Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Banke u BiH prepune novca, a interes za kreditima opada, osim potrošačkim

    Banke u BiH prepune novca, a interes za kreditima opada, osim potrošačkim

    Zašto privrednici u Bosni i Hercegovini sve rijeđe uzimaju bankarske kredite, a građani sve više potrošačke, iako banke ne podižu kamate i raspolažu sa ogromnim svotama novca?

    – Ukoliko se poveća potražnja za kreditima, onda postoji mogućnost povećanja kamatnih stopa, ali u BiH nema velike potražnje za kreditima, pogotovo u privredi. Ono što raste jesu potrošački krediti za stanovništvo jer je to pokazatelj životnog standarda u BiH. To znači da ljudi u Bosni i Hercegovini imaju mala primanja, pa ne mogu dizati investicijske, odnosno stambene kredite.

    U privredi je malo povećanje kredita, ali je velika konkurencija banaka i to je jedan od razloga zašto nema povećanja kamatnih stopa. Da su naše banke kao što rade u Evropskoj centralnoj banci (ECB) povećale kamatnu stopu i na depozite, onda bi morale povećati kamatnu stopu i na kredite, ali pošto nisu, već samo pojedine, onda nema realnog razloga za povećanje kamatnih stopa i na kredite – izjavio je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

    Dodaje da smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite ništa ne bi značilo jer smanjenje kamatnih stopa opet ne bi povećalo potražnju.

    Evropska centralna banka je nakon 10 uzastopnih povećanja kamatnih stopa odlučila da ključnu kamatnu stopu u eurozoni ostavi nepromijenjenom na 4,5 posto.

    Predlagali su ranije bankama u BiH da i oni podižu kamate što nije urađeno, jer naše banke imaju zavidnu dobit i bez podizanja kamata, kaže za Faktor ekonomista Igor Gavran.

    – Kamate na kredite i ne treba da se povećavaju u BiH i neka povećanja kamatne stope ranije su bila neopravdana. Banke u BiH raspolažu sa velikim količinama novca iz domaćih izvora tako da bilo kakav utjecaj kamatnih stopa iz Evrope ne treba da postoji. Kako javljaju strani mediji banke u stranom vlasništvu veliku dobit iz BiH sada izvlače iz naše zemlje. Tako da kod nas zarade novac, a onda ga iznesu iz BiH, a s druge strane ne koriste činjenicu da imaju dovoljno novca da podignu kamatne stope na štednju, a da kamatne stope na kredite drže još nižim – pojašnjava Gavran.

    Osvrćući se na činjenicu da građani sve češće dižu potrošačke kredite da prežive, pa to čak čine i u mikrokreditnim organizacijama, Gavran pojašnjava:

    – Građani dižu potrošačke kredite za golu egzistenciju, a uz to sve više građana ne može da podigne ni ovu vrstu kredita u bankama. Onda spas traže uzimanjem kredita od mikrokreditnih organizacija, a to je korak do lihvara i kamatara uvjetno rečeno! Zna se da su u mikrokreditnim organizacijama kamate užasno visoke.

    U Bosni i Hercegovini kamate su relativno niske na kredite u odnosu na Evropske zemlje i kamata nije problem ako neko hoće da podigne kredit za svoj biznis, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

    – Dostupnost novca je velika i sve naše banke su likvidne. Očito je da u BiH nedostaje poduzetničkog duha koji se gubi. Neizvjesnost u kojoj posluju privrednici je sve veća. Ko će u ovakvom ambijentu širiti svoje poslovanje i dizati kredite – ističe Smailbegović.

  • Poslodavci traže načine kako da zadrže radnike

    Poslodavci traže načine kako da zadrže radnike

    Bosanskohercegovačke vlasti priznaju da ne uspijevaju obuzdati inflaciju, da je evidentan pad industrisjke prizvodnje i rast uvoza. Svjesne su da moraju poslodavcima stvoriti uslove za konkurentnost na tržištu i zaštititi i zadržati radnike u BiH, ali još ne usvajaju nužni paket reformskih zakona. Dok se čekaju ovi zakoni, poslodavci pokušavaju na različite načine zadržati radnike.

    Ekonomski stručnjaci smatraju da male plate nisu glavni uzrok odlaska građana BiH u zapadnoevropske zemlje već nestabila politička situacija u našoj zemlji. Ipak, podizanje plata bosanskohercegovačkim radnicima je prvi korak u zaustavljanju migracija kvalifikovane radne snage.

     

    BAHRIJA UMIHANIĆ, Ekonomski fakultet Tuzla

    “Uz istovremenu brigu o produktivnosti tih radnika jer primanja bez dovođenja u odnos sa produktivnosti je zapravo želja samo, a ne stvarna mogućnost. Nadalje, trebalo bi osmisliti različite programe beneficija koje su nematerijalne prirode, a koje mogu pomoći zadržavanje zaposlenika, a to se prije svega odnosi na poboljšanje kvaliteta radnog mjesta u smislu samih uslova rada na tom radnom mjestu”.

    Upravo je stvaranje pozitivne i kreativne atmosfere glavni moto u firmama u IT sektoru kako bi zadržale radnike, jer su svjesne da mladi ljudi lako nalaze poslove u evropskim zemljama. Tijana Božić je ove godine diplomirala na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli i posao u IT firmi je za nju ostvarenje sna.

     

    TIJANA BOŽIĆ, IT stručnjak

     

    “Zapravo, ja posljednje dvije godine ovdje radim, fenomenalno mi je, prijatelji su odlični, uslovi su odlični. Generalno, posao u IT-u za ženu je odlično mjesto, mjesto gdje ona može da napreduje, da se ostvari i kao majka i kao žena i kao poslovna žena”.

    U ovoj IT firmi smatraju da se podrazumijeva da moraju osigurati konkurente plate radnicima, ali njihov ostanak uveliko zavisi od atmosfere na poslu i međuljudskih odnosa u firmi.

     

    DRAGANA MARKOVIĆ, menadžer za ljudske resurse u Cape Annn Enterprisesu, Tuzla

    “Jer vidite, mladi zaposlenik koji je tek počeo da radi bitno mu je možda da bude na interesantnom projektu, da još nešto nauči da se usavrši, da se osjeća usavršenim jer je tek počeo karijeru. Možda želi fizičke aktivnosti poslije posla pa mi gledamo da to isto pružimo našim zaposlenicima. Sljedeća generacija, ako je recimo neko počeo da zasniva porodicu, bitno mu je da budemo fleksibilni s njima zbog roditeljskih obaveza, da može izaći kad treba, raditi možda od kuće, pa i to omogućujemo”.

    Masovan odazak bh. IT stručnjaka u evropske zemlje, prema procjeni BIT alijanse, bh. ekonomiju godšnje košta oko 300 miliona KM. I u svim ostalim sektorima bh. privrede evidentan je nedostatak kvalifikovane radne snage pa poslodavci pokušavaju različitim dodatnim periodičnim izdvajanjima privoliti radnike da ostanu u firmama.

  • Više stotina građana na skupu podrške Palestini poslalo snažnu poruku: Jučer Srebrenica, danas Gaza

    Više stotina građana na skupu podrške Palestini poslalo snažnu poruku: Jučer Srebrenica, danas Gaza

    Više stotina ljudi održalo je u Sarajevu skup podrške Palestini i mirnu šetnju za stanovnike Gaze koji su već pet sedmica izloženi brutalnim izraelskim napadima.

    Okupljeni građani su nosili zastave Palestine i Bosne i Hercegovine te transparente s natpisima “Zaustavite genocid u Gazi”, “Jučer Srebrenica, danas Gaza” i “Zašto svijet šuti?”.

    Okupljeni su uzvikivali da se zaustavi genocid i ubijanje civila, djece i žena u Pojasu Gaze, a prikazane su i fotografije ubijene djece u palestinskoj opkoljenoj enklavi.

    Munevera Čehajić je izjavila da je došla kako bi bar na ovaj način pružila podršku Palestincima nad kojima se, kako je rekla, vrši najmonstruozniji genocid.

    – Mi smo prošli rat i znamo šta znači ugnjetavanje protiv njih. Žao mi je jako tog naroda i osuđujem Jevreje jer su prošli holokaust, znaju šta su preživjeli, a isto to sad čine Palestincima. Ovo je nezapamćeno da se granatiraju bolnice, da se tolika djecu ubijaju, nemam riječi za osudu. Otimači njihove zemlje ih 75 godina drže u logorima. Dosta je više – kazala je Čehajić.

    Safija Tadefi, jedna od organizatorica skupa građana, istakla je da je važno poslati poruku svijetu da više ne šuti dok se vrši genocid nad Palestincima.

    – Želimo poslati poruku cijelom svijetu da je narod Bosne i Hercegovine uz narod Gaze, da strogo osuđujemo genocid koji se dešava. To nije rat, to je genocid, aparthejd od strane Izraela – rekla je Tadefi, napominjući da je žalosno da mnoge zemlje otvoreno podržavaju Izrael u genocidu nad Palestincima, što jasno pokazuje dvostruke aršine prema ljudskim životima.

    Zehid Zahirović na skup je došao sa suprugom kako bi osudili izraelske napade na nedužne ljude u Gazi.

    – U Palestini propada civilizacija, propada čovječanstvo. Ovo nema veze ni sa vjerom, ni sa nacijom. Tamo umiru ljudi, žene, djeca. Mislili smo da je to prevaziđeno, da smo dosegli neki stepen gdje se to više neće dešavati, ali vidimo svakodnevno po 500 ljudi umire tamo. To je nešto što normalan čovjek ne može podnijeti. Došli smo da kažemo s kime smo, da smo s onima koji umiru danas, kao što smo i mi nekad u ovom gradu prije 30 godina – naglasio je Zahirović.

    Ovo je drugi propalestinski protest u Sarajevu, na prethodnom se okupilo oko 10.000 ljudi, a brojni protesti su održani i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine.

    Izvor: Faktor/Anadolija

     

  • Zakon o uspostavi registra osuđenih pedofila u FBiH bi mogao biti usvojen do kraja godine

    Zakon o uspostavi registra osuđenih pedofila u FBiH bi mogao biti usvojen do kraja godine

    Seksualno iskorištavanje i(li) zlostavljanje djece i s tim u vezi sve prisutnija pojava pedofilije, oblika seksualne nastranosti koja predstavlja ozbiljnu devijaciju i rizik za najmlađu populaciju, zahtijevaju preventivno djelovanje i efikasan institucionalni odgovor. 

    Najnoviji slučaj bijega pedofila iz Osnovnog suda u Banjoj Luci, koji je presuđen za brojna zlostavljanja djece, ponovno je ‘uključio alarm’ i to pitanje stavio u fokus bh. javnosti.

    Prema ocjeni stručnjaka, jedan od načina za suzbijanje te pojave i sankcioniranje vinovnika ogleda se, između ostalog, u kreiranju adekvatnog zakonskog okvira, odnosno u iznalaženju odgovarajućih zakonskih rješenja, uključujući i izradu određene baze podataka, odnosno kaznene evidencije/registra osuđenih pedofila.

    Na tom tragu su i aktivnosti usmjerene na donošenje zakona o uspostavi registra o osuđenim pedofilima u Federaciji BiH, kao preventivnog mehanizma zaštite djece i maloljetnika te sprječavanja da osuđenici ponove nedjela ili počine slična, a čiji su predlagači federalni parlamentarci u prošlom sazivu – Jasmin Duvnjak, Lana Prlić i Aner Žuljević.

    Kako je Feni kazao Jasmin Duvnjak, delegat u prošlom sazivu Domu naroda Federalnog parlamenta i jedan od prelagača, radi se o zakonu koji je tokom 2022. godine usvojen u formi Nacrta, nakon čega je ‘prošao’ javnu raspravu.

    Kolokvijalno je nazvan “zakon o uspostavi registra osuđenih pedofila”, a službeno – Nacrt zakona o posebnom registru osoba pravomoćno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH.

    – Primjedbe i sugestije koje su tokom javne rasprave upućene, prije svega od stručne i akademske javnosti, ugrađene su u tekst prijedloga zakona – podsjetio je Duvnjak, navodeći kako, nažalost, taj prijedlog još nije prošao parlamentarnu proceduru.

    Precizirao je kako se radi o zakonskom prijedlogu koji je bio na dnevnom redu četvrte sjednice Predstavničkog doma, koja je ranije prekinuta, a koja bi trebala biti nastavljena do kraja novembra kada bi trebalo pristupiti i usvajanju tog zakona.

    Duvnjak smatra da bi spomenuti zakon mogao biti usvojen u oba doma, najkasnije, do kraja tekuće godine, te da bi, s obzirom na društveni značaj, trebao biti među prioritetima novog saziva oba doma Federalnog parlamenta.

    On je mišljenja kako se radi o zakonu za čije donošenje mora postojati politička volja, budući da je riječ o brizi o najmlađim članovima društva, zaštiti zdravlja i integriteta djece i mladih, te da bi ta tema, s obzirom na aktuelna dešavanja, trebala probuditi savjest i odgovornost federalnih parlamentaraca.

    – Svjedoci smo, nažalost, da je spomenuta vrsta društveno štetnog ponašanja sve prisutnija i u našem društvu, što dodatno potcrtava obavezu nadležnih vlasti da to pitanje zakonski reguliraju, te što, istovremeno, predstavlja obavezu BiH i njenih entiteta u skladu s ranije preuzetim međunarodnim konvencijama – ističe Duvnjak.

    Po njegovim riječima, uspostava spomenute evidencije postala je međunarodno-pravni standard i obaveza zemalja koje su ratificirale Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja.

    Registar bi, kako je predviđeno, trebao da sadrži identifikacione podatke i fotografije osuđenih pedofila, kojima bi praktično bilo zabranjeno da se približavaju mjestima gdje se okupljaju djeca – od vrtića, škola, igrališta, do igraonica, uključujući i dječije manifestacije.

    Nadalje, počinitelji spomenutih krivičnih djela bi nakon izdržavanja kazni bili u obavezi da se javljaju nadležnim organima te da ih izvještavaju o promjenama osobnih podataka/identifikacionih dokumenata, putovanjima…

    Istovremeno, svaka organizacija, institucija ili ustanova koja u svom djelokrugu ima kontakt/rad s djecom (škole, vrtići, sportski klubovi, omladinske organizacije…) bit će u obavezi da kod upošljavanja novog kadra provjerava u registru da li se neko od kandidata nalazi među osobama koje su za spomenuto krivično djelo pravomoćno presuđene.

    Pedloženi zakonski tekst, između ostalog, sadrži i sankcije (novčane i druge) u slučaju da se osoba upisana u registar ne pridržava, odnosno ukoliko prekrši neku od spomenutih mjera.

    Prema podacima Federalne uprave policije, na području Federacije BiH je u 2022. godini registrirano 16, a u prvih devet mjeseci 2023. godine 14 krivičnih djela – spolni odnošaj s djetetom.

    Također, u 2022. godini registrirana su dva slučaja zadovoljavanja pohote pred djetetom ili maloljetnikom, a isto krivično djelo u prvih devet mjeseci 2023 . godine registrirano je u četiri slučaja.

    Nadalje, krivično djelo – iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije registrirano je u 18 slučajeva, a u prvih devet mjeseci 2023. godine 11 takvih krivičnih djela.

    Između ostalog, raspoloživi pokazatelji svjedoče i o četiri slučaja/registrirana krivična djela – upoznavanja djeteta s pornografijom u 2022. godine, te isti broj (4) za isto krivično djelo u prvih devet mjeseci 2023. godine.

    Izvor: Faktor/Fena

  • Sindikalna potrošačka korpa u BiH u oktobru iznosila skoro 3,000 KM

    Sindikalna potrošačka korpa u BiH u oktobru iznosila skoro 3,000 KM

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec oktobar 2023. godine iznosi 2.955,10 konvertibilnih maraka.

    Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec august 2023. godine iznosila je 1.281,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 596,00 KM.

    Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 43,35 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 20,17 posto.

    Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

    Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: prehrana 43,67 posto, stanovanje i komunalne usluge 13,45 posto, higijena i održavanje zdravlja 9,12 posto, obrazovanje i kultura 8,79 posto, odjeća i obuća 13,53 posto, prijevoz 4,67 posto i održavanje domaćinstva 6,77 posto.

    U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

    Izvor: N1/Anadolija

  • U BiH ih je preko 200.000: Svjetski je dan samaca

    U BiH ih je preko 200.000: Svjetski je dan samaca

    Svjetski dan samaca, koji pada na 11.11., međunarodni je praznik koji slavi ljepotu samačkoga života. Idealna je to prilika da proslavite ljubav prema prijateljima, obitelji, kućnim ljubimcima i, prije svega – sebi.

    Prema posljednjem popisu stanovništva broj samaca u BiH je 217.613, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 130.222.

    Uvriježeno je mišljenje da je život u vezi ili braku kvalitetniji od samačkog života, odnosno da brak čovjeku pruža više zadovoljstva od samoće. No brojna psihološka i sociološka istraživanja zadnjih godina ukazuju da to i nije baš tako. Sudeći po studijama, ljudi koji stupe u brak ne završavaju automatski sretniji ili psihički zdraviji nego kad su bili samci. Brak može društveno ograničiti ljude, te ne predstavlja uvijek sretan ishod, kako se uobičajeno misli.

    Očigledna je činjenica da sve više ljudi žive sami, što potvrđuju i međunarodne statistike: prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, u Britaniji je 2015. živjelo 16,2 miliona samaca i 23,7 miliona oženjenih ljudi, dok je 2002. bilo zabilježeno 12,5 miliona samaca i 23 miliona oženjenih. Dakle, u tih desetak godina broj oženjenih je stagnirao ili porastao tek neznatno, dok je broj samaca skočio čak za četvrtinu.

    izvor: klix.ba

  • Zašto uvozimo sireve koji se proizvode i u Bosni i Hercegovini?

    Zašto uvozimo sireve koji se proizvode i u Bosni i Hercegovini?

    Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u 2022. godini iznosio je 115 miliona maraka, dok je uvoz iznosio 225 miliona maraka, istaknuto je na sjednici Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina Vanjskotrgovinske komore BiH održanoj u prostorijama Mljekare Livno u Livnu.

    Izvoz 2022. godine je u odnosu na 2021. godinu vrijednosno rastao za 13,5 posto, a uvoz za 29 posto. U strukturi proizvoda koji bilježi pad na prvom mjestu nalazi se UHT sterilizirano mlijeko -22,5 posto, maslac i mliječni namazi -18,66, te sir 13,97 posto. Ključna izvozna tržišta za mlijeko i mliječne proizvode u 2022. godini bila su Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Makedonija i Kosovo. Tržišta iz kojih se mlijeko i mliječni proizvodi uvoze, a kojim dominira uvoz sira su: Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Srbija i Mađarska.

    – S obzirom da je sir proizvod koji dominira uvozom, značajno je spomenuti da je količinski i vrijednosni deficit ogroman. Na godišnjem nivou iz BiH se izveze 1.000 tona sira u vrijednosti 12 miliona maraka, a uveze 12.000 tona u vrijednosti 114 miliona maraka. Uvozom dominiraju sirevi koji imaju perspektivu proizvodnje u Bosni i Hercegovini. To su: edamer, gauda, ​​svježi, tvrdi i polutvrdi sirevi – navode iz VTK BiH.

    Domaći proizvođači/izvoznici kroz Grupaciju godinama skreću pažnju i iniciraju izmjene i dopune zakonodavnog okvira prema nadležnim institucijama. Tako su i ovoga puta doneseni zaključci koji će biti upućeni nadležnim institucijama s ciljem unapređenja domaćeg i vanjskotrgovinskog poslovanja.

    Preuzeto: Crna-hronika.info

  • Usvajanje djece i dalje tabu tema u BiH – procedura zahtjevna i komplicirana

    Usvajanje djece i dalje tabu tema u BiH – procedura zahtjevna i komplicirana

    Iako veliki broj djece u Bosni i Hercegovini živi u ustanovama, mali broj njih bude usvojen, jer uglavnom nisu podobna za usvajanje.

    Da će nekome pružiti porodični dom pun zagrljaja i ljubavi znala je od studentskih dana kada je volontirala u Domu za djecu bez roditeljskog staranja. Majka troje djece od kojih je dvoje usvojila otvoreno govori o tome i žali što je usvojenje djece i dalje tabu tema o kojoj se ne govori dovoljno, naročito u pozitivnom smislu, piše BHRT.

    “Apsolutno je tabu tema. Meni je to toliko žao, zato što se o usvajanju govori u potpuno negativnom smislu, ta djeca su, postat će ovakvi-onakvi, da ne spominjem kako ih etiketiraju. Međutim, ono što je važno, to su djeca i taj fenotip. Ono što je važno, da su djeca i fenotipi koje vi dovedete u svoju obitelj, ustvari se mijenjaju prema onome što vi pružate”, priča Lana Lekić.

    Potencijalni usvojitelji put do usvojenja opisuju kao zahtjevan i kompliciran, u emocionalnom i proceduralnom smislu, no ni u jednom momentu ne sumnjaju u plemenitost samog čina.

    “Ključno je proći procedure i doći do stadija u kom utvrdimo da je dijete podobno, odnosno utvrdimo da je podobno za usvojenje. A dijete je podobno tek ukoliko su roditelji biološki dali suglasnost za usvojenje, ukoliko im nje oduzeto roditeljsko staranje, ako su umrli, nepoznati ili ukoliko im je nepoznat boravak više od šest mjeseci”, navodi Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad Županije Sarajevo.

    Oko 90 posto djece u dječjim domovima ima biološke roditelje, ali se tu nalaze zbog neadekvatnog roditeljskog staranja. Različiti su razlozi zbog kojih su izmješteni iz obitelji, te nisu djeca koja se mogu usvojiti. To je jedan od ključnih razloga malog broj usvojenja.

    “Mi imamo u procesu u posljednjih 20 godina, evo na godišnjem nivou pet usvojenja imamo negdje evidentirano, a oko 200 obitelji zainteresirano”, kaže Poturković.

    U  Centru za socijalni rad Banjaluka u 2022. godini bilo je 30 podnesenih zahtjeva, a jedno realizirano usvojenje. 2021. je bilo 33 zahtjeva, godinu ranije 26 ali ni jedno nije realizirano.

    “Usvojenje predstavlja i najkvalitetniji vid zaštite djece bez roditeljskog staranja. Zasniva se roditeljski odnos, dijete dobiva roditelja i obitelji i uvjete za sretno odrastanje, jer jasno je koliko je toplo obiteljsko okruženje i atmosfera ispunjena ljubavlju i brigom, neophodnoj djeci, posebno u najranijem uzrastu”, naglašava Mirjana Perišić iz Centra za socijalni rad Banjaluka.

    Novim obiteljskim zakonom koji je u Republici Srpskoj stupio na snagu prije dva mjeseca pomjerena je starosna granica za djecu koja se mogu usvojiti sa 5 na 10 godina, te se očekuje da će se povećati broj usvojenja. Novina je i da će u procedure usvajanja moći ući i izvanbračni partneri, te da će biti formiran jedinstveni lični registar usvajanja.

    izvor: bhrt.ba

  • Poruka biznismena iz BiH: “Dignite platu 1.400 KM, + bonusi i niko vam neće otići iz firme”

    Poruka biznismena iz BiH: “Dignite platu 1.400 KM, + bonusi i niko vam neće otići iz firme”

    Procjene kažu da Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje oko 30 hiljada radnika različitih zanimanja. Poslodavci potrebu za radnom snagu sve više nadomještaju uvozom radnika iz inostranstva. Situaciju apsurdnom čini činjenica da se to dešava u državi koja ima gotovo 180 hiljada nezaposlenih.

    Najizraženije je u sektorima građevinarstva, tekstilne, prerađivačke industrije. Sve teže se pronalazi radna snaga i u ugostiteljstvu i sektoru transporta piše Crna-Hronika.Međutim bh. biznismen Aleksandar Ilišević je čak prošle godine otkrio tajnu kako pronaći radnike ali i najvažnije kako ih zadržati.

    • NE MOGU NAĆI RADNIKE,
    • NEĆE DA RADE,
    • SVE ŠTO VALJA JE OTIŠLO!

    To i slične izjave slušam na skoro sve i jednom poslovnom ručku, sastanku ili okupljanju.
    Draga gospodo, u Servicepoint na čelo sam došao prije 4 mjeseca, sa 58 sam digao na 90 zaposlenika u roku od 3 mjeseca.I pitaju me kako.. fino.. čarobni štap i šešir.. pa izvučem ono što mi treba.. A šala na stranu, veoma lako.

    Tretiraj radnike kako želiš da tebe tretiraju, digni minimalnu početnu platu na 1.400 KM + beneficije + bonusi, ponudi svim radnicima koji su više od godinu dana zaposleni ugovor za stalno, ponudi bonus od 500 KM za svaku preporuku koju radnici dovedu u naš kolektiv, uvedi šalu i divne međuljudske odnose a riješi se toksičnosti, organizuj druženje, isplati regres u maksimalno mogućem iznosu.

    Zapošljavaj osobe sa stavom.. znanje će steći u roku od par dana… Tako malo sitnica i radnici sami dolaze.. ETO KAKO! Još pitanja? – napisao je ovaj uspješni bh. biznismen.

    izvor: crna – hronika.info

  • Tokom dana razvedravanje

    Tokom dana razvedravanje

     

    Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Na planinama je moguć slab snijeg. Tokom poslijepodneva, u većini podučja, padavina postepeno slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Vjetar slab do umjeren u Bosni zapadnu i sjeverozapadni, a u Hercegovini, uglavnom, jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 6 do 12, na jugu do 14 °C.