vesela poskakivanja delfina.
Delfini žive u skupinama, poznatim po ljubaznosti i inteligenciji, a njihova pojava uvijek budi veliki interes promatrača.
Naučnici svjedoče da ovi ogromni vodeni sisari ne predstavljaju nikakvu prijetnju za čovjeka i nisu rijetki na Mediteranu, pa i u Jadranskom moru, ali se uglavnom drže pučine i gotovo nikad ne zalaze u male zalive, niti se približavaju obali.
Neki vjeruju da su se pojavili, zbog korona krize i smanjenja zagađenja mora, dok drugi smatraju kako je to evidentan pokazatelj klimatskih promjena.
Biolozi kažu da su izuzetno inteligentna bića, a njihova pojava u bosanskohercegovačkom moru bez sumnje je senzacija za mnoge turiste i građane koji su ih danas vidjeli i fotografirali u Jadranskom moru.
Biolog Pavle Spasojević iz Mostara za Klix.ba pojašnjava da se delfini kreću za plavom ribom i da ih je pojava veće količine te ribe dovela u neumski akvatorij što jeste zanimljivo, jer oni inače više vole boraviti u većim vodama, gdje imaju veće kanale i veću koncentraciju ribe.
“Oni će se u Neumu zadržati dok imaju hrane i dok ih neko ne uznemirava. Zaista ih je lijepo vidjeti u Neumu, ali upozoravam sve čitatelje da su delfini zakonom zaštićeni i da ih se ne treba uznemiravati, da se njihov boravak može promatrati iz daljine”, zaključio je Spasojević u razgovoru za Klix.ba.
