Category: BiH

Svakodnevne najave, da bi zbog višemilijunskih gubitaka Elektroprivrede BiH moglo doći do poskupljenja električne energije, jasno ukazuju da jasnog plana vlasti u BiH nema, da u moru poskupljenja i inflacije, makar jedno poskupljenje zaobiđe građane i gospodarstvenike.

Građani ističu da su zabrinuti.

Još početkom listopada smo poslali zamolbu Elektroprivredi BiH da nam pojasne kako će nadići dugovanja koja su prvobitno nastala zbog kreditnih sredstava koja su uložena za izgradnju bloka 7 TE Tuzla, projekt koji je propao. Odgovor nikada nismo dobili. Također, nakon mjesec dana ponovno smo poslali upit za nadilaženje dugovanja od 50 milijuna KM, budući da je to od Elektroprivrede zatražio i federalni ministar industrije, ali odgovora opet nema. Mnogo je još pitanja koja ostaju otvorena, jer je uglja sve manje zbog čega također slabi proizvodnja električne energije, a jasne strategije kako spasiti energetski sektor uopće nema.

“Praktično energija iz uglja koja je sada daleko skuplja od energije iz obnovljivih izvora će biti neisplativa na tržištu, tako da će doći do bankrota Elektroprirede. I Elektroprivreda je nažalost svjesna toga, ali zbog ovih političkih i populističkih prilika jednostavno nema hrabrosti da građane i rudare upozna sa tom istinom. Problem je što će u konačnici građani plaćati sve te greške. Svi ti ljudi koji su donosili do sada odluke koje će ovu državu koštati milione će vjerovatno dobiti neko mjesto u parlamentu i nastaviti živjeti, paratizirati na budžetu. A građani će vraćati dugove koje su oni naporavili”, naglašava Denis Žiško iz Arhus centra BiH.

Elektroprivreda BiH nosi ogromne probleme, prije svega s rudnicima koji ove godine nisu imali ni blizu količina uglja koje bi trebale Elektroprivredi da ostvari šest I pol gigavat sati. Ukoliko do poskupljenja električne energije dođe, posljedice bi po gospodarstvo mogle biti veoma teške.

“Ne daj Bože da do njega dođe. Jer onda možemo očekivati poskupljenje svih drugih proizvoda, jer znamo da je električna energija u većini privrednih subjekata drugi ili treći trošak”, kaže Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede BiH.

“Ljudi hoće da povećaju cijenu struje i moraju naći krivca. Nalaze ga u bivšoj Vladi. Što mi nismo povećali cijenu struje, ako smo loše stajali. Nismo. Oni je hoće povećati, jer im trebaju prihodi. Kao što hoće prihode kroz minimalne plate i drugo. Znači njima trebaju prihodi, jer su spremili rashode”, navodi Fadil Novalić, bivši premijer Federacije BiH.

Elektroprivreda BiH nikako ne bi smjela svoje loše poslovne rezultate bazirati na rastu cijene električne energije. Ključno je da uđu u procese restruktuiranja, postavljanju kvalitetnog, a ne političkog menadžmenta.

“Sve više moramo pričati o energetskoj efikasnosti ukoliko želimo i dalje da nastavimo s ovom potrošnjom električne energije. U protivnom, bojim se, možda ne iduće godine, ali bojim se da će građani vrlo brzo morati odustati od takvih modela”, ističe ekonomski analitičar Damir Bećirović.

Umjesto da javna poduzeća odnosno EP BiH pozitivnim ekonomskim promjenama i rastom nadilaze probleme, oni ih koriste za politička nadmudrivanja, razmirice i svađe. I onda ti problemi završe na plećima ionako slomljenom bh. društvu. Što je previše, previše je.

Institucije u Bosni i Hercegovini su svjesne problema ilegalnog oružja, no koraci koji su se do sada poduzimali, nisu dovoljni, multisektoralni, neće proizvessti neke pozitivne rezultate, kaže za N1 stručnjak za sigurnost, Sandi Dizdarević.

Tvrdi da Bosna i Hercegovina ima više od milion registrovanih legalnih komada oružja, kratkih cijevi, na broj legalno dodaje se tri, odnosno sedam puta ilegalnog, što znači da je skoro svaka druga kuća naoružana.

“U velikom smo problemu kao društvo po pitanju ilegalnog oružja, svi izvještaji međunarodnih organizacija koji se bave ovim istraživanjima ukazuju da postoji kontinuirana tendencija. Nažalost, institucije BiH rade po posljedici, bez proaktivne djelatnosti”, stava je.

Pitanje pozivanja građana da sami predaju oružje je zapravo pitanje svijesti svakog građanina u BiH da li želi ili ne predati naoružanje. Jedino rješenje je multisektorski pristup s fokusom pažnje na proaktivni rad policije a ne rad po posljedici, kakav imamo u posljednjih 30 godina, smatra Dizdarević.

“Generalno, moj stav kada je u pitanju kaznena politika u BiH po pitanju bilo kog krivilčnog djela, pa tako i neovlaštenog posjedovanja oružja je da su kazne izuzetno male, kao takve trebalo bi ih pooštriti. To zavisi od izmjena i dopuna zakona, a potom i prakse koju sudovi trebaju primjenjivati”, zaključuje.

Zakoni kojima se tretiraju kazne za ilegalno posjedovanje oružja različiti su od kantona do kantona, kao i u dva entiteta, te Brčko Distriktu. U većini zakona, ovo se tretira kao krivično djelo, s kaznama koje mogu sezati od nekoliko mjeseci do 10 godina zatvora.

No, mnogi se ponovo pitaju kako je moguće da je neko ko je već boravio u zatvoru zbog nasilničkog ponašanja, posjedovao oružje, kojim je pri tome usmrtio ženu. Možda je i ključni problem taj što se nadležni više bave posljedicama nego prevencijom.

Slovenija će na sastanku Evropskog savjeta u decembru predložiti da pristupni pregovori između Evropske unije i Bosne i Hercegovine počnu odmah ili istovremeno sa pregovorima sa Ukrajinom i Moldavijom, izjavio je slovenački premijer Robert Golob.

“U svjetlu rata u Ukrajini, proces integracije u EU mora se, prije svega, tretirati kao stabilizaciono sredstvo i instrument za odvraćnje uticaja stranih igrača koji su zainteresovani za ometanje evropskih integracija BiH”, napisao je Golob u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu.

On je podsjetio da je Evropska komisija prošle sedmice preporučila početak pristupnih pregovora sa BiH kada ona dostigne određeni nivo ispunjavanja uslova za članstvo.

“Odluka o stvarnom početku pregovora bila bi donesena na osnovu izvještaja iz Brisela koji će biti predstavljen najkasnije u martu 2024. godine”, naveo je Golob.

On je pozvao predsjednika Evropskog savjeta da razmotri podršku ovom prijedlogu, prenosi slovenačka agencija STA.

Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine, a u decembru prošle godine lideri zemalja članica EU dali su joj status kandidata za članstvo.

Evropska komisija je prošle sedmice u godišnjem izveštaju o proširenju preporučila državama članicama EU hitan početak pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom i davanje statusa kandidata Gruziji.

Jučer je objavljeno kako je ministrima Vijeća ministara vanjskih poslova EU ponuđen “non paper” za Zapadni Balkan, iza kojeg stoje Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka

Udruženje “Ruku na srce“: Učestvujte u zimskoj čaroliji u kojoj nijedno dijete ne smije ostati bez paketića

Već trinaest godina, novembar i decembar su vrijeme kada vrijedni volonteri Udruženja “Ruku na srce” počinju sa pripremama najveće humanitarne zimske čarolije koja se zove „Nijedno dijete bez paketića“, a sve sa ciljem da mališanima iz porodica slabijeg materijalnog stanja u cijeloj Bosni i Hercegovini obezbijedimo što veći broj novogodišnjih paketića.

Prethodnih 12 godina, još od davne 2010. godine, u sklopu projekta „Nijedno dijete bez paketića“ podjeljeno je gotovo 15 hiljada novogodišnjih paketića mališanima školskog i predškolskog uzrasta sa područja Kantona Sarajevo, ali i čitave Bosne i Hercegovine.

Naravno, prikupljanje donacija, te pakovanje i podjela novogodišnjih paketića ne bi bila moguća bez velikog broja naših volontera, kao i naših divnih sugrađana, donatora i društveno odgovornih kompanija koji svake godine daju značajan doprinos tome da što veći broj paketića bude uručen u prave ruke naših mališana.

Upravo zbog toga, kako bi ova priča bila uspješna kao i prije, Udruženje “Ruku na srce” poziva studente, školarce, sugrađane i predstavnike kompanija, udruženja i sportskih kolektiva da nas podrže i pomognu nam da ostvarimo naš cilj, da nijedno dijete ne bude bez paketića.

Svi koji žele biti dijelom ove zimske čarolije, mogu donirati igračke (ne nužno nove, bitno je da su očuvane), slatkiše, školski pribor ili novac. Također, mogu i sami napraviti paketić i uljepšati početak Nove godine djeci čiji roditelji ne mogu obezbijediti te male radosti.

Donacije je ove godine moguće dostaviti na nekoliko punktova u Sarajevu. Punkt za prikupljanje donacija u Hub-u Homework otvoren je svaki dan od 8 do 19 sati, a od ponedjeljka do petka, donacije je moguće donijeti u Dom sindikata (Obala Kulina bana 1) od 8 do 16 sati, u prostorije kompanije Toner.ba (Aleja Bosne Srebrene 14) od 8.30 do 16 sati, prostorije Udruženja STELEX (Kampus Univerziteta u Sarajevu) od 8.30 do 18 sati i u prostorije SSST Sarajevo School of Science and technology (Hrasnička cesta 3a) od 10 do 18 sati. Također, donacije se prikupljaju i u Centru „Ruku na srce“ (Esada Pašalića 8) nedjeljom od 10 do 12 sati.

Ukoliko niste u mogućnosti lično dostaviti svoj prilog, na žiro račun Udruženja (1990490056036171, Sparkasse Bank) možete uplatiti i novčane donacije sa naznakom: Za akciju “Nijedno dijete bez paketića”. Rok za prikupljanje svih priloga je 10. decembar 2023. godine.

Također, aktivan je i humanitarni broj za korisnike BH Telecoma (090 291 071), putem kojeg je moguće donirati 2,00 KM.

Udruženje “Ruku na srce” također poziva i sve zainteresovane da se pridruže timu volontera koji pakuje paketiće i tako postanu Deda Mrazovi pomoćnici.

Iako su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade Davor Božinović i drugi zvaničnici odbacili mogućnost slanja vojske na granicu s BiH, činjenica da se o takvoj inicijativi raspravljalo u Saboru Hrvatske ponovo skreće pažnju na problem koji traje već dugo. Istina, inicijativa koju su pokrenuli zastupnici desnih opozicionih stranaka naišla je na odgovore da bi izlazak vojske na granicu s BiH poremetio odnose dviju država, ugrozio poziciju Hrvata u BiH, ali i da je pritisak migranata danas deset puta manji nego prije sedam godina.

Nema potrebe

– Redovno razmatramo informacije na sjednicama Vijeća ministara i nikakvih vanrednih situacija nema. Mislim da nema potrebe da to rade, ali ta odluka je na državnim organima Hrvatske. S predstavnicima međunarodne zajednice razgovarao sam o mogućnostima većeg priliva, u slučaju da se proširi sukob na Bliskom istoku, ali to je već hipotetičko pitanje – kazao je za “Avaz” ministar odbrane BiH Zukan Helez.

Na pitanje da li nadležni organi BiH, u slučaju ponovne kulminacije migrantske krize, zbog poznatih problema s nedostatkom policajaca u GPBiH, razmatraju mogućnost slanja OSBiH na istočnu granicu države, Helez kaže da je to odluka Predsjedništva BiH.

– Takav zahtjev ministar sigurnosti bi najprije poslao meni, mi bismo procijenili mogućnosti i u kojem obliku, a Predsjedništvo bi takvu odluku moralo odobriti. Mi smo spremni, ali je to kod nas malo i političko pitanje – rekao je Helez.

Prema riječima direktora Službe za poslove sa strancima BiH Žarka Lakete, nakon oružanog sukoba dvije grupe migranata kod Subotice krajem oktobra, u kojem su poginule tri osobe, Srbija je pojačala nadzor svojih granica, pa je pritisak na BiH, ali i na Hrvatsku, posljednjih 15-ak dana značajno manji. Tako je i broj migranata u kampovima s više od 2.000 pao na oko 1.300.

Bitna saradnja

– Smatram da će aktivnosti koje su pokrenute u vezi s Frontexom dovesti do nekih pomaka i da ćemo tu imati rješenje za nedostatak dovoljnog broja pripadnika GPBiH. Srbija sada ima jedan broj službenika Frontexa. Granične policije u regionu moraju biti i tehnički opremljenije. Vrlo su bitni saradnja i korektan odnos policija država u regionu, BiH sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, jer sam primijetio da smo mi, kao BiH, najiskreniji u svemu, a da ostali zaobilaze neke istine – istakao je Laketa.

Problematičan region

– Realno, susjedi mogu pojačati nadzor svoje granice mnogo više nego što rade. Da ne govorimo ponovo o tome da nama migranti dolaze iz EU pa ponovo preko nas idu u EU. Zato neke stvari mora uraditi i sama EU, jer očito neko želi da prikaže da je ovaj dio regiona problematičan za samu Evropu. Nije. Ovo su samo posljedice, a uzroci su negdje drugo – naveo je Laketa.

avaz

Bosna i Hercegovina je samo u posljednje dvije godine od Evropske unije dobila finansijsku pomoć u iznosu od 256 miliona eura.

Prema podacima EU, upravo Unija daje najveću finansijsku pomoć Bosni i Hercegovini. Kroz predpristupne fondove podržava socioekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.

Bosni i Hercegovini je u periodu od 2021. do 2023. dala 256 miliona eura, od čega je 70 miliona eura podrške energetski siromašnim domaćinstvima. Ukazano je da je već 90 posto od 70 miliona eura distribuirano prema onima kojima je taj novac namijenjen.

Osim toga, EU je od 1999. kroz zajmove Evropske investicijske banke omogućila 3,2 milijarde eura. EU je i najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina 73 posto izvoza ostvaruje u EU, dok 56 posto dobara uvozi iz Unije. Trgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i EU je prošle godine iznosila 15,1 milijardu eura.

Direktne investicije iz država EU u Bosni i Hercegovini prošle godine iznosile su 5,3 milijarde eura.

Nekompletni posmrtni ostaci najmanje šest osoba ekshumirani su iz masovne grobnice koja je otkrivena na lokalitetu Donje Sopotnice u općini Novo Goražde, tačnije u dvorištu pravoslavne crkve Svetog Georgija.

Posmrtni ostaci su pronađeni na dubini od oko 40 centimetara te je utvrđeno da se u ovom slučaju radi o sekundarnoj masovnoj grobnici.

Nakon ekshumacije, posmrtni ostaci su prebačeni u kosturnicu JKP “Sveti Marko” Istočno Sarajevo, gdje će biti izvršena sudsko-medicinska i kriminalističko – tehnička obrada, kao i izuzimanje koštanih uzoraka sa ciljem identifikacije posmrtnih ostataka uz pomoć DNK analize.

Ekshumirani posmrtni ostaci najmanje šest osoba u Novom Goraždu

Procesom ekshumacije na terenu rukovodilo je Tužilaštvo BiH, a sudjelovali su i predstavnici Instituta za nestalе osobе Bosne i Hercegovine, Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u BiH, stalni sudski vještak – patolog, potrebni radnici uz korištenje adekvatne mehanizacije, kao i policajci PS Novo Goražde koji su osiguravali lokaciju i pružali krim – tehničku podršku, saopćio je Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

faktor