Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevo, danas je predstavio rezultate naučnoistraživačkog projekta “Lice srednjevjekovne Bosne” – 3D rekonstrukcija lica na bazi genetičkih informacija iz arheoloških uzoraka koji datiraju iz perioda 14/15-tog stoljeća.
Voditeljica projekta je Jasmina Čakar, šefica labaratorija za forenzičku genetiku u Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Istraživanje je počelo 2021. godine, a podržalo ga je Ministarstva za nauku i mlade KS. Rekonstrukciju je uspjela uraditi grupa naučnika sa Instituta.
– Mi već 15-ak godina radimo sa skeletnim arheološkim uzorcima iz perioda srednjeg vijeka i tu smo radili sa kolegama sa Filozofskog fakulteta, Odsjek za arheologiju. Tu posebno moram istaći svog kolegu, docenta doktora Edina Bujaka koji je i voditelj bio svih tih arheoloških iskopavanja, a naše prvobitno interesovanje je bilo genetička struktura srednjovjekovne Bosne, odnosno da li postoje ikakve genetičke razlike u strukturi srednjovjekovne Bosne u odnosu na modernu bosansku populaciju – kazala je Čakar ranije u izjavi za Faktor.
Ova rekonstrukcija javnosti će biti dostupna u Jajcu gdje su vršena iskopavanja i u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
U Bosni i Hercegovini prije podne sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama će biti magle. U drugom dijelu dana se očekuje postepeno naoblačenje sa juga. Vjetar slab južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 9°C, na jugu zemlje do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20°C.
U pucnjavi u naselju Bulevar na Stupu u Sarajevu ubijena je jedna osoba, dok je druga ranjena. Kako saznaje Klix.ba, riječ je o ubistvu u zasjedi, a napadači su u bijegu.
Prema izjavama očevidaca, dvojica muškaraca na biciklu su osula rafalnu paljbu na muškarce koji su u trenutku napada bili u blizini prodajnog objekta u naselju Bulevar, u kojem se u tom trenutku nalazilo nekoliko osoba.
Povrijeđeni muškarac je odvezen na ukazivanje hitne medicinske pomoći na KCUS i zasada nije poznat stepen povreda.
Iz MUP-a KS su potvrdili da su njihove ekipe na terenu, ali su kazali da trenutno nemaju informacije o detaljima ubistva.
Očevici kažu da ubijeni nije živio u ovom naselju te da je došao iz Švedske, međutim te informacije još nisu zvanično potvrđene.
U trenutku pucnjave je na ulici bio veliki broj ljudi stoga je sreća da nije stradalo više ljudi.
U javnosti se postavlja pitanja da li će ijedan penzioner u Federaciji ispuniti uslove za dobijanje pomoći EU-a u okviru projekta energetske pomoći najugroženijim domaćinstvima čiji je nosilac Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Razlog je što se među uslovima za dobijanje pomoći navodi da penzioneri koji žele aplicirati ne smiju imati penziju višu od iznosa zagarantovane iz decembra 2022. godine. Tada je zagarantovana penzija iznosila 531 KM, a sada minimalna penzija iznosi 538 KM. Zatim, da penzioner koji želi aplicirati ne smije biti nosilac srazmjerne penzije sa inostranstvom…
Zbog svega u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo pitali koliko penzionera prema zadatim uslovima može dobiti pomoć koja je do 300 KM.
– Odgovor na pitanje ko ispunjava uslove, odnosno koliki broj korisnika penzija ispunjava uvjete za navedena sredstva Evropske unije potražite u Ministarstvu rada i socijalne politike Federacije BiH jer je navedeno ministarstvo na čelu projekta.
Naravno, jasno je da nemamo korisnike, a da nisu korisnici srazmjerne penzije, koji žive na području FBiH, a da im je penzija manja od minimalne koja trenutno iznosi 538,27 KM. Vjerujemo da je u Javnom pozivu ostao kao kriteriji iznos zagarantovane penzije iz decembra 2022. zbog činjenice da se radi o pomoći EU-a koja se odnosila na 2022. godinu.
Također, vjerujemo da će Ministarstvo prilikom donošenja odluke o isplati sredstava koristiti aktuelne podatke Federalnog zavoda o korisnicima koji primaju iznos zagarantovane penzije i da neće biti nikakvih poteškoća u tom pogledu. Podaci Federalnog zavoda će Ministarstvu svakako biti dostupni – rekao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Kazala je to za Srpskacafe, vidno zadovoljna, Valentina Duvnjak, njihova nekadašnja radna kolegica, koja je još prije nekoliko godina, radijski mikrofon zamijenila povratkom na rodnu grudu, u rodni Donji Malovan gdje se bavi povrtlarstvom.
Razgovarali su sa Valentinom na manifestaciji Dani glamočkog krompira gdje je osvojila nagradu za najbolje uređen štand.
Na početku priče, Valentina reče da je kod nje, ove godine, krompir odlično rodio.
“Konkretno, krompir koji je u dobrom dijelu BiH nešto slabije rodio, kod nas je u odnosu na proteklu godinu mnogo bolji. Prezadovoljni smo. Mislim da je odlučujući faktor bio taj što smo mi sadili i po kiši. Nismo čekali da prođe onaj kišni period koji se desio u proljeće, koji se bio odužio, nego smo ipak gledali u kalendar i pored nepovoljnih vremenskih prilika. Radili smo zaista u teškim uslovima. Kupres je specifičan, tu se mora posaditi na vrijeme, ako se zakasni, ili ako se sadi ranije pa je hladno zemljište, nije dobro. Ipak sve smo uspjeli uklopiti i dobili smo jako dobre prinose”, kaže Valentina.
Dodaje da je generalno prezadovljna baštom. Sve je kaže dobro rodilo. Prezadovoljna je veli i kvalitetom.
“Jedini problem nam se dogodio prije nekoliko dana kada je najavljeno naglo zahlađenje i snijeg, a mi nismo bili povrće iznijeli iz bašte, tako da smo u nekoliko dana morali sve da iznesemo. Bilo je malo ubrzano, što se tiče rada, ostali smo bez snage”, kroz smijeh zbori sagovornica ovog portala.
“Ali, kada čovjek voli, a ja zaista volim tu baštu, kada čovjek voli to što radi, uzgaja te biljke, i zna tačno kako one žive i dišu, onda ta bašta mora dobro roditi”, dodaje Valentina naglasivši da Banjalučani dobro znaju gdje i kako mogu nabaviti povrće iz njene bašte.
Nova Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja za period od 2021. do 2027. godine je pokušaj da se standardi u bh. poljoprivredi prilagode zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Bh. farmeri nisu protiv nove Strategije, ali naglašavaju da će planirane promjene u načinu isplate poticaja dovesti do masovnog gašenja farmi.
Farmeri s područja Tuzlanskog kantona raspravljali su o najavama promjena u poticajnoj politici poljoprivrednicima koje predvidja nova Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ova Strategija je trenutno u formi nacrta i trebala bi se uskoro naći pred заступницима Фederalnog Parlamenta. Farmeri sada dobijaju poticaje po litri isporučenog mlijeka mljekarama, a od iduće godine bi poticaje trebali dobijati po muznom grlu i hektaru obradjene zemlje.
„Kako smo čitali u nacrtu, grlo će biti finansirano, i hektar, izmedju 600 KM i 800 KM, što je veoma pogubno. Evo, za mene kao proizvodjača koji proizvodi 200 000 litara na nivou jedne godine, gdje ću samo na litru mlijeka izgubiti nekih 60% do 70% podsticaja.“
Novom Strategijom se pokušava u našoj državi kreirati poljoprivredni ambijent po uzoru na praksu u Evropskoj uniji, a bh. poljoprivrednici smatraju da će to imati katastrofalan uticaj na domaću poljoprivredu.
Aljo Mevkić, farma Živinice
„Sve su cijene otišle, medjutim, otkupna cijena mlijeka je, bila je prvo pala, i sada stoji na tih nekih 68 pfeninga. To je cijena po kojoj poljoprivrednik ne može proizvesti litar mlijeka.”
Poljoprivredni stručnjaci smatraju da su novu Strategiju radili ljudi koji ne poznaju dovoljno dobro aktuelno stanje na bh. farmama. Prva zamjerka je da se, umjesto 2021. g., kao referentne godine za isplatu poticaja, treba uzeti 2023. godina.
Suad Selimović, Privredna komora TK
„Kako će ta sredstva biti rasporedjena to je veliki problem iz razloga što mi na terenu nemamo to stanje kako stoji u Strategiji, jer na terenu imamo jako neuredjen registar, odnosno katastar poljoprivrednih površina, prije svega kad je u pitanju vlasništvo, zatim problem entitetske linije jer naši ljudi za sve površine koje siju nemaju ugovor o zakupu.“
Farmeri kažu da postoji jedinstven stav svih udruženja s područja Federacije BiH u odnosu na nacrt Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja. Udruženja će zahtijevati hitne razgovore s predstavnicima vlasti na svim nivoima kako bi pronašli najboja rješenja za održivost poljoprivredne proizvodnje. Ako se se Strategija usvoji u radnoj verziji, najavljuju, farmeri će organizovati masovne proteste.
Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, a upozoravamo na učestale odrone. Skrećemo pažnju i na povremeno jak vjetar. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima. Vozače podsjećamo, od 01.11. na snagu stupa zakonska odredba o obaveznom posjedovanju zimske opreme na putevima u Bosni i Hercegovini.
Na dionici magistralnog puta Konjic-Jablanica izvode se radovi u mjestu Lendava, zbog čega je svakog dana, od 07:30 do 16 sati, saobraćaj regulisan semaforima, uz naizmjenično propuštanje vozila.
U toku su radovi radovi u Sižju (M-4 Lukavac-Gračanica) tako da se od 08 do 16 sati saobraća uz regulisanje saobraćaja semaforima. Na dionici M-4 Tuzla-Kalesija, radovi su u mjestu Miljanovci, pa se svakog dana (osim nedjelje) od 08 do 17 sati saobraća usporeno, jednom trakom.
Na magistralnom putu Semizovac-Olovo-Kladanj na nekoliko lokacija izvode se sanacioni radovi, pa se na tim dionicama saobraća usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.
Zbog neophodnih radova, obustavljen je saobraćaj na mostu na Ilidži (M-5 Stup-Blažuj), pa se saobraćaj preusmjerava kroz naselje Lužani.
Zbog bojevog gađanja na vojnom poligonu Manjača do 02.11. od 10 do 18 sati obustavlja se saobraćaj na regionalnom putu Banja Luka-Čađavica, dionici Han Kola-Stričići. Za vrijeme obustave saobraća se alternativnim pravcem (Han kola-Ledenice-Stričići).
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.
U Bosni i Hercegovini promjenljivo i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jači lokalni pljuskovi se očekuju na području Hercegovine, Krajine i jugozapadu Bosne. Vjetar umjerene jačine, povremeno sa jakim udarima, južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 24°C.
Evropska unija očekuje da se Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidat, u potpunosti uskladi s politikama EU-a u brojnim oblastima, uključujući viznu politiku.
“Budući da je za državljane pojedinih trećih zemalja, uključujući Tursku, Kinu, Rusiju, Azerbejdžan, Oman, Katar i Kuvajt obavezno posjedovanje viza za ulazak u EU, od BiH se očekuje da osigura napredak u usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU-a“, naveo je u odgovoru na Fenin upit glasnogovornik Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig.
Dodao je da je nedavno postignut napredak u usklađivanju vizne politike BiH sa uvođenjem viznog režima za Bahrein od septembra 2023.
“Pozivamo BiH da svoju viznu politiku uskladi sa politikom EU-a pojednako za sve zemlje, što je važno ne samo za proces pristupanja BiH EU, već i za adekvatno funkcionisanje bezviznog režima BiH sa EU koji je već uspostavljen”, naveo je Koenig.
Po njegovim riječima, EU kontinuirano prati ispunjavanje zahtjeva za izuzeće od viza od strane zemalja čiji su državljani dobili bezvizni pristup EU.
“Ne postoje neposredni planovi za uvođenje viznog režima sa BiH, imajući u vidu da je snažnije integrisanje Zapadnog Balkana u EU jedan od ciljeva politika EU-a. Ipak, EU zadržava pravo da ponovo uvede vizni režim ukoliko se ne ispune uslovi za izuzeće od viza”, naveo je Koenig.
Napomenuo je da se u Šestom izvještaju o mehanizmu suspenzije viza, koji je Evropska komisija dostavila Evropskom parlamentu i Evropskom vijeću u oktobru 2023. godine, navodi da se, osim usklađivanja vizne politike sa listom zemalja za koje je potrebna viza za EU, od Bosne i Hercegovine očekuje također da ubrzano ispregovara, potpiše i ratifikuje Statusni sporazum o Frontexu sa EU te da se riješe pitanja saradnje na readmisiji koju su signalizirale države članice.
Mnogi građani Bosne i Hercegovine svake godine se odluče napustiti svoju domovinu i svoju sreću potražiti u drugim dijelovima svijeta.
Podaci Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine kažu da najveći broj bosanskohercegovačkih građana van naše zemlje živi u Sjedinjenim Američkim Državama, njih oko 350 hiljada.
Među popularnim izborima je i Njemačka, koja broji oko 250 hiljada Bosanaca i Hercegovaca. Druge države u koje često odlaze ljudi iz Bosne i Hercegovine su Švicarska, Austrija, Kanada, Australija i nordijske zemlje.
Dok zemlje poput SAD-a i Kanade dopuštaju dvojno državljanstvo, pojedine države širom svijeta nemaju tu mogućnost. Upravo zbog toga, mnogi građani Bosne i Hercegovine odlučuju se na odricanje od svog originalnog državljanstva.
Ekipa portala Radiosarajevo.bakontaktirala je Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine kako bi saznali koliko se građana BiH odreklo svog državljanstva ove godine.
Podaci MCP BiH za 2023. godinu kažu da se državljanstva odreklo ukupno 1686 osoba. Ovo ministarstvo je s portalom Radiosarajevo.ba podijelilo i podatke za prethodnih pet godina.
Tako je u 2022. godini ova brojka bila 2622 građanina BiH, u 2021. godini 3110, u 2020. godini 3168, u 2019. godini 4159, te u 2018. godini 4493.
Naravno, do kraja godine je ostalo još skoro pa tri puna mjeseca, pa postoji potencijal da se ova brojka poveća. Također, vrijedno je spomenuti trend smanjivanja broja odricanja od bh. državljanstva u posljednjih pet godina, a tu se uklapaju i podaci za 2023. godinu. Treba i dodati da je rekordna godina za ovu statistiku bila 2003., kada se ukupno 9128 građana BiH odreklo svog originalnog državljanstva.
Proces odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine
Ako se želite odreći od bh. državljanstva, potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.
Prvenstveno, imajući u vidu da je nemoguće biti bez državljanstva, osoba koja je zainteresovana za ovaj proces mora priložiti dokaz da je dobila državljanstvo druge države. U slučaju da je taj proces još u toku, traži se garant da će osoba dobiti državljanstvo neke druge zemlje.
Arhiv: Ilustracija
Uz ovaj uvjet, postoji i cijena ovog procesa. Ako je riječ o osobi koja će postati državljanin jedne od bivših republika SFRJ, cijena je 200 KM. Što se tiče ostatka svijeta, cijena je čak 800 KM.
Osim ova dva uvjeta, potrebno je dati izjavu o odricanju lično ili putem punomoćnika na pripremljenom obrascu kod Ministarstva civilnih poslova BiH u Sarajevu ili u diplomatsko konzularnim predstavništima BiH – ambasade i konzulati.
Uz izjavu, dokazu o državljanstvu druge zemlje i uplatu, osoba koja se odriče bh. državljanstva mora priložiti i: izvod iz matične knjige rođenih u Bosni i Hercegovini – rodni list, uvjerenje o državljanstvu BiH (ne starije od 6 mjeseci), vjenčani list (za osobe koje su u braku), presudu o razvodu braka (ako je osoba razvedena), ovjerenu kopiju pasoša BiH ili uvjerenje o neposjedovanju, te važeću ličnu kartu izdatu u BiH ili uvjerenje o neposjedovanju.
Njemačka – obećana zemlja za mnoge u BiH
Druga najveća bh. dijaspora živi u Njemačkoj, a ova zemlja će napraviti jednu veliku promjenu. Naime, dosada je u Njemačkoj bilo nemoguće imati dvojno državljanstvo, pa su se mnogi odlučili uzeti državljanstvo jedne od najmoćnijih zemalja Europske unije, te odreći se bosanskohercegovačkog.
Međutim, 23. augusta je u parlamentu Njemačke (Bundestag) donesen novi zakon o državljanstvu, prema kojem će dvojno državljanstvo biti dozvoljeno.
Iako nije poznato kada će stupiti na snagu, ovaj zakon trebao bi dodatno smanjiti broj državljana BiH koji se odriču svog pasoša.
Od drugih za bh. građane popularnih destinacija koje ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo, tu se ističu Holandija i Slovačka, dvije zemlje s većim brojem ljudi iz BiH.
